POVUEST

TRGOVINA ROBUEM 413

4UE8!c(A-8EVS!U!U4-,
FMNCUSKAREVOTUCI I A 415
Piq5vtql:!'Eu5.ly_q
_,.. _ ._.,,-...__4!q
POVUESI
PRVI MOqERNI LJUDI 36-2
PoeEcr
porjoq,lLswA
164
MEGAUTSKA EUBq!A,
,,, ,,166
PRETPOV||IgNAKERAMIKA
3'
PRU METALCI
MEZoPoT4IYIUA
..-
36q
pouNA
r!p4
..,_, _
j 68
PRV-o P|SMo
.L99
STARI EGIPAT
.-2Za
BLTSKOTSTqeI I AEAgSr vA, . 3i - 2
SREDOZEMNI POMORCI
SLEPNJOVIE{qY!A-E!8Q!A
MONGorl
,,
392
54lvlq!at1_,-__ _ ,, ,,-
CARSKA K| NA
. . --. -,
393
P0Lltrg!4...
AzUSKA HMMSKA
!B{UEVqwf,----. ..
397
q]o^rAtr9rc
!.485w-o________392
BglEs.AIrsA ___)29
REFoRMAC|IA
_. . 199
r9Mz!y4!lA
.
4Sq
fNKE
__- - 492
40i
360 KRIZARI
NAPOLEONSKI RATOVI 476
_
367
58!Slpyl!rcy!alI&$ ] 4
KANADA 477
3e6 fl!s.!Jal!9(!8ar,Qyl_
417
IEEZ|ISKO
CARSTVO
374
375
376
!!
D|5I8U9KA!E!9!qeUA
_
418
qqLqqqD
E!!J
u
qzN
E
At{E!r{E {2!
N.!,cqsltAlrzaru
, 44
qqqa
ueEB!,nLlzl4 _
422
AMERIEKI GRADANSKI RAI 424
AUSTRALIJA 425
STAM GREKA
KTNESKo PIYO ql8!ryq
lz8
AZTEKI
NQyLZE|4ND 425
P.By sYlEr,lKl BAt , __!29
BU5_r4. R!yS!UC.I'A.,.,. ,,.. -.. -.,-!23
KI N- ESKTBEYSI qq| j L, A22
VELIKA EKONOMSKA KRIZA 430
MAURYANS(A IND|lA
PRVI AMERIKANCI
381
STARI RIM
383
VELTKAsEOBA=N4lqqA j84
BTZANTSKo
ERSTVo
385
lsLAMsKA ctvtltzActJA 386
388
rBLD_ESqrqqqq_!5lJ E4I 4!6
ENGTESKT GRADANS!
84I_ -_4q6
M0EULS(A
1!pU4
AMERIEKINqUANCI 4OS
KOLONUALNA AMERIKA. 409
t!ot!!aB!lt4
ZNANSTVENAREJIoT-UCUA 411
PouoplEtsKA REVoLUCUA
-
4-1_2
4i7
DRUGISVJETSKT-_BAL- 432
u.EDlx4B_0!NE
ORGANTZACU E 434
qq(q19!t!,148!tL_
434
149
380
pa9A_LUBARA
.
KONKISTADORI 405
FASIZAM
HLADNI RAT 4i5
NORMANI 389 BLlSKt t5T0K 435
,t..tr._i
362
Povijest
PRVI MODERNI
LJUDI
danainjcm tovjeLu, araspolagali su i jednakom
Lrnnom
vleitine nrLine za opstanak, bai kao
ko;orl
le
usavriio svoje oruije
. stEvERr.iA
'
A,fERtK,c
I
zunci,r .
Az,A
GDJE 5U ZIVJELI PRVI
U]JDI?
\ : . . . 1 ^ . " , :
H "
o . \ i . r - , . . . . . . t .
t "
: , l
1 . 1 1 .
t - . 1 , .
.
, / . . . i . , , . , t : , . . t , . 1 . . . . , , .
L(l,r1s!
tr'ixvlo
p,ljr,rp,ililr 1,, militufr godinr i i, m d,L q,n (rru
s,rLr.,.
Homo sapiens (rraz,ttnni
iovjekn)
do 200 tisuir godina. Njegovi su
razvio se otprilike pr.ije 100
prilrrjerci bili tjelesno sliini
snagom.
i tehni ku
i orude.
0vr j d! be
i ui k61 r onj sno c
r . dm
od
n,eko 5do l pi LFr I dki i rni th
p, r e ol pr i i r e ' / ooo
sodna, . r oni dr nh
u ftutu+ol , tr ri *rur. )a.
i .Lo
j r hdai i l
. 0vr ck vl . oyi o dr : ! ol r c posi d! 10 nasi r l
mo. . t c s! : di o i i ma pDs u: r i r r 3r i Lo
y! s
rodi i p !m!F, di nu bdLr od pohoi L ov!.
r STRENIE MoDERNo6 tovl EKA
i ovi rr( !1.' 0j fo l ro / ^1r f.
AUSTRAU'
V]EROJATN PUT MODERNOC EOV]EI(A
LEDINE PLOCE O(O 10 OOO C PR. KR.
KAKOJE IIIODERNI EOVIEK DOSPIO U DRUGE KRAJEVE?
1 , . ,
' ,
' . l " ' . ' 1 , q . .
.
. . , , , , . . i
h h h r n ,
t ) , i t {
o ( t i l k ( l l t l ) 0 0 l o l i f r , I t r r L . t Al , i k f .
Nr a' f Ar { , k, ni dur . ( 1, , i . I n! ko
Li l ( , y. r , h kor r 0d, t h
rr\rNr LtijLL' vi nnst(,s {tnr lioj rr irilrii i i
lr
n
r).:li(lIi.
ol.(11,. (r j(
rloitit(r 7l) (to t2 Lnrii
NoJiIi)
' 1 . , . . . ' , , 1 , . . , , . 1
. . , r , . I ' i . r , r , . , .
" , , ,
. . . . \ . , .
, , ^ , , ,
, r , i . . , . , , i .
lj,' d\h y,nr
fr
(.,1i,'
i svdg l)lirl(og suhiki r.rkt.1: ci
< LUBAN]A NEANDERIATCA
Neai deftai . j c mao yei i m!-k
od dani i nj !s i ovteka. Nnk,
Tdepanr rreresni ghda ki o i i rot nos otak<ava s! mtr nedn;u
t r hsne r opi ne u hLr dnoj empskD kt ni u t dmo dob. .
Nei nrreftal a. s onani ao
yi i e
na $
i i ,
,:..
TKO 5U BILI NEANDERTALCI I ZASTO SU NESTALI?
rJ.ri ttu i D' , nc.!!lc 1.,h. jc
l\\lw{r
Ltuh,Vtu^t
( , , n) f j c| r
r r n D h8, t . zi yi . j r
u l i r Dr ) i
j
A?i j i
r ) . i c
, r l ' i i . ! l r , , l l n . ' . f , , N 4 , J , ^ / , j r u
bra /nN i rurr D(1.r,)g iovi.lr.r
Povijest
363
KALANJE KREMENA
Rani i modcrni rovjck svojc jc ordc i ourje ;nd rc lcLiDjem
lacmcra. on jc udarao krcncnom o Lrcmcn i tat<o od rjes.
" dhmm i \ . , l c . T, j j . por dh, . j . v " ov . i l ur r pl r . o' r
; vJc,,i ,,,,. fu ,cr.ni r,, , d,, J. p' i ,nj c,, r r
mmDl u.
KAKVO IE BILO ORUDE PRVIH L'UDI?
l)lvijr iovjck
fohavao
per osnovnih v^ft krchrnog
orudr i o(tj{
-
.orlvc ,i ,cz{njc, sfl,g{licc,r lkhijr.jc
n$rs korx, dub,ic
Gion,
uiiljd, rlr) ddjcljxDje,
iilazabuicnic rups iiiljkc kojc je sNljro m loplja.
osim ro8a je poznrvao i krcneDe sjekirice kojnnr
je srk& dro iubijene iivdnt.
Komem Lj eh i l i i en, tene dl ea
skupLi a i bi goLene koLi l ne oml l i fa, ovo otl ro kemei o oi ude, trozvai dubal ,
bi o i e rup,ayLl en oko r5 ooo godna p,. Kr.
Dubal l vF' oiatno sutiLi?a @zunie ta.a
u kosti pnvLjcnic bmzd po koti. oubaa
kupina idrugih pLodova, pr h nad
varr0m su!r h zimnku. Alheolozl
PRIXMDANIE BIZONU I
c(ez na ovom kohadu kosrlb o
jc
nrezbaren u ftafcuskoi p' iie
r do n thuta
sodina.
Lr lovllenlu
j e vel l kh, !ol i n a smdi val a l (ava
di utna n.tl eraa b i h da se
u pani . sur yai u nz l t . u I i h
poti emLi u usk! l ot i i u.
se ! odi o po l i i p' { u f r d po r ! nr u.
cLovtsKl StLlaK >
Si ovdnoamortki Low i , Ledenog
dobi da vdke su kopl h sl avl al
rl rvLj ene l omadl ae kenena,
l akozvafi dov skl !i Li ak Dva mahna
zdai ki da doni cm ki i u oLakgay!10
su prl avdfi v.ni e 7a dfreou motk(
) voti ni sk n rel l vrna i Li bi Li ni m Li kom.
VRSAK
(OPUA'
oval j e LGt ol ki Sl l ak nekof bi o do l owoga kopi a . mpnvi en
ie
u Fran.Gkoj tmcdu ,o ooo.
4
ooo. pr. Kr. Liiepo
ie
ob kovan
tohniNom krlrnia prr skom, na
Fnom
ncsdi! oko rr dod. p,. Kr
Ta le chnri omosLizivai mnogo prc.Dnilu nidu
ABORIDZINI
Aboridrini, ausrralski domorodci ili srNrosjedioci,
n, i ' , ari : . , L , , i , , o\ , , , ' Au. -rJl j e. Of i
. . , . . (
Jo 20.
i u
(.
| / i vJcl i 7i v^ron
f l l l j uJi .
\ j i ho, ( n. , Fi : rc
JrJ(i J( Jrh. oro/ , , , , d. . , ni j <, rnj . n. . 1. , / . ; / J. , t , k(
proilosri.
lqLo !q 4cg!a!u!!!l!
Pit 12 000 godim Do, s oko Au{alijc diglo
l)a
tu Abo liini bilinatjemi dublje u uurriijos,
u fi' oso grublje uvjete tivota. Da pEiive,
Flili
suiili{u, dr bi.a zg{iitu mogle rarignonilde
te{ircbilje,
r osin toga ibumennzha lolili
kloknc, phli rie i iskrpaliliainke duboko iz Fnlje.
Abodd:i ni su sLi kal i po (l j enama,
pr
i e
bkd ni nra i dva l o' i j al a t ub Ro.r,i
u Na.on.l nom parku (.k:du
u ad,al rkom
sj evemom tertori u. Neke su od ti h sLkari a
< ASORIDZINsKA UMIEINOST
364
Povijest
POCECI POLJODJELSTVA
Poljodjelswo se pojavilo oko
1!14:
pi Kr. na podruiju kojezovemo
Lovci-sakupljati,
koji su doili u neki loaj u potrazi za hrauorrr,
tada su podeli skupljati samoniklo bilje. A onda
bi dio sjemenja posuli po tlu, da ga izrasLc
1os.
KAKO
JE POUODJETSTVO PRPIMIJENIIO ZVOT?
Pnje pojxre poljodjclsM, ljudi iivjeliod loa da diljc
,ivodije i skupljdrja smoniklog bilja. Kld bi trko
ni jedoom podtutju hceili hnnu, toyci-sll(uptjiii
bi$ slilidllje. Poljodjels$o je, n<hdm, ornoauailo
skuplj$je harc ibe pur@.ijr. srl N ljudipoieti
iivjcti u stalnim niseljih,r, p. na olohoj mnji u_Brjri
usie!r i iivotiijc. Iru(elL su g,.idiiiertu. (ljrrire
kuae. r nr el j { ogi JJ nu r ni mi bedd, , r ,
ODTIVEM GTAVA >
ova lludska
sLava
h oko
Tooo
pr (r,,
vjercjarno
le bia
lriadtra u ,na[ polrowija
prem pretku, U hihonu su
biLiork[vei mnog rakvi klpi!],
oi nam
sovorc
ponelto o tome
kako su, vl al pf l padn. i pN h
poLlodieLskih komuia,
[4!o !u !!.!ll9ll4!] 99!lL!9_uopJElcr?
OLo 9000. pr. Kr ljudi$ pftko,i,ne luvdliznje,
x onda gd sijili po nkicoin: prrcehn4 Oko 8000. pi Kj.
poljodjelciN oikrilikoF,nrj. drr @jbolji urod, pi
ra
poieli ehLcioliriii. loaeli su
rroizvodid i vilak h!me,
t u
' . . . / n opr : l , Jn ' i , d, r
Ae.
. ! i na, i . . ! So\ . c i ur nr t l i j e.
l'oljodklcis sd
l)oidi
mzmjenjivfti hhnu za wakovNn!
I JEsTIVO ZRNJE
EirkoD aDrerplode sjemsiem koie, kad saarie,
opada s klasa, Vieroiatno
ie ro opazanie navelo pBe
pollodleke da nzviiu zne metodo siaija sadeija
NaseLje
lerihon osnovali su oko
9ooo.
pr, Kr. potiodieL.i,
pd
3d
ds?di Li t r . r ! oeoc r / do' i poi de
9
- ddd
, . 0. 01
kul on.l e hon Le:i kaj hdnog i ,voh koi i i e natapao poti a.
KOIE SU BIUKE UZGAIALI PRVI POLJODJELCI?
u flodnom po umiseru poj.djek s uslj,/Li
\ i , oku. dnl r u r i r u. medu kooh i vr r u er ( j r ou
kao i prinnivne ruijetee pieniq \!t e mueri .i"kon.
Tc su raae pdodno plodile vlikim uk$ninr i jesiyin
zirn
GFmcijen). U diugim dijeloviha wijeta r.hedr
8000 i 1000. pr Kr. po
ioJjek $ ork ,
Dl[@llWil
t'"u nj:.
PRIPITOMLJAVANJE
Pr;pitomljaenje je nav;kavanje ,ivotinje na tivor s aovjekom.
Ono je u pravilu povezano sa selekcionnmjem, to jest popmvljanjen
pasmine parenjem odabranih, posebro obdarenih rivotinja,
kako bi se njihova dobra svojsM prenijala na potons$o.
PLODNI POLUMJESEC
Arheolozi imenom Plodni polumjesec oznaiavaju podruijc istodno
od Sredozemnog mora, a u kojen se razvilo poljodjchrvo. lb je
srpasri
komad kopna protegnut preko Leyadta (podruaje
dmainjcg lzraela,
Libanona i Sirije), te uz fub gorja Toros i Zrgros.
zASTo sE PoUopJELswo RoDfl-o Mg NA ToME MJESTU?
Plodoi polumjcscc ina Edovire kii., zbog icSa jc idoldi a u?.sojtnadca, pliDjcricc
plcnic., kao i krde trMjcda, u pryom rcdu koa i ovdo. U oblitnjoj M@pota$ii,
sdje
jc
do plodDic,
Fljodjchwo
je postalo nbgucc rck s wvojcn postupaka navodnji{nji.
povijestl365
KOIE IE ZIVOTINIE .OV,EK N4PRUE PRIPIToMIo?
od vih je iivotida iovjek najp4c pipito'nio psa.
r dogodilo s to oko 12 000 godina pr Kr. Ps je poteho
od divljesvuka, b jst od waia odrmlih medu ljudima.
Oko l0 000. pr. Kr. lovci a, ni paili na sodr gzela,
korr iov&, p{ mjshbiF ubijali sebizr hrant
Oko 7t00. pi Ki tis, prvi$oi.lrivei poaeli
n rdflod btiii .ajbolje tivodnje iz $rda.
ovai pelal potjete lz d' eviosa
sda
su,e, sievdno od Perij5kos
aLieh, a Gp@ljen le oko rooo.
pi (r
U lo 5u doba l votinjska
5ladd vei bla dio poLiodieLsk-" 5vakodnevnke. stoka
je,
osim tosa,
pdpmvliala itLo na koiem su.at u,s.ial 0sjeve. ovre dores
ruia tuvah s0 se ri rasplod, kako bi h iaaltaja u dcnai
ovaj *p na dNsu ddku brtku kemenu ostftu koju
ie io!
p
ie
oko 6000
sodnd
bnzlllvo dbbdd iepoznall
kameno' eec Rahr I nllna odtlecLirdrek kLasove
pr.ft
I
PLodnlpoiumleie.
Pi Kr, luraa Ame' Ia
pr, Ki
I
sie(ma Ane r.
I DOM PRVIH POUODJETACA
Plodnlse poLumlesec pruiao od sievehogv8ka cfrnog noG,
pa zalm u Luku sve do Petriiskog zaLidva. Neka od pNih Liudskih
mselia, medu kojima lledhon, bla su izsradena baa na rdm pod.!zju,
U bLhiii 5u se Gdla ivarna trgovhska eedilra, pdmiefte
CataLH0yitk.
KUG U
CATAT
HIM]KU>
skapanja su na nahziStu
CatalHiry0k
prcnaSla
zbijefe kuae od nepotone
.iBLe, Dnedtr ltojih niid
blLo uLka. U kuae 5e uLaziLo
slropu. U kotama su bila
osnjira za kuhanja i
s.rjanje,
k upe a siedenje ispavanje,
kao i kuSfe pefi. Kad hl
zakopali bi sa u pod.
ZASTO
IE CATAL
HOYOK BIO TAKO BOGA?
Etat
Hiiyiik je
bio osnoan resdje oko 7000. pi Ki, da bi napoLon iznsao u mjveic
idelje Bliskos isbkl. Svoje je bos$eo $elao poljodjelseon i lsdinom. Poljodjlci
su @gajali soku i piedcu, jeiam i
Eraiak.
qa.J Hiiyijk $ posebno obogatio nto ito
je olladao lrgovinon opsidij.nom (grube, saklsr simc) podiijedon iz oblitnjes
ldk nr. Zadadte su iz tos vulkanskos $aLla imdiv,le izvanicdno dobre atre.
I
,kd,i
!"t,.ttu
366
Povijest
MEGALITSKA
EUROPA
blokova, takozvanih megalita. Neki su od njih bili poredani
r nEove I uperenlu nebo. Drugi su opet, takozvane
zakopani ispod zemlje. ,
bili
Izmedu 3200. i 1500. pr. Kr.. ljudi su u sjeverozapadnoj
Europi podeli graditi spomenike od masivnih kamenih
TKo
r
E
9E4ql9A!94!!Ml!oqE!lIq
Mesrlitski s spomcnici pojavljuju u nno8o velinrx iob lkr.
MDosisu on njih srsviD frali, paihjc,hosti izsRdni
i jedDr obilclj kroz ncloliko
sodina.
Vdilc spohdikc,
ppur Ston.hcngq i Crnncr, vjerojaoro s! podisli
,noani poslxvi,i, ljLdi koji$ nogli syojiD
Nd{nicinm
qqu
sJ sruzrlr KAraENt KRUGovt?
Ktrn,cii N kn$ovi ricrojil.o sh,iili za rlisijskc cdenoture
' stuononijo. Veiim se Dlih ! ickiposban ddr poBhi
e an.dr, dFsom i ^ ilc"trnr. frko, prinjedce, s,ri(
u ljetuonr solsicijo prcsijavakrcz scdlire stonelEnser
{rnsi$kl), r u "imikoh osjerljNr
stubN
konon,
0v rcdov uepcvLi eni h kamefi h
b okova na rran.oskom Lol al i l etu
Cdna.u, postavl i enl su pa6hLi o
ot pr l k. ki omet ar ! dui i n! , l e
povutri ! dva kamem kfusa.
U Cai natu osi m toga nal armo
nnoso sam0sl 0i i os kah4i a,
ii;t;;;. i; i;i; .b *.,. ;ji
llakk 5a zemlFnlm naspom) rpEten
Nllh su kaeiie zaniienlLi
soLemim
' s6flima. - (uspcwin)
r
kamenim blokovna,0ko 1550. pr Xr,, Sronehtrge
ie
bio dovdei
dodatkom haiih bokova nodikastos pie!aeniaka z r^,aLe5a.
RE
V. grl r. ke grobr: . e. nr <ol i k. komu, a
, p-"{o, i j . . ,
bilc su izgmdenc iz masivnih kamenih blokova,
pazasute kmljom, Noleii takozvani rumulus.
U nkina su se ljudi zakapali sro mra godina.
rKo
JE PoKopAN u GRoBN vlIgqg!44A?
Ad,oLozine arju pouzdam kom. su grobne komoe bile
, " . i c - i r , r e , u \ . ' " d . ' n o o , . , l . n . . ! . d - . C ' , . .
po njil,ow izgledu, u rjihasu s pol.pdibo8ari in,oa,i
vode, koji N vladalinad golenin oh.ldeijn povGnrmi
i titEim! n.kos podruijd.
ttadsvodql sttop napnvtja n
ol a
s@bni .a n. otoku l Mai rLand
u <kockom ahi peLagu o&i ey,
tsndem i e oko 2700. p,. kL
Do gLavn se komore dol aTi
! koj e se takoder pokapao.
Povijest
367
PRETPOVIJ ESNA KERAMI KA
Th.jna izrade keramike bila je otLrivena oko l0 500. pr Kr.
u japanskih
ribarskim zajednicama. Ljudi su najprije opazili
da glina ko.jom su bila nabijena ognjiita od ropline owrdne.
I tako su uskoro poieli oblikovati posude i peii ih u vatri.
ZA5TO SU PRVE GLINENE PoSUDE TAKo VA'NE?
Za ruliku od pijrtnjih posuda
-
koznaiih e hphknih
od gmniica, korc i lika glinene su posudc bilc
nepbpusnc i vrnostrl.e. U njiha je bilo nosftc
sklhrii juhu i [aiu, v.ii pivo i
yino,
te u njih
dugoidjno skladinni tito i ulje. Osi.i kehorikc
rhelozin{ jdho
sovo(
o liojoj je
kdtui djei.
PO6REBM UR AT
Keknika je svoje hjesto resto
nalarLa I u vie6kim [tuallha.
ova posrcbm uina iz zdoblla
Sanshan kineske kulturc
Yangshao, blla je lr6dena
oko 2500. pi Ki
^ IAPANSXI GLII{ENI LONAC
owi Lom( s lzd om u&ta bio
lr
raden ,medu D 500, i75oo.
pr, ((
toiaaf ga
ie
obLikovao tulio,
mnrtailen grii.noS rceie,
PRVI METALCI
Od otprilike 9000. pr. I(. ljudi su u raznim zemljama podeli
obradivati grumendiie meke kovine, u prvom redu bakfa,
Kasnije su otkrili i kako se metale moie dobiti
iz raznih minerala, te napokon kako se
KAKO SE PRAVILA BRONCA?
mijeianjem metala mogu dobiti njihove
slitine i legure, primjerice bronca,
s mnogo povoljniim svojswima.
5To sE rzMotvALo oD BRoNcE?
BoM jc
lmjsx bakx i lositm.
onajc mnogo trdi od ij.d!o8
od tx dE nrtlla, d dade sc i izbruliri
tr ondcu.Iz nje susc i!!idivdlihodoiji
idijiiji al.ti, oruije i poljodjclsko dude.
lz njc$ se osim rosa nDglirdlitifiio
oblikovaii odljcKi
-
nirijnanjcm
ra$ljcnc bbnce u lGtup.
I BRO ANI SIRUETAC
olal Je bbnaanlkipit bio lraded
oto 600. pr. (r.
na nedozemnom
Tehnik! iindiqnja bronauih pednda lijmrjor
Bbtjenog met.la u katupe
-
bila jc o*ritda
u apadnoj Azii oko 3000. pr Kr. Ncolisno
su je otkdli i u Kini oko 2000. pr KJ. Kincki
su s htulci injeitili u iddi komplici@ill
Brona sc pnvila zajedniihn bljenjcn
ba!reN ikosirene tude. Rdaijenu
su brctrcu
shrcnim
cijsina odvodili
u
slinene
ipjeiiane kalupe.Tako su dohili
insde (nelrhe
blokok) koji N s atin
preinjiqli i ulijcvrli u krlupe naih oblika.
TI(O IE PRVI IZMOIVAO BRONEANE PREDMETE?
POaElCl
tooo. i
Kovan bEra' ,
pr, Kr,
I
rapadna A?|Ja
368
MEZOPOTAMUA
Mezopotamija je
zemlja izmedu rijeka Eufrata i Tigrisa. Poljodjelci
su njezinom vodom natapali polja, koja su im uzvraiala obilnim plodom,
Oko 3500. pr Kr. Sumerani su u juinoj Mezopotamiji izgradili prve
gradove na svijeru, od kojih spomenimo Ur, Uruk i Eridu,
!4!S!E !t!4Y!14!q
s-!!!Rs!l!
Moini kdrjwi, koji su zryovijedali silnim vojskrmi,
nml su ijikeghdove, r vcliirnssne dvor& igobnie.
lQaljevin su ponigali setcnici i viokoiLoLovmi pisfi
kojiN ubinlil)o@, (pravlj,li
rxdovina m ndodnjaqniu
icr brhulio akonina koji su upnvijrliftgoyinon
i ziodma. svicnici$! oJn toSa u ziguqtina
(hqnovina)
slurili bosovina.
KAKO SU SE GRADILI ZIGURATI?
Me&pordmskisu graditelji
s$dili
rigulrE i kuic
U Poaetku ie
imao td vl5oke
^ KRArlrcrNo Bt_aco
0v. b kovska gLava res hafu
rz
srobike kalir.e Shub.ad z U6, kola
le unna oko 2500, pr, Kr. U bt?iiiie bio
pronaden I kostur ha istke, koia
i. ioa
ddara sruie, Bllsu
Je tlv! akopatr
da ebavlF kalJku u,asrcbiom llvoru,
DOLINA INDA
lzmedu
3500. i 2000. pr. Kr. ljudi su u dolini Inda podigli viSe od 100 gradova.
Najveii su bili Mohenjo-Daro i Harappa sa 40 000 stanovnika. Ti su gradovi
imali velike hramove, iitnice, kuie od opeka i ulice rasporedene u mreiu.
KA(O SU ZIVJELI
UUDI U DOLINI INDA?
Poljodjclci s tEsajali iito, jeaD,
lrrmuk
i ri:u na du
jb
su
sa
slkc godine ododivrle poplavc ijeLe Inda. Oni N,,
osim ros!, u'.gaj.ri i:ivotinje. U
$adovima
su ljudi iz.rdivax
thnine, keaniku, nerahe prdmere i .rkir Na ohali
su s pak oriskivali m noe i krctili u ngovinu.
ZASTO SU GRADoVI U DoLINI INDA NESTALI?
KodM.heijo-Dan ijckaje rnd p,omijcnila toL,
pa j poncsnlo rcde Drug. N, gndove uniidle pophv,
poirsti i omjati.Ipal nirko neaD hsigumo
zairo jc ciyiliacta u doliniInda p,o|,l..
ovaj kei ami l ki mddeLseoski h koLa koj a vuku mul e,
xtP KRAUE\5KoG SVECEN|KA >
e.e t 2500. pr. KL i rMdhenj o Dare.
\
G
:"$
\+.'
\r
s-l
..t rl
L
;\
0!l h JercsLifi
potietu D
(njlre
nrir,h, a mLaze se
ugrobnc faEona Ran?es vl, (vL.1!56. -n43, pr, K.)
Vladari su morali imati nekakvu evidenciju o rome tko je plado porez,
koji su zanatlije dobili narudibe, i koliko su robe proizveli.
KAKO IE IZGTEDATO PRVO PISMO?
Pru se pisdo sdtojalo od
dkrosiaha
slidca kojc su prcdsravljale prednee,
,rdnje i idje. rl su$ari pis
r.,
nedu kojim p mjpozntil
[l!i![n!fi[go
bilisu wlo konplicirui, p u njin! uspijMli ollidati tek mJobnjri.
GDIE SU IOS UUDI PISALI PIfiOGRAI'IIMA?
Razliiiti su sc oblicislikovnog pkma Eviliu Egiptu.
Kini i srednjoj Anwi.i. U dolini h a, pisari su slikc
konbidihti sa sinn olinD. ftj ru"rv znrnsseDici joi
KAKO SE PISALO PRVII4 PISMOM?
KLINASTO PISMO
Klinastim pismom zovemo
pisanje znakovima klinastog
oblik koje su oko 2900, pr. Kr.
rardli sumrski phari. Pisalo
se utiskivanjcm pisaljke od trskc
u glinenu ploiicu. Kasdjc
su ga prcuztli idtugi bliskoistoini
narodi, a naposljetlu sc razrila
D!@
KAMEI{ IZ ROSETTE >
Godne 196. pr. Kr. egipalrkis! pisa4
kpkaLi stitekst tinr.ar aitim pismna
na sloh kanenu. ral
ie kamen 1/99.
0rkrivn ! gipatskom gradu Ros.ti.
te ie
posluZio kao kLiut za dotad
nertkd
$lpaBke
h
iercsLi ,
PRVO PISMO
Pismo je bilo izumljeno u Mezopotamiji oko 3400. pr Kr. Gradovi
su bili toliko izrasli da ljudi viSe nisu mogli poslovati drieii sve u glavi.
1'Nisr ic piktosnmi pisali utiskivanjcn
i
Fvldicnjc'n
phalikc po ploajciod vlain
glift.lisdljkd e ^.la tlld (odftle
iNril(),
a pnvile sc od dskc Iro jc n6la uz
m.zopot.mskc rijckc. l,lodie $ sc zarim
Niil. nasuncu ipo
todcbipcklc.
Pisdjkc
$ u poieth bjlc sano odsjcccoc stdbljikc,
rliN ih pisrd kasnijc poicli$iljid, tc su hko
nrMliza i0kv Daiir
fisNnji
prikhdni,nakovi.
ZAPIS KLINASTIM PISMOM T
0w meroporan5ka
slnena
pLolka,lsptsana nedu3o postij.
,90o, p' . Kr,. opisuie polja iurod.Iajie eps mp' avLjei
wLo uedio, sa nmboLima poredanm u hvio dtove,
ABECEDA
Itvu su abecedu ili alfabcr izumili
Fenitani, stanovnici istoinog Sredozemlja,
oko 1000. pr. Kr. Za razliku od piktogrma,
koji su prikazivali idejc, alfaber je biljeiio
pojedine zvukove iz rije.i.
zATTo
,E IZUM ABECEDE TAKo VAZAN?
Fenii.ni su odrili lGIo je slou mogudr udruiid
tato d! r po njima nog! ,zgovo i sve ijeii.
Trro se smaijio brcj nakov!, jo ih ab(eda
inao svega oko 30, k ruliku od, pihjerice,
600 sunrkjh i 5000 kineskih. To jc olakialo
ijihoyo uinje, . osjm tosr i pojedrGtavjlo
\?"c*
372
Povijest
Od oko 2000. pr Kr. narodi su se Bliskog istoka borili za zemlju
-
da
je
obrane ili owoje. Neki.o, poput
@[ftt!$![
i
EEIEH,
iivjeli u veliianswenim gradovima. Drugi su pak,
popur
E!Em!
i
[!!ff,!l[,
dotazili da "e
nasele i osnuju nova ktaljevswa.
zASTo
lE
BLtsKt tsToK SV[vtA Bto TAKo
pRtvLAdAN?
BLISKOISTOEUN
CARSTVA
ova vrala, ndvana prema babiLonskoi botk tiubavlt ftta, btLa
5u oko 600 pr Kr , ghvni ut a:
u sf ad Babt on. ona su vodi a
do Vsef i ! bab. ol r l vnd\ a no i ' i e podgr o. ' J \ eb. t do- i a, .
Ljtrdi su icljclitiyjcii na Blislon istoku, a kJrljNisx
l,osieddld,
, boF ni egna o oJne r r l " . N, r col i e. 1, l ai : r j ca l ' r t . r
iTigris,,li su in. sjeveiu ijusubihpolja, ionE, rcinjrc
i visoiavni. LjudiN osin tosa &ljcli ovlidatj i datekin
nsoackin purovim. koji tu, p,olucii
rfoko
lkkos isrolo,
poveivali Etrmpu i Azij!.
BABILONCI
Bnbilon je
ojatao oko 1792. pr. Kr., pod kraljem
Hamurabijem. Poievii od 1595. pr. Kr., nad njegovirn
su stanovnicima zavladali osvajxti. codine 625. pr Kr.,
i'mnce ie orierio vo ll<ovoda Nrhol'oh,a- i okmnio
se za kalja. Pod njsovim sinom NebL,kadnezarorn
(Nabukodonosor, vl, 605.
-
562.), niknulo
KAKO SU BABILONCI MIERILI VRIIEIIIE?
B.biloiciN od ncl)cacnc cisle z alisponloikc, golenr
suDlric sriove. Osnn togr s, prcDarrili lvijc/rlc i plmer.,
o, cd\ J. ' l i , ' , i l - o\ og+r oi c, . ' di i LJf l dr ' c. L, . ' i u. , " , , -
je
bu. bio bruj 60
-
rajsc biojni$sev oddlo svc do dnnrs
u lL' a,iD $upnjsima, $rnni, ' niiukma i$kuIrdmi
isoja ofuDji biljciili Un lsrir!
tJNhonr.
HETITI
Hctiti su se oLo 1700. pr. Kr. doselili
u Anatoliu (u
danasnjojrurskoD.
Pdnavali su dobivanje ,eljez",
pa su mogli izradiv:ti orurje bolje
od nepdjateljsLog. OLo 1400. pr. Kr.
hetiski su gndovi-driavc udruiili snage
i sworili motro kraljevswo.
KAKO StJ SE HEIITI BORILI U MTU?
Hditi su e pM borili s brih borbedl dvokolica
s konjskom zap,egon -
poa.vii od olo 1800. pi Kr.
Naoiuhni srlicana i sulicDa, ?alijetali bi sc koliba
u mptjateljske dok i robijali ih. Hsiri su osim tosi
i osaj,li gndove borbenih $rcjsin,a, pinjerice lisokin,
pokebin boinin kullma. Hedri su imrli dva veliki
neprijarelja: shE Egipone i htobornc stannnike
drtrve Mnani u Mezopotaniji.
< H'IITSK BOG
oval ie retobo l bo8 blo uklesai
u gndska vbla herrtsle
fijenoLnce
Bosa,kd! (u damtnioi ruukoi)
zAiTo sE SLoMILA
HEflTSKA MOil
Hctiti N s boili za vldr
i
nad istoaion M%pormijon,
bosatonimma, zehljon
i rsovinsknn posbjxn,. Oko
r:' 1200. p. tu Hetite su osnn oga nrpali
!J' i blozvmi Nrodi s nora, to jes sa
yedouhnih
otoka, a isto td<o i nohadska plenara s isrota.
Ti su kovi, udruicni s gladu, skiili noi Hetita.
HEBREJI
Hebrcji su bili sroiari i tari u zernlji Kmam na istodnom kraju Sredozemnog
mora. U ton su se kaju naselili i Naro& s mora. Oko 1020. pr. Kl Hebreji su
ih potulJi i onoveji mo.no novo kalicv"ryo silnih kralie'a. rni im
ie
krJi bio
Saul. Nasl;jedio
sa F
najprije Divid, pa Saiomon.
GDJE IE BII.A OEECANA ZEMUA?
Hcbrji $ vjerc!"li da im je Bog obe,jao annju Krnan. Prema Bibliji, u nju th
F
oko
1200, pi l.u. i dde prolok Mojsije. K4nije s, to je$
922. pr KJ., hebejsko kqljwswo
podijelilo na dvije.drLr lzracl na sjereru i,udejt na jusu. stdwnici
Judeje
kAnijc
< ZqROBIJENI HEBiQI
AStRCI
,loirci su iivjeli u sjevernoj Mczopotamiji. Obradivali su zemlju, natapali polja
i gtadili lijepe gradove. Poievii od oko 900. pr. IG,, osvojili su c.anwo 3to se
pruUalo od Egip6 do Penijskot zalj . Ono je, medutim, propalo 612. pr. Kr.
prcd najezdom Babilonaca i Medijaca.
XA(O 5U 5E SORILI ASIRCI?
Ppisu rsid{i rcjdci bili sljd koje bi s polja poadi
u &t. Oko 740. pi rs. diski su k6ljsi, hedurin,
aobljenih $r@ca sryoili ,estoku vojsku.
STRAAR NA VMTIMA
Na sll.iJe ledan od dva solena
llka no su rcsila vnla dvorca
asi6koga kaLja Saqdna ll-
lut 722.
-
7o5.
pt, Kt)
u Kho6abadu (u danaEnjem kakul,
0ni su prcdstavLjali aslEku moa
i luvaLi dvoEc,
lopljimo, lulovima i opsldnin
ornqim!, t od slabijih mrcda
ffaiila daitk u gndMom
dm, kovinma i konjiha.
374
Povijest
SREDOZEMNI POMORCI
9{g}14!O fl
Kr. narodi ito su iivjeli uz Sredozemno more, primjcricc
mffiHm
i
$Fffiffi$,
poieli su graditi ivrstc drvene brodouc na vesla i
jeclr:r.
C)nisu uspostavili duge pomo$i<e rure kojc su
povezivale ErLropu, Aliiku i Aziju, bogatecr
se prekomorshom trgovinon. Kasnije su sc
otiskivali na morc da isrraiuju i osuivaju
kolonije.
ZBOG EEGA SU SE TRGOVCI TAKO BOGATILI?
ligovcls, prkosilioh,lri,r vc(lo,o nrodi,u (h
l).clqro
skoil
tgovi' tun ande ito viic N.j,riolrijj$ tcLcri bili ! cl)io
izslxnl(,\kc (iz njesr sc kovro novrc), kosirr iz B,iL$ijI hr tr
s Cifr
{dlxt
( inu ihtiNlto i,nc d//,,r. IlJir ikosinrz,jdn,)
. , . . Lt r . , l i t -
r , r . , , . t . ,
.
. , ^ ^ 1. , . , , . , . , t " , 1. .
no ! r j s dobi vJi t
f ur i a. .
hi !
i (
( r k. 5l e| )
di RL
A'
s$i Dol l i f i uni , i e, i o kr l i Ni i k, i Lj i . l
0v.
yi l i ,
mprrvl j i a Tmedu
{oo. LroD Dr.
(r,
b i
rr
prori dei a ! bvtem mi kcmkoh rrsovi i kon ftEcl u
i i
Eri N0m otoku Rodu. rrgov.i s! ! 5tar m pos!di mi
( i mr ommi ) pt uvoz
ma mr c ul c ! m. ui or l i . i vt . r u u
{rf a l l /rkrnl ai
Drc0zc i m roi rk! ponorsa trrd I
MINOJSKA KULTURA
Od 2000.
( l o
14i 0. pr . Kr . i sr oa, r i nr sr
s,c(lo,cnrljclrl vhd.li minojski knljcvi
i or(,](i Krcrc. Oni $, sc obogrtili trgovinon,
r rlnrgin oLocimr i nancr.rnjcIn d.nlii slirhiji,)r
f i R i mr . Zi vj cl i su u gol emi m, on, i c, r o
zAsTo sE SLOM|LA MtNO'sKA iMOc?
Nl|tjc oko
Sodidu
1410 pL Ki tuto7dnnior.Lt th(,1
Gidri,rjl SrntuLiDi) nrih je crufcilr qLlkrDr.
Nx.lrlir,,,oJ
\c Kilr ror di8lo,
tJ.,,ilor
je zanuiili sun.. i pon,o' ili
tr\itlc

onli $r dvoLic I prijeio|rci Kro!,:r rlpxli
lvlikd,jMi. I )o golir. I i 00. pr ](f n,ir.j\kr
ic
. viltrcirl
vca bih \Arnn iiacznuli.
brdd, rl o uak da dobl l e
ov: r,eska (ri di a
dl d)i r dvori |
(nososu
m K(l i pr oztrF
Dreskari i vai j o bi ka, l l o 5! i n Li mL?d Mi ror.i ! okvnr vl arte
..rcmonrj e. Ponj e bi bi ki i vol i Ll
FENICANI
lrenii.ni N iivieli i., isioanh obrla r SLedozcmrogr wrr,
i razdoblic Djihove modi pxdi izn,edu 1000.
j
500. pr. Kr.
obmdivrlis(t zenilju, sjekl; iu'ne i vrLo vjciro obridnali dNo.
KAMO SU FENrqNt OD]-AZIU U TRGOVTNU?
r.njnniN plovili
l)d
iihvoD Srdohnnn.$u.
Ncki $ r odvl' ilil).ii i &lje do ddrinj.g r.dueiir,
jrg,' aprdDe lir
!r
izrtrlne Aftike paurd.uiji' ni
gdjc!, rgovaiiaaki tgijdiri rioyeEradon. Narslavriri
jc n' cdr .jimr bila K lg, r
lckJnoj
Afri.i. koja
lc
o{xh.' oann sve dokjc 1t6.
fr
(.
niN MorililiiDljrii
/
-,/:
Povijest
PERZIJSKO CARSTVO
KAKO SE VLADATO PERZIISKIIlI CARSWOM?
ZTATNA NARUKV CA >
PrLili ic ob luJLr z dom.
Ova
re
narrk,a pronadena
knl rleke ^nu raie (o{il
u rau!nicm AlrrfisLi!.
- .r
Reler na stubqtu
ptikarrjt paskrik. t,
ttedije
(sieveni
ttan)
kako danDre danak.
Od 539. do 331. pr I(r PerzijsLo je Carswo bilo
najmoinija dd.ava na svijetu. Srediire mu je bilo
u Pcrziji (danainjem Ir:rnu), a pruialo sc od Egipta
do lndije. Bilo je
bogato voclom, plodnom zemljom
i zlatom. Perzijanci su slavili boga vatrc i svcga
dobrog Ahura Mazdu.
lediskisu se ixdxi kitiliEoLnim ndoren "k,alj knlje'
te oJ soiih
Fod
ika tiiilipotpuru porlld.os. l'oLL
li on Drijcm crnyo jc bllo
folijlljlio
ir 20
ti(rji,
l , { . , . L r . r , , , - ' f .
,hdt morlcnlk, uloz,rnl
Sffiffi.
STo JE To BILA KMUEVSKA cEsTA?
liili j. !, 0.,j& ii rr!r tr l' .v
in(nr
(i
nu,, (irsi
t
! l ( ) 2500 km,
( . j . ( ! l i h
o( 15i , Ji 0 nl r ( l r ) i l i , hkoj
]I
sr Llo p,ij((oL)i.. \?c li ,,j L' d rijrl{,8 nLj.v.,.
(li' slil
' t ,
: '
t ,
:
, ' , : . ' . . \ " ' J "
s
$n
(i ,,vfixcii l(' Jrrsi. uli v( i ni' oni, (lo[ \L (sovc
nj i nr ( xl i l i l ( , N ' t r f ( l r vr Ll ' o, i l i ' ol J, r , .
vl,
tzr, 4a6,
pr Xi
Dar i e . , r von I Dadl eVci ki ,
reocanDnao
jc
ddavnu upbvu,
l,volcvao voiro pobjodo u danasnjoi
ru6koi I poveo naiszdu na Griku.
Niesovu su voisku, medutim, c(l
porr?il u davioj I\^ant0nrkol
brk
49o.
pr. Kr. rako
ie
rapoleo
ducorrainl rat s cnkoo koi te
napokon srGlii PsziFko CaEtvo,
SATRAPI
Satlapi su bili ixD,jcmi.i l<o1c bi hrlj postavliao
da vhdaju pojedinin, pokrajinamr. Njihovr
F , , d J . ' . : ' . d ' . . r , j
. r "
1 n
n d . c . ' r , " ' . .
kao i pi kupl j r i j c r r d, el a i dl i l h. Or i sr L osi n,
roga sLrrad;vrli sa zapovjednicimr perijske lojskc
r . obr ; r i
. r ar . i .
a . . r r ' . ' ur r p, i ' r t j k i hn; pr l r .
,E
LI SE SATRAPII\,IA I\IOGLO VJEROVATI?
I'crijsLi ltijljcvi dnu vjd.vili srsfnnr Zro su imli
posbnt dotril,ikc, nlto^{r. ,ltruljclr uii,, kojiN puili
dr stapi ne kridu porz i darik. N.Li se satuipi,
nedutim, nnli iosiliti, pi r urotni pLotivkLrlja. dok
bidrugia ibni iu dosluhu s ftprijtueljuni cartra.
prinjerice Alekand,on \/eliknr grdkim 'hdron
kojije Jll. pr KJ. osvojio ledjsko ca$6r.
,/ ,/ ,) / .,/
I
s'i.
,
i;i,
! , 1
i,it
STARA GREKA
Grika je
bila domovina civilizacije koja
je
svoj vrhunac
dosegla izmedu
500. i 300. pr. Kr. i koja je obiljeiila nai svijet.
Njezini su stanovnici iivjeli od poljodjelswa, nba$rva, zanata
i trgovine. Pritom su izgradili oko 300
l@l![
(gradova-driava)
i naselili se u kolonijama.
Godine 146. pr Kr. Grdku su owojili Rimljani.
3To zNAJvlo o MtKENsKtM KRALJEVTMA?
Mikenski su krtj$i bili noini izoedu 1600. i 1200. pr Kr. Bili su ro
apnrc ntniikr poslavice koji su rljeli u gndovin{ tulik na mkdc
i iz njih t9nvljili sojin m.tih lBlje$ftihr To
k
Luhue, nedutih,
imc.dobila po najbosadjcn od tih
sndova
-
Mikeni na jus!
Cdke. Zr vladare su vjeiiianadij. i,Bdiveti fitru keh;k;
i veliianstven ,.tni naLit, a oni N Dak sr6i eGicdovali
cnare flott usoviilih bbdov! i nio
flouilid;
ova v6ra, podtgnlta
lrhed! 1550, iroo. pi (r.,
blh su oivor
u oedrmu naroga g' ada M eie, redt3ta naiboqdtee
li.jvatnriq
3(kog
porjr rosa dob
I BRor{aANtEoDd
ovo sielvo.lskovano oko 15oo,
pL Kr,, prcnadeno
h
u mtkeBkom
3.obu, lMlkemki su se k6tlevi t.sto
pokapall ajedno s orutiem okl(en
KOJE SU BOGOVE SLAVILI STARI GRCI?
SBli6u Crci\lavili onote bocovr ibori,.. Oni
.u viero,rli
dr tiborovi po"jeduju ru8irne moa, te da s! .o\ietrohk,
no viriir*om
i li.pii. \qko ie buanlpo vt.,drto nrJ 1ek rL
apckroh zivotr Nrd $im ie bogo\in rvt,dro Zeu.. nrivi,.
hcdu Djina.
Jeddi
j.
njesov bBt
- posejedoh
-
vladdo
mo!@, r drugi -
Had iliAid -
podzennnn syijeron.
< PRINOsE
JE 2RWE BOGOVIMA
ovajio mhmonillr d o ti,a
(ukanos
viien.a) no
i-"
nekot
rcs o alenskr hGm Partenon,
o .EMU 5U PRIEALE STARoGRTKE DRAME?
( l ' i k.
' r , t ugr J. i e I koneJi e pEo, i t r J' e p, nL " bogo\ i nd
i ho, n. n. i l i i ' m. ! v" ' ' . vr ener , : kr . pr i TJer i ! L
Do i - , ( ,
?red$rve su
sledali
sano nuikarci, jer
se dirllo
'
eda bih ih mosle uzrujili.
AMFITEATAR >
ovo
i
polukrulno
kaatlte
biLo zgmdero u Epidauru
u
rutol crlkoi, oko r5o.
pr (r,
Grckl su gLunr (rcdom hugkar.il
nosilinaske koje s! prikartvaLe
ftzn |.kove, i i.irinLi bk(ove
uz
sLazbenu
pmtnju. Kor je
mLad h gLoma.a pievad,
p e5ao ikdhenr no zbivanie,
Hranovi su bi l i bdgovi ma dom, a pol i si ma $atusni sthbot,
Hmm Parrenoi u Ateni bl o
i e
De6den okd
43o.
pr. Kr, na whuncu
gr.kos
sddi el Fna.0n
j e j edna od i aFLavni j i h gkdevi na na svl j etu,
a u ni ega j e
usmdeno,2 ooo l ona mremora. Hmm j e bi o posvei ef
bol ki Ateni . u nj enu j e
staj ao nl ezi n kkLesanr ki p vGok r metara.
Sport j hio dobR pripEma zr iii,
ali gri[i polisi o,gdrizi$]i sporBka
idjeanja i u okviru
teskih
ndkoyina.
Od njih $ najpundije bile olinpijske
ige, koj su se odd,l"te s"ke idtri
sodine
u aast bogr Zusa. Takdarii
su doluiliir slih kajeva Grake.
lobjednici su stjcali shvu za sebe
i petit za $oj
sBd
i obitclj.
ZASTO SU GRCI CUENILI SPORP
DtsKoBoLos >
HOPLITI
Hopliti su bili dobro uvjeibani vojnici pjeiaci koji su se za svoj polis boili
kopljern i rnaaem. Inre su dobili po oLruglom ititu hoplonu ko su ga nosili
u boju. Osim njime, hopliti su se lririli i Lacigma, prsnim oklopom
i n.zuvcima (ititnicima za cjevanice).
cdkl s0 kl pdl svoj a dl el a Dradi val l
prema v' hunskl h spo' ta!i ma svoj esa
dob6, Tako ie oko 4ro,
pr, (r,
nastao ovaj bacar diska, Baoije
ie
dlska bllo I oLimpilska dGrpLlna.
POLIS
Griki sLr polis worili grad i sva zmlja oko njga.
Svaka je od tih gradova-ddavie imala svoju vladu,
zakon i natin iivota. Polisi su testo medusobno
ratowli ietama
[!!l!i[
i rarnin
salijama.
KAKO JE FUNKCIONIRALA ATENSKA DEMOKRACI'A?
U Atcni $r svi odridi muikrci mogli slut.i nspravc
u skupitinj koja s ssej.la skoro swkodn.vno.
N. njoj !u binli
8Edlke
vode i srcjc ugndmc slali
u i?nanswo, n osin toga i glasowli o ddavnoj politici.
Zcnc, obovi istenci njs' inrli pmrc glda.
'lii
mjslNiijr wjcrsk{ filozof.
-
SokRt, Phron
i Aistokl
-
,ivjcli $ inruirvdibli u Arcni.
ttasln. t nasllnava ulle blll su
dtaso.len
sdkt k@znt pbkvod.
KAKO SU SE BORILI STARI GRCI?
Smli su se Gd boili u bo$enoj fdm{iji nanoj frllnga.
ova slika hopllra ! bolbi na ai
vojnici su sbjari u redovinr, ai,. - *i,., p.ri"p4,i
i:
h",ifi;!:"51'lliiiliil
itiove ftko da $ore neprkinuii ohhnbeni td. U taLrin su biLi iskljorivo mulkaftr t
su lcdovina kd.li na nepijlElja. Njih@isu se vode boili
ihutnih obitelri snonas sebi
s bojnih drckolica. lolisi:u osin toga uimati u mjm i ftkoj
nr5u mogli kup ri oruzie i oklop
Etnoj vjeslini
ysne
sranc, primjete $ijeke iz skitije, postnut
bec tezi
r bodli su $ i gelijana s ri Eda vsala, trkon nin trhmna. na bojnan patju.
KINESKO PRVO
CARSTVO
rAl
m
tlrt
pomo.tr vojnik. nilik m
DEI!trBEgltrllH
koji mu
^sraNDARoNr UTEG
daDs i{vijn grob. Kinu N ujcai"iti i *i ,' to"i t ";i *
ovakvim su ute?ima prcvjehval
""*.,,ri;.ai."*" *"- pi.mja, kganja i mjerenja.
flj"":"k:ll.iJjll,Ti,:d'(1##r.
posLile dhasuje Quii,
KAKO
IE KINA HRANILA SVO'E,ITEUE?
U sjeremoj$ Kinisljrci nasttmin padinenu pnvilj teae
ina hjiDr uzgajaiip,oro i plenicu. Ni
jugtr
su zmlje kopau
kimle zanat.pinje, aosim ros{ su izumiliisloj*e
4 dopEmaDjc vode iz lijcka, patuna pophvtjenim
poljini ugijaliitu. Dlusc
sodine
novc cc Kinr
je im.li tT hilijunr staoovnika.
< POGiESNO RUHO
porcpana p n@ra iz diianie
potfaiaLa ro sodha. za ieffit
(tad)
se vle' ovaLo da posieduje
saauvatitileLo i ponje sm' lr.
I POGREBM ZASTAVA
ova svrlem &stava poqele t:
grcba gospode oallz d nastlle
Hai, unrLe oko !60. pr, Kf,
vFr uj esdahddi e
p kaan iiei pur u nebo,
ICLINENI MODEL RIJECNOG bRODI&
oval ksanilk model snpaia (' tlelnos
broda) zvadei
le iz drevios kn6kossroba, Takvisu brodovinoljetima
plovi dvama ruiveth t n*kr p"oditm poynn puiovtma,
ruaisoh
(zuiom
rrle[om] i
y.nstreom
STo
JE B|LA NAISTRoZE euvANA K|NESKA TAINA?
OLo 250U. pr. Kr kinskisu rclFciorkJ,l, djntr dzsajaDjr
dudovug
yilca
kio iodmlt jJ
fine ntrij njcqovc htinkc.
Tc .u niri .'e.e iolc .r i.'rnu tkininu. p., k b;tk blnmvin,
bojrmi. Da oddicijcnu svili, kimskd
k
diiaB t!jN,
njeine izodc dirala u lijsdoioj rajro$i.
GLINENI RATNICI
Kad je
Qin
shi Huangdi 210. pr. IG umro,
s nFgovim su rijclom pokopali i 7000 rarnik
od tenkore (peiene gline) u prirodnoj velidini.
Medu tim je pjei:cima bilo i konja i bojnih
dvokol;ca. Tu je podzennu grobnicu
36 godina
gadilo 700 000 robova.
zA5T0 su BtLt NAPRAVUE T Tt RATN|C|?
Cl i r d . m' 0 i . , I Fl ! i r r " r , . " ( . u ' , r e t o | . t u ; : , . n ) e g o \ o j
dui i uzi gt ubnonr i vonr ul ' u gr ubn. u i u\ at i \ u
smo$reli koji bi e auionatsli odapeli rlo bi ne*o
pokuiao provalid. Kjneisu re mine ljlde
pokap3lis l.rnon i piien, ali i spohijenin
slugam. Clincnir rcjnici vjeojatro bili
sinboliana tN., te su zdnijcnili tive ljdc.
svaki gl l neni voj nl l i koj i i uva grcbnku
ai n Shi Nuai gdi j a i ma druknj e
" .
v i " o d o l d e o p . r a l d n o r r ' o l F ' . . r e p \ o j . . . 5 ,
oni $oj e okrenuti i sroku u 11redova protegnuti h preko 2oo metar.,
MAURYANSKA I
Dinastija Maurya vladala je Indijom
od 322. do 185. pr Kr. Njezin je naj
kalj bio Asoka (273. -
232. pr. k.).
Svoju je
vladavinu zapodeo kao ratnik
ali kad je prihvatio budhizam,
priklonio se miroljubivoj politici.
KAKO StJ IZGLEDALI GRADOVI MAURYANSKE I
U to 6u dobi gndoye brdili smri zcmlj{ni ntuipi
dfthe paliede. U Aloknoj plie$olnici ?niliplti
(b{j ddainje Pamd tej se beden pbEao
14 kjlometa@. Unutar njega $ bili hrdnovi,
j@r,
drorci, sl]adiira iftdnicke n{srdnhe.
KTKO IE ASOKA SIRIO BUDHIZAM?
Aoka
je
na mtnio njesdna podiao vnoke
loh.ne $upd u koje
F
bio u(an budhntiiLi
nut, kao ivldstito obc&nje da dc %ljano vlidd.
Ttudio !c izmi tiEzlicirc n.lode
lli"poslijc nj.sove snlri casM nspalo na moje
d't.vc, i rrko jc
ro porhjato sve dok pod Guptama
TAVUI STUP >
ovl lavovl ,toie ia vrhu pNos klesanos stupa
Ito
sa le u Samathu, m
tevetu
ndiie,
podlgao Aloka. Kolai pod iog.ha svakog
Lrva shboLh b h!dhlstllko uleile.
GUPTSKA INDIJA
Dinastiju je Gupta utemeljio hinduistiiki kralj Chandragupta I.
320. godine. Polazeti od svog zavidaja na sjweroistoku Indi.je,
kraljevi su dinastije Gupta zavladali velikim carstvom koje se
odrialo dulje od 200 godina.
zAgTo RAzpoBUE GUPTA zovu
ZLATNIM DOBOM INDUE?
l bd Jubr " hdni m i
. no: l t ni n
[ f i s r J i , d n^ i . c cup " .
L di i r t dor ' ' i el - p, od. r . . mi c. nu. ' . .
E
r di ' . 1) ' m / nr no{ , .
slazbe,
knjiicvlNti i plesa. U ro N doba i bftmatiaari
wuJ, bm i i . u. r i . \ oj : j c l o or r . . , p, i he, i o i i o\ * . j e, .
te su doilii nxidejuda u ' utcmariku uvcdu nulu.
STo lE To IVIAHABHARATA?
Zon je joi i 'Veliftin irdijsldn pon", i b
F
nljduia
pjsha na Nijetu. ona piaa priau o pd hirdskih
kqljeviq koji su izstrbili vla* pa ju se rude vnriri.
N.pis.na je na Mnsktu, i prdshvlja jedno
od najvatnijih djcla hindske knjiievno$i.
umj ehi .i D b,dobLi a Gopta
urcl avaLi 5u zl dove budhl 5l l i ki h
hmova u l pi l j amaAi anre. Na ni l na
su nkal l i ndrj 5k ti voti nj e i bl l j ke.
PRVI
AMERIKANCI
Prvi su ljudi u Ameriku doili preko kopnenog mosm
jro
je
u posl.jednjem
ledenom dobu spajao Sibir i Aljasku, a zatim
se postupno proiirili po oba kontinenta. Oko
g000.
pr Kr, vet
su bili u svim dijelovima Amerike.
poteli obndi%ri kmlju. U jrdooi.'itti^
,o
Aod.mauzsaidli krunoir i lhm..lr br.fiih '
And.h, uzsajdlikrumpn ilirmc. U DlodnD ri sdm
dorinmr
El!![m@l
ju
si,]ii kukmu
'd.h, uzgajdlikrumpn ilhmc. U DlodnD r
dorinmr
EEEIImEM
ju
siFii
ig3\94!lbund;.
u porupu,nn),m{ su
E@
hdijan i oindi;eti,Jrpma poljr
KAXO SU PRVI AMERIKANCI STAVITI SOGOVE?
Rjtualisu pnih Amerik hjcll6rojal. Lmotu. boeov( iduhN( d|d*rk
udjeliivriisuie ikijr. Njime
(u
?-M'Ji ka: h;nu rli r rivurinje,
ml.diCe i djcvojke, islztrjLti dast bosovi,hr o koiiju wisi rivor.
Oko 1i00.
fi
K. jutiomdickiN
z.nddije otkdli
ta,nu kMnja pdodnih
sNmcociti
zlat., scbE i b{ke,
kojc !u Dvltili u ? c. r i.,o t*o i niihoq lknjr i tijcvrnja
u kilupc. h t.[ ru kovi,rr irdird: n.r{,r. rnlrtrc prcJncK
i likove bohnstavr.
380
Povijest
KAKO SU ZVJELI PRVI AMERIKANCI?
Pni su Ane'ikdci bili lovci{akupljaii i ribai,
pa su $ko sc do nodsnih dur i nso'ili
tivjed u tlopskim pniumna te $udcnim
sjdemim i jui.im
iumamr. Drugi $L hcdutin,
PrcblJeia
le da se odasmju
ovu 5u dnenu
lelenju stavu
PUEBLO
< ZIATNI RITUALNI NOZ
Od oko 800, pr. Kr, u jugozapadnim
dijelovina Sjwerne Amerike, Indiianci
su poceli \lrgrti prorroriiu na prosroriru. i rako srvaruri seh zvana puebl;.
Po njima su lsn;j imc dobili i njihovi sranovnici
- pueblo
Indijanci,
Puebo Mesa Vede u Cooudu
udublni u Lltkl, PuebLa su 5e
sradiLa od iepdend
Gamo m
sun.u osuleie) opeke i kameia,
oval je,
vjeblario zbos $!e,
KOLIKO
JE UUDI ZIV'ELO U 'EDNOM PUEBLU?
Nckasu puebla, piDjedce Pueblo Bonito u N*
Mexicu, znah indii po 6t0 prorrorii
jviie
od 30 cdonorij.lnih dvorlnr (tiva).
U Nakoi
je pro$uijiiiida airaw ol,itelj, pa bi pueblo'
nao inlti idobqro viSe od 3000 $anovnika.
GRADITELJI
HUMAKA
Iznedu 700. pr. Kr. i 550. n.e. narodi Adena I Hopewell u dolini N Ohija
n:sipali goleme zenijane humke. Neki su od njjh bili sastajalidta trgovaca
i z dal eki h ?rmal i r. Drugi
. u
prk b, t i \ ni i rJ i g, obri ce.
GDIE SU BILI PRVI SJEVERNOAMER(KI
GRADOVI?
oko 800.
Sod,neEBdo'e
su poreti ssjari I
sHdiktii
hum*{ k*r nieie l\,j5..,ipp,j{ N,jve,ije;.du ri:ra b,
(-ano\,".
kftid{ n)eg!, Lou.. Z,pre.,o
r"
poi ,i.,
oa
.korc
r (,
+ryornih Ltomem I in,o ;ir od ud an li,.i
hunaka. U njemu je 1200. iivjelo oko to 000ljudi.
MAYA
Narod Maya je iivio u Srednjoj Americi, a razdoblje od 250.
do 900. godine doba je njegove najveie moti. Bio je to narod
seljaka i trgovaca, ali je podigao i velidanswene gradevine te razvio
sustav pisanja slikovnim simbolima, rakozva"i-
filSi@
TKO JE VLADAO KRAUEVSTVIMA MAYA?
Nalod Mq2 rivio je u viie k.lj*sava, i sqko je od njih
im,lo soj
snd
i vladan, koji je bio vojskovod., akonodNac
i !fiovni sededk. lorlije 900. pi KI, dolui do opaddja
mayanske .i lizacije, vtoj.tno reo ib je po$ojeii naiir
ob6de rnlF isqio poljr i snanjio urcd.
IE NAROD MAYA GMDIO PIRAMIDE?
"u
gidu Ch.hdi ltzl zmedu
9oo,l uoo. Indo le ukupno
3di stuba kole ,u prc&tavLiaLe
_.
solamu godinu, Maye su blli
viegu aslroiom i mtomaularl
MAYANSKO PISMO
Nrtod Maya imao je ideografsko, pojnovro pismo. Znakovi su bili nacnani
na zidovina i loncima, te urezui u konadiie nfrita i kamene spomenike.
Osim toga su njima bile ispisane i knjige zv:ne kodeksi, napravljor od
dugih traka papira od drvene kore, a koji su se prellapali kao kane. Sloleni
su naiin pisanja odredi*ti pisar; najviieg ranga.
., ,;:;;:E:::il::,:;.
KAD
IE BILA RAZRIIESENA ZAGONETKA GLIFA?
Povijest
387
soc KtsE >
Na sLki j e ki p boga chac,
mayanskog bosa ki l e, po
kol oj mste svo :l vo. Mt
sovo' i
da j e char raskdl l d
som
kamen i u i l em! ol ki o
pruu bi l i ku kukutuza.
6u bilc najveie gedevine nar"nskih gradovr rc su
i h@movi i kftljevske
$obd.e.
Nr satum
bila slciiib na kojnn. $ tNoqlo bogovin{,
tsu gobne kobro,c bilc sk,ilene duboko
osti. Pilaoridc su bih tgdcnc
i prekrirne cNcno obojcnon)
Uienjici su nayanske hijeroslife poieli prouaaad pdje
200 godnra, p!su do 19t0. Npjeli rulrciri glifc lladira
i tvodnja. A onda je 1960. postuto jdno da se vciina
harmkih apisa bavi povijeiiL,. Bili su to zapisi o vainin
dogadajina" prinjericc o rodenju, vtnanju ismfti,
kd i rcjnin pobjedama bogoliklh maymslih krnj*a.
MLNDAR PREOVIOANIA >
Do dai as str se satl vaLa samo
i etni mayanska kodeksa. ovai
l e bo sstavl j en zmedu
Boo.
i 14oo. godne. u i j emtr su bl l l
poda.l kol i suomosui i val
5vei eni ku predvdani e vetni h
: i . , d+
,'
;g
u41. i l , '
_
- . (
I
tc:-.t "rtJIP.
sr
-.;FJ
|i:
'tffi
"=i'
ffi
r ,i;l -.
- r ' : qe- .
* t i
. ' ! f f i
Ufl*
-i.$
B,ri:elF
J82
covilest
STARI RIM
Rin je nastao oko 1000. pr. Kr. Lao nmclje ratare i stoiara
u srcdi i nj oj I t al i j i . LJ sl j edei i h sc t i sui u gocl i ne razvi o t r moi an
grad-clrievt, tc posr:ro prijcstolnicom custvd ito se prorezrlo
od Bri t arri j c n: r sj cvcrt L do Al abi j e na j ugozapadu.
KAKO SE RIM SIRIO?
Rrhrro j. (qrLbLl..r
l,cn,r)no ror.blrN,t:
srj. ntrl.il
, ! r , t r ) k, f , . , 40
f r
Kr : / Nhl i hi i nvn l r r Lr i l f n
l , . t i r ! r 1i r l , ! L r t nr i . r i i
r r 1) hi i ( . d
t i l n r 7r ) r L! r r L( )
{ 1. L1) 1) .
t r :
l i : ! r k l r l . N r r i i r Ni f , 5r d, dr Lj dr r .
s1r { L r hr r L r oj . f f r v r 0, , i Ri nr t ( , R. r nr bt r i
L' I
l ) o
i Li i . f i ^. r ' ,
j
111 I i r ! 1, i
i i
i ' .
Ai(i.llo
EORBA NA 2IVOT I SMRT >
. i o
r i o 6" 0(
f . { r di JLor
L l r r i ui r i | , or ) , | l kl h J
KAKVA IE sILA VJERA S'IA.RIH RIMLJANA?
h, r ) 1d. Nl i d, , u, \ , h, r i V. ni bi l i { L r do . d n. i yr t r l i l h
ni din:liih lJl)rrrlryi Njinr bi u
tosdnrin,4.drnl
I hr r n. r i n t i r r , ) ! r i uv, ! i , i i c. r i ko bi sc,
t , i Nj ci c. ,
l ) , , , 1 r ) o. vr l (
r hd. j . Nno
l ) i i di l { h; ! si
Mdxo, bogu nr
( i ( i , ne
{ , s. , md, i i r , , , ol d, ( hr j , Mnoqi , i j c vj cr c,
r ' " ,
1 , , , . ' : ' , . . , , ' . . ' , " ' . . . . ' . i i i . . ' t ' , ' . . : , . , . . .
r,"$,1. iffmmlmflfiI.
KAKO SU SE NOVAdTLT RtMsKt VolN.llJ3
N,
t , oi ( h,
. i hskc Jr t N. u boj { r i i Li svj g. { dr r i ,
i l ! i v) j ni r i u dohr $sLr 1) i l i t hi o, , d. bo uvr cl hr ) i
RUSEVINE KOLOSE]A I
KoLosei, tai mjv.fi rnski
.mflcrbr, orvorlo je
30. sodhE
dr I l . Lr nl emu s! 5e odr r avah
kyoLor nc, gr c, bkoj a
su $ z svih khlevr mpdih
doprehaLi robov r lyothle,
I
t
I
dd!"*-d
alt!
I t . .
ZASTO 5U UBILI CEZARA?
Co.liD. i1.l,r l(., ro
isr fd
q.di[
lJoito
j. poitu)
jcdiliin rL, rronr Rini,lnLiii CaM N, ubiliu Sdud,
Uiinili ni ro ncki*trrori k.ri \u nf,trrrli{h je
nekio
l)rcv.liku
moa. Gim rogtr ditr ,rnijenli ito ito
l.zrs.nro.c to{rvio
no r. soiih
l,rnhir.
zrro j. s.nr. roljic k.oziinrl]oviicn i' uo
:J00 do 600 altrrovi, M(lnrbriro do 900ljrdi.
<BRoNaAN Nova a s LtKoMluluA cEzAM
Prcfl i a ovon i o!l ao i vredoi i i a
ddan u, swi i t (i l ev+on
za ukus [hrk h rendoe
t ) , ot ' sor r t . i
n, j i t ) i $ ol ) dwi yi I nr r 0. - 25 go. l i di
\ Lr i l ) r .
( ) l ) nr i j .
t , j dr l (
l ) i o r . r i Nl l ! kNl t i D
nr r ' dn,
( l vj dnr
{ , 1i . mr i r . i ki ! i r i ( , ) n
d,l lrydr k)r(. l(rl n. bi ,i,ovn,
A, ! Lo
l ,
( u1l Nr
i . $, f .
,:.lt
r9;
Lr , r r r t \ - r r a . r r r ! 0i i r f ndut t r
SEhIATCJRI
rtin,,k,),,,
ii
R, put)tit((r. v1,,,1", s,,"i,
ft",,id",
"ij"." l;t"
ic
rosLr\ rj , rr0
ni j \ i ! c rt f )rv. , voj nc st urbcni t {i .
posl i j c
27.
f r
Kr,
l i , l j f l { i f \ l e l t . p, Ll ) l i l i u , r nr i j cr i l o I t i r r sl o C. r sr vo. S. . ; [
t .
Lp, r l ( r r sr . vn) i gr . , 1i vi 7nu pol i Li i ku r r Lr gu.
"^-1 -'l
';:- " I
Povijest
KELTI
Narod koji je prije rimskog osvajanja
iivio u zapadloj Europi u plemenskim
zajednicama zovemo Keltima. Svako
je pleme bilo sastavljeno od tri glavne
skupine
-
druida, ratnika i seljaka
-
a najveia su im naselja bila wrdave
na u?,viiicama.
383
IMPERATORI
roslije posibij
Julia
csa!", rimsku je ddavu
zahmtio gadanski rar. Ipak je do 27. pi Kr.
cezarov posinak Oknvijan ovladao ditavirn rirnskim
svijerom. Uzeo je n,ilov August ('uniseni()
i postao pwim rirnskim imperatorom (caror
rJi
Keltdti N tunricibilil,o,r{i|o romciro $t voljeligorbc,
troLb! inildt. Licnsu nralinuhdn iftom bojof, kolu
ur dobivali iz biljkc sta
(vrlnvrika),
i u boju L,iu,l.li
i? p(nih tih. lpik niasntujLti tgld ni k,ikr
kcl'sl(vojsl{c niN niogliDrdrladdtiscgtr
i uvjdlxnos riD,sl{ih Lcsiji.
Po tEMU sU BILI PoZNATI KELTSKI MTNICI?
TKO SU BILI DRUIDI?
Nxko. ito bi pnvdi 20 godiM u
l,rouidvinju
svcsr
&l (rN{swa
do srLolonrijc, dnr i bi u l<ckskorn
Jruidu postxjilisvcicnici isuci. I' i svctim jc,crimr
ir wdinr lusoviDr, oni $ obxvljrli i vjcslc obrcJc
u kojimr bi poockxd i,oovxliiljudc. Z rzliku
od
(airc
Kdtu, mnogi Jru ibilipisDui.
r KELI5q WRDAVA DUN AENGUS, IRSKA
Kel Gka s! se pl emena boi La medGobno, a i pDl i v zavoj evaaa.
Kao skl di i l i ?a 6ebe stok!, i . tako branj eni r bi mj e(tma
pi mj e .e uvl i i .ana Ll tnama uz more podi raLi tvrdave.
384
Povijest
VELIKA SEOBA NARODA
Godine 285. fumsko se Carswo podijelilo na istodni
i zapadni dio, svaki sa svojim imperatorom. Ipak, i unarod
toj reorganizaciji, oko 400. godine zapadno carstvo vije nije
moglo odolijevati va.lovima barbarskih plemena iz sjeveroistoine
Europe. Tako je godine 410. bio napadnut i sam Rim.
TKO SU BILI BARBARI?
r Arra Bta BoZJI
ova
ie
bbntaia plaketa, koja prikaaje iomadskog
ratn ka na roniu, bia ptunadena u Svl.aEkoi,
a hoida plkazuie Aulu, bdjantaos no iemiLosdnos
Za Rimljane tu brAa6l. plemeni no su provilji!"h
tr.e*vo bilad*tukrivni, krotiini ,bd$rik. S vrenenoh
use. n, cdr oF. r i nondd\ , n' ' oJi . k6i l i . r c. ' , r r pukun
svoje itu prcnijelii na novu domovinu.Tako su $ fqnci
mrui u Fnnolskoj,
Etr&MtrE!
u Erslskoj,
I rlnbardi u sjcvsnoQlijaostoj
l)oknjini
ron${rdiji itd.
TKO SU BII.I HIJNI?
Huni $, bili tron{dski urod
jzdan.lijcs
lir*csina.
Jihdli$ l,re kotrjc, bili h&trrtmi lukon isftliqma,
!cs! u
l,otriziza
plijenoh prcdikliduboko u Rimsko
CahNo. Nijc ih, nedutinr,,r0imalo iosvaj.nt ?imljc.
plemeia poainju
osvaiaiu rmsku
tevemu Afiiku,
]
unr!'avatu Rrn.
476' asvfsiutposLiediji
ANGLI I SASI
Angli i Sasi, kasnije poznati kao Anglosaksonci,
iivjeli su dui obale Sjevrnos mora. U Britaniju
su poili provaljivarijoi za rimske vladadne.
Poslije 410., kad su se tmske vojske povukle,
prodrlisu u vclikom broju i naselili se,
te postupno zaposjeli vetinu istoine Britanije.
TKO IE POKOPAN U BRODOVIMA?
Argli i Sdi bilipoglnski,ponoslineod,
i tr rjihovoj N kulturi hrodovi ighli uintr ulosu.
oni su vjcrovili da brodovirrcnose iduiu umrlosa
u omj svijcL. ,aato su bogate polopali u brodovima,
ajedno sxsoadnakoje ie uiivati inadlugoh
svijer,. Sroman,c su ponekd pol,Fli s! svegr
iekoliko brcdskih phdca.
@
Oko 200. godire[]ioa je zrbpljela iruina se noa
digla, !o je orei.lo iirct Anglima i Sdimx @stojeiih
nr obali Sjsqnos mon. kodobno su ih, osin iogi,
podskivali dn$i gerunski narodi na putu premr
zapadu. Moila su neki od pflih Anglosiksomca
u Bihiji bili
yojnici
umjnljcni da bhde imovnike
Godine 324. car
ujedino Rimsko
BIZANTSKO CAR
Konstantin je ponovno
Carswo. Tad je vet p
odakle mu i hrvatsko narodno ime
TKO
'E
VIADAO BIZANTSKIM CARSTVOIM?
Godi ne 1054, crkva na zapadu,
(i kvi
bl o grl ki , a nc Launsl l .
tei ko brani ri Ri m od b:rbrnki h napada.
pa je prijestolnicu preselio u Bizancij
i preimenovao ga u
KoD{rntinjc iz Konmnriropoh (drDinjes tusLo8
lstaDbulx) vhdro ditavin inskh Nijeton. atise carNo
onda opet nscijepilo. Codirc476. aprdni je dio cr*Rr
bio takoEtizbrisan. htoitris dio, tudttim sd
prczvan Biktrbkin Ca,rsod oddao sye do 1453.,
hd je Kon$rnthopol po$ao pLij,stolnicom
Oonloskog, ili OsmNskos, Ci6w{.
KONSTANTINOPOL
Godine 330. Konsraltinopol jc bio proglaicn pdjcstolnicom Rnnskog
caxwa. sjajm javnc zgLndc rovoga gLrda, nrcdu lojinta sponc,ino
samo foLum, bilc su urcicnc blagom doprcmljcnim iz svih krajcvi cn$rva.
ZASTO JE KONSTANTINOPOL BIO TAKO BOGAT?
Konstitrtinopol jc
bio sjecijre dugih qoviakil putova !'o
.n pu\,aNrl l uf!.
.\/i,u
8 i5\i ,no\. U nj+r .! cdu\'i
donosilisvih iu Kinc, biscrlc i nionli,isc i"A,il,ijc, zraii,c
i,jugoisrolrc Arijc tu tinu vu.tr ikeno t liuofc,
fr
ih
foddv^linr
njcgovim titnicrmr.
Mo6 k na t d prka?ule Krsl. kako parc noge ulenkima, a iaLat
' -
u a, - - i ' . Foi os t oLLas - s
' r ol
poL ai n seoc: . i 4?d. o_
u !. stoLjeau. K' laamrvo jc bLo rllutiieLenenl b 6nlskds,ivota,
! savna ie
TadaZa umiehosti afiitckiurc blLa vcl&ile Boga.
SVETO RIMSKO CARSTVO
Godi ne 800., na sam Bo7i i , papa j e 7r i mperi rrora SvrtuB
On je titavom zapadnom Europom vladao kao jcdnom zemljom,
no poslije njegov smrci 814, nije proilo ri 40 godina, a titavo
se ruegovo carstvo raspaLo.
ZASTO 'E OSNOVANO CARSTVO?
Karlo Vclikilc bio biiljantan v.da i ilcg.vo sc ldlljc$oo
pntezalo od Sjeven,os moq do lldijc. Buduii dr jc bio
n, dr , s\ . , ot t , r . t oga" ^- r . od nj . F . o. \ i Jod,
-
Europom vladati kao rinski impdror, no dr ie s priton
porbno osvrd na sigumos i hhgo$
F
Crkve i pape.
KAKO IE KARLO VELIKI SURAOIVAO S UEENJACIMA?STo
jE
BILo s NASLoVoM?
Rimskog Carswa okrunio franaikoga kralja Krda Velikog.
Karlo Veliki je bio veliki zrititrik uienoii. pa je u Noj
ghni dvomc u,r"rchenu pozvao mjpdn{ije uierjake
sogdoba. Medu njegovim su se sddnicim iprijatljim
naili Pdr Ptanski, Agobad Llotuki iAlo,in Yodki.
Pod Krilom Velikin su se skupljali djeiki rukopisi,
qidino jc Svcto
risno,
d objavljnnk su sesnndke,
pNijes,c knjisc i blladc.
Codft 841. Klrldo se mrs6o iaspalo
m titraljevsoa, isakin je od nj;h ' ladao
po jenrn ih. njesolc obnclji. Poslijc nFgr nije bilo
sv{oginskog..i. !cdo kruridbe Orom 1 96?.
Poilije 1438. svi su .osioci rog prsitnog ndova,
a snN jcdnon, izninnom, bili hxbsbudti non{si.
Codtu 1806. ojje nslov ukinrc Napoleon.
VLTRAJ I
Na ovom vitalu tr katdmLi u
frafttrskom gmdu Charlresu, Kano veLik
je prkaan s Km(anrinom (d6no).
386
Poviiest
ISLAMSKA
CtVtL|ZACUA
Godine 650. arapski trgovac Muhamed utemeljio je novu religiju
zvanu islam. Njegovo je
udenje nadahnulo arapske narode, rako
da su do 750. godine muslimani (sljedbenici
islama) osvojili
podrui i e proregnuro od Afgani scana do
na jugu
Spanjolske. U islamskom su carswu wjerale trgovina,
znanosr i kultura.
KAKO
'E IZGTEDAO ZIVOT
U MUSLIMANSKIM ZEMLJAITAA?
zASTo sE rslAtvl
pRogtRto
TAKo B
Islmr je donio novi osjeaj jcdlnsfra i
rshh je ujedinio novodmjene knljc,
nrn{nuvii im jeditrNcn porani su$rv,
noq. izaftone. Zidovi i kdaani su
rlii.li
nimsq aii4uo nisu moi iratovdi,
. osin tosr N snjli ndtiri srcju
vtru pod Njeom da rc uijedajL,
flenenimxft' p\koa
poluoroh rod (
EI GEI
rt ur"Ll j i 1oj , ro, i r r, , , ri d
isbk! id je, xwik&ojojle
rripof,ogla
dr ijihdishvii neprijatelji, srs.n iu
i Bt{,tinciuistoi.oj l]ubpi,oslibi]itr
borbxmx.lslan su osih oga iirili i nnsli
ovajm narer, vllkirounjs kojes
ss musLimanipozivaju na motNu,
D3dl a j e !99. i ova di nNrtj a
k6o:namqnsvoi e pobj ede,
oi se naLazi u skopu d:ami i c
auwwat ar slam 0t1ot dama)
oal vodt kr oz r i el di enavo
l c u r o sl oLi et u
ampsk anronom Abd a.Rahman ibn UmaraL.Sufi, Ml
mi0g0,vrlezde rov.n0 nlihovim abpskin imeiimd.
KALIFI
Poslije Muharnedove smni 632. nudinanima N zavbdali laLifi.
Dok, c Ll rm t , ri o.
krl i f i \ u u?: vrl i vet , ki . urori , c, , i ro n( umo
polititki, nego i duhovni. Za vladavinc iewrtog katilir, od 656.
do 661. . i i knul c , u d\ i K. k^ bl i ( nr r . t ur \ ke r r Jd, e: , Lni , r i . : j i Li .
l odi cdi . : i e ros r. kol J brl J dr i J"m, ki . {i no, n vi . e ni j { Tosl o
vladari samo jedan
kalii
T(O SU BtLt Oli^AJtDt I ABAS|D|?
Onrjidi i Ab4idi su bile lllifsl dinr$ije. Od 661.
damom N rpnvljrli onajidi, sa sjediircn u Drnad(
(u drnainjoj Sniji). codineTto. yhji
s doho8la
noR dinatija Absida, do ODrjidisu nstalilivladati
nuslinanrkonSpanjokkon.Abdidski
lilitihrli
sjediite u Brsdad$ kojise presoio u nipEdno
scdiite golemog qovaikog a$Na, kro i u unicrniiku
pijsiolnicu muslimnskos Nijera.
HARUN I BRtAa >
Hatun aLRashi d
i a
bl o mFLavni i i
abasi dskl kaLl t Na nj esovom se
dvoru u Basdadu zbi vaj tr mnose
kLasi zne pri &. ova mhi j al ura
l ustfi a pri l u u koi ol j e Harui
opdi d kako s ni egov brl j ai
:
nikad ne mlie s
iedros
mtesta.
zato je
dao hzvaLiti
ood rako
KAMO SU l\4USLllvtANl PUTOVALI?
',.l
v2doslok ! <relt t
rNos. rMoNsuNoM
i , r . , p . r o . j , r , i . l o d o . : n ,
I zdk
di nl m drro, koi i m
i .l rcb.Lo
m.Lo Dosadc. Pul ovi nri sl v.mh
Don0.i ri
poduti i su od pod03i 6 tmi l l i nc punobv i !
Muslimanski je vojsh 711. owojila ju;m sprnjolsku. Nazvali su je Al lodalus
i pretyorili u najbogrriju zemlju Europe. Muslirnani, ili Mauri, kako su ih
ponekad zvali, donijcli su rrove biljke, prnrjcLicc naraidu, baden i pamulq
kao i novlt tehnologiju, primjerice vodeno kolo. Ipak su iz te ?nij napokon
biliistjerani, pajc mko 1492. u Luke laitrnskih vbdara p:la iCLanada,
posljednje islanswo kraljevswo u Spmjolst<oj.
KA{S
l!_4!!4!!4!14
r!44!A rslo{
ll44q
zr vlxdNinc Abt at Rahnanx u 10. $otjcau, prijesolnicr
jennduzlc
bih cdrdoba. sa sojiD b.g.io opemljennn
knjiinicdna, bih jc pravi miSn{ a rerjaltc, iQko
s prroila r vho ltmr koja je znms koka iiztr
do kdarnskih uaerjara ! zifrlioj lluropi. Codtu 1031.,
kor jc donijela p,onjenu vhdr^ke dina$ije, oaniila
je iknl/diog dobi C6rdobc. Godiie 1236. Cdrdobu
su os.jilc kdnnske ipanjolskc r,:!gc.
VEUKA DZafi UA u cORDoBr>
l l i h,ab j e
]i <a okenuta rrek,
mi svetj em samrkdm gEd!.
Na ni .
i .
mhEb veLi ke d::mi F
(Mezqui te) tr c6dobi .
i ednog od
naj vei h namski h sradi tel i ski h
posti snuta ! E!rcp]. NFzi ntr
s! rsEdni ! -poi et g6,l sk
pog avad 735. , l ht i m i e
koz
ni edeta dva ndl rei a l ni Li .
Poviie*
387
Muslinmnski hodoisnici, tgovci, rojni.i, lacnjr.i
iddNnisldbe ci odhnl su na d$a pdNeF
N
airavon iilmskom ars$( i izvan trjega. Ibn Batrri,
j.dri.n hrjpor{ijih n&rivaia, 1125. je l(enno
L " d " . . . , . M. \ ' t ' . ' l
\ ' t . . 1 . .
I i .
< , . f ' . ' p " \ , "
Mt,utovrnj!, t. jc
tidxo
Sihrn,, pr aak nigro
jdo
Klie,
r onda$ vnrio u M*oko inrfisro iojo
fiau.
zASTo 5U TKANINE BILE TAKo VAZNE?
Nfuogir, o(ltJrvih rnhlirnrrr liiLi ror,.kli, ito znrai
l Li n, nwr l i n) r i l ) , r sl { ki , . , 1i { vr i ,
U
j csogr nnt ugo
t ogi bi l . . d l i gi r ! i l b( hr r c r l ni , , c O( l nj cN i zt ul i vi l i
!rnrc, ,oLl)c, odjci!,
tNuLc, f.!!lJiru
i iili c U,ijc(ros
vjdtinx privlicnji d{xnina o{ik tu vrrr i u sjcdiliildn
nustin, rskinr
Sndovnni,
od kojih nckidxlisvojc nnc
, njih
Intfklim
rkrninrnm.Trko jr Jrnrxydobio in. po
l).rrrkr, nn^lh
I{
MoN n i krirnir po poknjnriKrnniN.
Njihovo zlatno
388
Povijest
VIKINZI
I IZREZBARENI SREBRNI AMIJI.ET
0v. $ebha
sLaya bradoiic s vkhikom
k&i3om, oairo
ie
visicto s Lantta,
vrercptn0 kao amuLet koiidoio5i retu.
Vik n, su.iieniLiyob@. tilc poTnaro
r vrKNSKo oRur,e
ovai mal i? oamke imao jo
dvtlc o d.e m
, t Ll caoj oi r f t . Vi kl i ! l r u F r at r . i poi o5i i
aoiim matovimi koi s| se prerosl 5 o( na
sha, a pon!kad se pokapat
s pokoin kon.
DRAKARI
Koncem 8. stoljeia Europom su se razlili vikiniki pljadLaii
iz Danske U svojim okretnim plovilima
,
Vikinzi su prevaljivali goleme udaljenosti.
doba trgovine, isrraiivanja i kolonizacije
potrajalo je
sve do 1100, godine.
Vikiizi pljrikii i tueljavrli sc dut obrla t ,,ijr, hske
i koitinenhlrc litrop. Prili su iAddrik isigli$c do rslanda,
Grcilanda i Ncwlbridlatrda. ViLnikiN qovciturov:rtt kroz
Rusij! Ne do Ko.rrdnopoh,
l)x ixnri,,
kono ikiroro utjc
ssjNdr rz,rlarlivrlia
yino.
svilu, ?r.lis tsebro
ZASTO SU VIKINZI DoSLI NA TAKo zAo GI.As?
Vkinzi ni{ bi i kLitad,
lx
!, 1r D,linnnn smofliina i.flwdu
\ i J Ui / . ^ , r . . , ' . . 1 . l , . l i
l . l
, . , | e , , , e , , . a . . t , ' , , * . o , i n , .
, -
k ' . r r r 1 . . . l . " r r ' , o i l i ' . f ' . , . . " , . , , . . , ' \ c , i i ' . r ' . t .
t . f
lto ili,riki rvj(r$a boljc oplsini od njifiovih pnisnuia.,
l
f,iirl,un
oLiicrLii,,,
Iihjcricc
ycll[on,
lQtr1cnu, irol)itnonl
$$h i l i \ l q\ r . Naj { r ni j i sL i , n bogovi bi l i odi r , bos, d, ] t ,
'lhor
bog koyinii i
snrljivi,,c,
r. lrfar (licy),
l)o.rici
fkxljronL.
Vik nrl N rc
tJok,ii
i tr(gdjc ol(o 1000.
Addir)c.
Vikiniki $r brodovi, mkozvani dLataLi, bil; nrjbolji u EuLopi.
oni su, mcdurin, uz drakrre, kojimr su krciali u rar i plj{iku,
imeli iposebnc ribtske brodicc. Za drleka su purov.rnja
gradili lire brcdove dubLjcsa gtLa, rakonarc hnomut.
KAKO 5U SE GMDILI VIKINSKI BRODOVI?
vLi$kiN brodovi biti rapnyljeni od h,rsovitr i boLovn
drsd,r, priirtiedlr 4 tciku sedii!u k.biticu znNatjuiuai
ronc {, bilijah, ali .l(ctni.
lr$ol
sc izsdivao od visoLos
deur, r nosioie
solcno
Liinojedrc. Z. lakosje ihm
posde, osin roga, bilo prdvnlcno ivslo, drb,od ne i4$i
< REPLIKA VIKINSKOG DRAKARA
zbdgti okog trupa, d,arar5e te<k0 prcvfrro,
a hden mu
j e gd ddpGtao da se kroz pi aak prtmakn.
oba i I hnsadi tupri Fi el F. Bi o
i e
prekLopne gi ade, nd m! j e
dav.l o i v6tortr i nepropusnon. Ptrkothe hmedu pdi .a ?atvamte
su se nakatanren0m vunonj da b' od ne bi propui l ao vodu
KAMO SU SVE VIKINZI PUTOVALI?
KA(O SU VtKtNZt SLAV|L| SVoIE BOGOVE1
VikioziN svojc 1)osovc shvili ,,, olvo(nohr, obii,r)
t)
krl$oN
ovakvd kamenj e, s prkaom
hrabrh podvl ga i ep5k h
putovai j a vi l i ni k h l umka,
ponavrrrrr s! ponosni roda.i .
O(RIJ6LI TORANJ U ARDMOREII I
Toani m s kl 5t oi na
Br cbj u
u A' dmoreu, u Ekoi
srcrdvji
lvate ord. Podgl su ga rcdovnhi
oko roo., kao sklon
gie
od vik n!k h napadaia. Vrata
5u mu tuk
4,5
met6 ?nad th,
a do niih so doLaziLo Lienvama
kojc ru s dae uvuu,
{
I
NORMANI
Normani su potorrci vi ki ni ki h tatni ka koj i su sc 912.
nastui l i rL Nol nandi j i na zapadu l rancuskc. C)ni su
o n i l i , . l i <. r ' o, l
r r . i . r I r r n1, . . , , J r
; l r . kc
I t aLi j e. Nornrarrsl i i su I <ral j cvi bi l i
j aki
vl adrri .
STo sE DoGoDrLo 1066J
( i l i l l , !
1061, Nof i ' r i nL r | r l i Ur i l L( n( , Nr r r l u i r n
I L,io r! mr ij,l.i !,1 .,. ritin
(\1
i r:. :)j !
|]oJirl
ryLri(r.. f
olrr! o d\,t$t(ini :itiun
()|
rt
L L drn,. rr $t.l
f r $
t f , r j
j r j r r
kn
j f
, : r t t ( o \ or i j i r r j , \ , nr r . Lt r .
n
t l . r
LL L
f r . t r r r l
kr Lj r i ) . . Lr nD. r , j [ \ " i i i . i
(
, f oDr . N, , f r : nn, i { L r L. r l . r i
! , n, ni i i . L \ l i t .
i s . i l r i ) n ^ L I \ . l i n L r . i . f r r r ( . ! o l r / : 1 . , , r .
di ]
l Lr zr \ r
KATEDRALA U /IIONREALEU >
0! :
] t
s. \ c Gi edDh
4j ncrn 7i P.rr 1r
/t 1t3r.
r i rr. r,,o| i -;rvrri
r,rvrtr o ri i i g i i rn. n(o!
!:1.
M
< 301xoD r AsT NcsA, 1066.
ZASTO
]E NoRIIANSKA SIcIL|JA TAKo FAscINANTNA?
( t L l ] l i r L " t o . ) t . 5 n L r r L L r L r \ r ) r i i \ d n ' r i
N, , ' i . ] . t r , r , ) l l , { , , ] t ' l , L ! r r L r i !
t ) , t r , . ,
i j . , t ! r y i i
, r \ t i , i . r n n . i , i \ L L r \ i , ! i i ,
l ) , i L
5 , t r :
t \ \
t i , . 1 x y .
j . r f r . r
( Ll ) , i r i l l .
r ) ' , r \
r L ] , . t r ) r r Ll L i L L r , nt LLi , i i i i LLr \ r
L i . r , i N ! , i i r l . i ! , : L i
i l i
, r i \
t r { , I
i r . ,
,
l , \ . 1 ' , 1 . ! , i
r . L l r i , ) L L L , / r , , t r . . , , \ i

, , , , r , \ l
\ r r , r r , ' l i ) ( \ , ! , i
i
,
.
,
i
, . I L l i | , \ l , . L r i . r L i r l . i
KRIZARSKI RATOVI
(l ot l i nc
l 0' )5. p, r1, u t Jrbun l l . pozvuo j c
nrLrsl i nr. rnsl i i h vl l rl rl rr
l crrrzul cnrl .
I i l l r
1c
, . ' i r . . r .
l ( , ' z . 1 , . 1 , . . , l ' . , r , , j , . r . r r '
l i Lt t rrl c LL novc kl i i i rl skc l l rovc, rl i rri j cdi rn
r i l r
l ) r oI | v
l xri cl u
l , r v. r l i ri ' i . rrsku
sLr voj sl <c i z l l Lrl opc
n i j c ur or l i o pl t r dom.
ZASTO IE BIO UPU.EN POZLV
in
pnvu
xns&rsru vojrur
K, i i r \ l i i nL l , . . bi r n, L. i , 1, , j i i i r , , r
r ) , \ j ( i i v. ,
i
sl r t r r , f l r r l r , l oj r r i . r l s r r , : [ , ) j , i n
{ L i i LLr L r r i f . t r l , r i
l . !
od a. J- . l ) , ,
f , ! , c
j . l t Li t r , . l ( , g
l l , ] i ! 1, ,
( l . no
ao no nL
r L, l nj . at r dl , ! , I r hr bi i n
r l
i k oni l i i i $i l ( i ni l i . i i , i a^, i . nr , r
STo su KR|ZARSKT RATovL
DONI JELI EUROPI ?
l i i xr i { L sr f , . nr L r l i , r r i j ! r . Ll mur of i ,
l r m, ' . vi l m bol i l i n. r , ?xi i nl f , n,
ui i l nr r ! r i r nr . i i pur . I r ! r ] t Lcni m
i!., lnr Sr vnrom r doritdL i no!,
rhn)xt.,
frtJkr
(t
d,rF
8n!..
r ffIZARI NAPADA]U XONSTANTINOPOL
tun! a ga sbl Li oprJ i Li , ! i daLi su n nr
ro!
stom 60 gort rl
r . t r r i r r : a6r i pohod r i k: d I
i e ni s'
Bi !
u sdu r nl r .
VO] NKU] MOLI TV>
rui .p !r 7 oro ,oo. kLoi i
3go
Poviiest
SREDNJOVJ EKOVNA EU ROPA
Izmedu 1000. i 1500. u Europi se razvilo iivahno druiwo.
Iako je veiina ljudi i dalje obradivala zemlju, ipak je
ro bilo
i doba
@[[!@[,
katedrala i sve veiih
sradova.
Posrupno su gradski trgovci i zanarlije poceli zadobirari
we veii utjecaj u vlasti.
TKO JE BIO MOCAN U SREDNIOVIEKOVNOJ EUROPI?
Kqrj*i N rcdiri rcjskc
UtrllElE
i pjiara.
oni su postavljati akonq ubiQli nande i porieli rsoviDu.
Plemiii su lphyljati
yelikjm
inujim, koja su dobi!"li
u anjenu a rcjnu sluibu. clkE je bih
yarda
u sim
podrudjimx iivoo, a
yednjovjekovnoj je
Europi plibavila
ikole, bolnice i sveuailitta.
U 5To
,E vJERoVAo SREDNJoVIE(oVNI
sEdnjovjeliovni su Europljdi vj!o'21i d. jc
stvdio Bos, r da ijjme upnvljr kroz Cdqdr
Osim redovnik

drug,h
l,io pisnen. Obidnisu ljudi .-.i
biblijske prite i ,ivoe .
A ROOiESIIR CASTLE, ENGLES(A
Glavna je ,g6da zamka bio ijesov
eedianjl, posebno dohro ulvdeni
tobnj, ovaj je zamak 5agraden
oko ra Nj.sove su kamdne
r sREDN]OV]EKOVNE SqHOVSKE fIGURE
Ove !rhovske n3!rc,lrEdeie q
Skaid navtii oko roo., or kazu u
mjvatnrje Llude u eediiovjekoviom tG
jevslvu:
kaLicu, tGLia.
bkkupa I v teza (kollle
b*lznnno bio pLeot0.
ZAMKOVI
Zamak je vclika uwrdena zgrada ili kompleks viie
njih, Prvi zamkovi, podignuri oko 700., bili
su samo drvn wrdavice na zemljanoj uzviiici.
Kasniji su kameni zamkovi imali tornjev,
pnobnne, opkope i jake
obrambene zidile.
Osim toga su posrali i presriZnim donovima.
IESU LI ZAMKOVI SLUZILI SAMO U RATU?
lni su zankovi tlebrli u iaru aitititi
yelnoir,
DIEOE
i rcinitre. rs iK otPit kc r200.
8od,ne.
pkni ai \ u u amkovi mr poi el i zt Fr i u dobr mnr.
Bile su in doghden. i udobne pitun. sobe
KAKO IE NA ZAIVIKOVE UTJECALO OTKRICE EARUTA?
Odoko 1300. bafu ilipuia ipnh, podeoje nijedjati
nliin ,.rMrir ! !L,opi. lopov,kr ie kuEl, nogh
l,' ob.' i
bcdene i ako il
yuliti,
pa su se njihove visok kule
ptrvanle u snrionosnu ktopku. lplk su se zr*ovi
nastaviligndfti, aliviic !. polszivanje. Bile su ro
wlii{swene @idencije, a ne viie neuniitiv*vrdave.
DRUANJE I SIJANJE >
ova sradnloviekovna mhijalu6 prikauje tkropadski prtzor kraj
Pa' Da, Seljacid jaju:ehtju
istju siem., dok se u po,adini dtre
dvom. f' an.uskosa kftlja. stalito
le
prcruieno u slriieLca.
KAKO SU SE RAZVIJALI SREDNJOVJEKOVNI.GRADOVI?
Mnogi su grdoyi izruLi 0L0 tuitriG, nx lojini su se
poljopiv,cdni proinodi nznjenjivrli a anarskc
f
,oizvode,
pdmjeric a oblau iodjeau. Tryncii zrnadije N preko
cehoR propisivdi cijcno i orsrniznati mukovrnje iesra.
KAKO
JE IZGLEDAO ZIVOT SELJA'KE OBITEUI?
vciiri je sljale hdila na poljima n,jqnDs vl.srelini
uamjcfl!?i pavo utimnjr zdje Bilisu ro ncilobodni
kme, oq v% i . , , , mt r u. { oi , be
5o l
oonu col ur . n
nis! smjeli krcnutina p{t, pa nitise oieniti. Zanrtlije
su se bavile kojeiinc
-
od plctenji kolah do tsarNa.
ovaiv vajprkazuie hahnie
(me
sm n. kuse koF ie ! nzdobLiu
rr4z. 1349. pobla preko rctv nu Euopa. Niu su lidLe buha
VITEZOVI
Virczovis( bili ranrici nr konju. Potjecali su iz plemeniih
obitclji i od djerinjsrva se vjdbali u rukovanju oruljem,
noienju oklopr ijahanjLr na z.depastim bojDim konjima.
Neki su virezovi posjedoval; zamah i zemlju, te odriavali
, cd n. ,
. \ om
i r. i nj u. Drus: ' u p; k Jui i l i u voj ' c'
krupnih plcmiia. Svaki jc vitcz imao woj grb.
Onisu pomagali pLi raspoznavanju pr;jatelja
od ncpriyrteljr u boju.
KAKO SU SE VITEZOVI BORII.I?
VidnviN u boj kE$riN kotrjinu,
pa reprijreljr prcbadali dugh kopljem,
sjeklid$in mrien i bojnom sjeldrcm,
iliga prk mznijrli buzrlovrnom Krd
LJie boili pjelice, tukliN s bodetima
5To JE To Bto vtrElKt KoDEKS?
ViMvi a, sveiano pissali m vFrnos
kralju. Osin tosi su morati poidvfi
ithe, itift i slabije i brmiti Cftw.
l:kvo se poniirnje znlo viteikin.
ni konj ! , aLi l e u ni emu bl o
kad se rebal o boati pF!i .e.
ovaj j e !ktrsni l ti t bi o Dreden a l umn5ku paredu.
Tmi 6ka su natj ecani a za vi terove bi l a pdLi ka
da s Dvi el te u hhom,anatu. Nj i hov:i vot I l rubav
navilia se u plesnana e pjevanF i re.itiranie
iro su ih DvodlLl Lutajuti pjevaa, rvanitrubadud
392
Povijest
MONGOLI
Mongoli su bili narod stepskih nomadsl<ih plemena iz srednje Azije. Godine 1206.
za svog su vodu proglasili Diingis-kana. On ih je poveo u osvajanje i sworio carswo
koje je godine 1279. obuhvaialo iitavu Kinu i skoro svu Rusiiu. baj kao i sredniu
Aziju, Iran i Irak.
tgl! !
Mqtlcqslq rqlqll BtLo rAKo
posEBNo?
MongolsLr s. v.jnr noi ten,ellih n{ bani i i6d,isnije a.r
u konjina. Moigolski norici u
sdloptr
odrpiDjJisndie
loj. iu pDbijxlc.klop.I jahrdi i njihovi kotrji bili $ vdo
,ilNi,tc amlinr dd,
frvalirii
viic od 150 liionEran
TKO 'E ZELIO ZAVTADATI SVUETOM?
Diinsilkin j. ielio obisthilirvoj nasloi kojilc,riio
. ! . , J " ,
\ . 8 ' / ' r J - o . e , , , . , / , r , t : i e p o , . r i , , r , . , . j r
$iicF i poro!ii, \c (iniefk.
i Jr
rr fdl.,tr
nie8.\r
\ l . i , i k k o n l r ' i k r , l h i l i i i d i g o t l i , , ' h p r o j i n
s knjr ii kej 0lesdr crswi.
b llantnlisravohtepni
posiavka jediog
nongobkos
plehena, Na skuplth 5u ga
nongohklh pLenena rzabftll
na najvilet vod! idodiieliLl
lme Dtiisls.lidi, PosLile
G0dhe 139s. iol ic iedin moigoLskt voFkovoda,
ovajput rimu I ram4an, provaLio u hd
iu
SAMURAJI
Samuraji su bili ratnici iz japanskih plernenitih obirelji, koji su sluiili
u vojskama ito su ih skupljali dainyoi (velika$i).
Oni su se borili u gradanskim
g":i 1t.
su od oko I I 59. bi esn
j cl i
u
Jopanu,
Mi r sLr rck 1603. usposravi l i
EBilili"il rz rooa loKugiwa. lad sLL \c samural
prervolll
u sluzbenlke
i upravljade.
STo
,E To PUT RATNTKA?
sdhuajisu sc
yei.no
,rldmjxli na vicn,os drusovitnr
i gospod{u.'lrudilisurcNitovirivnciLi
kodek, rako,rrni
,rrr,/, (,'pur
nhiler. Orjcod njih lhrio sxnodisciditN,
. r mo, , . ' j r o! .
\ i &i . '
L' " \ , , . '
po' " , . . ,
f " /
- , n ^, . .
Mlogi$ se saorunliosim ro$ drtxlii uiroja
SOGUNI
Od 1192. do 1867.
Iapanom
jc vladao tirav
niz noioih vojskovodx, ral<ozvanih ioguna.
Japanski
u carevi bili silno irovani, ilj su inuli
TKO
JE BIO PRVI SOGUN?
Godine 1192. vojskorodx Yonton,o, ghva nbanogr
klaoa Minanoo,
l)obije.lio
je rdinrce i posao
najnoinijin iovjekom
lapana.
Cd D! je dodijelio
nslov loguna, iro zuii ' velild voFkovodl. Yornomo
le
sposovio now, vojiu uprala, o dateku
Povijest
CARSKA KINA
Knom su dulje od 2000 godina vladali carevi, to jest od
221. pt. Kl we do 1912. lJ meduvtemenu su se mijenjale
i prijesrolnice i carske dinastije. Bilo je to razdoblje nemira
i provala divljih plemena, pa taho i Mongola, ali se nastavljao
isti sustav vlasti. Carska
je Kina bila sjediite izvanredno stabilne
civilizacije, predvodnice
iovjeianswa u umjetnosti
i tehnologiji, od iijih izuma
spomcni mo svi l u, papi r,
i barut.
ZASTO SU ]SPITI U t(tNI BILI TAKo VAZNP
l',vij. cxr ir din.$ije llan osnouo ddavne slLrz e kojc
su trcbrlc np(vlj{i,cmLjom. Di bir njo flogli$rpni,
kmdi dat i N moi i f r uai ni " r ei hi h i r pi m. ODi koj i
su
Uoilionc
nrjviic, mosLiN sc .rdlti siri$r$kon
$jcsr,
fr
i'i.nidLri p,i,icc?or,
KAKO 'E PEKING POSTAO KINESKOM PR|JEIIqLNICOM?
l u, i e r i i ez. h m Ki . l 2- y. r r - r ' goh] . i r r . . , r . . r ' ] i r . . ' . j .
hnd vojoN prijcstolnicoD proglNili l'cl(idg, g d ril izr
V l.l,vs
l{i.$k.a
7iJi. $ ud$nicd J..lcl("N
(
$r'. Ki,..
Godi ne I 368. navhs j odoi h r l ovi di r i $i j xMi l g Onr j e
adr;rh p,ijcsloLnicu u l&ingu, pi prcurcdilx il,roiifih gmd.
TKO 'E ZIVIO U ZABRANJENOM GRADU?
Cx$ki$ dvonc u ltLirguzy,rll Zrrlxrnjcnim
smdonr.
Trj komplek pihia, dvoraoi, vaovr urcdr i sttrori!tu,
tgnden u dobi lvlingx, bioje opasd ofLol]onr ivisoLio
zidovimr od opeke. U njenN
le
iivieh clslo obirelj
djcdio s pLcmiiimr, porLugom
PORCULAN
Porcuhn je rrrnslurnran. ro jc{ hijeli. $ rdi
I VETIKI KINESXI Z O
vdlkikhesk zid vijugi ko, p anlne sievqno od Peknga, K nez
t o d d d . t g r d l o b a - b a e . d o . e I e . . e , o o l a a .
r y
Kiiskog zlda sagradei u doba tlhsa.
ZABRANJENIGRAD I
ovd !Llkr na svlLl z doba Minga prkduie
zabdnl ei i s6d. r ai l e
( omp
ek5 bo
?alvorcn a obane Ljude, a carevi
s D ni eea
i edva
t a2! ,
Takvisu.dezi, modi na bileLoj
KI NESKI
poluproziran kerani&i proizvod, a pravise od bijele gl;ne
(kaolina) pomijesane s kmcnom prdinonr. Oblikovao se
rukom na loniankom Lolu. Kad bi se ispekro na vrLo visokoj
tempetatui, posrajao bi staklut, neporozan i nepLopustan,
i tako wd da se nije dao zrgrepsti ni telikon.
ZASTO
JE PoRCULAN BIo TAKo SKUPoCJEN?
I' orcul sukiickilo.iad podeli pmvni tr doba dnr*ij.
Trn8. Bioje ro rurclzni prci7rod, nanijmjeD plemiiini
iGr*ima, i soljerima su ajnu njesne izmde znali
Mmo Kinsi. U Europu su ga pryi doiijeli niezensti
pomorci tr sedannaeson, $oljcau, gdje je dnah
394
Poviiest
SREDNJOVJ
EKOVNA AFRI KA
Od oko 750. do 1500. zemlje juino
od afriike pustinje Sahare
bile su dom mnogih naprednih kuhura. U mnogim su gradovima,
primjerice u vladali muslimanski kraljevi, dok su
u praiumskim kraljevinama iivjeli moini poglauice, ,..ani
fiffiffi.
Narodi
skupine obogatili su se rrgovinom.
KAKO 5U TRGOVCI PRETAZIU PUSTINJU SAHARU?
TrEoi.i!r iz sieven,c Aftike prclyiisrharu zrjcdno
u takozvrnlhkaravxn.mr. Sxsobon bi znili
lrok\ti
i o , l 0 r r 0 J t r . . c : k . . ' r J . r r r i ' . l " r r , r . { , , , , , .
o j
koloni. NrlothoDr rubu Snhre rtrs. oba pdou th
nr maEarce ili nofiie, koji( je dprcn:' lilale Dijug.
KoJA
'E AFR|CKA Roq4 qlU\ NA vtsoKoj cllE!!!
Zlxto, bldoko$, cl).novnri i ol)ovi iu npxdnortiikih
keljevi,,r, pimjericc c{ne, Mdijr i SonEhjr,
prodavilis,, !,
(
sjcvci,iol AlLiciinr Bliskon isd(j.
I n $1se LMhj cnj i hl i h! t i br ku koj i r kopao
u Sihrli. tu$,ijc N doiliicftopslti !Eov.i! porL.vi
zx zliun, cbinoviroh ir.hovlhr.
< Zq/MAK I TVRDAVA ELM]NA, GANA
ovai:anal Nrdavu *gnd Lt su
portusal(
14sr. god nc, On, je
portugalskn,
a k6iic izoemskim .ngLesktm tGov.tma bta
ba' .
- go
ooo. r r , . . 01
Europirn ! ! Dprdno Aft. pod
st nnoso
j4ori4
h pos il
TIMBUKTU
Timblkm (u vedibnjcnr dijelu Mrlijr) bio jc jcd|,) od Dnjvnr,ijih
sradovr
na rubu Sahafe, Poiro su !, mj kfrjoko 900. godinc rDustinrnsld ;c,rjrci
donijeli islam, grad se pLeworio u veliko srcdiire nuslirrunsk. uacrosti,
sa Skolama, sveuiili3tem i posd on rd)ico'\r m lojoj su se pfodr!,rtc
lopui nnogih grklovx m tul),, SrhxLe,
tiDjcice
Gior iknm, i limbukN s nJ,jNio nx obali dicke
Nig.r Ti gadovi bili rijeinc lukc.Trgovci s juB,
! oju N uzvod.osh ibrodovc ltuatc zlxton,,
bjclokoiau, p ,ukom, s,ienoin ,il,om iodtiitd,a
kole, r(oji$ 3eor&
f
rvxliDj.nNimx ilisldi
d.rle o! rjcve, Tnnbuktu jc ponxo rcrninrljedne
od glanih rgovftkih iutu kroz S.luu.
!lK9Ml!i
BU!!!qoGAllq
zASTo su MUSL|MANSK| uqqqi45llcl
DLAZILI U TIMEUKTU?
Mnogi su Jhuslimandti l,odoiasnici odtriti u Tnrbukot
di iskatu poitoHtrj. svctin ljtrdnu ibth$l33ntrbrojL,
koji su tivjcli u tongndu. Bilisu to slabimuslinnNki
uaenjaci i uinclji koji nL svojoj vjei uiili ljude
jz
okolnih
hi sr uf , r k , u . 8r Jr n. nnogc i r l t , . Lt anl e.
ova d:ani j a, i gradena 11,7, naFtai ta
F
,grada ! ri nbukl uu. NrpravLi ena
F
od nepei ene opek, druenog konu:
i i buke od bl ata i sj e.kane rL e
SVAHILI
Svabilije postao glavnim jezikon nliogih naroda na obali i otocina isroine Afril<e.
On
F
mnoge rijai prcuo iz arrpskog jezi[. usovaca loji * ploviLi preto
Indijskog oceana, povczujuci Indiju i Arabiju s isrotnoafriiLim lukama Mogadishu.
Gedi, Kilwi i drugirn..
5 KIi\4 SU TRGOVALI SVAHILSKI NARODI?
. ' ^ . n , ' ' . \ " l J n . . t " i . ' , l . l m, r c Ee \ , . e .
i . j e Ho b ,
frimjcic
kotr, tdnjri,lcopa do krno, bjloko$, ieljm,
bald id,to. Svc su to prodiuli trgovcin. s Indijskogoceana.
. : . Od oko 1071. sl,liru il,oslaiiLc da rsuju s Kinon,
6q
:d*ol o:Ji :' tl i Des\,i :.
OBA
Od oko 1250. p.r do oko 1800., diirirrjr sc
jusozapadna Niscfija u zapadDoj ^liici snslojnr.r
od mnolrva razl&ih lcaljcvha. svalom jc od njib
vLadao ralozvanioba. Obc su bili iricrski itoliliiki
vode. Njihovi podanici, to jcs! Darod Yoruba, iivi
jc od rcnljc, rc pravio gmdove-dr;,rve okmrene
masivnim,.mlj io, bedeDil]la.
Bl avn
n rov nsk h redi l tem
orok zadzl bar uz obaL( stotne
afi i ke, mFno
i e
m kol em
se progovori l o svah l l j em.
Zanzi bar j e ubro postao
domaj u kao sLabi nevaZnl
GDJE SU NAPRAVUENI MNOGI KIPOVI OBA?
Ndod ltoji jc:Livio u
feiumskom
kftLjcvnvu Benin!,
dan6 n jurnojNisedti, bi. jc runrd \jsitih nrQracr
paleodri*ro ponno i,@dcN gh(.lJr, bii kro
i dekonrivDe phker i cdenooijalnc
trcdmqq
P,rvili
ihod njedii broNe, te su slutih kulu
fr.d!la,
a osin toga i kro uts vladrsLih dvoiacr
5To sE
pocoprLo
s KRALJEVST|MA oBA?
Moi obi idrugih xfiiakih vtrdra oitaL,jojc doh,nk
Eurcpljana. Portugalski, nibzcrnsl(i i b,ituNki rgovci
vritili se u domorinu sviestima o anljxiu
nebrojenos bhsa u Aliici. To je nadolmkl)ooLmlo
ii$roivaae, pasu do 1900. europslk sile hvladxlc
oval
j e
beni nski kp obe napravl l en
od mesi nga obe su bpovi i edal
wLi krm voFkama, te pod woj om
rukom d.:aLi tGovi nu bi eLokoi i u,
paLni ni m uLj em, paprom i robovl ma.
voi i ai i om gordi m mzom obe.
396
Poviiest
a se na vila od 1oo miljuna
tervorn h I loneram oreana,
p0druqu koiemu v' hoyi Lere
na Novom 2e aidu, Hdrlina
i usklijem oroku Putovanic
je
tmdu pojcdinih arhhetdga
rnalo potraFti
niogo ddna,
PREMA POLINEZUI?
KAMENI KIPOV >
l sk^i i otok (zyan Rapi N!i ),
nai i storni F
i e tol k, do koj e su
sti cLi sei en.i . Dosod Lo se to
oko
5oo.
godine. Na nicmu su
ldio5tayn n al*om od
mnoga hhei e k pova
MAORI
Dosijenici su ni Novi Zeland stigli ol(o 800. godin. U poicrku
\
su;ivjcli u nalc'ri'n, ni,oljubivjm skupinana, rti lad
su se ramnoiili, postali su raroboni. Ot<o 1500.
podeli su grditi uwrdna Daseljr na uzvijicana,
koje su zv:li
l/
Zgrude su urlavali drvenin
rezbaijama, a koiu terovirili viiiiasrim
KAKO
'E |ZGLEDAO ZTVOT tr^AORA?
lodneblje je nx Novon Zehndu bilo
Hadrije i vlatDije neso @ avicajnin
otoc'o{, pa su sc doseljenicj norali
ipilodni
novom o[oli!u. Po
lovili diyovske pdce nelcdelice
z,a osib toga su i ubilli ruljane
.
i skupljlli $koljke po obali. ,::.
POLINEZIJA
Polinezija se sastoji od mnoiwa otoka razbacanih
po golemom Tihom oceanu. Oko 2000. pr Kr. ljudi
su krenuli na duga, opasna putovanja da ih nasele.
Doseljenici su stizali sa iicavom obitelji, sa sun1ama!
psima i kokoiima. Tir su izgradili drvene kolibe
sa slamnatim l<rovom, pa poieli brari banane,
kokosove orahe i ktuino drvo, kao i loviti ribu.
OTKUD SU DOSLI POLINEZANI
Predci do$ljenikr doili N iz j,,soi$o.m
Azjjc,
u kojojsu
t,oiiyjeli
bI J0 000 godi0x. A on& N s
poidipolalto ii,iri trillt(om. Trko su oko 1200. p,. K
$i8li nr l oogu i Sihou, Da ntrJroD rubtr t,ohrezij..
oko 300. pi KL ar)tovili su itxtie na occ .
zASTo sU UUDI zAPLovILI
( 1, o. i
ug. , i ' " ( t r c/ i r . . ( ni . l , . '
, / . . f , ' . ' i i , n. .
I
u. , r i .
vjctolaoro N bili prcn{puiui. tb hrij dr sc ob,rdivo tt.
i$pi1o, di {rnme bilc posjeccnc, idr
iczcDlju odriield
cuija. Osi,n rosr tu nNtd. $cdu.(oiiDirld izb t iiab
js
N r oti' nili a rhlj,r i hhnu. trk N nekiot tth
honda nbth
ledno{Nfo
bilitunoloytri, noicni
tcljdn zi orlcivrnjeh hov h ?cr jr.
!4IqDOSEUENrcr
PLovtLt?
I)o$leddN plovilir (lvortrrfDiD
kurini, s jclriDx
od rugoiiN l i N drcv. i
l)on1orci fun0tLrti
zvij.zJc,
oblile, occMsl(cqlorc, priccsclicc tono
jto
n,,vitil' r/,
1l! odnc sfiicvoar|( !tu so odbtjiju d kotJdr), rc p$iti
kMtc od n.l)idn, krnrnaii| ijkoljxkd. Z^hvrtiujudirom.
, : r l i . . i J , . t , . k i , , , ^ , . D" " . ' i . . ' t r . . . . . r . , : \ u r u s
zcr,ndx, gdjc $ doscrj$ici,eb. ph^,timnmmH.'
Povijest
397
AZIJSKE HRAMSKE KRALJEVINE
lzmedu 700. i 1300., u raznim su dijelovima jugoistodne Azije
niknule moine kraljevine, kao 3to su Khmer, Pagan i Sukhotai.
One su se obogatile uzgojem riie, prodajom skupocjenih
mirodija i kontrolom nad trgovinskim morskim putovima.
Njihovi su vladari gradili silne hramove.
4q]o !V
Az-UlLy4q4qq4qllLlq
VhddiN sklpljrli i{ risuae ndnika kojisu gradili
hiiduniakc i buihisiake hhnove Budhnriika je rcligijl
bila
i,rihv"icDij,,
pr jc rito ii?r&lcno nnoFo viie
b. . dl ' r , t uh \ r . n " ' ' . , ' , h, n, . ' ' l ' , 1. " h. t
f .
, '
u alLu, a njihovin tu knljcvinmi loDosili p,stit,
jet su skazirnti u,oi ibogrtLvo vhd*.r.
TKO
JE
UT,ECAO NA HRA'VISKE KRALJEVINE?
iz hdilc su u jusoisloinu Aziju dohzili budhistidki redovmcr
hndtrisriiki sveti ljudi. oni su evjebmli knlj$r
predvodili vler*e nuale. Moline. prinoienje tnava
svdkovnr ponali N vrtrnn dijelon n
'odhos
tivoa.
AgI]DHISII.KIHRAM
50oo
hbnova zgraden h zmedu
tooo.I Doo. u kaLievini Pagan
SPOMENIK ! SOiOBUDURU I
OSMANSKO CARSTVO
Oko godine 1300. osnovano
je
novo muslimalsko, takozvaDao
Otomansko ili Osmansko Carswo na ielu s turskih vodamir,
takozvanim sultanima. Na vrhuncu svoje moti, to jcst oko godine
i700., ono
je prekrivalo golema podrudja Europe, A&il<e i Azije.
Odrialo se sve do konca Prvog svjerskog rara 1918. godine.
ZASTO SU SULEIMANA I. ZVALI VELICANSTVENI?
Nrjveiije od osnxDlilskih lrxni bio sulejnxn
Yclitiisseni. h njesove se vladarift (1520.
1t66.)
' ll!(ko
Cr$vo siho
fioiiriLo.
On jc oslh togi t,io
i aililnik
dc!,invr
ilikou,ih,nnjcnlxri,
In
jc u,csio
knnbul i drugc oendnijsltc gildovc blisGvnn d:ai,ij!na.
KAKo
'E KoNSTANITNoPo!
!o!Bq !iT4!!!q
Godn,c 1453., pojlijc opMdc u kolojN
sndske
t' <khc
,uiilitcikiopovi, N,ltai Mehmd IL fupokoi je lspio
oiojiti Koinaitinopol. Tako j $rra pije$olni.r
Bianskogx Ctrssrf.eli l$rnhul nd! gLu,i
gnd OsnMdog Cr$r u bhn, ihd,ju.
OTKUD SU DOLAZILI
IANJIEARF
Janjiiarisu
bili ehni vojnici, r podijcilo., su Lo bili
silor odvodeni djeiaci, snrovi raje
-
loii$kih podmils
m Balkanu. Skolordisu se u Ist bulu,
sdje
su ipfthzili
l KEMiltaKE
plottcE
rz MoDRE DZAM|,E, |STANBUL
Na 4i ri F deraj ;i vl h. popl oi anl h zl dova draml j o suLrani Ahmel i ,
pui ki dane l Modm dZami i a, gddene 1609. 1619. Sl l tanl
veLi i annvene d:aml j e I
j avne
zghde,
i anoj ea nadma!l l doni gnui a bDanrskh.areva.
Ptol suLl an, osnan (ol hnanl L
bi o l e 5i n tuEkog pogl avke.
0n
i e
predvodo voi sku gazl j a