Urbana sociologija 1

1. Definicija grada, Park. Grad je stanje svijeti, ali istodobno i

geografsko ekoloke jedinice koncentracija ljudi, ali prirodno
boravite civiliziranog ovjeka.
2. Definicija grada, Wirth. Grad je relativno gusto i stalno naselje
socijalno heterogenih individua.
3. ikaka kola i tko na nju utjee. Prvi i najvaniji socioloki centar
u poetku ovog stoljea u SAD-u. Odjel je osnovan 1892.g. Specifina
metodologija koja se esto naziva kvalitativna metodologija, razvijala
se u Chicagu intezivno negdje do po. 30-ih god., a onda je pod
utjecajem nekih predstavnika prela u drugu krajnost pretovorila se
u statistiku centralu raznih masovnih pojava. Raznolike studije
individua u gradu, procesi adaptacije ljudi na njihovu novu okolinu,
migracije stanovnitva iz jednog u drugi dio grada. Janowitz
napominje da su sociolozi u Chicagu eljeli fundirati sociologiju kao
znanost, a prouavali su socijalne promjene uzrokovane
industralizacijom i urbanizacijom. Objektivni razlozi nastanka
ikake kole su intezivni porast gradova u SAD-u poetkom st. pri
emu je Chicago u mnogim elementma porasta prednjaio, zatim
intezivno doseljavanje crnaca s juga, te doseljavanje stanovnitva iz
europskih zemalja. Formativne godine: 1892-1915. Naj snaniji razvoj
i predominacija urbane soc. 1920-1932. Najznaajniji autori: stariji:
Thomas i Park; mlai: Burgess i McKenzie. Linosti koje su utjecale
na formiranje osnovnih usmjerenja Chicaske kole: Simmel, Spengler,
Tnnies.
4. Georg Simmel i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole.
Aspekt prilagoavanja, Metropolitanstski tip osobe (u suvremenom
metropolisu razvija se poseban tip osobe ija je osnovna karakteristika
intenzifikacija njegove nervne stimulacije. Da bi se ovjek mogao
zatititi od pretjerane nervne stimulacije koja se posebno intenzivira u
velikom gradu, a koja bi mogla dovesti do rastrojstva, potreban je da
se razvije poseban oblik ponaanja odnosno izgleda Blase
karakteristian samo za inteligentna stvorenja)
5. Oswald Spengler i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole.
Najvie utjecao na Parka. Smatra da grad slii biljci, da je grad
sredite svjetske kulture. Svjetska povijest je povijest ovjeka u gradu.
Kozmopolit / provincijalac.
6. Ferdinand Tnnies i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole.
Utjecaj na Parka i Wirtha. Grad ostaje trajno ovisan o selu. to se vie
odvaja od sela postaje blii metropolisu. Postupni prijelaz od
Gemeinschafta prema Gesellschaftu je neizbjean i praen je
procesom individualizacije, metropolizacije, pretvaranju malih naselja
u velika.
Urbana sociologija 2
7. Tri osnovna tipa linosti kod Thomasa. 1. Filistra, 2. Boem, 3.
Kreativni ovjek.
8. Osnovni radovi Parka. Sa Burgessom: Introduction to the Science
of Sociology., The City: Suggestion for the Investigation of Human
behavior in Urban enviroment, The City as a Social Laboratory
9. 4 elementa konceptualni okvir za analizu drutva (Park).
a) Kompeticija interakcija bez socijalnog kontakta
b) Konflikt svjesni tip kompeticije, dok je kompeticja nesvjesni tip
konflikta
c) Akomodacija prilagoavanje individua restriktiranom svijetu
drutvenog ivota; ovjek nemoe imati sve odjednom, socijalna
organizacija u biti predstavlja akomodaciju, odnosno ograniavanje
prirodnih elja individue; ispoljava se preko tradicije, sentimenta,
kulture i tehnike
d) Asimilacija potreba usvajanja kulturne tradicije i kulturnih normi
odreene zajednice od strane doseljenika u tu zajednicu
10. Moralna i prirodna podruja grada (moralni poredak)

11. Rezidencijalna segregacija (Burgess) koncentrino-zonalna teorija.
Grad se sastoji od pet zona ili podruja. Prva zona CBD tj. Poslovno
sredite grada. Druga zona, koja se prostire iza prve kao koncentrini
krug, je zona tranzicije ili prijelaza i nema posebno definiranu
strukturu. Tu su se nekad obitavali bogatiji slojevi koji su se islili na
periferiju. Trea zona je zona loijeg stanovanja u kojoj uglavnom
stanuju stanovnici nieg socijalnog statusa. etvrta zona je zona
rezidencionalnog stanovanja u kojoj ovitavaju stanovnici vieg i
srednjeg socijalnog statusa. Peta zona je zona prometa koja se protee
i do 60 minuta vonje autom od centra grada.
12. Tri grupe sila koje djeluju u zajednici (Burgess). Ekoloke,
kulturne, politike
13. Razvoj sociologije grada 60-ih i 70-ih godina. Osnovna pretpostavka
(teorijska) na kojoj je izgraena cijela klasina urbana sociologija je
teorija o kauzalnoj povezanosti izmeu fizikog i socijalnog. Urbana
sociologija se nalazi u suvremenoj krizi jer su se klasini aspekti
njenog prouavanja u izvjesnom smislupretoili u ope probleme
modernog drutva. Bitni predstavnici: Lefebvre kritizira urbanizam,
ustvruje da urbanizam nema epistemolokog utemeljenja, te da u
okviru urbanizma prevladava njegov institucionalni i ideoloki
karakter. Urbanizam se kao djelatnost nalazi ukljetena izmeu
posebnih i politikih interesa. Totalna urbanizacija poinje sa 0% a
zavrava sa 100% urbaniziranosti.; Castells upozorava na
intervecionistiku ulogu urbanog palniranja lijeenje nedostataka
do kojih dolazi procesom industrijalizacije i urbanizacije, i na
Urbana sociologija 3
specifino tehnoloko ekonomsko upravljanje sve veih i sve
sloenijih prostornih sistema.; Mann naglaava da je pojam
urabnizam gotovo sinonim za slumove, prenatrpavanja, kaos u
prometu i spekulacije sa zemljom.
14. Prag stanovanja optimalni odnos izmeu broja osoba i veliine
odreenog stambenog prostora. Chombart de lauwe: 8 10 m po
osobi je Patoloki prag ispod kojeg se moe ii samo pocijenu vrlo
vjerovatnog psihofizikog poremeaja. 12 14 m po osobi je kritiki
prag, razina ispod koje nije ugroena individualna i obiteljska
ravnotea, do ijeg remeenja dolazi ve u sluaju kad dvije osobe
due ive u jednoj prostoriji.
15. Grad kao posuda

16. Gentrifikacija. Konverzija socijalno marginalnih podruja i
podruja stanovanja radnike klase centra grada u srednjoklasna
podruja stanovanja, predstavlja pokret privatnog investitora koji je
poeo 60-ih godina. Proljepavanje.
17. Sekundarno stanovanje. Svi oblici neprimarnog stanovanja. Svi
oblici koji se realiziraju u drugom stanu, a ne u mjestu boravka, i ne
za stalno, nego za privremeno stanovanje. Prema reimu koritenja:
svakodnevno, tjedno, mjeseno, sezonski, stalno. Legalna i nelegalna
gradnja. Lokacijska odreenja: ruralni, suburbani, vidend podruja,
sekundarne aktivnosti u gradu. Osnovni tipovi: spremita, kleti,
vikendice, stanovi.
18. Vidljivi i nevidljivi grad. Mnoge od prvobitnih funkcija grada za
koje je neko bila potrebna fizika prisutnost svih uesnika, sada se
transponiraju u oblike koji se, zahvaljujui brzim prometnim
sredstvima, sistemu elektronikih ureaja za masovnu komunikaciju i
sredstvima za reproduciranje, mogu irit po itavom svijetu. Cijeli
svijet jedan nevidljiv grad. Vidljivi grad postaje tako neophodno
mjesto za okupljanje onih funkcija koje se mogu najbolje obavljati
onda kad se uzajamno isprepliu ili kada su blizu jedna drugoj.
19. Razvoj grada. Spilja sklonite logorite zaselak svetite
selo grad. Nastao je na podruju nekoliko velikih rijenih dolina.
Oznaka grada sastoji se u stapanju logora i svetia na jedno mjesto.
Zid je predstavljao jasnu i vidljivu granicu izmeu sela i grada (osim
vojno obrambene funkcije)
20. Uloga ene Mumford. Baratala tapom za kopanje (motikom),
brinula se za vrtne biljke, izradila prve posude, isplela koare i
nainila prve glinene lonce. Selo je njezin tvorevina. Prisutnost ene u
svim djelovim sela. Kua i selo, a i u krajnjoj liniji grad su jedna
velika ena. U egipatksom hijeroglifskom pismu kua ili grad
mogu biti simboli za majku.
Urbana sociologija 4
21. Predgraa Mumford. Predgrae se javlja ve sa samim poetkom
grada. Sve prednosti i ljepote ivota u predgrau bile su namjenjene
samo viim slojevima. Od 13.st. strah od epidemije kuge tjerao je
povremeno ljude da bjee iz grada.U 18.st. dolazi do prenatrpanosti
velikih metropola i irenja industrijskih gradova, bogatiji slojevi
odlaze u predgraa. U 19.st. strah od dodira sa siromanima bio je
novi stimulans bijegu iz grada. Sve dok predgrae nije na neki nain
stopilo sa gradom njegova uloga, makar privremeno, ipak esto bila
pozitivna. Predgrae je bila izdvojena drutvena zajednica, odjeljena
od grada ne samo prostorom , nego i klasnom raslojenou, neka vrsta
geta za elitu. U pogledu estetskih (kazalite) i intelektualnih
(sveuilite) poticaja predgrae ostaje ovisno o gradu. U predgrau se
upotpunjavaju sportske aktivnosti. Svojom slobodnom upotrijebom
prostora predgrae je prava suprotnost veini historijskih gradova.
Ponovno se stvorio osjeaj susjedstva koji se u gradu izgubio.
22. Vrtni gradovi Mumford.

23. Zato Mumford ne voli megalopolis. Cijelokupnim velegradskim
ivotom dominira trojstvo: financije, osiguranje, ekonomska
propaganda. to vie se udaljujemo od centra grad raste bez reda i
smisla, bez vrstog plana.ivot kome je jedini smisao, vrijednost ili
svrha odravanje mehanizma disanja i hranjenja, ne vrijedi mnogo
vie od ivotta u eljeznim pluima, koji je podnoljiv jedino zato to
se bolesnik nada ozdravljenju.
24. Budunost megalopolisa. Od sela (eopolis) do megalopolisa i
nekropolisa. Velegradski poredak e doivjeti vrhunac u besmislenom
ratu, totalnom unitenju. (u SAD godinje pogine 40.000 ljudi).
25. Selo = grad (Simmel)

26. idovski ghetto. Geto je nastao kao institucija koja je omoguavala
da jedna socijalna grupa stanovnitva nastavlja relativno nesmetano
provoditi tradicionalni oblik ponaanja u promjenjivim uvjetima.
Eina pokuaja izlaska iz idovksog geta zavravaju, u najveem broju
sliajeva, pojavom tipa marginalnog ovjeka izgubljenog izmeu
dvaju kultura od kojoj niti jednoj ne pripadaju u potpunosti. Zajednica
geta odravala se prije svega potovanjem obiaja, religioynih obreda,
briga o obitelji kao osnovnoj eliji i stalnim odgojem mladih narataja
u tradicionalnom duhu, to se ostvarivalo preko specifinih institucija
u getu preko sinagoge, idovske kole, susjedske pomoi. Osnovni
razlozi raspadanja geta u kontaktima s vanjskim svijetom mnogi su
shvatili da ive u slum podruju te su sa eljom poboljanja socijalnog
statusa poeli naputati geto.
27. 6 kriterija grada
Urbana sociologija 5

28. Simboli identifikacije (Zagreb). Grad se nedoivljava kao
jedinstvena cijelina, nego skup vie ili manje razliitih dijelova.
Simbolika identifikacija graana najprije se realizira na lokalnom
nivou. Grad kao cjelina postoji samo stvarna simbolika eksterna
prezentacija. Simboliki se grad predstavlja svojim stanovnicima
najee preko pojedinanih simbola, historijskih objekata i
ambijenata. Naj karakteristiniji simboli grada bie prepoznati
neovisno o tome gdje i u kakvoj okolici graanin stanuje. Simboli
grada nisu ovisni o iskustvu, odnosno prosjeni graanin i svoje
simbole grada doivljava naueno, a ne individualno prakticirano.
29. Okunice vikendice

30. Urbano planiranje. Izraeno kao planiranje prostora javlja se kao
kritika svijest s razliitim nosiocima krajem 19.st. S jedne strane
misli se na razmiljanje novih utopista koji predalu itav niz idealnih
ljudskih zajednica ije bi ostvarenje rjeilo ovjeanstvo neljudskih
uvjeta stanovanja i ivota uope (npr. Howardovi Gradski vrtovi).
Zaetke urbanog planiranja nalazimo i u razliitim akcijama
administrativnog tipa, gdje se uz pomo pojednih legislativnih
postupaka pokuava utjecati pa i mijenjati neljudske uvijete
stanovanja i ivota u gradovima. Poslije I. svjetskog rata urbano
planiranje dobiva svoje definiranije oblike Atenskom poveljom
(1933.g.). Znaajan razvoj poslije II. Svjetskog rata , ubano planiranje
postaje profesija. Socioloki interes za fenomen urbanog planiranja
opernacionalizira se u sljedecim dimenzijama: planibilnost,
mjerljivost, ciljevi, objektivi, vrijednosni sistemi, racionalitet, procesi
donoenja odluka, ljudkse potrebe, interdispilinarni rad, grad kao
sistem. Pristup planiranju grada:
a) Tradicionalno planiranje zasniva se na propisivanju dugoronih
ciljeva razvoja koje se usmjerenim, planskim kretanjem trebaju
postii. Osnovni jeinstrument generalni i opi urbanistiki plan (25
30 god)
b) Adaptabilno usmjerenje koje odbacuje finalno stanje kao ono
stanje kojem je planiranje usmjereno
c) Akciono osnovna mu je intencija da premosti prazninu koja
postoji izmeu planiranja i realizacije.
d) Taktiko zasniva se na uvjerenju da se dugoroni ciljevi urbanog
planiranja mogu realizirati jedino kroz procese kratkoronog
planiranja. Taktiki plan je samo sredstvo da se postignu ciljevi
generalnog plana.
e) Strukturalno je pokuaj da se umjesto preciznog programiranja
budunosti izvri strukturalno pripremanje za budunost.
Urbana sociologija 6
f) Sistemsko osnovna postavka je da okolina pokazuje odlike
sistemske strukture i sitemskog pnoaanja
g) Zastupniko SAD, 60-ih, to je zastupanje u planiranju odreenih
grupa, individua ili zajednica, Zastupniki planeri stavljaju se na
stranu obespravljenih i brane njihove interese u borbi sa slubenim
urbanizmom. Odlaze meu ljude i otkrivaju koji su njihovi stvarni
problemi.
31. Stanovanje