DEFINISANJE DOGAAJA

Ne postoji jedinstvena i opte prihvaena definicija dogaaja. Razlike koje se

ispoljavaju rezultat su pristupa pojedinih autora definisanju dogaaja. Veina
autora se slae da dogaaj u ekonomskom smislu predstavlja deo uslune
ekonomije, a razliiti pristupi definisanju su odreeni karakteristikama
okruenja u kojem pojedini autori rade i stvaraju.
!ogaaj se moe posmatrati i kao uz"udljiv i naj"re rastui o"lik fenomena
proizalih iz dokolice, poslovanja i turizma.
!ogaaj predstavlja i specifino osmiljenu ponudu ogranienog trajanja, u ijoj
osnovi se nalazi odgovarajua ideja, koja se zajednikim angaovanjem
izvrilaca i materijalnih sredstava ispoljava kao originalna idejna ponuda.
#oda najpotpunija definicija dogaaja je: dogaaji su skupovi ogranienog
trajanja, odreeni jesto, vreeno odr!avanja, uesni"ia i otivia i
"i#jevia okup#janja$
$ ekonomskom smislu dogaaj je ponuda koja se na tritu nalazi u procesu
razmene sa ciljem zadovoljenja specifinih, heterogenih i nematerijalnih potre"a
potroaa.
%"og svoje originalnosti i specifinih karakteristika, dogaaji su postali
pose"no podruje izuavanja menadmenta &event menagement' u sve veem
"roju akademskih ustanova.
S%E&IJA'NI DOGADJAJI (ak#j
(pecijalni dogaaji predstavljaju moan alat odnosa sa javnou &)u"lic
Relations * )R' koji, kao i ostale alate, tre"a koristiti iskljuivo uz pravi povod i
jasno utvrene ciljeve, jer se u suprotnom moe postii kontra efekat od
eljenog. + ta je do"ar povod i kako se utvruju ciljevi, tre"a da utvrde oso"e
koje se "ave odnosima sa javnou.
(pecijalni dogaaji predstavljaju jedan od vrlo efikasnih )R alata, ijom se
primjenom ostvaruje neposredna komunikacija s ciljnom javou. )oruke koje
alju kompanija, organizacija ili pojedinac, prenose se direktno, a na isti nain
mogu se do"iti i povratne informacije od ciljne javnosti. %"og toga organizacija
specijalnih dogaaja ima pose"an znaaj u o"lasti odnosa s javnou, a u
zavisnosti od prilike ona moe "iti nezamenjiv )R alat. ,no ega se tre"a
uvati, jeste njegova neodgovarajua upotre"a, tj. primjena "ez odgovarajueg
povoda ili jasno utvrenog cilja, kao i previe esta ili ne"lagovremena
primjena.
)ovod za organizaciju dogaaja moe "iti predstavljanje kompanije ili
organizacije ili odreenog proizvoda ili usluge ili, recimo, saoptavanje
poslovnih rezultata i planova, ali to moe "iti i o"iljeavanje godinjice, ju"ileja,
zatim nastupi na sajmovima, itd. $ specijalne dogaaje spadaju i konferencije,
okrugli stolovi, simpozijum, kongresi, konferencije za novinare, ali specijalni
dogaaji mogu imati i do"rotvorni, kulturno*za"avni i sportski karakter.
$ zavisnosti od vrste i povoda na specijalne dogaaje pozivaju se poslovni
partneri, kupci i potencijalni kupci, do"avljai, predstavnici dravne uprave,
predstavnici medija, itd, odvojeno ili zajedno, prema konceptu i procjeni
organizatora.
)*OD
(pecijalni dogaaji su dio kulturnog i za"avnog ivota ljudi jedne zajednice.
%"og svoje zastupljenosti i masovnosti neophodno je da su u skladu sa moralnim
i pravnim normama. (redstva masovne komunikacije su usko povezana i
neodvojiva od specijalnih dogaaja. Razliiti vidovi medija stupaju u funkciju
promocije i podrke specijalnim dogaajima.
!a "i se utvrdili zato su specijalni dogaaji specijalni i po emu se razlikuju od
ostalih dogaaja koji su sline prirode, "ie rijei i o karakteristikama ove vrste
dogaaja. ,no to je znaajno napomenuti je da ovi dogaaji predstavljaju neku
vrstu projekta, pa samim tim poseduju i karakteristike projekta. -ez o"zira na
oso"enosti pojedinih specijalnih dogaaja, ipak se mogu uoiti odreene
karakteristike koje su svojstvene svakom od njih.
)oto organizacija specijalnih dogaaja predstavlja proces to znai da taj proces
mora imati svoje faze. (pecijalni dogaaji se mogu organizovati u "ilo kojoj
sferi ivota i rada, meutim, "ez o"zira na njihove specifinosti mogu se utvrditi
dogaaji koji meuso"no imaju odreene slinosti. .akvi dogaaji se mogu
svrstati u isti tip dogaaja na osnovu odreenog kriterijuma. /ako ne postoji
jedinstvena klasifikacija specijalnih dogaaja, postoje odreeni uopteni
kriterijumi za klasifikaciju. )ored tih podijela, "ie izloen gru"i pregled svih
vrsta specijalnih dogaaja do kojih se putem istraivanja dolo.
.re"a naglasiti da u domen definicije specijalnih dogaaja mogu ui i dogaaji
koji nisu tolike sloenosti da "i se za njih morala praviti pose"na organizacija, tj.
moe ih sa lakoom organizovati i pojedinac ili manja firma.
N+(.+N+0 / R+%V,1 !,2+3+1+
!ogaaj kao svjesna i ekonomski usmjerena ljudska aktivnost se pojavljuje
veoma davno, gotovo sa poecima drevnih civilizacija. -udui da dogaaji
o"uhvataju iroku osnovu, nastanak razliitih dogaaja se ne vezuje za isto
vremensko razdo"lje. (asvim je izvjesno da ekonomska pojava dogaaja datira
iz poetka u drutvu organizovanog ljudskog ivljenja, ali je ekonomsko
izuavanje dogaaja, a naroito njegovih menadment aspekata novijeg datuma.
)oznato je da su se izlo"e i trgovake prired"e odravale i u pred antikom
periodu. (portske dogaaje "iljee antiki istoriari kao znaajan i prestian
o"lik drutvenih aktivnosti, koji je svoj vrhunac dostigao organizovanjem
drevnih ,limpijskih igara &445 g.p.n.e' u vidu peto"oja. !ogaaji festivalskog
tipa poznati su jo iz srednjeg vijeka, mada se i u do"a Rimskog carstva naziru
ovakve vrste dogaaja. 0oliko god se ini da su konferencijski dogaaji
proizvod savremenog naina ivota, njihov nastanak se vezuje za 6V/// vek.
!ogaaji su vjerovatno nastali i prije pojave novca, ali njihov razvoj nesumljivo
je uslijedio nakon ustanovljenja i prihvatanje opteg ekvivalenta, "udui da
nematerijalni karakter i idejna osnova dogaaja nisu naroito povoljni za
naturalnu razmjenu. )ojava kapitalizma, novih proizvoda i drutvenih odnosa,
kao i novog naina ivota otvorili su put svestranijem razvoju sve veeg "roja
razliitih dogaaja. !inamian razvoj dogaaja, kao ekonomske ponude odigrao
se u 66 veku, koji je afirmisao post industrijsko drutvo. )ojava diskrecionog
prihoda, porast kupovne moi i standarda potroaa, pomeranje linije sa
osnovnih u korist dopunskih potre"a i raanje potpuno novih potre"a potroaa
usmjerili su tranju za specifinom ekonomskom ponudom dogaaja, koja je
zatim stimulisala razvoj razliitih savremenih dogaaja. Razvoj dogaaja u
ekonomskom smislu je potpomogao i reavanje pro"lema zapoljavanja
savremene radne snage, a odrazio se i na privredni rast prije svega razvijenih
trinih ekonomija &uticaj mega sportskih dogaaja kao to su ,limpijske igre ili
svjetska prvenstva popularnih sportova na privredni rast zemalja domaina'.
S*+,A I &I'JE*I DOGAAJA
(vrha dogaaja tre"alo "i da "ude osnova svih organizacijskih planova. )rimer,
organizacija konferencije finansijskih strunjaka moe da ima dvije razliite
svrhe7
* ,moguiti razmenu informacija i upoznati uesnike sa najnovijim promjenama
u raunarskim programima za finansijsko planiranje,
* )rirediti uesnicima neza"oravno iskustvo koji e oni na pozitivan nain
povezati sa novim proizvodom, odnosno sa raunarskim programom.
,stvarenje prve svrhe podrazumjeva organizaciju standardnog skupa. #nogo je
tee ostvariti drugu svrhu, jer je za postizanje neza"oravnog iskustva potre"no
pronai jedinstveno mjesto i paljivo isplanirati aktivnosti u kojima e uesnici
uivati. )otre"no je i stalno isticati novi proizvod kako "i se u svijesti uesnika
stvorila jasna povezanost izmeu njega i dogaaja.
.eite prve svrhe je na informisanju, dok je kod druge to za"ava. /ako je glavni
smisao veine dogaaja ostvariti do-it, ipak postoje i ona kojima to nije cilj.
#emorijalni dez festival -iksa -ejder"eka &-i8a -eider"eckea' svake se
godine ve skoro etrvdest godina odrava u !evenportu &+jova'. Njegov je cilj
odrati sjeanje i podsetiti se na muzika ostvarenja tru"aa, pijanistu i muziara
roenog u tom gradu.
.9#+ !,2+3+1+
.ema dogaaja tre"a da je povezana sa svrhom. .akoe, tre"a da je u potpunosti
u vezi sa potre"ama gostiju. Veina dogaaja oda"ire dizajn i "oje koje se onda
koriste na svim predmetima i rekvizitima, kao to su ulaznice, programi, plakati,
suveniri i td. .a tehnika omoguava uesnicima da se poistovete sa temom.
)otencijalne teme su "ez"rojne, odnosno ograniene iskljuivo naom matom.
.eme mogu "iti7
/storijske,
2eografske,
0ulturne,
(portske,
:ilmske,
#uzike,
%a"avne,
$metnike, gastronomske,
)ovezane sa raznim predmetima &npr.cvee, ivotinje, "rodovi;'
&I'JE*I S%E&IJA'NOG DOGAAJA
/ako na prvi pogled nije o"ino jasan, cilj uvijek stoji iza specijalnog dogaaja.
Naruilac odnosno organizator "i tre"alo da ima &mada esto i nije tako'
preciznu ideju o efektu koji eli da postigne organizacijom specijalnom
dogaaja. .aj efekat, naravno, nije onaj oigledan, koji do"ijaju posetioci*
uesnici &za"ava, druenje, uz"uenje', ve je esto marketinko*ekonomske
prirode &poveanje prodaje, rast ugleda firme'.
<ilj predstavlja eljeno stanje koje naruilac dogaaja eli da dostigne. ,n
odraava aspiracije preduzea u "udunosti. :ormulisani ciljevi nisu iskljuivo
namjere ili elje, oni su usmjerenje i "itno utiu na "udunost naruioca.
(pecijalnim dogaajem mogu se ostvariti poslovni ciljevi, ali je ei sluaj da
se njime ostvaruju marketinki ciljevi koji proizilaze iz poslovnih ciljeva. <iljevi
koji se ele potii odreenim specijalnim dogaajem mogu "iti strateki ili
operativni. ,ni su veoma razliiti od sluaja do sluaja i zavise od toga ta
naruilac eli dogaajem da postigne. Neki od ciljeva su7
* da se ne.to proovi.e,
/ da se posetio"i dru!e i sk#apaju prijate#jstva, da se ostavi utisak na
javno njenje,
/ da se po-o#j.a pro0it, (a-ava, sti"anje ug#eda, usade odreene vrednosti
i stavovi$$$
0oji god od ovih ciljeva da se ostvaruje, najvanije je da se on jasno i precizno
definie, jer samo takav predstavlja do"ru osnovu za organizaciju dogaaja.
,kvir za definisanje je irok, takorei "ez ogranienja. Ne postoji o"last u kojoj
se specijalni dogaaj ne moe organizovati.
)rilikom naruivanja, odnosno planiranja, cilj se esto ostavlja u kvalitativnoj
formi ili se odreuje =otprilike> &npr. reklama, da firma "ude poznatija, da se
uje za nas' odnosno na visokom nivou apstrakcije. %a veinu naruilaca je to
nepotre"an zamor, ??@ i ne zna ta se podrazumeva pod ciljem, a ipak njegovo
precizno definisanje u velikome smanjuje lutanja i neodreenosti u organizaciji.
)rema jednoj definiciji, kae se da7
=<ilj predstavlja namjeravano stanje ili situaciju koja se eli dostii u "udunosti
na osnovu preduzete planske akcije.>
Primjer organizacija koktela prilikom otvaranja novog lokala:
zadatak7 uiniti da se ljudi osjeaju prijatnoi dati im informacije o novom lokalu
podcilj7 ljudi se pozitivno izjanjavaju o koktelu
podcilj7 ljudi stiu pozitivno miljenje o lokalu i njegovoj upravi
podcilj7 vei "roj ljudi dolazi u lokal
</A17 ukupan profit se poveava
*+S1E S%E&IJA'NI, DOGAAJA
(pecijalni dogaaji se dijele na planirane i neplanirane.
%#anirani dogaaji zahtijevaju postavljanje, menadment &upravljanje',
izvrioce i odreeno vremensko trajanje.
Nep#anirani dogaaji su nezgode, prirodne katastrofe, iznuene reakcije.
.akoe se se razlikuju po veliini i o"imu kategorije dogaaja7
2$ ega dogaaji 3ega events4
5$ dogaaji koji su posta#i o-i#je!je grada6o-#asti 37a##ark events48
9$ g#avni dogaaji 3ajor events4$
!ogaaji se takoe dijele prema svrsi, ili prema sektoru kome pripadaju, na
primer7 javni, sportski, ujetniki, turistiki, kao i 0estiva#i i
pos#ovni6korporativni dogaaj$
,R2+N/%+</1+ ()9</1+AN/B !,2+3+C+
!ogaaji koji zahtijevaju pose"nu organizaciju su specijalni dogadaji, a to su7
unapreenje prodaje proizvoda,
po"oljanje imida organizacije,
prikupljanje sredstava za do"rotvorne svrhe,
modne revije,
sportska i druga takmienja,
"alovi,
parade,
de"ate,
protesti,
politiki sastanci,
koncerti,
razne vrste ceremonija.
$koliko je specijalan dogaaj veih razmjera, njegova organizacija zahtijeva
kompletno ureenje, od kontrole sao"raaja, preko o"ez"jeivanja prostora za
parkiranje, "ez"jednosti i mnogih drugih detalja. $z to, mogu "iti predviene
specijalne dekoracije, osvetljenja i ceremonije.
%a jedan specijalan dogadaj tre"a o"ez"jediti i prisustvo medija, to je
svojevrsna dopuna promociji. +ko je uestvovanje ogranieno na neku grupu,
kao to su do"avljai, distri"uteri ili kupci, uo"iajene su pozivnice. $ drugim
sluajevima, javno se o"javljuju lokacija, svrha i dan ili dani promocije.
$ namjeri da svaki dogaaj, javni ili privatni, postane glavna novost ili pria
koja e dominirati medijima nedeljama ili mesecima, dogaaj, kao i sve ono to
ide uz njega, mora da ima kljune dijelove. -ez tih dijelova pria se preputa
okolnostima i polako nestaje. (ve dok postoje reagovanja, "ilo u formi rasta
panje u tampi ili vidljive panje druge vrste, dogaaj je aktuelan.
%a uspeno organizovanje specijalnih dogaaja tre"a uzeti u o"zir itav niz
razliitih pojedinosti, od kojih su neke7
Spisak (vani"a
(vaki dogaaj zahtijeva pose"nu listu ljudi koje tre"a pozvati. #eu njima se
nalaze istaknute linosti iz javne, privredne i kulturne djelatnosti, novinari,
sportisti, umjetnici, naunici, poslovni partneri.
Di(ajniranje po(ivni"a i nain uruivanja
)ozivnice su "itan element prilikom organizovanja specijalnih dogaaja.
Razliito se pie za za"ave, koncerte, sportske manifestacije i druge dogadaje.
,vdje se mora imati u vidu da ciljne grupe dnevno do"ijaju mnogo pote, pa
jedan od naj"oljih naina da se o"ez"jedi da pozivnica "ude otvorena i
proitana, je da se koverta sa logotipom runo adresira na ime zvanice. #nogi
ljudi o"avezno otvaraju lino adresirane pozivnice.
(adraj pozivnice "i tre"alo da najavljuje sr dogaaja, da sadri adresu
poiljaoca odtampanu sa druge strane i neophodno je da sadri sljedee
elemente7 svrhu dogaaja, mjesto odravanja, vrijeme odravanja, povod, vrstu
posluenja &zakuska, koktel, veera', kontakt telefon i kontakt oso"u.
!9:/N/(+N19 </A1N9 2R$)9
!efinisanje ciljne grupe usko je povezano sa definisanjem cilja. $tvrivanje
ciljne grupe predstavlja utvrivanje segmenta populacije kome je dogaaj
namijenjen. .o moe "iti "ilo koji segment trita &npr. omladina, ene, naunici
iz odreene o"lasti, umjetnici, ...'.
!efinisanjem cilja specijalnog dogaaja faktiki je definisana i ciljna grupa na
koju tre"a dogaaj usmjeriti. 0ada se naruilac pojavljuje sa nepreciznim ili
nedefinisanim ciljem, onda ni on ne zna koja je njegova ciljna grupa. #eutim,
postoji i o"rnuta situacija, kada on ne zna ta mu je cilj, ali zna kojoj grupi e
namijeniti dogaaj.
)ostoji nekoliko uticajnih faktora prilikom odreivanja ciljne grupe, a to su7
D veliina i tip dogaajaE
D namjena dogaajaE
D zahtevi naruioca.
.o to je utvrena ciljna grupa, ne znai da je posao zavren. %apravo, tada je
tek utvren o"jekat posmatranja. (ljedee to tre"a preduzeti je prikupljanje
odgovarajuih informacija o =meti>. (pecifinosti dogaaja definiu spektar
informacija koje tre"a pri"aviti. Na ovom mjestu kreativnost najvie dolazi do
izraaja. 0ada je cilj poznat, javlja se pitanje kako ga ostvariti. %a ovaj dio
organizator najee angauje saradnike sa
strane. 1edino firme kojima je osnovna delatnost organizacija specijalnih
dogaaja, imaju
u stalnom radnom odnosu odgovarajue kadrove za efikasnu ralizaciju ideje. Na
scenu
stupaju psiholozi, umetnici, istraivai trita i sl. ,vde je uska saradnja izmeu
naruioca
i ovih kadrova kako "i se usvojili predlozi i ispotvala volja naruioca, a ideja
prola kroz
filter strunjaka. Naj"itnija je originalnost i da je u pitanju neto novo. Naravno,
prilikom
definisanja ideje neophodno je prethodno izvriti ispitivanje odreenih faktora,
koji mogu
"iti odluujui za uspenost dogaaja, a tre"a imati na umu naroito7
D elje naruiocaE
D karakteristike ciljne grupe &kojoj je dogaaj namenjen'E
D mentalitet sredine u kojoj se organizujeE
D moralne i pravne aspekte idejeE
D veliinu "udetaE
D vrednosti koje vladaju u drutvuE
D mogunosti organizatoraE
D prethodno iskustvo &sopstveno i tue'.
,vo su, dakle, uticajni faktori koje tre"a razmotriti i koji predstavljaju okvir u
kome se
ideja moe razviti. / pored ovih, uslovno reeno, ogranienja, slo"oda u razvoju
ideja je i
dalje velika. +nalizirajui proces pripreme realizacije jednog specijalnog
dogaaja, pre
svega sa stanovita izrade potre"nih studija, moe se konstatovati da ovaj proces
o"uhvata7
D izradu prethodne studije opravdanostiE
D izradu studije opravdanostiE
D pri"avljanje neophodne dokumentacije.
)oetna istraivanja i analize tre"a da imaju glo"alni karakter, u njima ne tre"a
zalaziti u
detalje, ve uoiti samo najvanije karakteristike svakog elementa. .akva
analiza naziva
se prethodnom studijom opravdanosti. $ literaturi se kao sinonim moe nai i
izraz
predinvesticiona studija, ali on ovde nije prikladan, jer specijalni dogaaj nije
o"avezno i
investicija, pre svega z"og toga to investicija o"ino podrazumeva profit kao
krajnji
efekat, a to ovde nije uvek sluaj.
:ega dogaaji su oni dogaaji koji su toliko veliki da utiu na optu ekonomiju
i pojavljuju se u glo"alnim medijima. ,vdje spadaju7 ,limpijske igre, :/:+
svjetski ampionat, :F trka i svetski sajmovi, ali je veoma teko svrstati ostale
dogaaje u ovu kategoriju. #ega dogaaji, po svojoj veliini i znaaju, su oni
dogaaji koji7
F. )rivlai najmanje milion posetilaca
G. 0apitalni trokovi njihovog postavljenja i izvrenja iznose preko HII miliona
dolara.
J.Visok nivo zainteresovanosti javnosti i masovnih medija,
K.$smjeren je na trite meunarodnog turizma.
Dogaaji koji su posta#i o-i#je!je grada6o-#asti 37a##ark events4
/zraz Lhallmark eventsL se odnosi na one specijalne dogaaje koji su se toliko
poistovijetili sa duhom i etosom grada ili regije da su postali sinonim za to
mjesto, a svijest o tome da se oni odravaju je iroko rasprostranjena. Veliki
dogaaji ogranienog trajanja se deavaju jednom ili se ponavljaju, a glavni cilj
im je da izazovu svijest, dopadljivost i profit turistike destinacije na duge ili
kratke staze. $speh takvih dogaaja uglavnom lei u jedinstvenosti i statusu
ime se stvara interesovanje i privlai panja.
Najpoznatiji primjeri ove vrste specijalnih dogaaja su7 0arneval u Riju, .our
de :rance, ,kto"arfest u #inhenu. ,vi dogaaji su se poistovijetili sa samom
sutinom mjesta i njegovih stanovnika, oni omoguavaju stalan priliv turista i
stvaraju jako osjeanje ponosa i svijesti na internacionalnom nivou. /zraz
Lhallmark eventL se koristi da opie dogaaj koji se ponavlja i koji je izuzetno
znaajan, u smislu tradicije, atraktivnosti, imida, ili pu"liciteta i koji zemlji
koja ga organizuje o"ez"euje konkurentsku prednost. Vremenom, dogaaji
gradMregija postaju nerazdvojivi.
Ballmark dogaaji mogu "iti7

F. (portski hallmark dogaaji &Nim"ledon, itd'
G. )oslovni hallmark dogaaj &#eunarodni sajam automo"ila u Oenevi itd.'
J. 0ulturni hallmark dogaaji &0arneval u Riju, itd'
G#avni dogaaji 3ajor events4
2lavni dogaaji su oni dogaaji koji, svojim o"imom i medijskom
propraenou privlae veliki "roj posjetilaca,
imaju visok nivo medijske propraenosti i ekonomske koristi.
,voj vrsti specijalnih dogaaja pripadaju
a' (portski dogaaji
.o je veina top svetskih sportskih deavanja7 :ormula / 2rand )ri, :ormula ///,
skijaki ampionat, prvenstva kontinenata itd
"'0ulturni dogaaji
0ulturni dogaaji takoe spadaju u glavne dogaaje. :estivali kulture imaju "roj
ne zajednike karakteristike, ukljuujui muziku tematiku i vremenski odreen
program sa jasnim ciljem.
"4 %os#ovni dogaaji
,rganizacija poslovnih dogaaja podrazumeva7
izlo"e &sajmove'
sportske dogaaje,
razliite vrste prijema u kompanijama,
izlo"e na otvorenom,
promocije proizvoda,
konferencije,
motivacione programe.
0ao glavni razlozi organizovanja poslovnih dogaaja navode se7 odravanje
do"rih meuso"nih odnosa i razvijanje svijesti o marki proizvoda.
/zlo"e prozvoda &sajmovi' zamiljene su tako da spajaju sna"jdevae usluga sa
kupcima, omoguavajui kupcima da se na naj"ri i najefikasniji nain upoznaju
sa asortimanom proizvoda. (ajamski nastupi su primarna promotivna
orijentacija mnogih preduzea, a pose"no preduzea koja
nisu orijentisana samo na iroku potronju, ve iskljuivo na industrijske potroa
e. 0ao marketinka institucija, sajam omoguava susret kupaca i prodavaca na
jednom mestu, u odreeno vrijeme, a sa ciljem upoznavanja sa proizvodom i
eventualnog sklapanja kupoprodajnih ugovora.
Stake7o#deri
(takeholderi su oso"e ili organizacije koje investiraju u specijalni dogaaj.
(takeholderi nekog festivala, na primjer, mogu "iti "ord direktora, politiari,
predstavnici optine ili grada, gdje se festival odrava, uesnici, javna preduzea
i drugi. #enader specijalnog dogaaja mora da skenira okruenje dogaaja i
identifikuje kako interne tako i eksterne stakeholdere. /nterni stakeholderi mogu
"iti lanovi "orda, profesionalno oso"lje organizacije, gosti ili druge "liske
oso"e. 9ksterni stakeholderi su mediji, predstavnici optinske ili gradske vlasti,
javna preduzea, agencije itd. !a "i se postao stakeholder, ne mora se o"avezno
investirati novac u specijalni dogaaj. 9motivni, politiki, pa i lini interes je
pokazatelj ulaganja u neki dogaaj
%O1+E;NA S+EDS1*A I <A*ISNOS1 OD S%ON<O+A
/ kada postoji do"ra ideja za ostvarivanje dogaaja, opet su raspoloiva sredstva
presudna za efikasnu realizaciju dogaaja. Na prvom mestu neophodna su
finansijska sredstva. !o njih se moe doi putem sponzora, to je i naj"olji
sluaj. !rugi nain pri"avljanja sredstava je kreditiranje od strane "anaka.
Naravno, ovo se odnosi na sluajeve kada naruilac ne poseduje dovoljno
sredstava da "i podmirio potre"e dogaaja.
0ada su u ulozi naruioca firme, tada one ve u finansijski plan na nivou
poslovne godine izdvajaju sredstva za ovakve dogaaje, pa ih samo dopune
sredstvima koja daju sponzori. ,vde su najvanija finansijska sredstva z"og
toga to se za svaki dogaaj angauje itav spektar pose"nih strunjaka iz raznih
o"lasti. %a ove dogaaje neophodne su esto usluge tako specifine i
neuo"iajene da im je teko odrediti vrednost, i z"og toga imaju i specifine
cene. (pisak materijalnih sredstava, koja se mogu upotre"iti prilikom realizacije
dogaaja je "eskonaan. $ pitanju su originalna sredstva koja e dogaaj uiniti
spektakularnim. Pesto
su ona delo izrade po narud"ini to im znaajno uveava vrednost. Naravno, tu
su prisutna
i odreena standardna sredstva za pojedine vrste specijalnih dogaaja kao to su
pie i
hrana za slavlja i sl.
$ okviru specijalnog dogaaja zastupljene su specifine kadrovske strukture,
sastavljene
najee od strunjaka iz razliitih o"lasti. ,vi se kadrovi angauju po dogaaju,
dakle
nisu stalno u radnom odnosu kod dotine firme. Njihova dela spadaju u domen
umetnosti
pa su im i cene u skladu sa tim.
!a "i o"ez"edio potre"na finansijska sredstva naruilac*investitor, je najee
prinuen da pored sopstvenih, o"ez"euje finansijska sredstva na razliite
naine i od razliitih izvora. )reduzee koje se "avi organizacijom specijalnih
dogaaja ima nekoliko mogunosti prilikom pri"avljanja finansijskih sredstava
za organizaciju dogaaja i to7
D neposredno finansiranjeE
D posredno finansiranjeE
D kreditiranjeE
D avansno ulaganjeE
D donacije.
-$!O9./R+N19 ()9</1+AN,2 !,2+3+1+
-udet je ivi dokument koji poredi planirane prihode sa ostvarenim prihodima, odnosno
planirane trokove sa ostvarenim trokovima. ,n pomae event manageru da iskontrolie
finansijsku stranu specijalnog dogaaja, kroz o"ez"jeenje dodatnih sredstava, ukoliko je
neophodno, a da se pri tom odri integritet cijelog dogaaja.
,"zirom na to da u najveem "roju sluajeva organizator dogaaja radi za event
managera, on najee do"ija "udet kog mora da se pridrava. Naravno, ogranienja se
odnose na trokovnu stranu "udeta, i nemaju mnogo veze sa prihodom. !rugim rijeima,
organizator mora da vodi rauna o tome da dodijeljena sredstva iskoristi na najefikasniji
nain, kako "i se realizovali ciljevi dogaaja.
#eutim, nisu svi specijalni dogaaji usmereni na profit, i to tre"a uvek imati na
umu. Na
primer, promocija novog proizvoda esto podrazumeva snanu marketinku
inicijativu od
koje se oekuje dugoroni povraaj novca putem prodaje. +ko agencija koja
organizuje
dogaaj do"ro upravlja finansijama dogaaja, pokrie sve trokove i ostvariti
odreeni
profit.
)oetni korak planiranja ini priprema prorauna. .aj proraun o"uhvata
procenu prihoda i
rashoda, pomou kojih se izraunava oekivana neto do"it &ponekad i svesni
gu"itak'
predloenog dogaaja. Radi se zapravo o planu koji se temelji na tanim cenama
svih
kooperanata i do"avljaa, kao i na detaljnom istraivanju, kako ne "i dolo do
previda
nekih trokova. ,n daje i smernice za odo"ravanje trokova i zadravanje
finansijskih
aspekata dogaanja unutar zadanih okvira. )roraun je deo predloga dogaaja i
osnova za
cenu koju organizator dogaaja iskazuje naruiocu.
)rorauni za veinu dogaaja uglavnom o"uhvataju i stavku sa sredstvima za
nepredviene
trokove. ,va sredstva se o"ino kreu u rasponu od H@ &ako je organizator
siguran u
mogunost o"uzdavanja trokova' do FI@ trokova &ukoliko postoji veliki "roj
nepoznatih
varija"li, ili su trokovi neodreeni'.
$ skladu sa prethodno navedenim mogu se izdvojiti faze u izra
A/.9R+.$R+
F4
1ohnnQ +llen, Nilliam , .oole, Ro"ert Barris, /an #c!onnell,R:estival and
special event managementR, GIIS
FS
2.+1. -oTdin, /.#c!onnell,1.+llen and N.,U.ooleE 9vents #anagement, GIIF
F?
)rof.dr. +ndrejevi +, doc..2ru"or +7 #enadment dogaaja, GIIH
FH