SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM

Dr. Mijo Mirkovi




PROIZVODNJA I TROKOVI

Seminarski rad iz kolegija: osnove ekonomije






Anita api
Mateo Kovaek
Nikolina Obadi

Informatika





Pula, studeni 2013.

SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI
ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM
Dr. Mijo Mirkovi


SEMINARSKI RAD


PROIZVODNJA I TROKOVI





Smjer : Informatika
Predmet : Osnove ekonomije
Status : redovni studenti
Mentor: Dr.sc. Romina Priklas Drueta
Studenti : Anita api, Mateo Kovaek, Nikolina Obadi





Pula, studeni 2013.
SADRAJ

1 UVOD ....................................................................................................................... 4
2 PROIZVODNJA ....................................................................................................... 5
2.1 Proizvodna tehnologija ...................................................................................... 5
2.2 Funkcija proizvodnje ......................................................................................... 5
2.3 Izokvante ............................................................................................................ 6
2.4 Fleksibilnost inputa ............................................................................................ 7
2.5 Kratkorono prema dugoronom ....................................................................... 8
2.6 Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (radom ) ...................................... 8
2.7 Prosjeni i granini proizvod ............................................................................. 9
3 ZAKON OPADAJUIH GRANINIH PRINOSA ............................................... 10
4 PRODUKTIVNOST RADA ................................................................................... 11
5 EKONOMIJA RAZMJERA ................................................................................... 11
6 TROKOVI ............................................................................................................. 12
6.1 Ekonomski u odnosu na raunovodstveni troak ............................................. 12
6.2 Oportunitetni troak ......................................................................................... 13
6.3 Nepovratni trokovi ......................................................................................... 13
6.4 Fiksni i varijabilni trokovi .............................................................................. 14
6.5 Fiksni trokovi u odnosu na nepovratne trokove ........................................... 14
7 TROAK U KRATKOM ROKU ........................................................................... 15
7.1 Granini troak (MC) ....................................................................................... 16
7.2 Prosjeni ukupni troak(ATC) ......................................................................... 16
8 TROAK U DUGOM ROKU ................................................................................ 17
8.1 Uporabni troak kapitala .................................................................................. 17
8.2 Izbor inputa koji minimaliziraju trokove ....................................................... 18
8.3 Cijena kapitala ................................................................................................. 18
8.4 Kapitalna renta ................................................................................................. 18
9 ZAKLJUAK ......................................................................................................... 20
10 LITERATURA .................................................................................................... 22


1 UVOD
Ovaj seminar obuhvaa proizvodnju tj. kako tvrtke mogu efikasno proizvoditi i trokove
proizvodnje tj. kako se njihovi trkovi proizvodnje mogu promijeniti kao posljedica
promjena ulaznih trokova i razina proizvodnje.

Svako poduzee ima takozvanu teoriju poduzea, koja opisuje kako tvrtke donose
proizvodne odluke o minimalizaciji trokova, te kako trokovi ovise o razini
proizvodnje. Prozvodni faktori se mogu u procesu proizvodnje koristiti efikasno ili
neefikasno,pa proizvodnju definiramo kao proces pretvaranja proizvodnih faktora u
proizvode i usluge.

Kod proizvodnje biramo optimalnu kombinaciju inputa odnosno kombinaciju uz koju su
trokovi minimalni. Jedan od uinaka proizvodnje je troak- utroak razliitih dobara
(materijala, vremena, novca, znanja) koji su potrebni za stvaranje nekog proizvoda ili
usluge to e se realizirati prodajom na tritu.











1

2 PROIZVODNJA
Proizvodnju definiramo kao proces pretvaranja proizvodnih faktora u proizvode i
usluge. Ona je temelj cjelokupnog procesa reprodukcije.
Moemo ju podijeliti na nekoliko faza :
raspodjela
razmjena
potronja

2.1 Proizvodna tehnologija
Proizvodni faktori se mogu u procesu proizvodnje koristiti efikasno ili neefikasno. Ako
se uz tehnologiju koju poduzee posjeduje iz odreene koliine sirovine ostvari
maksimalna koliina proizvodnje, takvu proizvodnju smatramo da se svi proizvodni
faktori koriste efikasno,a efikasno koritenje resursa uz proizvodnju osigurava
minimalne trokove za poduzee. Smatramo ju procesom kombiniranja i
transformiranja inputa (zemlja,rad,kapital) u cilju stvaranja outputa ( proizvoda). Svi
elementi koji sudjeluju u procesu proizvodnje ine proizvodni sustav . procesom
proizvodnje moemo smatrati aktivnou fizikog pretvaranja proizvodnih resursa u
gotove proizvode i usluge.
Slika 2.1. Proces proizvodnje

Izvor: www.unizd.hr
2.2 Funkcija proizvodnje
Funkcija proizvodnje je odnos izmeu maksimuma outputa koja se moe proizvesti i
inputa koji se trae da bi proizvodnja bila omoguena.

2
Moemo je definirati kao
Q=L*K*N



pri emu je: Q- output
L-koliina rada
K-koliina kapitala
N-koliina prirodnih resursa(inputa)

Poznavanjem funkcije proizvodnje vano nam je zbog utvrivanja granine i prosjene
proizvodnje. Proizvodna funkcija omoguuje razliite kombinacije inputa, pa razine
proizvodnje moe biti ostvarena na razliite naine. Za proizvodnu funkciju izraenu
jednadbom Q=L*K*N, to bi moglo znaiti koritenje vie kapitala i manje radne
snage, ili obrnuto.

2.3 Izokvante
Izokvanta je krivulja koja povezuje sve mogue kombinacije inputa za koje je razina
proizvodnje jednaka.

Slika 2.3. Tablica proizvodnje sa dva varijabilna faktora
INPUT RADA
Input
kapitala
1 2 3 4 5
1 10 40 55 65 75
2 20 60 75 85 90
3 55 75 90 100 105
4 65 85 100 110 115
5 75 90 105 115 120
I zvor: Robert S. Pindyck & Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

3
Slika 2.3.1. Proizvodnja s dva varijabilna faktora

I zvor: Robert S. Pindyck & Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

Proizvodne izokvante povezuju razliite kombinacije inputa potrebnih za proizvodnju
odreene(zadane)razine proizvodnje. Set izokvanti, ili mapa izokvanti, opisuje
proizvodnu funkciju neke tvrtke. Razina proizvodnje raste kako se pomiemo od
izokvante Q
1
( na kojoj se proizvodi 55 jedinica godinje u tokama poput A i D) prema
izokvanti Q
2
(75 jedinica godinje u tokama B), te dalje na izokvantu Q
3
(90 jedinica
godinje u tokama poput C i E).
Kad je na jednom grafu prikazano nekoliko izokvanti, kao to je to sluaj kod grafa 2.,
takav graf nazivamo mapom izokvanti. Mapa izokvanti je drugi nain za opisivanje
funkcije proizvodnje. Svaka izokvanta odgovara razlilitoj razini proizvodnje, a razina
proizvodnje na grafu raste kako se pomiemo desno i gore.

2.4 Fleksibilnost inputa
Izokvante pokazuju kakvu fleksibilnost tvtke imaju pri donoenju odluka o proizvodnji.
Obino tvrtke mogu postii odreenu razinu proizvodnje zamjenom jednog inputa
drugim . vrlo je vano da menaderi tono razumiju prirodu ove fleksibilnosti. Na
primjer , restorani brze prehrane su se nedavno suoili s nestaicom mladih radnika koji
bi bili spremni raditi za niske plae.
4
Tvrtke su odgovorile automatizacijom-uvoenjem vedskih stolova sa salatom i
uvoenjem sofisticirane kuhinjske oprem
e.
Takoer su poele zapoljavati starije radnike. Uzmu li menaderi ovu fleksibilnost u
obzir, mogu izabrati kombinacije inputa koje minimaliziraju trokove i maksimaliziraju
profit .

2.5 Kratkorono prema dugoronom
Izokvante iz grafa 2 pokazuju da su kapital i rad meusobno zamjenjivi u postizanju
odreene razine proizvodnje. Meutim , u praksi ova zamjena moe potrajati. Nova se
tvornica mora projektirati i izgraditi , strojeve i drugu opremu mora se naruiti i
dopremiti. Ove aktivnosti mogu potrajati i vie od godinu dana. Posljedica toga je da,
promatramo li proizvodne odluke kroz kratko razdoblje od mjesec ili dva, tvrtka
vjerojatno nee moi zamijeniti mnogo rada kapitalom. Budui da tvrtke moraju obratiti
panju na to mogu li se koliine inputa mijenjati, i u kojem roku, vano je prilikom
analize proizvodnje razluiti kratki od dugog roka. Kratki rok odnosi se na razdoblje u
kojem se jedan ili vie faktora proizvodnje ne mogu mijenjati. Drugim rijeima ,
kratkorono postoji barem jedan nepromjenjivi faktor proizvodnje, takav faktor
nazivamo fiksnim inputom. Dugi rok je vremenski rok potreban da se promijene svi
inputi. U kratko roku tvrtke mijenjaju intenzitet koritenja tvornice i strojeva ; u dugom
roku tvrtke mijenjaju veliinu tvornice. Svi kratkorono fiksni inputi posljedica su
prethodnih dugoronih odluka koje su donijete na temelju procjena to neka tvrtka moe
profitabilno proizvesti i prodati.

2.6 Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (radom )
Kad je kapital fiksan , a rad varijabilan , tvrtka moe poveati svoju proizvodnju jedino
poveanjem inputa rada. Na primjer ako je na raspolaganju fiksna koliina opreme ,
zaposlit emo vie ili manje radnika za ivanje i rad na strojevima. Pritom moramo
odluiti koliko radne snage upotrijebiti , te koliko tkanine proizvesti.

5


Da bismo donijeli te odluke moramo znati koliko e ( i hoe li uope) porasti
proizvodnja Q , poraste li input rada L.

Slika 2.6. Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom

I zvor: Robert S. Pindyck & Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

Prva tri stupca pokazuju mjesenu razinu proizvodnje uz fiksnu koliinu kapitala od 10
jedinica i razliite koliine inputa rada. Prvi stupac pokazuje koliine rada, drugi stupac
fiksni input kapitala, a trei ukupnu razinu proizvodnje. Ako je input rada 0, i
proizvodnja je 0. Kako input rada raste do 8 jedinica, rast e i proizvodnja. nakon te
toke, ukupna proizvodnja pada: iako u poetku svaka dodatna jedinica rada omoguuje
sve bolje koritenjem postojeih strojeva i opreme, postupno se dostie toka gdje
dodatni radnici prestaju biti korisni, a mogu ak i tetiti. Petoro ljudi e bolje opsluivati
tekuu traku nego dvoje, ali desetoro e moda poeti smetati jedni drugima pri radu.

2.7 Prosjeni i granini proizvod
Prosjeni proizvod predstavlja prosjenu koliinu proizvodnje koju svaka jedinica rada
proizvodi. Prosjeni proizvod rada ( AP1) izraunavamo dijeljenjem ukupne
proizvodnje (Q) sa ukupnim inputom rada (L). Prosjenom proizvodnjom mjeri se
produktivnost radne snage neke tvrtke kroz koliinu proizvoda koju svaki radnik moe
proizvesti u prosjeku.
6
Prosjeni proizvod rada = output /input rada= (Q/L)

Granina proizvodnja to jest dodatna koliina proizvodnje koja nastaje zbog
dodavanja jedne dodatne jedinice inputa rada. Ako uzmemo fiksni kapital od 10
jedinica, kad input rada poraste s 2 na 3 jedinice, ukupna proizvodnja e porasti sa 30 na
60 ime se stvorila dodatna proizvodnja od 30 jedinica. Granini proizvod rada ovisi o
koliini upotrijebljenog kapitala.

Granini proizvod rada = promjena outputa/ promjena inputa rada = ( Q/ L)

3 ZAKON OPADAJUIH GRANINIH PRINOSA
Opadajui granini proizvod rada odnosi se na veinu proizvodnih procesa. Zakon
opadajuih graninih pronosa kae da e se sa svakim dodatnim jedininim poveanjem
nekog inputa dostignuti toka nakon koje e se dodatni outputi poeti smanjivati. Kad je
input rada nizak(a kapital fiksan), dodatni rad dovodi do znatnog poveanja
proizvodnje. Taj zakon obino vrijedi u kratkom roku ako je barem jedan input fiksan.
Iako je mogue da vrijedi i na dui period ako menaderi posebno zahtijevaju analizu
proizvodne opcije kod kojih su jedan ili dva inputa nepromjenjivi.

Slika 3. Uinak poboljanja tehnologije

I zvor: Robert S. Pindyck & Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.


7

Produktivnost rada( razina proizvodnje po jedinici rada) moe se poveati poboljanjem
tehnologije, ak i ako taj proizvodni proces pokazuje obiljeja opadajuih prinosa rada.
Kako se kroz vrijeme pomiemo od toke A na krivulji O
1
do B na krivulji O
2
pa do C
na krivulji O
3
produktivnost rada raste.
4 PRODUKTIVNOST RADA
Produktivnost rada je prosjeni proizvod rada za cijeli sektor ili cijelo gospodarstvo.
Produktivnost rada je vana zato to odreuje ivotni standard koji neka zemlja i njeni
dravljani mogu postii. Jedan od najvanijih razloga rasta produktivnosti je rast fonda
kapitala odnosno ukupne koliine kapitala koja se moe upotrijebiti za proizvodnju.
Budui da porast kapitala znai brojnije i novije strojeve, svaki radnik moe proizvesti
vie po svakom odreenom satu. Drugi vaan razlog rasta produktivnosti je tehnoloka
promjena- razvoj novih tehnologija koje omoguuju bolje koritenje radne snage i
ostalih proizvodnih faktora, te proizvodnju novih i kvalitetnijih dobara.
5 EKONOMIJA RAZMJERA
Opadajui prinosi i granini proizvodi iskazuju reakciju proizvodnje na porast jednog
inputa dok su ostali inputi nepromijenjeni. Ako poveamo input rada, a input zemlje
ostane nepromijenjen ,proizvodnja e se poveavati ali u sve manjim koliinama.
Ponekad smo zainteresirani za poveanje svih inputa. U dananjem svijetu vrlo brzo
rastu potrebe za neim i ako ne bi poveavali sve inpute, to bi nas dovelo do nestaice
traenih proizvoda. Ekonomija razmjera odraava reakviju ukupnog proizvoda kada se
svi input proporcionalno poveavaju. Ona se razlikuje od zakona graninih prinosa po
tome to granini prinosi prikazuju promjene ukupnog proizvoda pod utjecajem samo
jedne varijable, a kod ekonomije razmjera se ne koristi samo

Razlikujemo tri vrste ekonomskih razmjera :
Konstantna ekonomija razmjera
Ona oznaava sluaj kada promjena u svim inputima vodi k jednako velikom
porastu proizvoda.
8
Opadajua ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod poveava po
stopi manjoj od stope porasta koritenih inputa.
Rastua ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod poveava po
stopi veoj od stope porasta koritenih inputa.
6 TROKOVI
Ukupni trokovi nekog poduzea definiraju se kao utroak razliitih dobara
(materijala,vremena,novca,znanja) koji su potrebni za stvaranje nekog proizvoda ili
usluge to e se realizirati prodajom na tritu. Iznos koji poduzee plaa za kupnju
inputa zovu se ukupni trokovi. Sav prihod koji nije potreban za pokrivanje trokova
zadrava poduzee te se taj prihod naziva dobit. Dobit moemo izraunati kao:
dobit= ukupan prihod ukupan troak
Nadzor nad trokovima ima tri glavne zadae :
Utvrditi razliku izmeu trokova i prihoda
Izmjeriti uinkovitost poduzea u odnosu na konkurente
Osigurati informacijsku podlogu za poslovno odluivanje
6.1 Ekonomski u odnosu na raunovodstveni troak
Financijski raunovoe promatraju poslovanje i financije tvrtke retrospektivno, jer
moraju evidentirati imovinu i obveze te ocjenivati postignute rezultate. Posljedica
takvog pristupa je da raunovodstveni troak troak koji mjere financijski
raunovoe- moe ukljuivati stavke koje ekonomisti ne bi ukljuili, a ne ukljuuje
neke koje ekonomisti obino ukljuuju. Na primjer, raunovodstveni troak u SAD-u
ukljuuje stvarne trokove uveane za trokove amortizacije kapitalne opreme, na
temelju propisa Internal Revenue Service (IRS). Ekonomisti se bave rasporeivanjem
oskudnih resursa. Njih zanima koliki e trokovi vjerojatno biti u budunosti te kako
tvrtka moe prerasporediti svoje resurse kako bi smanjila svoje trokove i poboljala
profitabilnost. Ekonomisti se bave ekonomskim trokom, odnosno trokom koji
proizlazi iz proputenih prilika.

6.2 Oportunitetni troak
Ekonomisti korite pojmove ekonomski troak i oportunitetni troak kao sinonime.
Oportunitetni troak je troak koji proizlazi iz proputenih prilika, kad tvrtka proputa
upotrijebiti svoje resurse na najkorisniji nain. Raunovoe i ekonomisti u svoje
izraune ukljuuju novane izdatke koje nazivamo novanim tokovima. Tokovi novca
ukljuuju plae, nadnice, trokove materijala i najamnina ; oni su vani jer znae
izravne isplate drugim tvrtkama i pojedincima. Tokovi novca su vani ekonomistima jer
veina novanih izdataka, ukljuujui plae i trokove materijala, predstavlja novac koji
se mogao korisno upotrijebiti za neto drugo. Raunovoe i ekonomisti se esto
razliito odnose prema amortizaciji. Ekonomist ili menader e prilikom procjene
budue profitabilnosti nekog posla paziti na kapitalni troak pogona i strojeva. Ovaj
troak ukljuuje ne samo novani izdatak za kupnju i upravljanje strojevima, ve i
troak njihove upotrebe i troenja. Dok raunovoe ocjenjuju poslovanje prolih
razdoblja, za svoje izraune troka i profita koriste amortizaciju dozvoljenu poreznim
pravilima koja se odnose na iroko definirane vrste imovine. Meutim ova propisima
dozvoljena amortizacija ne mora odraavati stvarno dinamiku upotrebe i troenja nekog
stroja, jer se to razlikuje od stroja do stroja.


6.3 Nepovratni trokovi
Iako je oportunitetni troak esto skriven, mora ga se uzeti u obzir prilikom donoenja
ekonomskih odluka. Upravo suprotno vrijedi za nepovratne trokove (sunk cost) : to su
trokovi koji su uinjeni i ne mogu se promijeniti. Nepovratni troak je najee oit,
ali, ako je ve izazvan,treba ga zanemariti pri donoenju ekonomskih odluka. Budui da
se nepovratni troak ne moe promijeniti, ne bi trebalo dozvoliti da utjee na donoenje
odluka tvrtke.





9
6.4 Fiksni i varijabilni trokovi
Neki trokovi tvrtke variraju s razinom proizvodnje, dok drugi ostaju nepromijenjeni
dokle god tvrtka proizvodi. Stoga ukupni troak ( TC ili C), odnosno ukupni ekonomski
troak proizvodnje dijelimo na dvije komponente :

1. Fiksni troak(FC) : troak koji se ne mijenja s razinom proizvodnje, a moe ga
se eliminirati samo prestankom poslovanja.
2. Varijabilni troak(VC) : troak koji se mijenja s promjenom razine
proizvodnje.

Ovisno o okolnostima, fiksni troak moe ukljuivati izdatke za odravanje, osiguranje,
moda i plae minimalnog broja djelatnika. Ovaj troak ostaje isti bez obzira na razinu
proizvodnje. Varijabilni troak ukljuuje izdatke za plae, nadnice, sirovine, te raste
zajedno sa razinom proizvodnje. Fiksni troak se ne mijenja s razinom proizvodnje-
mora ga se platiti i ako nema proizvodnje. Tvrtka moe eliminirati svoj fiksni troak
samo prestankom poslovanja. Koji su trokovi fiksni, a koji varijabilni ovisi o
vremenskom razdoblju koje promatramo. Ako je to razdoblje vrlo kratko na primjer,
dva ili tri mjeseca- veina e trokova biti fiksna. U tako kratkom razdoblju tvrtka e
biti obvezna primiti i platiti ve naruene materijale, a ni otputanje radnika nee biti
lako. S druge strane, dugorono gledano- recimo kroz dvije ili tri godine- mnogi
trokovi postaju varijabilni. Na primjer, eli li tvrtka smanjiti razinu proizvodnje,moe
smanjiti radnu snagu, kupovati manje sirovina, pa i prodati neto od svoje kapitalne
opreme.

6.5 Fiksni trokovi u odnosu na nepovratne trokove
Ljudi esto zabunom zamijene fiksne i nepovratne trokove. Fiksni su trokovi oni
trokovi koje tvrtka koja posluje mora snositi, bez obzira na razinu proizvodnje. Takvi
trokovi mogu na primjer, ukljuivati plae kljunih menadera koji vode poslovanje i
trokove njihovog osoblja i ureda. Fiksni trokovi mogu prestati prestankom
poslovanja- tada vie nee biti potrebni ni kljuni menaderi. S druge strane, nepovratni
trokovi su trokovi koji su ve izazvani i ne mogu se nadoknaditi.
10
Jedan od primjera nepovratnih trokova je pogon s posebnom opremom koja se ne moe
upotrijebiti u nekoj drugoj industriji. Ovaj je izdatak veim dijelom nepovratan jer se ne
moe nadoknaditi (jedan dio troka se moda moe povratiti proda li se oprema za staro
eljezo). Troak opreme i pogona nije fiksan jer se ne moe povratiti ak ni ako tvrtka
prestane poslovati. S druge strane tvrtka se obvezala vriti uplate u mirovinski fond
radnika dok god posloju, neovisno o razini proizvodnje i postignutoj profitabilnosti.
Ove bi uplate mogle prestati tek prestane li tvrtka s poslovanjem. U ovom sluaju,
uplate u mirovinski fond se trebaju smatrati fiksnim trokom
7 TROAK U KRATKOM ROKU
Kako bi mogli odluiti koliko proizvoditi, menaderi moraju znati kako varijabilni
trokovi rastu s razinom proizvodnje.

Slika 7.1. Kratkoroni trokovi tvrtke

I zvor: Robert S. Pindyck & Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

Podaci iz tablice opisuju tvrtku iji fiksni troak iznosi 50 dolara. Varijabilni troak
raste s razinom proizvodnje, isto vrijedi i za ukupni troak koji je jednak zbroju fiksnog
troka iz stupca 1 i varijabilnog troka iz stupca 2. Iz brojki iz stupca 1 i 2 moe se
izvesti niz dodatnih trokovnih varijabli.

11
7.1 Granini troak (MC)
Granini troak jo se naziva i inkrementalnim trokom porast troka koji nastaje zbog
proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda. Budui da se fiksni troak ne mijenja s
promjenom razine proizvodnje, granini je troak jednak porastu varijabilnog troka ili
porastu ukupnog troka koji je prouzrokovan proizvodnjom jedne dodatne jedinice
proizvoda. Dakle, granini troak moemo zapisati i ovako : MC=VC/Q=TC/Q.
Granini troak nam govori koliko e tvrtku kotati poveanje razine proizvodnje za
jednu jedinicu proizvoda. U tablici granini troak se izraunava ili iz varijabilnog
troka( stupac 2) ili iz ukupnog troka ( stupac 3). Na primjer, granini troak poveanja
proizvodnje s dvije na tri jedinice iznosi 20USD jer varijabilni troak tvrtke raste sa
78USD na 98USD. (ukupni troak proizvodnje takoer raste za 20USD, sa 128 USD na
148 USD. Ukupni troak se razliku od varijabilnog troka samo za visinu fiksnog
troka, koji se po definiciji ne mijenja s promjenom razine proizvodnje.

7.2 Prosjeni ukupni troak(ATC)
Prosjeni ukupni troak, takoer se naziva i prosjenim ekonomskim trokom te
oznaava s AC, a jednak je ukupnom troku podijeljenom s razinom proizvodnje tvrtke,
odnosno TC/Q.
Dakle prosjeni ukupni troak proizvodnje pet jedinica je 36 dolara- odnosno
180USD/5.
U osnovi, prosjeni ukupni troak nam govori koliki je troak po jedinici proizvodnje.
ATC ima dvije sasatavnice. Prosjeni fiksni troak je jednak fiksnom troku (stupac
1,tablica) podijeljenom s razinom proizvodnje tvrtke FC/Q. na primjer, prosjeni fiksni
troak proizvodnje etiri jedinice je 12.50 dolara ( 50 USD/4). S obzirom na to da je
fiksni troak konstantan, prosjeni e fiksni troak kontinuirano opadati s porastom
razine proizvodnje. Prosjeni varijabilni troak (AVC) je varijabilni troak podijeljen sa
razinom proizvodnje tvrtke VC/Q . Prosjeni varijabilni troak proizvodnje pet jedinica
je 26 dolara (130USD/5).


12

8 TROAK U DUGOM ROKU
Dugorono, tvrtka moe promijeniti sve svoje inpute. Troak u dugom roku prikazuje
kako tvrtka izabire kombinaciju inputa koja minimalizira trokove proizvodnje zadane
razine proizvodnje.

8.1 Uporabni troak kapitala
Tvrtke esto unajmljuju ili uzimaju na leasing opremu, zgrade i drugi kapital koji se
upotrebljava u proizvodnji. Ponekad se kapital i kupuje. Na primjer, Delta Airlines
razmilja o kupnji novog zrakoplova Boeing 777 po cijeni od 150 milijuna dolara. Delta
bi sada morala izdvojiti mnogo novca za plaanje zrakoplova, iz ekonomskih razloga
cijena se moe rasporediti ili amortizirati kroz vijek trajanja zrakoplova. To e
omoguiti Delti da usporediti svoje prihode i trokove na osnovi godinjeg toka. Na
primjer, ako je vijek trajanja zrakoplova 30 godina ; amortizirani troak je dakle pet
milijuna dolara na godinu. Pet milijuna se moe smatrati godinjom ekonomskom
amortizacijom zrakoplova. Tvrtka da nije kupila zrakoplov, mogla je zaraditi kamate na
svojih 150 milijuna dolara. Ova proputena kamata je oportunitetni troak koji se mora
uzeti u obzir. Zato je uporabni troak kapitala- godinji troak posjedovanja i
koritenja zrakoplova koji se moglo i ne kupiti, odnosno prodati- jednak zbroju
ekonomske amortizacije i kamata (odnosno financijskog povrata) koje su mogle biti
zaraene da je novac bio uloen u neto drugo.

Troak upotrebe kapitala= ekonomska amortizacija + (kamatna stopa)(vrijednost
kapitala)

Uporabni troak kapitala moemo izraziti i kao stopu po dolaru kapitala :

r= stopa amortizacije + kamatna stopa
Dugorono, tvrtka moe prilagoditi sve svoje inpute.

13

8.2 Izbor inputa koji minimaliziraju trokove
Postavlja se pitanje kako izabrati inpute koji e omoguiti proizvodnju zadane razine
proizvodnje uz minimalne trokove. Koliine rada(mjeren radnim satima na dan) i
kapitala( mjeren strojnim satima godinje) koje e tvrtka upotrijebiti ovisi o cijenama
tih inputa.

8.3 Cijena kapitala
U dugom roku tvrtka moe prilagoditi koliine kapitala koje koristi. ( ak i ako kapital
ukljuuje specijalizirane strojeve koji ne mogu posluiti nekoj drugoj svrsi, izdaci za
ove strojeve jo nisu nepovratni i treba ih uzeti u obzir ; tvrtka odluuje o moguim
nabavkama kapitala.). Za razliku od izdataka za rad, za kapital su potrebni veliki poetni
izdaci. Usporeujui kapitalne izdatke tvrtke s njenim tekuim izdacima za rad,
kapitalne izdatke prikazujemo kao tok- odnosno u dolarima na godinu. Da bismo to
izveli moramo amortizirati izdatak odnosno proiti ga na cijeli ivotni vijek kapitala, te
moramo uzeti u obzir proputene kamate koje je tvrtka mogla zaraditi ulaganjem u neto
drugo. To inimo kad izraunavamo ukupni troak kapitala. Cijena kapitala je zapravo
uporabni troak, zadan sa r=stopa amortizacije + kamatna stopa.

8.4 Kapitalna renta
Ponekad se kapital umjesto kupnje moe i unajmiti. Na primjer uredski prosto u velikoj
poslovnoj zgradi. U tom sluaju cijena kapitala jednaka je kapitalnoj renti- odnosno
godinjem troku unajmljivanja jedinice kapitala. Ako je trite kapitala konkurentno,
kapitalna renta ( ili najamnina) bi trebala biti jednaka uporabnom troku kapitala r.
budui da je rije o konkurentnom tritu, tvrtke koje posjeduju kapital( na primjer,
vlasnik velike poslovne zgrade) oekuju da e njegovim iznajmljivanjem zaraditi
povrat- odnosno, stopu prinosa koju su mogli zaraditi ulaganjem u neto drugo, plus
iznos koji kompenzira amortizaciju kapitala. Ovaj prinos je uporabni troak kapitala.



14

ZAKLJUAK
Svaki proizvoa tj. poduzee nastoji pobijediti konkurenciju i ostvariti to vei profit.
Da bi to postiglo mora poveati proizvodnju i prodaju uz suvremenu tehnologiju i
proizvodnju velikih koliina proizvoda te na taj nain smanjiti trokove.
Nain na koji e poduzee smanjiti troak jest automatizacija- tijek prijenosa rada
ovjeka na strojeve kroz tehniki napredak, optimalizacijom koliine proizvodnje,
nabavom novih, boljih i jeftinijih sirovina, poluproizvoda ili usluga.

Svako poduzee se bez obzira na trenutno stanje susree s dvije vrste troka, fiksnim i
varijabilnim. Fikni trokovi su trokovi koji se ne mijenjau sa promjenom obujma to
znai da ih tvrtka mora snositi bez obzira na razinu proizvodnje ili kada se uope ne
proizvodi (amortizacija, trokovi odravanja, trokovi osiguranja, najamnine,
zagarantirane plae radnika). Nasuprot fiknim trokovima jesu varijabilni trokovi-
trokovi koji se mijenanju pri svakoj promjeni razine proizvodnje (sirovine, energije,
nadnica, trnsport i sl.).

Cilj svakog poduzea je proizvoditi to vie proizvoda te ostvariti to veu dobit a da
pritom minimalizira tj. smanji trokove i postigne to veu efikasnost- djelotvornost
poslovanja tj. sposobnost ostvarivanja rezultata i ciljeva poslovanja.










15





9 LITERATURA
Knjige:

Pindyck, R., Rubinfeld, D. (2005). Mikroekonomija, peto izdanje. Zagreb:
MATE d.o.o.
Samuelson, P.,Nordhaus,W. (1992). Ekonomija, etrnaesto izdanje. Zagreb:
MATE
Babi, M. (1997). Mikroekonomska analiza, etvrto izdanje. Zagreb: MATE
Web izvori:
http://www.unizd.hr
http://proleksis.lzmk.hr
http://www.scribd.com

Dodaci-popis grafova i tablica
Prikaz procesa proizvodnje
Prikaz tablice s dva varijabilna faktora
Prikaz proizvodnje s dva varijabilna faktora
Prikaz proizvodnje s jednim varijabilnim faktorom
Prikaz uinka poboljane tehnologije
Prikaz kratkoronih trokova tvrtke