POVUEST

389
PovliEsr
. 169
PSVLUqqEBNT LJUpI 362
PoeEcr PoUoDlErswA 364
I1E9A!!I9{41!EoPA- 365
PREIPqyUEIU\KERAM|KA
367
KRIZARI
5!qqNJ0YJE[0$A!8q!4 i9q
MONGOTI
TRGOVINA ROBLIEM 413
AMERIEKA REVOTUCUA 414
FMNCUSKA REVOTUCUA 415
4X6
476
q!4q4
..-.---,-----.-r'12
!t!I4r!5,(l-84IAy!__,_____4U
!tDu9I8U9q_8Eyq!!qA___419
qSLoSSo!!'rlqlulN
E_4f\4E&r{E__4?9
NACIONAIIZAM 427
. ..
t92
]94
396
AZUSKA HMMSKA
(8&U!yswA
.._ -
392
o.Ig 4ANS(q.!4!SIL0__392
8E!E!A!!.54
3ea
REFORMACUA
.. J}9
ISTRAZVANJA
380
KONKISTADORI
54tvlu8 tl 392
PBqSJJ ETtTET-tSWO
CARSKA K|NA
. -.--
393
NAPOLEONSKI RATOVI
PRVI METALCI
_-)97
tR_qqt!!Qyl!{Qyx4tE8!(L
l4lzsPqrAtu!14
poLtNA
|NDA
-,
36q
PRVO P|SMo
-'-_392
sTARr EGTIAI
-llp.
Pqq{E4UA- .
BI.ISKOISTOENA CARSTVA
SNED9ZEMNI
POMqBEL 374
PERZUSKO CARSTVO '75
PlYL44E8{4Ucr.
342
qsE4
ll,tpEBU4!EU4____
AMERTdK GRADANSKT MT 424
400
AUSTRALUA 425
STAM GREKA
INKE
KINESKO PRVO CARSTVO 378
MAtl!Y4!!{41!! DrjA 38e DgEAIrlD.O.gA
376
4o2
Novt zEtAND
AZTEK| 403
425
PRVI SVIETSKI MT 426
KELTI 383
y!.!{alEsBa
ra&o..D.a
BIZANTSKO CARSTVO 385
!!4U9(Ai!V!!!Z4c!JA 386
VIKINZI 388
TRID ESETOGODLS!]!
8AI 406
ENGLESKI GRADANSKI
8AT .
406
lloEU.!!(A tXSllA
344
AMERTaKT rND[ANcl
8!]5(A &EYqlUgU
{LIESKA
REVOLUCUA 429
4L|]sj(1.5!(qBt_
rEU!q..EKp.N0,ru5[4,KEE
_43S
I49lz4lu. --.-... .. -,---
z,rr
pB.!.s.L5vM9(|B4r
l4!9q489DXE S894N!Z4eri!
-q!rclBxE4qA
405
STARI RIM
KoToNTJALNAAMEBIIL 409
MS{48!!14
ZNANSTVENARTOLICUA 411
POLIOpJETSKA REVOLUCUA
- ,-, 412
HLADNI MT 435
NORMANI
389 BLISK| |SToK 435
398
Povijest
RENESANSA
Jedno
od najkreativnijih razdoblja u povijesti bilo je ono
europsko izmedu 1350. i 1550. godine. Ta je
kulturna obnova
postala poznata pod imenom renesansa (doslovce ,prcporodu),
a nascala je pod utjecajem srare grdke i rimske civilizacijc.
GDJE SE ODIGRALA RENESANSA?
lolr.tai je rcnc.rffe bih lelija. U ro je dobl ori b a
podijctlcnr u rcovisne dLrivc, iiiisu bosd nladribiti
El@iE![w]ikjtr
uij"i,iu. n"".**"."
pioitrila i k,ozjur.! tiamush I Spanjolsk!, te izvrijh
orlL' .in urjecaj m sjcvcr tru EunJp!.
qK4y
l!
qro
!!!gA!!!!Ll0c!Eq !4
svll!!
Rd,cutrr
lc
donijeh s $kno tclju ?a spozn.j,,fr.
Uicilacisu J.rid uglxvnonprouirviLi(htnctftr.
ho sd $1 ponoub otkdli d,cvre lilozofu. Untehi.i
$ f
r n i d i \ i L i t i , ( t . [ n n i
r i r , , s h v ( i , j ' s d u
r . l 4 n L
" L , f l n . l ' | . r
o d l ; , , . . l . ' i k , . s . r . . , , 4 \ , t , . , o . . , , , . k ,
-
, i r i
f , i l , v' , i l i
Lcr n i r k
i
i
l , r
i , Jhi j i .
reom' do
le bio senij Tai
h
OOLAZAK SVETA TRI
(MUA>
ova dka lto j! je
r,59, f.slkio Benozo Gorol
lcdir ie
D ltayos nh u prvarnoi kapeLi obileLji
l{cdi.iu kLilanskom ghdu Fircn.i .kd sq remcjLa
na bibliskom mor uu, lprk
ie odraravata b
jctrav
to
Dtuo. kanop i d,usi
nlte,iiali Leatrtdava
.lobr bili eu prctclki
2r stvlttileL
P sa.! slkar, klparj izumltelj
gtudite
iza sobom o5tayio
r daias naipoznatilu sLtku na
svrietu - po' trer raladnvene,
Povijest
REFORMACIJA
Reformacija je kriianski pokret
iz 16. stoljeia. Njegovi su sljedbenici
zamjerali Katoliikoj crkvi iskvarenost
i pozivali na korjenitu reformu.
Ti su prosvj edni ci port al i poznaci
pod imenom protestanti.
TKO IE BIO VOOA REFORMACI]E?
Relomacijs je potla I 5 17 kxd jc njcnDiki Lcdovnik
Madr LndEr na vnh ol(e u WitkDbdgu pribio
svojpopis pritutbi. lrotsm$ku su poruktr z*nn
po slseinoj [uiopi proiirili dr$i p,opovjednici.
().is1
tf{iilitdno$ hlje oblike poboino$i
5To su BrLr PLoDovt REFoRMACUE?
Urt)jch po($iiti/hr je ! Rlh! i,a'rio $nh ibiics.
/ ' t , , 1 , , , . , , l , l l , \ j . ' ' r . i b " 1 . . ' " 1 . ' . r r . Ng , , n '
,i^rinrc r.)uoru. ol)jc N snrc nrn,irovdno rbijxrc
t,oLiv.ikc.
Uni\Nrlc N sc dkvc i $rmn i.
(]lrhn$ki
i dcdudddv,ri dovitMvJi$ nAmjr irilch thjcsli.i.
399
U o o r s o i . . l r d 1 i B o 1 r . o s " d . . J . . g . u c 1 ' , i i o . l
sc ai hi l ckl ur rcneen!e,ovo se thi l no rcncsamno p' ol cl i c Md
u pol l skom
SGdu Zamonu, koi i c 1579 osnov.o l an zamoysl y,
I n . u n , ' r l i u k ' i 6 , . . 1 . , . . , j , , ' . ' , i , ' , j ' r ' . , h . , ( (
c vc, kf j i t ni ce i r Lsovc i , g{ ( l cr c u, cncst r nsi . ' l i , i i koj i
do(iu u lliD idrnrs so divc svodr Sikriosl<c krpclc, lro gr
jc onikro Michdo,sclo, Lio i rcnrcl<ijclinra grnijrlnog
POKROVITELJI
5To JoS DANAS MoZEMo VIDJETI OD RENESANSE?
PoLrovilclji su ljudi ili instnucije
kojc diju mrteijalnu pomoa
knjiicvniciru i umjetnicina.
Medu renesrnsnim pohLovitcljina
posebno su sc isticali fLancuskr
kriljevskr obirelj i noiDi raljjanski
plemiai Sfo|,e, Medici
j
Dolgijc.
zASTo
JE
posLo
x
I
G[enbeE 0k0
455
god i !.
ur ni Lo j e BbLr l ! i dr uga dj ea
donupnmai obi l ni m udma.
DO PROCVATA FIRENCE?
RencsaN jc biri ft/dobrje vetikih
diuirvcnih
fohjc.a,
dobr
tr kojn jc
Politialu
n.a sve
viie doLrzih od mvca irgovnr.
' rilijaiskiEd
InrNa bio je europsko
scdinc brilr6Nr. Njesova
te
yodeia
obitdj Nlcdi.i pordi.da no' rc
papma i k,rljcvnni. ol hjezha
N s bogrbrvr phi]li uhtrnici popnr
Michelxngela i u.onnJi d. vincijr.
ir rilsrr.Ifia luto mrhfilo t!
"a6li;rNnbn&r[|4tsqIititr8
! hfulllolir fudn|r fi$fi d{u$.
Dt!6 lr'4trar ltrtft hd6i lur.
ftlbirr nlunnn{fttlno:n
liuilr tum dmdto.osdldnirqt
hrdrrtimrm.tao nrdm.tdti
vr ERSxl SUxoBl , EURoPA r t r 7. 1563.
1517.
a
Nremrd redorr
1513.
t
s, i J l r mo,
" d
i r ul i
'
t541.
a l etrn caLvi n oenva prctestanck! okvu u Genev.
rs45.
a
r(ahr.iporrei!prolrerdm.(ilu,
1560.
a l ohi
(nox
o5nva protestanl sku dkv! u Skotskoj .
1s62.
a
Rdr ,medu rato rd i p ote5tanata u Franlu+ol.
1563,
t lDozenskl
protena l u{aju potiv kaloLitke
400
Povijest
ISTRAZIVANJA
t.jLrdi su oduvijck kreteli rL otkrivarje novih zemalja i nora. Najveie je isrrei-ivriko
razdobl j c u povi j esri z: rpoi cl o u 15. st ol j e6u i pot l aj al o cl ul j e odi et i ri st ori nc gocl i na.
Ar: rpi i Ki nrzi vei si r bi l i unepri j edi l i brocl ogradnj u ;
:
, 1 , 1
: r, , ;
, ;
, . N; i h su se. l
j oi vi i e usevri i l i curopski pornorci .
I
Bazit, u luznajamedci, hia
,r' oyfbrrr fr orDr r.rii
cottihe
494 ! Ia .r.rill.t\!
5r.nt!t' i | ) ParnEtt
trri j tti tr
i r r,.l rrdrrc r,,ori ]l l rrcnP
jh ffi '
t __
'
I
,"-p
I
r l !
.i:l
L
lii
r sr RAZr vANt a
1 KARTOGRAFIRAN]E 5V ]EIA
! j | i . I k' L. i l
. . r
d i / ,
ZASTO SU L]UDI STRAZIVALI sVJE?
\ .
i , ' , nt l r
i . LL( 11L, i t r ,
f , , f
, . , .
. ntrLit) /.r .r/
jstiiD
/ . { i , , f , . r , . i i i t r n t Jr r t { , t i , i , i u i n. i r , m.
l u! . f \ L ! , r r i ol r l . Li ni Lr l [ r LAhf .
toi .l i {i
Ll ,i Li rDl j l
t!L,Ln.rr.rLi
non. j . d. . \ l , r j 1( { r i snr , nr i . ,
ndrrm,.
rdLi Li r.. j ,r /.r
rrri .L.nnrf
/ , . Nr dr i ni L\ , ; i f . , f j dn.
KAKO
IE ISTRAZIVANJE
UTJECALO NA POVUES?
LuJlrt(( n, ,cnn I s.rri rt*.
fo(tv 81.
Nr , ! t Lr , j t v. sr i ( i . . r ! t r i . i \ , nr f
Nro8. L,r rr , \LrLt i7 h
i.
r /rnt r.
Bif je, i,&nrirn, i kmstr.irL,iil,
t,NLj.,lj(r.
Lr , r r
r , i i r
. . i r
:
:
nn. gi r u i Li . , J. { t i , i . ponnl i
/LD! neo+nNnL rr {rropsli. b.l.!i n. n, lh in,iTivri
0! i 0i ! . 5e pono6N l on! . Ei
poi al Dol a!Li rti !ro r5o.
4
i
r . "
;H,.r..
.
_
,..- *r{i !
STARI SVUET
l r uf . ' . c / . , | \ r | ' ge er , r , I J r r i . r '
Po/ r . ' r .
.1;
othLiia Amc,;ke ptontie Strrini sriicton.
TKO JE ISIRA)IVAO STARI SVIIET?
U r.d.jci, vitda, \lhar r i\1i(o lolo i rnrok &
lb. llrm
futovilisu
ri istok sve do l(lnc.
(nrrti
t til
trdnrilil ZhorE He u I 5. $oijci I atlorio ' sorlcrr Trfrr()
ntzipad sr.lo Aliike. Lr 16. \i)lcn'
tJdlrs:,ln(i
i n n d . n ' l i b u L ' \ n ' t r N , " . 1 t ' " s , , t r L i i \ r i .
BTAGO IsTOKA >
Svl i F ! hnoptr t
(
m n,rLr kopr(tri tl oval kl m pl tov ni
koi ra i e
poti o M{tu PoLo Gd er sc. i ,!ddnr, u L6 I t.
noLj r.! o(voi Li noi ro hp.df
i e ro\rm
l r:l i tri d$( i i Mr m ar kroi
' ' .r
'':11*lll:
I l9Il:l L'l
.-r
"
. Kol umbo ni egovi murur 0porrj r $ s mmdom tui i d
:' ' m Bahamna, t !dui ! da nal ! Dona s A?l l .l ma Pobi eden
monLi !u 5pi nj oL.i na davdi daDk ! zl atrL
mbovo i e o I i
p i rr{ri anr d^i
re
o
!o
mJ b i i i ,
vn. er t a. Tu e b l a p, o ! d6ni
i novi
q5ta
b' odr, Lko^rn
mdni a m oi osui i o pl rounF
SDai j ol 5ki
j e
aos
o(trpnaLa orok
Pkrl o Ri .o 0Lrranben bedemi tui p.i c
str podi rndi 440. u San tuLi pe deLrrl oo
Gore). sp:nl osr i i oLoi ( trskoro
p0i eL mpadati 5up;rnkl popur Ei chskc.
NAVIGACIJA
Navi guci j i j c vj cni n. n. l i r cr j r i ol r ; r l r nj i [ u, sr . l \ l onl , i nu i / 16. sLol j cai
L, pr cht ci , j r sL,
( , ccr i , , ,
l , o, r r gr l c
r r j uzl i i i t i j c spr vc.
rjiii'.|JAXV-!
qU INSTRUMENTE PozNAvALl?
'
Y
' : ; , ' ' : ' . : " " '
, "
' , ' , '
i 1 l ' l '
pl(tridl)c.
(\id
!,sr i, fbgli o(l' (l li
t,,L,,.,j
l, oll ,
t
u.l
vi si , r i $! r i i / vi j r ^h r kl l i o 7d, , of i . Oi i i l i r L r , i
r dno,
,*
]r:'.
xAxo st tujtntLe uomjrrosr:
Udr l j cnoi i pf cr r l r r r f r r i Lr n i , L. r i Ld. , r l r i , r t 1, , 1,
. i
l l aj r f j r l , L, , vnl b( .
l r nb, . i sL l J' ?i t r f ni i di l i r Jr ,
J J l i r , - . , ' , 1
,
i , I l . . 1 , / , , , l ' r ' I
,lolikojojrcbtr
dr
flilri.
izir(10
(lvij(
oriinnf !Ji[(
ni brodtr
(rLs
i nrffd.v$
j.
7.!)i\!v.,lo n rn ,ni,.
NOVI SVUET
NoriNijct j. jcdno dl o,ropsftih imcnr
novootkrivcnih zcnalja, to jcst sjeve,,rc
ZASTO JE KOLUIMBO ZAPLOVIO NA ZAPAD?
rGodtu 1192. Krisobr lolumbo jc lspb ug,ivtri,i
lslogr kLrljr Ferdtuandr ik,11j;cu l,al',h'
fimncnrlr plovidbu m zrprn. Kohr-L',,vr
1
rJom
bila orhiti novi trEovtuki pu do A?iJ( ru g ' jr,
::: ned im. m.io nr BrhrsLo onrai., n.r.bi.
r. poaerak.oy( er. trr.uvrnji i ,rutrgr
i ndr dno popdst l a i p+, ! odPi i l r
zanrtllJe $ u dtuh,u Inka haLe povialtei pololal,
zlati h Eznlh dllelova c6ha pravlll su maske od
bLlst.vos zlata, SpanJohke su orvEjaae ! Peru 1!3r,
INKE
Narod je Inka iivio u planinskom lancu
Ande u Peruu. Izmedu 12. stoljeia
i 1532. sworili su carswo iiroko
svega 300 k.ilomerara, no koje
se protezalo titavih 3600, to jest
od danainje Kolumbije, pa sve
do danainjeg Cilea.
TKO JE VI.ADAO CARSTVOM IN(A?
I ke
.u porile vhdajucu elnu BJo je o mJeno planinsko
plene koje
je
vlad o nad 12 milijuna ljudi s 20 nriiitih
jezil{r.
Pobijedenim & poslavi.ama osavljalo poneito
lokalnc vhstipod uvjetom da su sprcnri pdhlatit'
KAKO
JE
FUNKCIONIRALO DRUIWO INM?
?lctrrici vjcmi caru posrajali su .onjernici, vojskovode
i
qeenici.
Kro a,L $rcl no.ili su zlarna pokli'"le a u!i.
Zitelji su, nedltim, vdjioom bili sioma.ini seljd, ,]i su
pdmeno slutili dri.ei kao vojrici,
$adielji
i !adnic'.
TKO
JE
POTEKAO OD SUiICA I MIESECA?
cd jc ldo tvrdio da jc potckao od Intija, boga Sune,
i cedcc iz Mam*ilyc, boticc Mjed.. Dru8i su bogovi
iboricc prcdsevljali moG,
slmljNinu
ivsnodu d..
Inkc luirgy-di i n.s mj.!B drugih neda u Andma.
Codide 1325. skupnrx jc uidil iseljenilq $ish na wlikj
otok u jezetuTscoco. Kad su ,rjihovi svcaenici vidjeli k a
oqoslijeae na kaktus, obzmnilisudl jc
to prikhdno njes
a tsndnju sjrjnos ndos
sRdr,
lcnochtiilin.. Dinrs
tusojised Merico
(Ctudad
de Mcxico).
MTEKI
AzteLi su bili narod koji je
utemeljio
posljednju veliku ameritku civilizaciju
prije ipanjolske najezde. Njihovo je
moino carswo potrajalo od 1325,
do 1521. Azteki su bili seljaci,
ratnici i graditelji silnih gradova.
GDJE JE BIO GRAD NA IEZERU?
Na5l.
ie dro bdelsa, iLirukopsa, nasLikanos posLije lpanjoLsko8
Gvaiaiia. ,tlodi aetverckur prcdslavlia
iexrc
rek@o, , d& m
kakrusu TenochtirLen. stt le Dakrnak ancile moti,
da se bor a NuitziLopochtl ia,
Kdla nallk ,a atlolska blla
PO EEMU ZNAMO KAKO
sU AzIiK|7IVIELI?
Nakon ito ur Sprnlolciprodni
u'lcnoddtl{h, opisrli N mnogc
vidove dztcdlog tivotd, pftvoN c,
ikolsrvo, zcnljoqdrju i
riiioictrjc
DMlEllllffiZW.
s.tu*ti
su se imDosimreijald osr.ci, pimjeie
peLn{i ognxii, nikir, kdimika inot{i.
LJUDSKE ZRTVE
Ljudslm je ;ftYa iovjck ubijcl radi
unilostivljenja bogova. Azteki su vjerovali
da su sc bogovi irwovali za ljude,
pa su in ieljeliuzvr:titi
zASTo JE KRV TEKLA TAKo NEMILICE?
Vjerovdo se da sc ,nvi
trircscnoj
bogovin,!
iskMtrje velika ist. la ipak su 'lee poi6t.
bili mrcblje nepijatljski rcjdci. Njih hi
dovodiliu prijesolniN pa ubijdina v,htr
piqhide Yelikog hnnu. nko N 1487.
u i.tveDdndioj cernoniji, bili t6orndi
d6cci !isuia a,obljcnikd.
uentk
re kao ml adl f bo Li j ep
i pl es, a skl adao j e i gLazbu.
Po$al ao l e t dana u dri ,ve
Poviiest
KONKISTADORI
U 16. stoljeiu Sjevernu i
Juinu
Ameriku
napali su ipanjolski vojnici, takozvani
konki st adori . pa srui i l J crrscva Azt eka
i l nka. MnogJ su od nj i h krenul i
u potragu za zemljom silna blaga,
mitskimsl[!f,$[s
TKO JE BIO BOG 5 IMORA?
Godine 1517. urcil(i!, rai&ii yidjeti
krho sc ii obrtu
isk,cMjL, konkisudo,i,
f{
N vijes o tin blilcdin,
hrudrih siancnna prcnijdi cro Monkzumi II
on jcrj,ioao
da nlihd dolyrk oznaiNapovnhL
n o. drgos izbiv$ja, bosr i Ltuljr qro oath.
KAKO SU KONKISTADORI USPJELI
POBIJEDITI TOLIKI NAROD?
Konki$rdon jc
bilo nrlo, ilisu zxto i,rrlibodolc, konje,
okLop, slronosr) vNho orutje. U Mcksikr w rc, osin
rosi, joi ipojrirli, j.r s, p,ivrldi domorodcc
t)obunjrnc
POOIVUATITEROR>
cones se rodlo u SpanioLskoj,
dopro ldo arreake prijesroL.
Konl r.doru ru dd kFl a s!Li .a donoroda.a
i r5,2, ponao
haniokkm
Iiah]ee
kon utojamLir.
TKO
JE UBIO CiM INKA?
(l(!1i,,.
1532. drutini sc korkistrdon nr aelr s lriDoesoom
Phirom s,v0lx i cuori Inki Aahlrlpon1. Nr pijcvrN
n, gr zrft,bili,
r
?i nj.gr ?i(fitiligoL.iN orkop.i.{ u $cbnl
i ? r . l i ) i m
l .
hi l o i i sr hJcno, r l i $1ci Q i f i l pos! bi l i 1531.
EL DORADO
El Dolado znaai "pozLaaen" bilo je to ipnjolsko
inc nilske ?mlje ulutbjAn,er;ci, punoj
zAiTo sqlq!{!!49q!tlRAzlq!! qq
Ko.kisildoi $ potgto bili l,,ib,i, aliN bili isadijivi
imsihi, noienisundruton tcljo' n ?a zLrton inoii
lvlnogi su tinuliu zabnnin
tiaiui,rnr,
u jalo{
t' aginju a ElDondon.
or naLi skupo.j ene ndru
kpov i uk.ase, pa i h vei nom
pd trga sLdru Spanl o 5ku.
406
Poviiest
Tiidesetogodilnji je
rat zahvatio
Enropr i zmedu 1618. i 1648. godi ne.
Zapoieo ga je sukob njernaikih katolikr
i protestanata, ali se ubrzo proiirio
i na Dansku, Svedsku i Francuskr:.
KOGA SU ,DEFENESTRIRALI( U PRAGU?
r.,,r"t".r,i"1 r'r"U'S-s "r.,1"r" j. s*-
Riukih Ca$rvoo, ispanjolskon K1d jc
pokuiilr na pLilc$ollc u prcrc{irrskoj
rolrcniji (ceikoj)
fo$rviti
kftoliki. njsine
s' p(du{ike o
t,xikonr
dvo,tu HtuliaDnu
delimnrinli (brcili Lnr prozor). Poln!,l
se ubfh
ftuliih
po iiQvojNjcmr.l(oj,
jo
su kncrNi odbilif,tid h$sbttrlktr vlNr.
TKO
]F B]q!1LSA SJEVERA?
lxlj. ftt bio srnn dio;tus$,k.hi lancdu
s\ ( . s l l i n\ kog '
. r N. i i , i cEnv, l ,
l , t ut
! ni kr
Dr r l . r s" ( I , [ c j
l r . nc r . kL.
q\ r , L\ t . L
I r . t ]
cnndv Adolr,,riv $ Sjcvcr",
r)ohij0dio
jc 1632
kod t.iit,cnr, ilijc u lun boju isro,
rosi,{tr,.
TRIDESETOGODISNJI
RAT
UNISTEN,E MAGDEBURGA>
God i c 163r. snrgo
su Svcl oB Ri hskog
cl nvr spa i rkmark
ghd MasdebuG. ri .
i o
doi i o yi eBkc
s obode
uvc i | o osi bo 9ycr o
Ri msko Cdsl vo
f ;J!!L
dEitl
v
ENGLESKI GRADANSKI RAT
Od 1642. do 1648. stanovrike jc Briturskog ototjr
podijclio rat izmedLr kralja Karla I. i cngleskog Prrlamenta.
Kralj je
bio podigao namete i pokuiao Parlamentu nirmctnuti
svoju volju. Oliver Cromwelljc srao ru dclo gradanskc
rcvo|.Lcije i osnovao sud koji je kralja osudio nl smrt.
i.lrr r k cnrd( l,r(ug Ch,rl.6 r' -Fid.I !. rr,l\,
;*r:il:.{i1,:ll
"
A sMRTNA PRESUDA KARLU I-
Na dan:td. sileinla 1649. krtru Karlu L u londonskon 5u whrehiLtr,
Empu. rada * vleDVaLo da kntre!ivtadaiu niLolitr Bo:jon,
pa
ie:r nih to pogubLjcnje bio lpEvo svcrdsrde.
OLIVER CROMWELL
ol
y.r (lonrwclL jc
lJio ,rnrliol,osjcdnik iaho hfldh,cnfu,
i i{ tr
s,lrhn.kon
tu(u
l)okMro
ivr$in voirlkor,.
U, wr l obLj L, connDor wuJ. l , r r xt r i $ot cevohr i u, i r c,
ri(,wrfc l r,/lra i lr' ukLrr nrNo Inlo.
TKo su qrlr "ostsANct,,?
Mdu bof ci r r I ' sl i Nnk ndl i N s nn, ogi d( r 0r , i
fuNrrr,
riko^ioi
flrirNci
(Nnnl i r|"dLo1lt
,j. ' oiiid' ci(,7ito !to{L sc iiirlirr k[*o). Rojrhtc
l)]k
arll ?2rr' .6 (,,vns7ovi,l.
Rr sc nviio
TKO 5U BIU ,,IEVELERI(?
l'rLrncfurne lngc su ughvrorr vodili zemljofosjcddici,
pld,iii i rgov.i. MnoSi si,onri.i ij, i koji se za rjih
boLiri Hriri n, tupodjeh annjc (arg.
liq., i jedndo
privi n *. (cns
/././Lr. conwcltjc usuiio njihom
IIg llBro m!q!!l4t!Ml!1?
(:;.dine
1649. bih jr
troghicna
rcpublika
iri ,c.d, nronvexlth", r L.rtj! jc,rn,ijenilo ddavro
rje.c. v.Jrkr je, nedunn, tcljclx ycac pronjeDe,
prle 16t3. vlrt bila predtu
lcdi.n
iovjekL,,
Lard, hat'tur" (,hdr
z.jtnnikt") Otkc
Crcmwellu. loslijr ije8ove snri nonrn,ijr
s vnih, ilis.griiiaenim o {inD.
+ij,,lOt;;ltl
Povijest
MOGULSKA INDUA
\ 4oBJ ' ko
(
/ r , r t o. o\ nov. r co 1s76. . bi l a j <
- . r i nr " . ni i . - r
n' uJi mr n' La Jr / ar . r r por i j e. r i
Indije. Ono jc svoj vrhunac doiivjelo
u 17. stoljeiu, kad su izgradcnc sjajne
gradevine, primjclice
WWX]ffi!!#:Xlt
]KO 5U BILI MOGULI?
[1ogtrl ?d]ii' Nlonqol". Ilibur irjsl{i.vriri i $njvri
ils' vr, l)iotr
l)o,orrk
oorEolskih
to8lxri.r.
1,uL
mo8u111ii1n $, rc.r,olrr srd le (ne,
r ugorinx
I uotons doriltrli \L
l),rd{.
G0lE sE NAqqrLo rvroculsKo q!!Iq
NIoa,liN ltktiLi rl!Rn!rf r ijor, r
rrou.n,rn.
\ | ihor vh{
tdu.rlx
(lIlgr,i\rinr nr
4rr
L
lr
!f
(lo llu,gnr n., in.hL.
(lr
ALtrr,!^h
if PG(
io
t ) ni $, , ) 1, ' n0
t l ! r 1 | l ) r l hi i
l ) , . ! i , i .
q, r ,
(
, , r
i , ' 9.
MoGoLs( BoDEZ>
M!gL,Lsr sr rr.v
bod!rr ni i .{, o' !)i .7i ov. skupo.i !r!
(n' j r
c. l i Lo l r r okor. 0i Ni Ll { r! tr
l r i i r i b, nnr I sLr . Nj r r v
i . , r vu Do
nsr 0u bo
Dr t r r Lr o l ( , LVon i r LLL
TKO
JE OSPORAVAO
I\,lOGULSKU VLAS].4
r!ko{ rrj Mi hrLa ref prekaso
zrpLeene rabeske
turraso
p o)
u pq,i l skom nl L!. Mrdgr od nj h
z
(uEi a.
svete krj l ge kLama.
io?
. ! i nr a i , ol Di i r . i r eo pr k, t r l !
sr r dnr u
kbarovi d!ori. Mogrtko i.
sikmlro taio
bLd ni i i r i t u' n i ko, ui i r muaf 5Da
I
l \ n, gf Li r r r . t r r ! r l i l , o' i Li pn! i v Al gr r i { r f r . r
I n, r . gi , r i , ni i L, i o( 1' aki h vt . , ( 1 . , . t i , vi sL
ntrrliDli\ki of.vi (l.trniLrl
N.rla, l).g,i(,!ljf ,
: r Li j . A! r Du. l J r \ r i i ( l i . l r i ! l ( i xvv. r i
l i r
r r
si kt l . o, i r . \ i di l r r r on, r ! Lk, , t r o i r [ . , ] j Nnvnr
\lfuhr\ ni zrlnlnoi ob, i i nicg.viD
v t r hf . n, l i vr i i l dr . l l \ k
i c
d. dpr ( Lr di r
i rr.,ift,r rtoni \lo8rl(o8r crrn
n 18. nolj(u lo(o
(d
tur
ro
i.lil,e
Ni i l J' i l n( i l L' A&. r u ! i i i
TAJ MAHAL
NJjpoznaiiji jc spoDrcDik Dogulske rrl,nckrure prclijcpiTal Nhhrl.
Njegt' je ! I7. sroljc.u podigao irhJuhrd kro
s,obnicu
sojc ljubljdrc
,e',e Nlunnaz lvlah.l. ltojr jc Lrn,rh pr; po,otfiju.
KOLIKO JE TRA'ALA IZGMDNIA TAJ MAH
l7gr, njr
rTrj
\hhah bilx zatoirti |63.1. r doviirnr
].)
sodrn.
kisnije Na nFn
tr
lxdilo 20 r00 lj,di,
irrnu kolin,x i DxjvEniji zitski hnnliic G' .brio
\ olLikL,je trinrdron sin{riror jcrtojj. usi,ir
!rn,or.d.ik. il' irri, r h,Foh jevisohkoliLo ipnielje.
t
r4 MAHAL >
Kl DoLe, m Mretl Lukov
rai r.rrhtrLr Ddn:Jvrj tr
se ! m, r ol vodl . zl dov
o.l b i eLog manon optoi eni
su e
4l
fnr po!d,rsdF.
:-_'.
MERIKI INDIJANCI
Zemlje Sjeverne Amerikc u poietku je nascllavalo raznovrsno
mnoiwo indijanskih uaroda, i svaki jc
od njih imao svoj jczik
i hulturu. N:riin se njihova iivota jaLo razlikovao od kraj:r
do kraj:r, ovisno vci o oLoliiu, pa su neki obradivali polja,
a drugi lovili bizote. Invazija je !,uropljana zauvijek
promi j eni h nj i hov svi j ct.
c
STo
JE Bro SAVEZ
pEr
NARoDA?
fd irdijrnsL, h nrodi 01\jck srn..r. cxvus:I.
Ond( hgr , Or r i dr i \ 4ohNl ( ' Hnt i t i " , - ua" ; . " *, .
rl(,lrnr lroltcilir riddx.ijr'. \iu
l.
tt70. oyu.r,
\ r i i l ) cl r nl r nh. . i t j j . si ve, b h u r j n
' Aj ( l i i i I i obnr ] . Sr vj d l ) i n
( ! r r Lj $
j &| r mi
a
i ! r i r i i t ouo^kn. .
A ORLOVO PER]E
. Ki o i kdl i u.l rr
/
dtudrr l omi fr Ve Ni m
. ;
$l akoh( si our i ,
govor l e o nngu i hr abt uni
/ u boi u. ova
i ! napnvrcna
gov.oe ko:e, heheLi nsk h
repova I konl src nrui d.
KAKo sU TIVIELI
UUDI NA sJEVERoZAPADU?
Ni sjevoo,rIrlu ko ircnrx
G
(hninrjin
Sic(|inirnin
Ahc ikii,l)drvo\a i l(rntuli) riyjclo
ir
o!$itq,IDdiJr.d.r.
Moogi $, od ijih ,ivjcli loycii losot i knov., kej I oJ
skupljejr nuNkiI ploddr. livieli $L u vctikiD ktrarmr
n.pLrlljcrim od crcnc ced,.vi e. od dijclovr $ ccd()vr
' ' . b l r
\ , . 1 i , . r . i . r n . . 1 . , 1 j , . . . r i ( .
k - . . . . L n . .
i o! n r ) \ i i v. r onon, d r i t , kl f r ui r .
ZAgTo sU ZEMLJoRADNICI PoSTALI Lovcl?
r ( r r n, | i | , , r t j r i i i xvi t I nr : ] r vd, ) t { ok, nr , , Ai
\ s i r t i r r r t t i i r n( l i Di r r t i
1l ) qi i i
nr nt i kl
N. t i i i \ ' / { o n. l i , i ! r vr r r d! vr ,
t ) r
i r
l ) o{ i Li
t ov. i nr Vct i i i r , , i ! ni c! nr , 8ol dn. j
I r ci j i
! r Lc. l i nu
sr r vdDodr 0i i k) g k. r , i r ui t u.
l i dj ai . i VeLi l h 6f ka ssor ar i ama su ovi Li br one, t o kako
pletke tako s korla. u r9 s! noieru nirhova gotema kda,
dolaskdn rellezo re, b la s(oro porpuno tro ltem. ona je
doiileta
rJ:l0h Lov.e koi s! ih nemtLice ntubtrivat varrenin otu:hm,
Povijest
KOLONUALNA
AMERIKA
Od I6. do 1lJ. stoljccr cLrlopshe su dri:rve
prodrle u solcnra poclruij:r Sjevernc
Arreri kc i nasel i l a i h. I (ol oni st i su i csco
r . r , ' . r . l . l i i r . , ' r i , r i r r l i \ r r r r i i l . e l ndi y, r r r . , .
t e sc z: L t cri t ori j Lrori l i i medusobno.
TKO JE IZGRADIO ST. AUGUSTINE?
\ , . , , i , , ] . i { L
nr r , " , , J , ni l t i r i r J . . r ) 6) . . ! r , r r i
! r ' \ r i 0n nr ,
f
, r , . t r ! l , \ l n) nr {
i r 0 ( 1. , ! , l uf Sl l ) L
' ' '
l r l
t i
.
'
' |
0 L l ! \ x . N( r \ 1 . \ ! , i ( . r r l l r n j , '
j i ,
r . r j
i
u L9 i hl ( ni
t , f t r (
\ r { l r j ! i i r i l r i , i i l . r ' l ) , , . r y. r f , . L
I SAMOSET H000CqSNCl
ovoersLeskoj L!. Pl ynrddhu
l nno skLp. r i l ' m ki 0 ! n' l o vl e6r r [ j r RLn! I Ens] ! ! ( ! ,
o l i mi otrL Prrg,i n r.nh6 h oi aei .l
i i n
j p pr l ant pog av a
nar Do
Bddi rc
i 6rr.
r , n ! db - r . vei i t ur cm i i l r
TKO SU BI LI DOSEUENI CI ?
hi.rLji,i' n \! r Noviwije, dosdjinli ?l)!s rniosih
kL.qr. \rki{, od rjih, Fcho krd(,i,
t,.ftll
virski
?breghi.zib iLo u torxrvinini{ Do31i slob.d.o
,povil{ilri
yicn,.
l).rsi !L
FrkbilionLdenizloiin.i,
^ NOVOsVJETSK POREOAK
r.Hrj i o0 M' +r ros n j Ni .
r { ( i
J l i , h r ( h k d o r l i
, , 1 , r L 5 k l i o ! 1 , | / l 0 i h
i r i ! ' i u i N' Li sr d ' l 0r
I r ao r l , o i , pi ! l i ko
otok Mi,h.rt.n, ILrku F nFnu
pr 0! a No! i i A' nt ddam0n.
Nrcgi i 664. Grj i &ihi.i
i pF menoyil g, r NPw Yo,l
GDJE
' E
BILA LOUISIANA?
(;!nl
r. l6ill.. ll,rn(r\lti
rr
nL' .rtiv,tr' l{.lnr L LIL Lr SJL.
l ) r l l l $
n Tdr l i l n. o[ , ) i r . ] ( Mn\ n\
f t ) i
l ' . t r r r sl i i f i ,
t i ,
i ( t 1{
f l t r i L l Li ' L) i t d r i ( | of i 5. r , r
t ) , . d, :
r i n( f r t , , r
[ ] , r i 1' r . ur L ( l . r { ) xr \ l \ i . i i i . L
i .
! , , i r qr ( Lt i ct . , / d, i t l r
t ) ' , 1, . , 1,
St ) . ! i l oLsk, j i / . di n l j , r l ni L, i n l r ' l r r ni i .
( , i .
r , r . i t , i hc ( l j . L, , r ( i
l , i l l l sl ) . i l L
l ) i L
ot l
r ,
Nl ( .
GDJE StJ SE NASEI]LI BRITANCI?
l i i N L! l { i l .
t ) . f l t r r .
r , vi Lr d r r r l r i gl ] J. ni j , r 58l
o, ! i nl , r , ' f r l , sl r ( l i . i j . I Si r vdDLL I dj Lr . Li , di
r l
7sdl , n i r Lj dno i n. i vi . sr nr j i
r i . n, r . r qr r koi
r r xr i r r i
l , l t . , l ) d! i ,
r vnr i , i r o{ l
r f t l i r nl ( r , i " l ) r yi i xnn, i Kr i l l n
ho nd \ ! i i k&l n
i c
i , , .
( i , r Li r r
l r ) 07. j ( oi nN. r ,
JircnoMr, f,,o
bLiInsk) i$clj( fn ,Llrnr\l(,] olrill
on i. sr
foslir.
oboqriri rrv.m drhrnr.
Potthl i i rr5l ai Padt.nru\kotr
vli5'[.1] rhiAr
Pad i pl rj atskat) Pad hi f,Bran
i
Yr*l
409
4to
Povijest
MONARHUA
Rijei monarhija oznaiava vladavinu jcdnog
dovjcka, primjerice
kralja ili kraljicc. U pnvilu vlasr prclazi s koljena na koljeno
unutar vladalaike obitelji, takoz,vane
ffiW.
U 17.
su scoljeiu monarsi uiivali veliku moi, ali su im tu moi sve
viie osporavali, potesto i nasilno.
odGzavani e k' al l evsl e hod
Sro ,Elq
qg4!!!9 Pqyq
{!4!EyA?
vjcn\,lo se dr nonaihc
l,o$rrlja
R,nr volja tsoijr,
innc.risjeiu pnvo drsojl, volJr nanei! podrniciD,r.
tiudc obdfo! hkvnn borMskim privim nije bilo
mogu& ki,rituinirinn R othli.
JESU LI KMUEVE IKAD BIRALI?
Khljevi srL R i.$ birlLi po izunimnju dirD$ijc,l{ao
io \luaajL, dnrNitkogspo,r, no ponelod r to
qdilo
irdovno.Trkojc u l,oljikojod 1571. hirjlbnih skuphina
poljsl{i vojskovoda
lrn
sobicd(i bio je \674. iz Bt{.a
ponojc odbio (trsku
mjedr Mnogiso izabhi[s]jr
\ . . 49
. 1. n ' , . d( , / \ , , - l . n, L. , . p. ol | ' J. vcl , ki
DVoRBTE u vERs,qt[Esu >
God i e 1663 ml i dko!i i l i l c
dvoh. na svj ci u bi o Vc6i Les,
bLi rtaya kra
i cvski
' e7 dfl .i h
i 6n.uskosa kmLj a Lul r xv
DINASTUE
l)in$rijc, ili vllrd.$Lc obirelji, potcsto su drialc vlNr srornnml godine
J\4noge su od njih bilc silno bogarc. Njihova jc
rlmt prcsnjah rtto tri
izumrlc ili bile siLon svrgnure.
KOJA
JE
NAISTARIJA DINASTIJA NA SVIIETU?
lEn,ron ni!ii..d 2000 goJiDivlad. h[ d]o,rrija.l.egendr
r f r i f t Fj oi s j l , j f t r j ! j r . l i nnu on, . vr d 660. pr . Kr .
jilJd\kicrevi,
nrduim, risu uvijekuiivxlii nv.nu
y[r.
K,.rduijo s, je nzdobllc driall vojni vode, nLo^d,ii.gun,.
IHABSSURC 1273. 191e.
vl adaLi su Auni i om a povrem4o
i sl el m Rl msl i m caEtvom, Ni zo
Temsl om i Spanj oLskon. K o V.
a ponil. r6Dr, engLeston,
u"riandtuj, Nlrr, NapuLiu
spaijdlskoi LujXrv. (na
s r
ftai(skikalj dd {43. do i7r5.
PosLjednlu su kinesr! d nanilu
!lemeLi Ll maid:trBki osyaiai.
r Ro^i ANov 161?. - 1912
Romanovi su bi Li podtednj a ruska
d i a$i rr. Kat.rna Ve i ka
j e
u
obi tel l do<La rdai oh, a ruski
l e.a..a bi a dd r/6,. do 1796.
6kl kem l ar l f r i Zar Rober
l e ! Pl nov
ma i vakuumom
i enadi o poj am kemi j skds
\
4t2
Povijest
POLJODJ
ELSI(A REVOLUCUA
U 18. i 19. stoljeiu u Europi i Sjevernoj
Americi doilo je
do velikih promjena
u obradi zernlje. Pojavile su se nove,
znanstvene metode za povccanje
uroda i uzgoj bolje sroke. Ratarswo
je postalo efikasnije zbog uvodenja
ZASTo
,E U PoUoD,ELSTVU DoiLo Do PRoMIENA?
U , . ' l o b . p . i N i l J n d " / . i n r ' . a , . . . ' o ' i , J , , L d . -
Mr ' a g . ' . \ r \ . r i ' , . i I r . p . I l , . ' , d . r , . ' 4 ' . , . r . J , r
t , " d
, o s r , ' i . n '
J o t , , * i , ' i I , L i . { i . l
^ o . l r . . t , J , p , . ^ , . . , i
!rnd, aro nojefuain$o nsto, pa nu jc (kbrto
svcvi!.
hiane U liflicuskoj! neuihk' it rsnuri{$trv dorm
io
sladiil)olitiikih
ndnl,{, k,r{okor do rcknuctie.
Covjek je
siemc h,barvao turon sve dok lolhro
TuLlolo l7or nic zumo silati.u. Tako se
,bog pnvinog
csporcdi bLiaka povatio
urcd, a nedicLo se I na slcmcnu kole
ie ed manie prop.d,Lo.
TKO
JE
oBRAD|VAo ZEtllUu?
U Nnosinr sc dijclovioi hircp.
rc!rrjomdni. rrto proolijoih od scd0jcs
vijcle. selirciN u ftlkoi bilcdi mdili M
poljidr, r iesro.i$ utivili rislobodu
k'rrujr, vca $, kro k orerovi bili
("rni
,r?inrlu. u Bftx.ijije setjiakr pslove
fLd,imro
svc veiibrojslabo phicriI nr]xNjih ftLlniki.
MEHANIZACUA
U 19. su sroljeau L,ili izunljcni novi snojevi,
prinjerice sijatjca ivrialica. pa preuali pos]ove
kojisu sc prije ohavljali Ntno.
LEs! !L!Mol!yL!4vu,EN
tLr
quDE?
' li
N rovi izuhi bili uvcdeni dr ol.Li{u seoskc
lDslove
ismanje troiLovc proizvod.j,. Tridesrdh godina
19. $oljeia cngleski su sc poljoprild ni mdnicj poaeli
t r bui \ H
d, bi zbog { r odi , r ag, uvJr be.
L, at
.
Lh v b8i $ \u pubun,l, i,/bilrnlem {ruJ.\r pjtj,nj.m
' ir. ' .1 Niihov r {nh b o u(melFn. U \ljcJ(,h {
150
sodina
brojadnikr na,cbLjisil,b lnanjio.
GOSPOOARSKE IZLOZBE >
sasai ak (mLi evsl og
agdkuLruhos drui va 0 l nse5kom ghdu
B,l 5tol u r34r. Pos i i e 13l 9. to j e
drunvo medu sel l a.i ma i rto
znanl e 0 usrevna, uzgoi ! noke novi m nroj evi ma.
zomj oposl ednk koi i su: e
i e i ur p. i cdi r i * oj a i danF bi i $ p' vobor ci
promjer,0nisu eGpe4fentiml s novim
l)asmnama
goveda, a u*wliLi
a lpodored,lo
ia{
roinanie usicv, ' adiotuvanja ptodnosr r.
t7t2. -
$4..
ledai od iovlh iemlloposjed
nka odLuailh da uidpiJede
"'l.,ir'i'. ri i"i'
jj--
pos odu u No' foll! (Eigleskar,
rat zrnlien o lelnom
te u?caiao roveda. ov.e
isvlije. osn losa je
i ul ao u P r mei l ,
Povijest
TOUS5AII{T T' OUVI RTURE
osLobodeni rob z rran{usko
pid,ul o se ustanko robova.
ukinua rcpsrvo, rou5sa nr ie
vLasr, uhlllisu ga izatvo Li.
PLANTAZE
Robovi Da Karibimr i u ADeLici mor.liN radiri
nr phnrahma \rlikim zcDljii,,ih posjednnx
m kojima N sc naj.ci.c u,gajrlilcaena mlc,
panruh, duhan i rizx. Vlasiici .obovima ni$,
plaaali, pa su zxro osrvari!ali veliku dobir.
ZASTO SU SwoRENE PLANTAZE?
lhnutc u N.vom svijetu oznaailc su
foatik
.hi(lc 4m lje
u indunrijslid, gLobJnirn DjeLilinm. I,lirutc su uzgijJc
komercij?rne kulurc siNr mnijenjene prcdaji i trren
r ne rLrtnoj pooon ji. nolJ.sLjj. nd snrDjivio roikok
PLANT'AA U GEORGI'I>
D6no j e
nl ra 5 DLafta:e u am.i i l toj dr:avi GeoGi ri
. o d 6 a
o 0 l
daLi e do znemogl dni m drerol tegr, to od l utra do nratta.
:
Kroz sLoro iitavu povijest ljudc su hupovali i prodavali kao robove
po i i r r vom ' r i j ct u. l r j cr r 5. , r i r r . r do. egl r r r ovi vr l r r r nr . od t t ' . do l ' 1.
TRGOVINA ROBLJEM
od osam nilijuna Afrikanacr.
stoljeia, lced su Arapi i Europljani plj.rikali Afrikrr. Smatra sc da je
u lli. stoljeiu prcko Atlantskog oceana bilo prebadeno viie
Robo!. su u Audr[u rJNpmri hL
u LJr hJ. Mnos a Eurcpj rn
i .
i r i p( u bl ! r ( r d! 18r D. i h,
XAKO
JE
TRGOVINA ROBLJEM BILA ORGANIZIRANA?
z:I' trtn,.1,iit{L ii,h,yf I
t),ivitr
ii t,vi,iti .l,iiki
l)Ljiittii,.
l ) i
i h i i ol ) i Li ni i ( r l r l i r l l ' ml )
i r , l ni
I a ' l { r i i n( i
t ) r i l ( r .
l i L, ol ) : l t i h,
1pr . , ol ) o! .
t r f l i i i l ) , o( l o, t ) l ( Ni l i
L N, N s
i d.
l ( r l l ) i r Andi .
t ) , odi l
, . h, , r . , l i , n) r xki
hi ht ) d

uk, c ( l , r gu obu i , , r r l ovi l i
f ur
( l onovi n. .
KAKAV
JE
BIO POSTUPAK PREMA
ROBOVIMA IJ NOVOM SV|JETU?
l ' , ' sl i l r ni r , ' r ) i t p. l i r kr I r l . t r r i ki . nhovr hi 1) r
t ) , ar i i i
^ Jt ur l , r . \ l i l l ' vi l ) i ] nov
axp. ( h
nr l i . nl . 1j 0 r i
,li l'.sr,l.(fo n(1, n, Fl{SSffSm. I','irt,,lt
] | r i ui ,
n ) gl r i , ol i ov ni r l i i , ) . 1{ uh, ,
t ) i
N i h . l t i v. , l i
t r . , , . r i ) i so: Ji r : i j r r i n , 0l j . r nf . Rj . r 0n. . l ) ki r f j i vr i
l)(lfv tr,jcr,, r ir{o i vr(iirr(ri.
< KAO NA STOCNO]\,I SA]]\iU
Rdlovr pr0dJi! nr drrlbipJdi:dimJ !
i!sr
sicdiniorih 0,)di
Rl dNr o bi h pmsLcdr i Ll di vl de
l cr
Li l i ki ' F6m spcobi
P, t omb Tr i i r i Tdvol i l 0bkLr . l ak0da5evi 3eni ki ( . E $el f u.
..
.r,:/,
,
,
473
Poviiest
4t4
5To ,E To BosroNsKA TAJANKA?
AMERICKA REVOLUCIJA
demokr ar l ku vl r r r . p, r su l - - 5. i zr r ar i l epr or i v Br i t ani j e. Codi ne
Urazdoblju 1765. 1788. u Sjevernoj su se Americi dogodile
velike promjene. Trinaest istoinih kolonija zatraiilo je
1776. kolonije su objavile
a 1781. Britanci su izgubili rat.
zASTo sU sE KoLoNIST] PoBUNILI?
Ljdi koji$ se doscliliu sjckN Arnqiku cijcnili
iLosobno rlobodu. Mnogi{,1\l njih bai iod3li iz Euop(
zbos svojih vjeiskih i poljtiilili N,!h.lab su dislisl6
!, wlo obntf,ne. Z*o su s 1773. u bo{onsliojluci
tolorhti
f(nrlcii
u Indijanc popeli na elgleskibrod
i bacili u.!rc i]lsov terer, aaj oainjen baodobErja
sarih kolonisu.
' l:,j
jc dosrddj prozvan Bovonskom
TKO 5E SVE BORIO U TOM RATU?
5;;ffi1-"
frrrr :i*ffi,l[;tt,ffi
tsiunskclolhike, nedu kojiM $ bili injemadki platenici
l_9ll9l_'9!f,9Y.ll1.1191:
isilomposldrikmdovi,fodrrrvrliNkolonijardilojetisii.,
crine no$ s plaiJe na trroznu r.bu bih
hd im jc b,nrnsk yhda
nrmchuh poftze bez
r lo[alnnn q]evnim tijelima kolonija.
_..
ovo zvoi o,,vano zvono
\
PnByvmi Fkom dri wom
:
oomu. uno re zvonravom
! . nai avl o l Bo{ dnsk!
DEKLARACUA N EOVTSNOSTI
Godire 1774. rodoljubi u I,hiladehhiji (PcnnsylvaDia) sezvalislL prvi
od Kontinentrlnih kongnsx, radi Lnkhdivarlja bolb. prori! Briranrca
Godine r776. IGnsrcs jc objavio Deklxmciju nrcvisDsri, tr kojoj
je izlotio Dadela slobodc. l,otpuna je vlada Sjcdinjcnih ,{meriikih
Drixva biLi incnovali 1788. godinc.
TKO
JE
POZIVAO NA SLOBODU?
Codnr 1776. ! lihihddfhlji je ! nne
iohnr
Harco.lG
p sjednih Koniirorrl.og konsrcM, bili objavljma
' r i
l . i ' o \ r , o ' . \ 1 . ^ , i . ' , . . ! ' i a , ( l o '
' l
h.m6
Jeft,xon,
hniji tueii rmiiki
tr{lsjd
niL.
oM jc oL,^rjNah da $ Ni ljudi slorcni jcdi.lti.,
rdr inxju {korudivo pFo na iivol slobodu
i ra8nt. /r ncaom". Te $ zvonke rijeii ndahnule
rnolucionnc diljch svijeh.
VlEiniie koliie sluzio u bitan.
skoivojs.. Godiie 1/75. bio
je Dabfti,a vodu anaiik h
l stava, a r7s9. pdsrao ptui h
Poviiest
415
FRANCUSKA REVOLUCUA
Razdoblje 1789.
-
1799. oznadilo je prekreoicu u europskoj
povijesti. U Francuskoj je pozive za politiikim reformama
preuzela revolucija koja je zbrisala monarhiju, arisrokraciju
i moi Crkve. Poslije revolucije je uslijedio
Dfffi.
zASTo sU sE FRANCUZI DIGLI?
Godide 1789. ftdnsko plcnsso iyisoko svcicn{vo tivjdo
jc povldteno iposjedolrlo lclik! dtuiwentr not.luimi
su (t*orvrni
fteii sater), nrcdu n,,lljelijaie sdjelovi' i
u vl$ti. lbE i su bili risoli, d,rxvr ! ltcaiju, i sn tiDja
je
thdNdr.
Knrj r_trj xvr. ntfrcvco,cfofme dovoljno
btu da srijcii ,cvofuciju.
ii"0
\
STo sE DoGoDILo 14. SRPNIA?
A ZLOSRETNI KMUEVSKI PAR
fiienoLje
i7l4. aLi iije uspid
riliiti probreme aoje rmrF.
(r dh Antolnclrc) nku voLicLi
U revol!cili5e ddaLa hrabro,
aLl so
i e
1293. i pak pogubL
U stopadu t739 sron.Sne
su par ake rene poveLe biiesnu
u Vc6!iLlesu pa atnl e kuh
ie
prhvalro nlihove zahrjevo,
ar ic somLa 6da, pi
ie zbio
akob. sulradm
ie
kai bio
(nLia
LUF X!. Nirodm je skupll m
opturla 7a 7daiu, a u sjeini!
sa
1793.
dala pogublti.Iako
ic
ravBlo viie
od llsutu sodna
riantuskc monafiile.
RevoLuc onama
i e si i ol na
st ano
C{rna$tog sptrja l7tl9. piiku suwjc{iriu
rpl$lle
shsnre
da je narju poslamvolskr. Zrto
sc
fuk.rorutdo
i louo na Ba*ille, kraljevslo
ordNu iz$or, dr r donolne bamh. TrLo
sLrrLimi.il,lli tv N! i o$ojlll je.
iOEESPIERRE
I uskoro poleo svole
pfollvilke slatl pod
siLiounu,
Na bn.u le I I san zavdio
pod ijom, lto bez sudenja.
TEROR
Fnnctrska je rcvolucijr uspjela sruihi korumpirani i nepfrvedni rciin,
rli se ubm otcla svakoj vlasri. Najprijc su na gubiliire odvcdcni arisrokrari,
no onda je Lcd doiao i na revolucionarc. Poicla jc vladavina terora,
to jest doba srahovld.
KOLIKO JE UUDI POGUBLIENO?
Zastnhovhde (1793. -
17e4.) bilo jc ho posubljeno
!m pobijcrooko 40 000ljudi. N.
rdiikoh
TrEu
Revolucijc (Place
dr la R&oinion) bih jc po$dvljenr
siljotim
-
dftcri okvir s teikim mien kojijc
pr dr c ni ndm \ t ut l l i l a
t
o ni vodno hu' Lnr
' :
hebda snaknu@, ali jc njezinaefikasno"
yakodnevno
odnosila $od he iivoh.
KAD
'E
ZAVRSIO TEROR?
Tvoru 1106 Marioiliena de Rob$picr., rtgoviri:
su prcrivnici 1794. uhidliu snojskqltinii smjesci
nu odsjeklislan. G.dinc 179t. doilo je do velikih
buna. Red je usposavio n,ladi a6nikNrpoleon
Vl4tje prcih nipekroalano vijcd, hko,rni DiLekrbrij,
aond.je 179t. Napoleor
frisnbio
Nu vla$. a
:.r.
lio
F
to kaj erelLdje.
PROSVJETITELJSTVO
Znansweni napredak u 17. i 18. sroljeiu potaknuo je radanje
novih ideja, ito je
sve navelo europske {ilozofe da obznane
kako k napretku vode razum i logika, a nc vjera i predrasude.
To je razdoblje posralo pozrato pod imenom prosvjetiteljswo,
odnosno Doba razuna.
TKO
Jq SASTAVIO VELIKU KNIIGU ZNAN'A?
Nov) je dobr tLrtilo i iovi infomrcijsli n^ri{ loteli
su sc pjrvLjnrtiieiDici, r ( Ihncuskojjc od lTtl.
do t772. o\"y\an Ed|trtt.lin u 17. svqrki,
fod
u,edDinyon llerisr Didc,oli.
()d
njeEoyih sundnik.
spoNrin. Monksqnicu,, R.us\Nr i Voltain.
TKO
JE UKINUO BOGA?
(lod
irc I 7e3 frr.usk. jr Nilodna skuF iM uki. uh
l,osoi,ovrjc rzlb,aDitr s.
t)o
nt'iN Ndu
l)|rwjck
$rtlovin.. stvoo jc inovikxlsJr Lojinijc
fotirjro
Kirtovi,n n lnlen neso liard$kon Bolucijon.
< NOVA VIERA?
codn,c r794. Robsl)ictrr
le
o$rnirnro Netkoviru
vhourog Biir. hko $n,
Pnivio.ikvc.i,n
itur ina
NAPOLEONSKI
RATOVI
U doba Francuske revolLrcije Francuska je
bila u ranr
sa svojim susjedima. Ti su se Lalovi nastavili 1800.
pod vodsworr Napol eona, koj i sc 1804. dao okruni ti
za cara. Ol je nizom velikih pobjcda svojoj vlasri
podvrgnuo veiinu Europe.
I44o ElylJTU4q !4poLEoNovA
volsKA?
\ ' f
- n i . b ^ ' 1 . , n . ' , , i . . . \ u , 1 . . | . q o i , . . : v .
c . , ' i l
codinc jc 1808.
fovrlio
tr Sfitrjolsku, i rjccova jc rcjstr
r812. dofdr ido Moskve, xlisc un r povuii
t,tud
7' mor i &kdkon,sfrtjene zeDlj.l. sreje je hdrkc
posrvio 4 v rdde SrNjolske, IGlijc
jyesfilijc.
Napokor tu ga ipik 1815. knjbdSilkogseli
w{ulooa
toh,kle
ftruid,c bftrnda,
5To
,E
!4!qLEONOVA
BAiTtNA?
Nipolcon Bonapdc (176r. -
1821.) je umrc u i,giinsNu.
lNijcs gr pamri klo
srobaR
ftan$ke rerclucijc
i {ralciko8
senila.
osih tosa je bio ivjeir vladir,
pa jc Nojjm skqom ?akona mnir\ C0/1. Mralh\
koji ie lav,ije posari .bqs.en .,' np.r.ng ,nionoa"u".,
lao liancusltoj snotinji nch o(lpmv, $.i.fu @olrcijom.
Nrpoleon je svoj ?xkor lirio iu osrcjenin 4nljma.
Napdl eon Bomparo j e doi ao sa seddzemnos otoka Kodke
za svoF j e sLj edbdl ke i vdj nke bo hercj , aLi j e aro
tr drugim zemLiama budio nrah i mp[jireFtuo.
Povijest
\7f
KANADA
Europski ribari i trgovci
stoljeia pa nadalje. Oni
krznima zalazili su u Kanadu od 16.
su kupovali krzna od domorodaca,
Br l ai 5ki general
l ames woLtu
l eZl i a umoru 1/59. poato
l e
srodnih drugim ameridkim Indijancima. Francuska je kolonija
u Kanadi (Quebec)
osnovala 1608., a 1642. ustanovila Monrreal,
dok su Britanci poslije 1670. poieli svojatati golcmi teritorij
oko Hudsonova zaljeva.
TKo sE BoRro zA vr-A
!
NADI4!4qqry
Fiancuzii Englczi ncdusob.o su sc L,orili za Krnadu
I jediiN i dmsii.ljcli nloiN kDnr, dro ibos{r
ibmkr podtuija. Fnncuzisu 1759. bilipo,ricnl.
pi jc K.nlda ietirisodiDc kaqrijc
Nsrh
liftu\kon
loloiijom. Mnosi aorriifti koloni'ri loji
su zi v,ilcme Anedike Fohcijc o{Jivjcn,i
Britxniji, trjcsli {r o I({nadu.
KADA IE KANADA PosTAtA DRZAVoM?
Godinc 1791. podruiji Kin:klc rNljc.r
lircpll. ni bili pdijcljcni M
(bnlo
(inslofonu)
i Donju
(tunkoldr,)
Krni,l
' lh
N sc
l1odruija
1841. ponoyno ujcdinih.
Kr0idi jc 1867. posdd sln)ouf,rvrin)
b,i' mskim noniitriienl. S dolnslon)
Europljinr n$clji $, rcwc vile iiLilx
INDIJANSKI RATOVI
CodiN 1876. gdrfrl Geo$e Cui{ poveo je I
korjickipuk u
rrciju
oko rijeke Little Bishortr u
'.
MoNturi. Tad jc bahxo uletio n<lu nadmoine snage
siom i che]'e,rnca, k.ji !t
riobiri
njesa i njesove
rcjnike. Bilaje to posljcdDj! pobjcdr lidijama.
izmedu 1534. ii541, trl puta
zapLovjo u Afieriku. On ie
bro pdi Eurcpljaiin
(ojr je
u3Ledao j.ku 5t, Lawrcn.e,
Najveiim dijelom 19. stoljcta, a napose izmedu
1860. i 1890., u Sj cdi nj cni m j e Dri avame
pl amri o tragi carr sukob. Do' el j eni Li i voj ni ci
borili su se proriv Indijanaca. Oni su im
otimali zemlju i prepuitali ih izumiranju
u takozvan im rezervatima.
STo
,E
To PUT su4?
Tidsetilr jc godin{ 19. soljcaa u rcnljiadokoa
(cherokee rndijamcr) & jL,soi$oku sjedinjenih
Drinva bilo o*riveDo dar.. Zrto jc rfrriikr
rcjsk. pohv{.la oko 16 000l,dijinacr i, rog
kejr i1838. ih naler.h da k(.u rddpad
hkozvrnin,loten suzr", m kojcm
ih
F
pomrlo viie od4000.
STo lE To Bto cusrERov
PoSUEDntaPoLoA?
Godno $90 mnog su lndihn.iu rerdvauma dotivjeLiludne
vizje, Tad 3u poacl nvodil masllil,pl6 d!hov&.6 koli5u
viercval da ae im vmtitifihovu zemllu, To se niF dosodlo.
Mnosl su kasi l i c i r gi nui l t o od mel ka, st o od anTni h
.,,,.'iilr
i'a;r'i'i:;l!,.
478
Povijest
l de5et h l l .tdeseti h godna
19 stoj cai l ams Naysni rh h
engLesl dg
sreda Manchens.
1 S ROT N]S(A PREDGRAOA
zbog Gna sndova u r9 Lo.
slolletu mnos a Ljudi)vicl u
lro!nim nddovinstanovimi
prcob.az La rl avnri i vot. Gbdske
ui .e tu' ope rsl ewmo Ame e
r.ora F 6vte
i a6r nrul a.
rovine, iro u gohmoj6takllenoi
zgBd , lakorvandi kGt.lnol paLal.
BRUI'IEL
8tuneL5e rodlo kao Ffan.uz
Ponsnoutho, 3ro
id
genljalil
tvoE.a ridunfiFkoE ddba.
I N DUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Industrijska je revolucija promijeniia naiin proizvodnje jer su
novi strojcvi, izumljeni u 18. i 19. stoljeiu, omoguiiii masovnu
wornitku proizvodnju. Poiela je u Britaniji pa se proiirila kroz
Europu i Sjevernu Ameriku, dime je zapoielo razdoblje brzih
druicvenih i gospodarskih promjena re iirenja
STo JE PoKREIALo rvoRNtcR
U . d . r ' ' . 1 . . ' o i . l - i ' , . ' . n
. o , , , , ^ g i
. ' n J | i '
prr nms. $iojekpokrcblo vuleno kolo. U to
]e
doba
iz!dnjen ilxn,i !rei. Pani n,oirvi $ .+ili vodu l" tudnika
lotili seskon iskjliivo u8ljcnon. U 18. sollc.u lsljen
sc ! Nohice dotdnio brodo,n i.)rlj!?hicon.
46T0
sE
pRES[o
NA rAso]r'Nu
pRotzvopNlu?
!,ijr lidNrijslc &volucterctinr ! dobah
fnrtvodila
rudro l(ol kric itr n,: ini ,rliotricrnr.
Mi$vnx pLoizvodnjr u ivohicanu onioglaih jc jcltif ilu
' mr$vniju pLoizvollni0. U oovih N s. g,&loviha
otnr:' Lr
sokm
rrini ^ rjihovc
rhilvo([,
bii kdo
' u
frkofioi\ki' n
zcDLjimr koi. sL l.iinfLjini oNrjrli
KAKO SU SE IMIJENJALI RAD-NI UVJETI?
' Ivomiiko
jc dohr onuiilo prsirJt vli$inn Noogil)
lirlnikr D srcdnyi r zr ad, l(rkv, s,, pimjcric., triivrll
. . ' . ' l n . V l . r i c i ' , , \ " , n , , . 1 / . . 1 , . , . . ' r . ' , : , . , t \ , ,
r&lhlo. Muikxcl, id,c idjccx,rdiLi s, oJ jtrtfi
do rtrrl{
zx r' t(nu phall, i$n) n opxsrin ,r(lnin uvjcriDr.
T,dnlc u p,oiinD.gc
solin0
di rc neloi.r podigr!
fl""iilli i iiSlii i8L,r.
pred onne pdrFtu h olp.tke
0oietak
idu*iske rcvoLu(tje
u 13. srdjetu, u 1e.
je
noLietu
ndrtrFkos vLikna. Najveai
le Ptutvodai bio engLesk grd
Man.hend, koiis, je proDvod o
z sjediijenh Ddava hdit.
Londonski l i k Gdn.i l tbrkui ! 1339.l ezi v su so radni uvi et s po&rk,
nduni j ske revoLu.i j e po$upno
oopravLi at i er su se i adtri .t l dtu:i vr
! si ndi kal e i u bod ?a poyi <ce. Modtr nj ma
l e bi Lo i $.i i a na
(onunna,
Lj l di kol i su ta:i | i poti ti i ke fmmo i rcl otu.l u.
Povijest
PROMET
7a i ndu. rri i , ku e re"ol JCi i u i al o ron bi o prore'
snovina, robe i ljudi. U 18. su se stoljetu kopali
plovni kanali. U 19. je njihovu ulogu poiela
pruzimati ieljznica.
KAD
'E ZAPOEELA ERA ZEUEZNICA?
PNa pdna lokonotie m ftinicima pojavila e 1804. u
\ Gyl . u. l ) 4dq. , i h'
doJi o. .
n e/ i n. kon' , . L, j r r ' el i k.
un" p, i " di " .
8l
. k, 2. t on' \ t i f o. i . r i eL. Ee \ . epheNo, .
Zeljeznica je povezrlx svijct i owoil. nole knj*e.
r PREKO AMERICKOG KONTINENTA
lokomllve dgaju d n na prcmeinoh amdirkom tvodltu godli.
1336, Zelezn.e su otvo k iove koitln.nte, pa
orcmostle Eufoou,
t z: - , An. . . l - t n, ar { r u au$' ai . u zer . { 1aa r u o - 31, aal d. a
URBANIZACUA
Urbanizacija oznaiava 3iLenje gndova, u pnom redu
zbog dotoka seoskog stanovniSwa. lzmdu 1700.
i 1900. stanovniiwo je svijera naraslo sa 679 na 1633
milijuni. Mnosi su ljudistanovali u gradovima.
KAKVT SU SE GRADqVI GRAD|L|?
G'rdovisu dslioko ugljcnokopa i frornicr, lcaj
qinih
noskih luka ihljc?Didkih dvorilta. Onisu nudilijeftine
{{,ove a ndu!,i .\c !doi\c. No\ rlc b,nrn.k.
dmdJ\i
iesrc sisojali od rcdova srqtcDa(to podignutih kuii s ndin
Dl m D tvomi i kh di mnj aka mmai nebo i ad cl asgowom. Nakon l to
i p r 33 p. od, b; . r FLd, t , d' . r t r " a pdbo LnJ j A/ . opo, . osr .
zapotoo j e bn hn tos
gkol skogsGda,
420
Poviiest
OSLOBODENJE
JUZNE
AMERIKE
U devetnaestorn su se stoljeiu podeli osipaci imperiji Spanjolske
i Portugala. Te su europske zemije izgubile moi, pa su se njihove
kolonije poieljele odcijepiti. Ratovi su donijeli oslobodenje,
ali je neovisnost testo donosila sukobe izmedu novih driava.
II9ILB!9!!!oq9qllEU?
sihdn Bolin o\lobodndi (n
Libcftdor, astuian
jca dlobodeij ldikos didr
lutne
Anedke. on se bori.,
u vensuli, i vladm je u Kolumbjji i tjkv oru. orin tora
je odobodio i
peru,
r u Djesovu;";."p-
.-.iL,l**
prnnciovanx u Eoliviu. Drusi bod ^stobodu hjti
Bdrfdo o'Higgins iJosr de saD MMnr. onjN s boili
r Argcniini, Cilqr i teLuu.
KAD
JE ARGENTINA STEKLA N
Ars.Ninsku pijcsolMu Buens Ains (,dob{vth&),
osnov:rrisu spdrjolci n 16. rotjeiu. codine 1810
njegovi\' s tndji dlsli p,oriv ipanjolskc vlNri, pa 1816.
, . | J i . , ^ , ^ . " , . t , . i . t o
-
g . , t . ,
( . , r . . , , * t , , s , d . , ,
LandeRs sela. Zcnnjr se konxiio rjednrih tck t s6t.
kaubdti m j el anog
l prnj okko
' i i d j a6koe podi j el L.. Ii a sc
n0v0i vbnr i z Buenos aner,
TKO
JE UKINUO PORTUGALSKU
VLAST U BRAzILU?
KAKO
IE
IZGLEDALA NOVA PRIVREDA
JUZNE AMERXE?
ssdcscdh $
Eodhi
19. soljea jutnoanEriiki
nd nici zli' !
. \ t b . r i n l , p r ' ' . : n ' , / ' . o c l . n , r , , l . p o h , , , - . h " . , . ,
,voroD boA,rstva, pa su u Bhzilu
lrolignuk
planur! kave
ikrrarkr, a ni,rgdriNkiD $rf pdn|Dni poach m\ovtro
. / 8 . i , , i L o wd r i u v i . K, d . i , I n . i . , . " . . n j L . r l , l . J , , , .
r l { nl ov mJ. l J" JnJ. , i d. .
r " . ,
t c . u. .
t t { . . . n, Ai , c, d, , r
Kld je fi{ncudd ctNapolcon 1807. ndpao
Po(us3l. nj$ovr
ic
kftliesk., ubrcLjpbje8h
u portugal6ku kolo iiu Brail. Knlj tv:n VL
lratio.e kuii 1821 ., a u Bkilu stavio
ihi4#!+Car1rda u njcsovo irc, ali
NACIONALIZAM
\ : r . i or ul i zr nr
j c
i d. ol ugi i . r Loi . r n. - r , i i r r . r o
i e, r
nal odr r or ' , ' r a, l i . r
na prvo mjcsto. lz toga se radr iZelja da nacija ima svoju posebnu i
samostojnu, takozvanu nacionalnu driavu. Ta je misao u 19. stolj
preobrazila Europu. I(asnije se u 19. stoljeiu nacionalizam izrodio
u Sovinizam
-
u pretjerano vjcrovanje u nadmoi svojega naroda.
' )
ZASTO SE POLISKA PoBUNILA?
hftdu 1772 i 1795. f,ij\li
ic
t,ili podijeljcm iznrcdu
Rrije, rriie iAni,ijr.
(ioJlhc
lil3ll. i 1861. dollo
l.(lo
h.iomli$iikog u(dti
Irdiv
Rrsr, rlije Poljsk.r
novin!^r (f[]i
rtk l9l!
(
I
EKSPLOZIIA IRSKE BOMBE >
ah l c 1$01.
Dosl .l a
di i sl om
uj .d rr.r0s
(hLj .sLva,
Godhe
,3r/, ! N!w Yoftu
i !
bi l o
o! novi noi bko' cpobl kansko
l j l dnrc l tui anrn, a dLj
h! o bi o p,opaB kni e
sobodno 6kc Godhe 1367,
r.Lo . tror n l kt napade
! Mi mhondu l ondoru.
I
J
0v. pol l i ni ki ' nrh bi i tt
ao obi oLf.u qd(or trn kr
(1811. 1877.1 pro(! knsku l Ldi Di vtl i l ri rci l . i .Lr,|(.
prbi l i Li
i o
crci mi s n0i l i l c i i t.v. rurop..
KAD SE RODITA NJEIMA.KA?
Sv.od sc(lnjcg rii.](, Njuir' l,r
i.
bili nw,iik rlol' i\hih
8alovx
i d.^v!!r u otyiru Sv.oq RimrLrog
(l,nv.l
U l!. {olt.n' dn. !L {
l)o(iL0 },{ul)no
zblitxvli

l f f j .
gosl nhd( i , r o r i pol i r i ( . ( i .
( ; { nl t n.
1871.
t)($ii
lrilj Vilin, l.
fo!ri
jc !r' (r uj|(lii,rr. NldrxiL{.
TKO SU AILI CRVENOKOSUUAsI?
(;nLr.pp. (lrril)rldi (1807. 1882.)
ic
{nii. o ljcdi,ij.rjtl
krlilf i rjcrftn oslobodcrjL, od
(
iakc vhii.
(ldlinc
r i 60.
( ; r i t , r l | 1i
i ci kupi o
] 000d, r 8ovoLj x( r , koj i N ki o
o1lo,tr n.rilidv.ne h!,,lir. o|ri$ nploviLi izCd,orc
,, n si.i ij,,,
fr
{
fr
rui li Nd,l(u rc JriNi.e
r)(trn
f l Nt r l t i l , vl { Lr . l l t r or $, pr cal i u j ur r u l . i i u.
( l r j l , i l ( l
j c l t t r ni j f
I Ll ui r l ,
t v( $i f i r i f r Rnn,
r bd. i o r c i t ) r r i v I r ! . i j ( .
l
' , t .
< TALIJAN5K BORAC ZA SIOBODU
GdbaLd [Fdvod] svoF Cruene
kol uLj e u )ol . car rLdi se i ot rao
rt:Li i . Ntrrl eQ, da pobi egi e
u l utnu Amei ku, boro se proti v
rolrrist. opiao se rbehLnifr
i 343. ! Nj emal koi zatGl i l
i Jz. odi gGo kLj ui nu urosu u
rN' mi tr Nj ha.kog tai eh.
.l
422
Poviiest
DOBA |MPER|JA
Od 19. do podetka 20. stoljeia, najveiim je
dijelom
svi j era vl adal a
(; ci ca
mocni h errropski h dri ar a.
je
raspol bogatswima Indije.
branila je
zabitne wrdave u pustinji Sahari, a medu worcima
je imperijr zavladao
ZASTo sU EUIoPUANI ZEIjETI zAV I svUETo[4?
Zaro po*ojc mnosirazlozi. Tvonice u novoirdu$rijali,
ztranin knnjmi ftebalc su siroyinc, pdhjericc kduauk.
Neki su impe{Jhti iljeli ,cnlju mDstjMnt,
dokjc osralihabilo do obNcnjr na kdaiisNo.
A T I A
R " . , 4
O C
N T S K I
E A N
xAKo su sE vLApARt gq!q!!-l
PREIiAA
SVOM NARODU?
veiinx je m|cijrlisa Ndili d{ donosicivitizaciju
nabdimi kojc N lnahli infedoftinD. liko $ vhdrjuie
,f,mljc
l,odiale sdor
i
sndilc
phsc iluke, r ncki,n
$' e dnrjink prcnu domom(jcima odnorile kao
BRITANSKI
RAJ
Poitkom 19. sroljeaa srmrnu je
viasr u tndiji ddala britanst<a Isrotloindijst<a
konpanija. Poslijc ustanka indijskih vojnik.l 18j7., Indijijc rSj8. bila
namrnuta vlasr britanskc vl.rde ili Raj.
svt,E 1900, >
0amr, Belsirami, Nirozeh.i,
Prekomorke su zemje
niecaLo isjed nkne Amerlke
9eve on Aziloh, Knesko
lattorirna retun nbih 3 a,
TKO IE POSTAO INDUSKOM CARICOIM?
GoJine 1876. zd indijslujc c$id bih okruucha
kriljicr Viktoriji (1819.,
1901.). Pod !jclinoh
jc vhdrvinoo Vclikr Brit.niji
r!,iala
najmoiiijom
reNljoh wij.o. Vikiorijxje iDild tolGtr sDisro
a poliriku itrrko anininj. zavNiku poliliku.
Indij! s! snrinliledrnn od nrivainijil liielovi
Brihnskos Crrsvr. Te !! dvijeamljc ilrlile
jdk nedusob.i
rolriiki
urjcdaj.
KraLi6 viktodia, ndtjska cafta,139J. u m,olnosi
svog hdiskog nlse pae pkm, i Ura ddavne rpse.
GRABEZ ZA AFRIKU
Kad su nlfaiiva.i u Aftici orkrili nove zemlje, curopske su sile smjesrr
pohirale da ih posvoje. Irancuzi su se u Sudrnu sudariti s BriraDcima,
a Nijemci su stekli zenlju u isroinoj i zapadnojAffici.
qlJElglgsllq
1!q.! !!s!!!u?
lzmedu 1884. i 188t. nrjnoinij. su Njeske sitc odnah
kd,ftuciju u nFnaakoj pdje*ohici Be nru,
l)a
rnedu
sebc podtelile
solena
a|liaka po&uair. o tin sudilekiD
zenljaha zmlinato, rrjihove iuov.ikente ritko niita
ni p,tdo. Cnnkc N povuicne tr sl.du s poftiiLin
inrercsim europskih zenalja
STANIEY PRONATAzI
LIVINGSTONA>
Davi d Lvi ngndi e j e
bi o l kobk
ni s 0n& i i l rai i vaa, a:aLi a mu
i e bl La otvori ti trgovazke purove
koz Ai i i ku. codhe ga
i e
r3l l
u Ari r zadd.l a boLen, pr
sa
j e potra:l o H. M, Stantey,
l nnzi val kdj eg
i e rna i ho
\tst Ne|| Yatk Hetald.
"::.:.
K I N A .
| i , 4 N
@EI
qoolrrE
tro"-
]
Ll t
&hni F i posi di
n
D"", ' "i p", r"d
i lt sn."r,r.r, p",,"ar
.
N, o. nsNa l posi ed
m
rt.ria
Dosred
. sl "d i i ri r Dri i ve i posj ed
_
Neov$e drtaw
!
m $ :
,)
| .
\h4
, , , , , ; . '
r,
rt4n;rr.. ,
A ( ; t t t c a c [ , 1 l . l
....: ,
f "
r
A U S T R A L S K E
K O L O N l J E
,.
;'1,{1"
() (.
FRANCI.JSKA TEGIJA STRANACA
GDI E 5U 5E LEGI ONARI BORI LI ?
I r yx. i j i a j c ?r
suscn
j e pt ' h' r i t o, l , u p" xi ' q, a i i ki h si l a l l el >r h r cl i kr
vojskr. zlro sL, |rancuri 1831. osiovali Lcgiju srtnaca, n!nijeijr.u bo,l,i
u kol oni j r l , , i D r i r ovi r na. U nj u r pr i mal i samo sr uce, a t l o{ l a j e na gl r s
po Nojoj oi,rcj sdi.
L.giomli$' st borili gdje g.d bi ih lNrrk-i
nftbili, dis mjiene pov{uju si sielernoxiiakim
pohodim. IrnGki r tritoiij piokno od ALtirr
px sve do rijeke lODgo. [,in.!sla e os m to.gr $f[]r
v . , . ( , . n
( , . . r ' , . .
i , . : , r ' l
! hdiiskon o{{n, ifa jL,rlom rr.inku.
Stni i Leg oE,l onaLi oh i l
topskom groi ndn i d!gi nl
IDN
GO
i
Par
NA
,r
Lt'pjl,l
,;1iI#,?|\{ ii}
11rr^B
'!i I
r.nr'i
ANGO
r ,,",-,,, ,""". ";";. I
l r
13' 4.
a
Nt' cm.l
i Brihri dirdo
13sr.
a
Nr.trf&r
nleie roLon ie
133r.
O
seLgiltr olLa.lava
13s7.
I
fran.6ka nrei.
(,,brr5k,)
rat.
::il.',iJ'^,-"
1913.
I
sLom niemalkde
o 6 M; " , , "
424
Poviiest
AMERICKI
GRADANSKI RAT
Godine 1860. i 1861. skupina se juinih
driava, takozv:rna
Konfederacija, odcijepila od Sjedinjenih Driava. Kad su
konfederalisti napali federalnu wrdavu u CharlesroDu, Sourh
Carolina, zapoieo je i gradanski rat. Godine 1865. Unija
je pobijedila Konfederaciju posli.je dugog i iestokog sukoba.
zAETo sU DRzAVE RAToVALE?
sjcverde su d.idve sranle indusijsku priyredr As,iine
u r , ' . d , ; M' - . d ' r , n . , . 1 , i e o v i . . l , ' " b o .
k ^ , , , . . ! -
one su prljekin okom
sleddc
na Ne kiu noi Sjercn,
te su sc boj e & bi s{vani vhdx u \vshiiatonu noeh
provsri rcfome iuki,nd rop*
KOLIKO
'E LJUDI POGINULO U RATU?
Sjcdiijenesu ie Ddayc
l]onwnosjcdi.ite
uz $,rt,ovtru
cidu. sjsdnj{aka jerejski D.s$ili 3t9 000 vojniki,
rjuinj{ikr 258 000. Civilisu rryjelizbos ptjaihe,
l ao r uni { i nn J
t , a, sr .
g, Jda, ' phnr nJ
l , , n, , Lr .
ova haubka (op
skalene.iiev)
bia j.
mjoasoviije iriLiedisko
STo JE Brr ,,poDzEMNA :zuEzNtcA.?
Bila je to ejm nreia putovr i skrorina zx odbjeele
.nE obove.lznrdu 1786. i 1861. rktivisrip.r!t
H*riet TtrbnM (oko
1820.
-
1913.) ponoglisu bijcg
oko t0 000 rcbovr u slobodo u sjNoreb dielu
,E LI GRADANSKI RAT OKONIAO ROPSWO
U 5J EDINJEN IM'RA-VAMA?
^L,ehanr Lir.oh je
1863. pioslislo knjropnvi, r poslte
r gr najuSu i$vdno nki ,o. Ahdiiki c .io$di
si,o,ndni, ajurrc s, ddave donijet.?ikone kojisu ih
b nili ghroqhlc i nj.cinle rdvnof ,rvros $arusa us[kos
nsrv,rim rmihdnrni,nr kojisu nn jin,ailie privx
Brod0v ani en :-Al i e:nl m okopom, takol ane okopnl ai e, zmi ei i uj u
vd,u u obal u Vi rgi i i re 186r. l akv m s! brodovoa
i uZnj a.i
pok!tau
razbi ti bLoradu, to l est hrvdanj e uka nepri l areti ski m brodovma,
pristala jake f.deEli. vLasu
I prctlvilk rcpsNa. Nakon lio
le doveo Uniu do pohlEde
u GEdaBkom Elu, ubil.d
u washliStoiskon ka,allltu.
AUSTRALIJA
Obale Austraiije prvi su kartografirali nizozemski
istraiivadi u 17. i britanski u 18. stoljeiu.
1788. Britanci su osnovali koloniju u Novo
Juinom
\Walesu
i nastavili naseljavanje
te goleme zemlje.
I
je
obsh A6t6uh I Novos
zelaida. Godin. 1773. ba.io
ZASTO SU U AUSTRALIIU SLALI osUoEN
NOVI ZELAND
Maori Novi Zeland zovu Aotearoa. Te su oroke na karte ubiljeiili
nizozemski i engleski pomorci, a vei poietkom 19. stoljeia na
njih su se poteli iskrcavari trgovci ikitolovci. Otoci su 1840,
potpali pod britansku vlast.
Kapetan Cook
i.
bio lskusan
enSLe5ki podoGq a isrntlo
je
rldo u Botanllkom zau.vu
i prhvollo kopno za Silaniiu, l
cool
ie
podild m Edajna
lod
uod{ilke iuke.
)
Od 1788. do 1852. Brirmci a, trANraliju
a krnu stati oudcnc ?Loiinc. NoYa s
gndila pisihnn nd.n,. Ulkoro su, tudurim
poaelip tizatii slobodni kolo.isri n{pose
nrkon ;to je 1851. otkrivd,oTl&.
STo sE
poqoDlo
s ABoRTDINTMA?
Codnt 1788. u AurtnLiji je ,ivlelo oko dvr Inilir0ii
Aboridtim. Do
sodi.c
1900. priNhlo ih jc sdr)
i0 000. Mnogisu
l)om,li
od Tinrr iro ih donij.li
doscljenici. Dtusisu prk biliho po{bijani, ito
l,rcrjc,rni
$ 4nlje. Ncki$ ddilikio policijski tiagaii ili ildnici
KAD 'E AUSTRALU4 POSTALA DRZAVA?
Rarnin kolonijlni kojc$r u A!$!altiutcn,cLjili B,nrnc
l8t0-ih je ugh(ohr l,ih ?{jimaana $morf,dvd. Mc{u
njin{ jclhdalo
vclilo s,Ix,niioo, rliN & 1901. rilhl(,r
iptrk p,istalcujediniti u jcdinsvcn! fcdehcijLr.
WAITANGSKI MIR >
Godin.134o. &laid 5u porpGaLi
mirovn usovor s maoEkim
pos d ama okupLFnim
Ma0t su pdl dh.i Pol ndana koi i su tsuatr godi ni pri l e dol aska
EtrropLi ana kol onDi kl l Aoteai ou oni re danas ponose svoi om
KAD IE NOVI ZELAND STEKAO SAMOUPRAVU?
BLirxnijx jc dosclJciicima dila samorpmvu
1852. Zemljr jc dobro rivjcrr od uzsoja or"cr,
kro i od zlm o&dkn.g r862. Novi zrtrid
je pMZmljx trkojoj$ tercdobile
ttu6
gLae. Godineje 1907. po$io don,iriomm,
to jsr potpuno neovisno8 ddavon
u okvitu britanskoE inpedjr.
5ro JE BrLo s rvlAgll!4
Mmi su s dohskoh
Prvih
rnnrca
dolli u
Posjed
vaucios on,rjtu od
1840. doseljeoicisu gnbil, sc viic
Tfnlje,
Pasu
s iznedu 184t. i 18.17.
Maoi di8li. Drugi se ' at odigEo
thcdu 1860. i 1872. Njnne nL Mrod
$ckli nnupnike n novoFld skon
\26' ,
Povi j est
PRVI
SVJETSKI RAT
Prvi svjetski rat je bio prvi rar ir povijcsti
koji se vodio izmedu mnoitva driava na
svim krajevima svijeta. U njemu je poginulo
oko osem mi l i i una Ji udi , mnogi od nj i h
u st l i snom
nego Sto jc I918. skl opl j ero
r enkovi s! bi t r . mki r uh.
pol i l i
! sc 1116. i pr vi pd s! b
zAsTO
JE MT tZBtO?
rroidko! 20. n.tr(1r dn.Ist( $ Drcjf stnopjL. NLt,r rin(!
r oj nc si v. ze. l ut t . r l l Dkon t l ) o l t ) t , 1 kf t l j cn. r ski
d' . or | n! N. j el i . . t r hr i l r kosl ) r yot on. ^l j dni ki .
^t r n. j r
i c
k' cf ul x u ( !
r r o. i v
si hi i o, x p, i ( t r j i t c
l oi
s rw)gt dtr' gc (l|)x!..
Nr jdn.j$
{mri bi| trrnrNtri,
r nr . usk i Nt t i i mper i j , l l r t j x i l xI i f ( r oj .
hj r hkozvt r n. ,
ADrur,,) Ni d,usoj{L srrfi biti Njcn,riki, nufro-ue1n.l,
lhgaslti lTud( (tu
N bilc hLo^$L Cenrlxtd( rit.)
R U S I I A
NJEIVIACkA
I I " i
. "
r . .
- D )
" ' " ' ' " .
r RAT U ]YNOGIIII REG ]AMA
. o , , ) i L , 1
.
j . . a
o : , \ o o c z e d i r t r
" " * S .
, . " . . " t , ;
r
a , o
I o .
, r . . p . . 8 . . r . .
r p
! P
\ cr ! 3
. r op
nr ot J.
ROVOVSKI
RAT
u t r , on
. . , . . i c , . , o,
, , , , , " h
e. , . . , \ " D c d, , g. . \ d \ r , uo , , t er c
l i 1 - \ J r . , . ( J d . . ' 1 .
p r . l ^ i r . J v . / . F . t l , t , . , , D. r . o f , . i p u r i l .
snrdljivh blrton. Nuedhc dr se krtnopLcko vrha" zr.rte N zavriiri
i s trsuaxnra poginullh.
!91!E!l!41\
q!4lEM!4
Ternoiij e.nedu dviF i.(ovske tnrijc ^,io sc Diiija
?em!x". Ceio
i.
ro bilo pavo nor blm, s ntohtiennn
nablintr ikoluomx bodljilrvc ri.e. r. tonnL?-.jjjnu
deole ntujnice itukli$ dkr adlj.rija, izakoiih $
o$rjdi Lolikiknrci da s DnoEir' 9oik u njnnx i rropio.
i r s i ! d c ' T u r t e r 9 i 5 .
donj eLe a i eke od mj ruti Dh
eD zoda rcvorkh bodi u tom
.
. , , . h
mo* " u, r , a, e
| ; j
l Novozei ndr d 4
KOJA SU NOVA ORUZJA PRIIMIJENJENA U
;aa tajtotrl,,iht nisu bili hob,lizimni san,o vojrici,
ftgo i adnici, tvo,nice, rozila, novine
-
uk rko svc.
Zda ndlna nroiu u tvom.ioruzia u ralno sr F doba zene
prlhvdlLc iposova kolc su prilc hdlLlsano m!<|arc. Priton
koie a rm p4omosLe di p6iF nb
Nr ovon pLakrl! ,uFk sam,
pou Amsi kdG da F i aw
! voFku. Razi ui ene fapadi m nem.l ki h
RATU?
U ron, su sc etu pojayile mnoge rhd&e rorosi.
Godne 191t. rjdnrak je vojskr pnipnt u ratu
prinijenila orovni plir, a urkoiosu gr nsovno
puide obje irdE B d,ci s! sc pojavili s pdn
trkotr'. Podnonice su potapah brodovc, pd s, oyi
moruliployitiu konrcjima. Avioni i q)clini su baali
bonbc, izvidili i napadali pLrrivniike rdoflovc.
Jairnjc
topniiM i uhnotavanje iLojDio
prisililisu objc ndne na royorskiRt.
5To
JE
To ro-TALNt Mt-"
Biolc ro ,rt u doed isidennn
runjeina. u njcw se nisu borili srno
pbtesionalni rejnici. Borci iu vedinon
bili nobiliziraDi civili, porvdri ! irt.
17&krsu, prnnjericc u Londoi!, LiiLe
bombrdinne i sambdrc kuac. Nrpkhi,i
su iik i pekooeinski pMriiki b,odovi. podmomi.i, stdinicic a Ddir 19r. !ac
u nt Doi2ik ere:p vojske ! toiraz ,ab iapokDn
i . '
ostallsu zgrcreni nad Etom
ows, kollk kj Er opJwao
I pogliuo sano tjedai dana
I
pdj e pr m a,
IMIRJE
, ; j c j c rrrj D ubsr. ' v. , nrpri r. ' rrl j {^, ' , / . , , . ' l Ll u
ugor on kuj r u, cL1u1t Jal j np oJnosc
sr r anr . Topur i su P, vug wj ( , \ kuS, . { . ,
11. l l . 1918. u l l sat i .
POSLIIE RATA USLUEDIO MIR?
jer
su se n Njeniikoj nr{avile uliine bolbe.
rcodine 1919. tr VeEaillesu u lraDcuskoj bili $,
.:t
uslivljeni nnoui usNdi, ili N oni zr Niemriku
'
bili frko fulki i trzivrli hkvo nerloreljsre,
di su tai(hiiro voliliu iovird.
TEGUBL]ENA GENERACIJA
,,. Po vojrriltim
s,obLjlma u rlevsioj Fi .uskoj, u nedogled i J ' Pov oJ | . k mgl obLJ maul ] ev gi
'
5e stiru nadgrcbn spomenk. Tajie rat skoro rbtuao iitav
iedan
naraitai od prerlviLlh mnog s! onal sijcpl,
.i:l..bez udova i5leik n poniediona ioka.
428
Povijest
RUSKA REVOLUCIJA
Do godine 1890. mnoge su europske zemlje provele demokratske
rclorme, no medu njima nije bila i Rusija, Ogorieni zbog
druiwenih nepravdi, rnnogi su Rusi potraiili odgovor
u anarhizmu i
NkoLa r. {1363. i913)
ie m p' tjestoLie srupo 1se5,, at se vile
i ego r u+ m i r 0 ae ve( m p6bemna, br vo svoi on obr eLi .
%s J 0Ltood1r. re,or.
s kojom
ie ndpokon r' tietl.n,
&\D
SE DOGODILA PETEREURSKA
KRVAVA NEDIEUA?
-;"4r,'. r lrLl*;',ra ,,, ,.p,,.1i tr ridniaku msu koji
jc krenultr
frcdfuicrN
pedcijL,.li,jc izrzvrlo imv 0iz
it(jkova,
fobum
i us{nilodiljc,n R$ijc Nrpolor
i c
k' o poni sJ ( ,
r ogr I ' i l . i \ i z\ , , x l ) un! , h
r ' : unL, t r .
Cr
r r ,
mdu r , . udh. t r , , , ur , t r n, . t r u h
i ( . , , .
, . u. / i t ,
]Io lElEcsro
cA!{1
U orujku 1917. n,rjkovi, pobrDc i prosvicdi Jovcti
N RusijL, Dr !trtvu oaku.' lrcmicc N !mtc, d vojnici
poiclim6ovDo dyulilri. ciLjc lrsNrt i Rsiji
jcl)o$rli rcpul)likr. To jc
bili riko,vrnx Fcbn,r$kx
ryolucijr (prcNr
$door,
fmvostidnn
kxlcndrnt
KAD SE ODIGRALA OKTOBARSKA REVOLUCUA?
{!370 1924J se !9i7 godne
wal o z irgiansNa iratraZo
Ednikd. PosLiie 0r(lob.rke
sad vc! vladaiuau Konunisliaku
l{cpublikiDsLr l)onri Dij! urfjch tu,biti kros u rnaiji.
Kom,oisriiLr sft , ji
mko,yrnih,boljtcvikr" o.{brcitr
jc, hc(lurin, lil)crilnc ,clbmc ft s obftir tavno
'klnlcinu dr
t)odisnu
konn,f isriiku rcvolucijL,.
-llko
sc boljicyici n "okrobnr (np8o
r p.osino,
po rovom kilcldrn,) osvoiiliy[s.
|e6IISraIffiOLO|{f,r@IFT
KOMUN IZAM
Ko'nunisri diljen svij(a vodili su se za uacrjem Karta Mrrxa (ts18. -
I883.).
Man jc
vjeromo & povijes nczausravtjivo pokLeiu ckononst<c sile, te da se
pravedDo i naprcd.o dn,lrvo dade oswrriti samo ato radnlci prcuzmu vlxr
nad ucdsrvima za proizvodnju
Grcrnicada).
KAp
JE oslgy4\sol4EElL s4y!4
o.119r8. do 1920. Rusijon j. tic\nio
Erxdx.d(inrr
koteil
r konruristiale Cfrdl rmija borila
Froiv
konn"Lev.lucion " (,bijcLih.
ili "lidosrdeFor.
Komun
su pobtedili, ihkoF 1922. proghicn Savez Soljcskih
socijrlistialtil Rep$liL! (SSSR)
ili, uktuko, Solfski Savez.
Ll ijenuje *a vlst pfil)lla Konurhriakoj prtrijj. tidn$]a
jc doili tr d.:lvne rke, tr gospodaroon r plukiupnv,rao
'z jcd.os ftdind
Gihozvano
"ctnftalno
fhnninje,l.
TKO IE BIO STALIIN?
l . n i
i . l i e d o l o ' ! . ' i n 8 a
' ' , . . \ , , g ^ v .
0 o - e Fd ' r o d o c d o d
i i .
i - . p , , i . , u b i , r
t
, l ' i l . p , o h . t . . , n t l u . ,
. " ; r : ; ; ' ' ; ; . ; . " " ; o b .
\ , b r o p l n r ! n , r . d t r " r " . e . r " i . ,
. r . i e Eo ,
p o . d d 0 o . o i , . t a
J l . ! l n i . ' l i p o u i l i , l o

i " ' J n L n . r l k
Lomln st ik. ncnke. surxv, ali ne dovoljno, talo di se 199 ] soiio.
r caR NiKora . I N,EGOVA OB|TELI
KTNESKA REVOLUCUA
Koncem 19. stoljeta Kinesko je Carswo podelo slabjeti, a druge
driave upravljati njegovom trgovinom. Godine 1911. bio
je nacionalistiikom revolucijom svrgnut i posljednji kincski
car Pu-Yi. Uslijedile su duge godine previranja.
TKO
JE VLADAO KINOM POSLUE REVOLUCUE?
Zx vh$ N s u Kini borih nu,ogc snase. ldi $ bili
nacioixlhti koji N 1912. osrovdircl)lblik!. Porom $,
udijedili gcnc,rti i rgionalni rcjskovodc, r onJr !e 1921.
pojavila i Kircski komuni$iik patrija. U svcsc $ utlco
j
lapadkoji
jc joiod 1919. posjedovaodio ldicskostcriroijr.
KULTURNA REVOLUCIJA
Ekononski jc ncuspjeh izi,v.o rasplavc
u Kineskoj kon,uoistitkoj pariiji. U srlihu
da bi sc rcvolucionarni ideaLi mogli izgubiri.
Mao Cc+urg je pozvao na "kultunu revoluc;jur,
to jcsr opiu promjenu sijcsri.
r POBIEDA MAO CE.TUNGA
Ovaj plakat
Dolleae
iz 19a9,, godhe osnutka laiodne Rep!bLike
Kinc. Na ncm0
ie
komun stilki vodr lliio Colung ndd o6klm
dvo(cm u Pkinsu, dok su oko ijesi uiednien p' oLele' i.
Tl(O JE U TOI BORBI POBI]EDIO?
, : . { i , , t o , , ( n , . , . . n . . n . i . * j L \ , J . , f { , J i , . 6 K. , j - . . 1
( ( ; hi r ns Ki i - shck) . Nr cn, { l i st i i konNDi st i post i l i ul
hk0,i.i, il krl jcJrpi0
f,c$,?b
Kino, bili$t
fririljcni
sklofiri $v.,. lh jiprnrl(,s
ic lltrr,i
19,1t. Nlijclio
gLxdiiskift(, u kojc N, 1949. kodunisit)on,ili
5To JE To "NovA K|NA"?
Nrcio\li,ri$r
l)objcgliM
I:rjvxn, x Mio Ccnong
jc prushsio Nodnu
(pobliku.
lcdcsctih j. godiDx
. | , , I , | . , . i i u / , 1 t . - ' d, . r : i t . . t , k . t . p. . , f nur r . n: L
izrlnvsvcnu skLb No zrrh $ uslijcdilo nercxlne
poLjoprivrc.lnc in usihke refomr ltojc $ sNdilo
krus i tukumnu
[ll![!t[!f,@!!]i!!.
God i e 1too. n..oi a sl i tka
sl o:no di ul i vo, u l .kozv.oon
n' an.c kol i ti vj !Li u Kni
Sl kovi ti m se opki m. strahota
opnvdaval a sbfal i l ctos.i h
Noi a
ro
nrpokof sl omi L. ustamk,
sAD SVISKUPA>
(i neski
voi ni .l re.l ti ' ai !.i rdo
sodi ni
j avno
veLi l aLo
ye
i to
i e
l l i ao ui i no. Posvui a s! bi .
TKO SU BILI CRVENI GARDISTI?
Studenti idrugi nnrdi ljL igorljno pilrarili
Maove ideje. hogtriiti$ s,crvenom gardorn",
porv{enon vjednoj revohciji. Zrb N ruiili
hnnove, prok ivali
fofeioE
iiskoienjivali
,izdrjice.. Tako sooili
solchu
pftnjr.
Godine 1967. napolton su ic Nrkobili is rcjskom,
l)l
Mdu nije pmftlo drugo ncgo dr ih mpusi.
JE LI SE U KINIODRZAO KOMUNIZAM?
Kid je Mao 1976. umro,
r&la
je bubaaylat.
Lrs.dinamr hoje su nslicdilc, Kinon j nashyila
vld.ti Kohunistitka paitija, ali jc u gospodabsu
poielx p i h viaari poneiro od lqioliz,ni.
430
Povijest
AZUSKI
SUKOBI
U prvoj polovici 20. stoljeta narodi su juine
i jugoistodne
Azije
poteli osporalari bliransku, fiancusku i nizozemsku vlast.
Istodobno je
Japan
pokuSavao preuzeti mjesto Europljana
i sworiti vlastito azijsko carswo.
KA|(O SE GAI.{DHI BORIO ZA SLOBODU?
Kad su Indij.i poieli @iiti simoupnvu, na njihovu
s aelu ha$ao i Mohands K. c.ndhi (1869. -
1948.).
On, medurim, nie p@iv{o n: u*analr, ncso re priklonio
nen$iln,m oblicihi borbe. Srn
F
t'io
qio poiueo.
i poziv{o povlit k Indijaca na tGdicionalne wijedno$i
seoskog rivora. Posho je pohet pod n{dibkon Mehetma
ili Nelika duia(. Taj je
boM. a nrh ubitn u atenrat!.
KAD JE JAPAN STEKAO MOC
loslic 1868.Jep s podco p'ewaEriu industrjisku
drirvu. Unru 1904.
-
1905. pobjjedioje Rusijr!
a 1910. prjpojio Kofju, codinejc 1919. $ckao
doedainjc njenackc datekoistocne posj.de.rridsetih
su godina cl$tiemni na.ionalisti i miljtarisd pokrenuli
iNwiju n! Ki.u. Cc dcsctih
sodina, na Dorcrku
Drusos $jdskos Rta, japanska
se vojlka;apolon
Ezlih kroz iisvu jusoiito.nu
Aziju.
MIRNI PROSVIED >
Godine 1930, Gandhrle prek! o
zakon
l$ le $eiuo na more
skupllal ,ol, koja
le blla
bdranskloonopoL,
baphtnu juhu p' ed janon
svtnieve novtanr.a. vdjednost
1916. -
a
Nactonatkrirka
I
u idokinl
1940.
a tapan zauriha
VELIKA EKONOMSKA
KRIZA
Velika ekonomska laiza, od 1929. do 1934.,
telko je
pogodila SAD, europske zemlje
i prekomorske kolonije. Zavladd,a je
oskudica i nezaposlenost. Banke su se
a twtke odlazile u stdaj.
5To
,E
To sLoM NEwyoRSKE BURZR
Godn& I 929. dncriiki su ulagaii nrjednon oiklili da njihovc
Jionke uiiL nrw icdc nit,,. T'ko jc NcwyoDki butu dDlie
prck nu]r po.lN.d,je, dor.-.. kE[.l,ruko 1oci,u npr h
i'rrq lDg,haa. r oAd".u r poehLMruriNomir.
KOLIKO
JE SIROKA BILA VELIKA KRIZA?
DEdeFte i ddests godine ionlko su v@ bjle tejke a
EuDpu, Aurllliju i Novi zland. Kld je, medudn, kenifth
qim
as(ijsls bdtk4, u fednjojje Europi idoo k4.
bih i Nj.naaka koja e oponvljala od Pnog
;,FJa
i plaaala eile nde Ep@ije (odicre).
FASIZAM
Godine je 1922. u ltaliji na vlast doiao novi, faiistiiki poliriiki
pokret. Ime je dobio po srarorimskom
J&rrrz,
sveinju pruia
kao simbolu sloge i driavne moii. Faiisci su traiili svemointr
driavu. Bili su ekstremni desnidari i nacionalisti, te se protivili
i demoloaciji i komunizmu.
lE !t-.1 !
q!!9lvt?!q!4!4
!l!glN!4ryA1
I A/ . n i e , . d . . o p o q l o n . k e r I n , Bi ' . ' . . . . ' , , . / e a j . F.
on jc
Pivokao
ljrde kojim je bilo viic do jxvnos
cdi
iaposloostinego do osobdh sloboda. U Nlcnrtloj
je 1920. osnovin. hil$iita Nrcioml so.ijilistidkr
njenaalo ndriilq sn{nkd. U Spiniolskoj se 1933
pojrvile iiisdikc hlinsc, kojc ae khije NdjeloRti
!E|Ri:tnElr{.,tf ttF7f,,tfl Fft rrfiyfl L
V N()RI{BERG 1933,
FAIISTIIKI D I(TATOR >
Beni to Mu$ol nl
(1333. 1945 )
j e godi nc
1912. krenud na Rm
l al i anski m di ktal orcm.
TKO SU BILI NACISTI?
Njenaike Daciomlsocijdiste sklacno zvali i nacistima.
Njlhovje voda bio Adolf I Irler, lojije 1r33. p6ko
ijemiakin krncel{ron. on je sbrnjio nmposletron
ifoico r poqjno p,ipenrizr iolift. Nlci$iaki
scsi l ni ci i i vl Nuspdi , osNl l . nj cn, pr emhi i vr l cm,
pijcvron, iuo,orstvinu. Osim !os. N biliikejrji rusisti
a ! PNom * *ierslom btu
u iakani da NJehaakol slLom
Njesovo 6@jaije $tednlh
i
Posct no
su nui t i zi dovc.
Kut8tl ktE ili srastika drcvni
je indtjskt simbat plodnostl
u NUmbcGU N. sl . i voi nkl
5pnruJosrr
GRADANSKI RAT
Nakon o5val ani a grada ri i a
faai sri l kl h pozdcvon. Nl emaako
F
bombardnanl e i pani ohki h
skdova ogori l Lo j avno mnl j enl e.
U Spanjohkojje izmedu 1936. i 1939. bjev,io
sradanski
rxr, koji je zapoaco kad se
senral
F,anco
pobunio proriv legalno izabrane ljeviianke vlasti.
PoddavaLi su ga falangisri, konzervarilci, monarh$tl
i karolici. Na srrani su se vlade bodLi socijalisri,
konuDisli i regionalisd.
TKO SE SVE UPLEO U MI?
lena$ podrtavale faiisriaka lt.lir inrntiikr Njci,raL.,
a vlxd. jc dobivah ponoi od sovjeckos Saveza. osin togl
su s a nlu boile i i(qnacionatne brigrde, savrvljcnc
od dr +o, " u. ' I u " o. i cne. l - . 1, . , . o e i , - du | .
pobijedio i vlad& kao dikratorsve do snrti 1971.
,Nei p,oai l bi o i e bol i i pokl i RepubLl ke kad F fi an.o krenuo
na Madi d. I mu<karci l Zene boi Li su se do adni e kapl kfri , al
i e
fl ai .o, ak0 nc rada, i a l t6j u p,k pro!i o. - rog
F
Gb Spanj oLska
podi el end r e , e o oe nP pd I pd n i
DRUGI
SVJETSKI RAT
Godine 1939. nacistiika je
Njem:rika, n:rkon
Austtije i Cehoslovadke, napala i Poljsku,
i tako je poieo Drugi svjetski rat s viic ocl
40 milijuna irtava. 1b viie
rat, l1ego ntanevafsh, a na
,lllunjcviti(,
rakozvani
Kr d
' t
ukor i . r u. dokr / i l r \ ( i
t e/ i r J i . r i r , r
nije bio rovovski
trenutke 1
432
povijest
2l
t .
; 5
i ]
:srit*}
Z r R
a
a d - a
t 1 "
t
L,.t .
^ NAPAD NA EUROPU I S]EVERNU AFRIKU
NJ ri ( so ! l i fi prcdov. rl c s LJ o\ovi i r rJ poi (NLr ri x.r.
Nreni l kl
l t voj ski rer,v ti ri vcl i ( o ELtror. i 5 cydf! Al rk..
Lr ,orj ' i oNLrD ' i ri m /rn i fi l u{os i !
i . 5SSR.u, fti n6koi
cr i ( or 0s0! i i M sl t r of i i ! r ( r r Lr , r r i [ or | cr r .
KAKO
'E RAT POTEO?
v) i r o n r 8l ( , , ) j r i r t r Ni . ni i k. r , , . r I ) r i r ( j c
l , , i kl j L
i i I Ar ! nr r .
Ln( h , i vl ) l i c. t r \ t , i vr i [ 1i . r ( . oi ! r , k! r t e] r . soi t nr
r di l n, vi n. r
r , r ! ! l
h i n l ) , , 1i \ k

l i ,
i L
t \ f r i nj j ! i l , r Nr $L{ r l
n. N. l o ( 1. , I l i l L. r . hj . i r . r , . i j . d, I e, 10. or yoi i ,
j
t h, r t . r , ,
N' !ri(,' . Nt.^rrh,. llLlg jL,,
t,ul*un1)trru i lirrdLrl{l
\ L l i
r . l , ' i
, , , , , ' , , , k . , r , r , J ,
\ , , , ,
, , r , , ,
r . r i f I l l i r l . r ?. r l l i i r r Di l ' L
S S S R
{
OPERACI' A OVERIORO >
PonrMri i
l . r.ri ' i tr tr.dpi
. noi . r . ' 6. Lpr i i r r 44, na
' D, 0., l i rl su ,nrdi ak!,
brl i EN. k,rr.' dsk. i tu[c
tvn P poi i oat dFi nl i i
obi Lu Nor mi i di c, , pi dnc
pol ri i ro o0ri arc ft,mnFkc.
nl".,rr.. ",p.4"
(i 0di r!
1e4r.l apm
t! be7 ori i ve ftt.r rJpro t,eai HJl bor, am.ftt!
pomorku l rr! i i Hal rrj mi l aNo
i r
I nr uj L.r
j
ni l i roi r j r,!mi i
svrpta. Rd ae m Prr l i tLr
Dotr.rj Jri i pri i qodi n.
ZASTO
JE TAJ RAT BIO WJETSKI?
Md' l ) nr r nj emi ki m
$r r , i ( i nr xbi l i \ , l l r i t i o. i ,
^rnrxl.i, N.voTrliDdmi, Kanr{1 1,
Jurbxfttku.i
r. tL,jecli rolJr{ii Firr.uzi. ^..jnu N se t94l pdd,!iitr
d\r (livr
Sovj.t*iSivcr i Sjedirjoie Dr:rv!, tikod&
i
(idr.
sile o!,vi,r Njrmralo i rratijx nr \vojL, su
nndu privulilc osvoicn!,cnnj.: Meh6ku, Rumunisk!,
BusBku i d' . Nr nj i hor cj j e ss. i L, j o i Jxpj .
!4uE lqLo
DqTEo(!!IA?
Codiu( le4:. Inre,ihn.i !, potulttijrposLu hormricu
, . 1
, , r . . . , t i , . \ , t . , , i . r .
. . ! . , n o , \ . . v o . ,
rc
purnr(crvrnju ! Jtxliji 194J.Iprk
i.
n,rjktiuirjir b a
1 1 ' o J L i r , . , t
. L o , . , j , i
1942./1913. rlonijd,r njenxalu kopneDr vojsh. c.njne
1944. Njenrakije \ca L,th mrltnuh s kiMnne.
,
a Ll njclnll
BLITZKRIEG
Br'z*/,..( i! njemaikoh zDaai,n,utrjcviri rar,,. Izmz se poj.rio 1939., a ozraiio
je trkriku n.gLih udfur i brres m3is,r kojoi1 jc Njcnja.tia osvxj.tr f,uropu.
onosu.iliso je lovi,ehrolosijx i otr,:ja.
wrNsTOrl CHURCBttL
izb
irnre
rata Ltud veiiiom
smat r al , r vcei om. Nj esovo
prolivrjeile na( n ha rr4o.
pr skbio nlesto pr.hirera
Nlesovi odltrrion, ri.iiton
su nu s nDat
i r i 0r pl . h.
KAKVI SU BILI NOVI NA'INI VODENJA RATA?
,r,lra$ or,trtro nr rrzbt.,,i,i ncp,iirlcllsl(! otrr e
krrttin. rt ,e{ot.n rdrulcritr, hprdhr r!i(,,r. topovr
irnlor h kliuii. r)i( oLrnn.. \rfel
Nn,,gi
i
" ' t . L ' . " . r ' . 1 1 . , . .
' i ' . . 1
. t . .
1
I l , r . , , t , , . . , , r ! i . , . , i
g,,lok. Ksiit! \, r in L: .lh' prokli i srk' ri.i.
l i , t
j .
r ui l i , i i o i ndr a. r l . i v r j ( r . f , i t r . j ! l , i r
r r i ( , , , , kr o i , r t Ld. I ( ci r
bodr
zRAaNt r ERoR>
r r eni i ki i i Dvnb Dont t r dr r l r B7 l ' 1r [ t ]
r Ll j s or un! , r c st i i o or oi i Lo or t pL
, r . ( f . r r r * ov mi r . / bi 0 obnf L
t-t0t0KAU5"[
I l ol ol ( i l 1, sr ( i r o r r : r i i , I or r r r o st ) i l j i yi ] r j f i 1! c, , ) . l j i , ,
j (
| i , t r Li i i
i \ r kl ) t j ( . i i
i r dvo! ; ovsl ( , 9l x, o( l x. L; l ) j r ni c
! . r f uul i 1o u t ( , r r ( , r i r r , r , r i r . hLr r ,
j e ( l or i vj ( l i )
1912. ! o( l i f c. ht , ( , j (
| obt j . r ,
( , k)
i $r f r t Li j , , j , . r zi ( t ovr .
TKO ]E OTKRIO KONCENTRACIJSKE LOGORE?
( )
r r , . . i , r i j ! t r r i ! i o q ( i m. L r f t L , i ! f i j ( r i . , t i { L
l , . , v
, . v n j . ? o i i i . , L ) i l i , i . r i { i i r l { l * l l ,
(
, \ ( r r
, , n , j i
o n t i l i i I n ( i , r , | l , t j r t u . l t ( ) i r u , , : L i i \ t (
nL r i i l u. t ) i t L 1Ll , f , ( r i . r , zLLo\ i . , t i 1l , , r i . , r ni
/ ! . 1j dr ni sl r r . i r J i i .
t , r
r
i , i i r l , i r . i
. i , l , i n,
r n.rbi ' L
tl
sltiii rtrfo,.rrr.r.
ATOTfSKA EOftNBA
si cl i nj cn. ! L I ) . i r vc u n1u poacl c pol l j r o [ i xi j xr i
.i'j,ronijc d ui.jc svih vancna rLom,lcr bonnu.
oft jr.kstno?ivno
crcLgiju proizvodih nukltanom
l i si j om unn: r i l i pl ur oDi i r . t J kol or o, u 1t 45. SAL)
jc
bacio dvijc.rloDrs]C bon,be !i
lipin,
r.kotr i.gr
4Io
JEJAD BActoaToMsKU BoMBU?
\ l l . \ l - \ . r . ' , , 1 - . , r . '
, . . , i l r -
loinc grbidr. ltdirni.i rporLdJ. rinnskc bonnJr $rtnli
N dl
ic
ojclinr [zo, nr noi p,evdilt, i gutritik rolito
ljL' dskitr rivofu DroLdr. n(l),i,v
rn.
ATOMSKA GU VA >
Nagasar i . u r l Di m
l . u
Fdnor mhut i posi i ! o
7s 5oo L! e,
porr i 1r ri i mari .q Ltj ri i i L
L r v 6Li I nt . mr j r pl b j l m
.:,: .
434
Povijest
MEDUNAROpNE
ORGANIZACU E
Driave su oduvijek sklapale savze. U 20. stoljetu diljem svijeta
je
bilo osnovano mnogo uovih medunarodnih
zbog politiikih, ito zbog ekonomskih razloga,
mira, zdravlja i blagostanja.
ZASTO SU OSNOVANI UJEDINIENI NARODI?
(lodide
1919. bili je osnorantr l.isa narodx ndiod;aqDi"
n,in poslije lNos svjeskos nrx. Om, medftinr, nijc (spjela
sp4cani Dnisvjcsli ,at, pasu 194t. pobjedniila siLc
o ovdc no{' or8aDizicij0, ujednrjcr. iifode (uN).
Od tadronr potite nRltrnrodDu sundnjr i,rdi
SU los sAvEzt osNoVANt?
L:ckitu sivsi triti
lrotiiiki,
prinrjdi.. Ahpska Iisl
(1e45.)
i oryiniacijx rfriihJr
iednN' yr
(lr6.l.).
Ii' (opski cloronrki zilcdric{ (1958.)
iz slx
jc t nnlcnog hgoviakog s.vui u lurc$k, u.ij(.
Ol vojnil srvyr $potuniro NAIO (t149.)
i V| l j r l ski pl kt ( 1955.
l 19l . ) .
DEKOLONIZACIJA
Poslije 1945. europske su se driave poiele odr.icati koLonijrr.
Neke su od njih na miran nadin ptedane svojim sranovnicirna,
dmge su to postigle borbom, Ali neovisnosc nijc znaiila
i slobodu, ito pokazujc i slui;rj
Codinc 1960. bLillslijc
ttnrij&
Hroll l\,lxdnillxr
u
Juinoj^iit.i
oJrxo
so(tr,
tc i,jivio ltlko tnlz Aftil.!
fuju
rvjeloyi
|romjen&.
Hri(i je reai d.hzi knj
d.bu inp.rijrlizn)r i koloDij.li,nr. Dxnist.i
lJ.Moji
$egr nckoliko siaohih kolorij!, r,,k(wrnih
,,rckornorskih
rcf itori jr".
APARTHEID
ApaLrhcid je Lijet 1z afLik,r.riskos jcziLr,
r ?nrii ,odvajarje". Ona ouudaw
poliriku bijele juinoatiiike ylade
od 1948. do 1994.. koF je odvajaia mrc.
Bijclci, koji su rvorili samo l4 posro shnovni3wa. nisu ieljeli drti pLavo glasr
,obojeiimi( cn,cima i Azijadna. Nji'na su biLa uskraienr gradansLa pLava
i nisu se smjelj mije$ri s bijelcinu.
organizacija, dto
te radi odriavanja
MSLINovA GRANCIca >
zi(ei uled nl6 h mrcda
mas i novi m grai l hana, Il .
mrod svuda po svrietu laLju r.
KAD SU ZAPUHALI V'ETROVI FRANcusK AdtR >
od 1954. do 116' frrntu,i
pobtrir.n.imi ! AL, ru.
r r r j ! ni - aao vet ku
i!rpclivosr Tnedu A, nra
r f nner Noi i : r i e i
u torkoLoiiri. Nr kfal(
le Altr
1962. ipik slekao neovisnon.
PROIMJENE?
KAKVE SU BILEPOSL'EDICE APARIHEIDA?
CNi nisu smtli sanovri !
folruajina
rrciviilrimr
?r bijelce Nisu irk nisnlelisjcdni fu i$in klupxnD
upa*u. Mnogis! oicit!e[ bicddo i osrijalineil(.].vrii
I cn,i ibijeli jdrorftiLrnci
koji su
f,orn,iogi
podizdi gl{,
zav6.elibiu zxsoru, r nedje*o bi,h i ubijrli.
KADA
JE ZAVRSIO APARTHEID?
AFcid je nvdio 199.1., k,d j! Neson Ma elapobijcdio
. p r \ i , J - , , . , \ \ i . . v b o . 1 , , . , : , , , . . r
, t . F . p , b t . i
Tojebio Lnjdqju $olra u kojina s! ltdoptjxni
pokuiavd i vlxdlr i o$rkon svijdr. No diiakiirodi
kojisukonrn,.stckli neori$onsuo.Mjtrsc i diljc
Povijest
\JJ
HLADNI RAT
Poslije Dmgog svjetskog rata, Saveznici koji su zajedno pobijediii
faiizam poieli su sc otimati za svjetsku prevlast. Doba naperosri
izmedu 1945. do 1990. zovemo ,hladnim raromu. U njemu su
kapitalistidke zemlje, na delu sa Sjedinjenim Ameriikim Driavama,
stajale naiupror komunistiikima:
Sovjetskom Savezu i Kini.
CASIROVA REVOLUC
]A
>
Fi del caerc j e
sodi n. 19j 9.
rcvo u.i l oh aGnuo kubrnskog
di kl ato tutgen.i F Bal i si u
r Kubi !veo kotri unnrm.
So E lLrA
K!q4NsK4
RAKETNA KRIZA?
U hlndtronr { hN oblr rintrc bilc
niofl,rrrc {ori\k hr bod)dni. Cdtirc
1962. sovid(ijr Savv
tor.iilo tomvio
,{kcrc nr l,onN,isiakoj Kul)1. sjcdi,,ld,.
! , o l ) , t i v( or L{ r i l c l Tr nl i r l h sr r l d(
n' rfl' sovict$L j. siv(,
fot)rsro.
ihl(o
j c zr dhh, i zbj csnr ( or kl . r Di t u.
r
pRosvtEDt
! SJED|NIEN|M aMER|CKM oRzAvA^ia
Pr o! i cdni d pr or i v VF mmsf os nj a r <EU, 9u9 Jr or Wl hr i sr c
enog, su
qr . novn.
r pJdn h, r : r l Jmr sna di dr
F r r nr
mphvedan. pa a sc di i m svi i ah ?ared.l o ni sowc dohomra.i l !
STo ,E To ZEUEZNA ZAVJESA?
l'oslijc l),uA,E svj.rskog ia

u ijoaro(u)D,jnr
zonljrhr vhr N,
f,adi
lo!uris
j,
$Llh,\rlvtjcdi
Tanr r l mr al ) i r t Dc l i &l ) c i s t ) _d. t . csr s! ( t vi l c
nLkn)lilrc nhnc ilin)lokovi" ,nd(N)l) D iuotir i
U j.lnoD jc
sovorr
b,i(ud(i
rmli(ift,
vtnlor
Orrrcliil rckm di s.
rilko
ti,fol,c\r{ ti
5To
,E Bto vUETNAMsKt RAn
' , .
1 , , . r ' . q , , . , , , . , ,
,
t : , 1 , . i . . t -
. ,
. { , , , \ i . , . . . . , r 1
t ) . { , i i
( nr u
! l i l , i t i obunl d, l . j . Zcnl i .
i ( r oni i ct i cr i
r x s j c v c mi I J l hi v i j ( r
mr , s AI ) ( r | ( ) nr ! ni
.r),ikrrrri{ r.l(c vli(lc ri j1,sL,.
Sydc il,
sodiri
(
hoflr
ir txtriv
l(ontrrnrr !,,I)ili i itr,c, t voIL{i,
r l i ) ni l r ' r \ t ) j . r i pol ) j cJi l i , pr
i f
Vi i ( nr n 1r 75.
l,o1t,0
po(l l(ontrnisriih, vhs.
BLISKI
ISTOK
BlisLi istok je
u proSlom stoljeiu proiro kroz mroge sukobc.
Njegove pustinje kriju najveia svjetska naftna polja. Onr su
viadarima tog podrudja donijela trogarsrvo, ali i kolonijalisridka
uplitanja i ratove.
zls]ql4lllrycll4lu,uj
C.dft 1948. UN jc pbglAio l,rlsrjiu ,ido*tiom
dlhvon Iztud. Zid.skif nirodudio u Noju bibliisku
pr i dl mo! ' t r , i h
j u
| kd
, j " . ,
i zbl l At mno! , f Ll . { $Li
c , . . B o , D " \ c t / " . . ! . , :
r t c . , i . u . . . , , r r i , . . . r t J r .
ZASTo
IE DoSLo Do RATA U IRAKU?
Conine 1979. pdsjcdnitdn je Inlo
fo$m
srddrn Huscin. Irli k boi.
Uodv
lqna,
.r'.ild
. o d . n , p o , . , . o " i K . " j t o i . . . , r
i i ]
l . ' . . 1 , o o d 1 "
" . t . p , . t , , . t
. s r . , .
Godine 200l. SAI) i Velikr Brn ih $ Dostxsile
Ho$eina
frijehjom
Nje.ston.ii
j
.@,1; h"k.
Ht r \ , ei r e $
Bnur r l
' u. . ' ; . r ou'
1, , . i .
n" . , i t i
bor r proriL \{Dr I nle"o\, !\eznrlr.