1

SOCIJALNA STRATIFIKACIJA
1.ta je socijalna stratifikacija?
Izraava postojee odnose drutvenih nejednakosti izmeu pojedinaca i drutvenih grupa. Drutvene nejednakosti
nastaju kao rezultat meudejstva vie faktora: razvoja drutvene podjele rada, pojave vlasnitva, razvoja znanja i
tehnike, nasljedstva poloaja, prirodnih inilaca itd. Podrazumijeva postojanje hijerarhije -nejednakih socio-
ekonomskih poloaja pojedinaca i grupa u drutvu, kao i hijerarhije izmeu stratuma - socijalnih slojeva.
2. . Koji su naei uzroci socijalne stratifikacije?
Uzroci socijalne stratifikacije:spol, etnika pripadnost, starosna dob, pristup ili upravljanje posebnim socijalnim
resursima, nivo obrazovanja, drutvene vrijednosti, rasna pripadnost, religijska pripadnost i drugo.
3. ta predstavlja sadraj socijalne stratifikacije?
Sadraj socijalne stratifikacije je nejednakost izmeu ljudi - klasna nejednakost, kastinska, staleka itd. Postoji
diversificitet stratifikacionih formi u razliitim tipovima drutva. Nije nikad prihvaena od strane cjeline drutva.
4. Od kojeg stava polazi teorija konflikta pri objanjenju uzroka socijane stratifikacije?
Teorija konflikta U drutvu postoje dvije osnovne klase - vladajua i subordinirana klasa. Permanentna klasna
borba s ciljem uspostavljanja kontrole, odnosno vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju. Povijesni razvoj ljudskih
drutava se moe reducirati na pojam klasnih konflikata - istorija svakog drutva je istorija klasnih borbi.
5. Prema kojim kriterijima Erik Olin Wright smatra da treba odreivati klasni poloaj u klasnoj strukturi?
Erik Olin Wright - predstavnik konflikte teorije.Klasni poloaj u klasnoj strukturi se treba odreivati prema sljedea
etiri kriterija:
1. vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju,2. kupovina radne snage drugih,3. kontrola rada drugih osoba,4. prodaja
vlastite radne snage.
6. Koje vrste kapitala razlikuje Pierre Bourdieoux i kako je konstituirana klasna struktura?
Pierre Bourdieux smatra da, s obzirom na injenicu da u savremenim industrijskim drutvima moemo susresti etiri
tipa kapitala: ekonomski, socijalni, kulturalni i simboliki kapital, klasnu strukturu konstituiranju:Dominantna
klasa,Srednja klasa,Subordinirana klasa.
7. Objasnite funkcionalistiku teoriju socijalne stratifikacije.
Parsonsova funkcionalistika teorija - polazi od konstatacije da je socijalna stratifikacija nuna drutvena pojava.
Razlike izmeu ljudi temelje se na osnovnim drutvenim vrijednostima (mo, bogatstvo, novac, presti, vlast, uticaj)
- konsekvnca je nejednaka distribucija: prava, privilegija, socijalne moi, uticaja itd. Socijalna stratifikacija
predstavlja hijerarhijski sistem utemeljen na drutvenim vrijednostima.
8. Koja bi tvrdnja odgovarala miljenju da socijalna stratifikacija nastaje kao posljedica meritokracije?
Socijalna stratifikacija nastaje kao posljedica meritokracije - najzasluniji zauzimaju najznaajnije socioekonomske
poloaje u drutvu.
9. Objasnite kako predstavnici distributivne sistemske teorije objanjavaju pojavu nejednakosti u drutvu?
Distributivna sistemska teorija (Lenski, Hass, Nolan) Drutveni resursi (sredstva za ivot) javljaju se u dva oblika:
nuni resursi i suviak resursa. U svakom drutvu nuna sredstva za ivot (hrana i stan) uglavnom su ravnomjerno
rasporeeni na pripadnike drutva. Pojedinci se mogu bez ogranienja natjecati da prisvoje to vei dio vika
sredstava za ivot. Dakle, drutvene nejednakosti se manifestuju u drutvima koja stvaraju suviak sredstava za
opstanak.
10. Na koji nain razlikujemo otvorene i zatvorene stratifikacijske sistema?
Otvoreni i zatvoreni stratifikacijski sistemi -imajui u vidu stepen fleksibilnosti ili rigidnostiodnosa izmeu socijalnih
stratuma, kao i stepen socijalne pokretljivosti unutar svakog od tih stratifikacijskih sistema.
11. Objasnite Veberovo odreenje klase?
Maks Weber - klasni realiteti se meusobno razlikuju po osnovu sljedeih kriterija:1. zajedniki specifini uslovi
ivota,2. zajedniki ekonomski interesi,3. poloaj na tritu rada. Trei element klasnog diferenciranja - poloaj na
tritu rada, Weber je vezao za ekonomsku mo i politiku vlast u drutvu, tako da je podjela na klase i stalee u
sutini rezultat raspodjele moi u okviru odreene zajednice. Svu drutveni odnosi i procesi isprepleteni su
poloajem pojedinaca i klasa na tritu rada, odnosno sferom razmjene. Kroz instituciju trita rada Weber istie
znaaj ekonomskog determinizma u procesu klasne strukturacije drutva. Iako Weber neprestano akcentira
distinkciju mo/vlast, u njegovoj sociologiji vlasti nije uvijek konsekventno sprovedena ova distinkcija, niti se iz nje
dade striktno zakljuiti gdje poinje mo, a gdje nestaje vlast.
12. U krajnjoj instanci, od kojih inilaca zavisi socijalna stratifikacija?
U krajnjoj instanci, socijalna stratifikacija zavisi od triju inilaca:-linih prednosti i sposobnosti pojedinaca
(inteligencije),-djelatnost pojedinca u odnosu prema drugim pojedincima i grupama,-posjedovanje odreenih
materijalnih dobara ili nadlenosti.
13. Objasnite inioce reprodukcije postojeih klasnih razlika u savremenim kapitalistikim drutvima.
inioci reprodukcije postojeih klasnih razlika: *nemogunost niih klasa da postignu nivo obrazovanja koji
omoguava uspjenu socijalnu promociju, *stambena i zdravstvena diskriminacija subordiniranih klasa, *najvei
2

procenat nezaposlenih potie iz radnike klase, *izdaci za socijalnu politiku su uvijek u raskoraku sa materijalnim
sredstvima koje uplauju subordinirane klase.
14. Prema Vilfredu Paretu, zato elita vlada masom?
Vilfredo Pareto - Elita vlada masom zato to posjeduje monopol nad sredstvima prisile i to upotrebljava metode
lukavstva u potinjavanju masa, uvjeravajuimase da je ast pokoravati se onima koji vladaju.
15. Kako Pareto dijeli vladajue klase?
Dijeli vladajue elite na:1. lavove prema masi primjenjuju nasilje,2. lisice prema masi primjenjuju lukavstvo,
uvjeravanje, propagandu itd.
16. Objasnite teoriju kruenja, cirkulacije elita Vilfreda Pareta?
Razvija teoriju kruenja, cirkulacije elita - zakoni razvitka drutva primarno se iskazuju kao uspon i smjena
vladajuih elita. Vladajua elita se uvijek obnavlja iz mase. Tokom historijskog razvoja drutva inferiorne
grupenapreduju prema vladajuim elitama, jer se u historiji uvijek pojavljuju periodi kada dotadanje vladajue elite
stagniraju, pokazuju tendencije ka dekadenciji i kada preputaju mjesto novim elitama koje su napredovale tokom
razvoja drutva. Uzrok propasti vladajuih elita je u injenici to se potomci tih elita s vremenom posveuju
intelektualnim zanimanjima, gube sposobnost primjene nasilja prema masi,
17. Prema W. Millsu, na bazi ega i s kojim ciljem i namjerom nastaju elite?
Mils (ameriki sociolog) Analizirao porijeklo i funkcije elita u savremenom amerikom drutvu. Pojam elite
nastaju na bazi zajednikog interesa velikih drutvenih grupa ili institucija u cilju monopolisanja politike vlasti u
drutvu, sa namjerom da se na bazi tog interesa odri i reprodukuje postojee stanje u drutvu.
18. Koje su slabosti teorije drutvenih elita?
Slabosti teorije drutvenih elita:Zastupa fatalistiki stav za razvoj svakog drutva je odluujua vladajua elita, te
da u svakom drutvu nuno egzistira podjela na vladajuu elitu kao privilegiranu manjinu i subordiniranu masu. --
Nije sposobna objasniti drutvene protivrjenosti koje se javljaju kao pokretaka snaga u razvoju drutva. --Imale su
idoloki cilj zamagljivanja klasnih odnosa i protivrjenosti u drutvu.
19. Objasnite klasnu diferencijaju u savremenim nerazvijenim drutvima.
to se tie problema problema klasnog diferenciranja u savremenim nerazvijenom drutvima, ona je prisutna u
sjelokupnoj svojoj sloenosti, jer je klasno diferenciranje u nerazvijenijim drutvima uslovljeno jednovremenim
dejstvima unutranjih i spoljnih injenica.Jedan od naglaenih oblika klasnog diferenciranja u ovom drutvu je klasno
diferenciranje u okviru rodovskih, plemenskih i seoskih zajednica.U pojedinim nerazvijenim zemljama prisutni su
feudaln protekcionizam i i drutveni oblici u razniim oblicima naruito ondje gdje je zemljoradnja dominirajui oblik
privredne djelatnosti.Radnika klasa u nerazvijenim zemljama tej je u fazi konstituisanja u klasu. Ona je potinjena
izuzetnoj i svestranoj eksploataciji domaeg i meunarodnog kapitala pa je njen socio-ekonomski poloaj u okviru
klasne strukture ovih drutava krajnje nepovoljan.
20. Definirajte pojam alijenacije.
Alijenacija je rezultat direktnog odnosa izmeu vlasnika i eksproprijatora drutvenih uslova proizvodnje i
neposrednih uesnika u proizvodnji,, odnosa koji je trajno determiniran odreenim modalitetima rada.
21. Objasnite problem alijenacije u savremenom kapitalistikom drutvu.
U savremenom kapitalizmu radnik se ne osjea otuen samo u sferi rada, u procesu proizvodnje i drutvene
reprodukcije, nego je drutvo u cijelosti alijenirano(otuena politika, otuena kultura).ovjek je podreen procesima
mehanizacije i automatizacije i sve vie postaje privjesak maine.Radnik nema uvida u cjelinu proizvodnje i
drutvene reprodukcije.Stoga je kapital primoran da drugim razliitim metodama podie stupanj produktivnosti
rada.Krajnji cilj svih ovih organizacija jeste reprodukcija alijenacije..organizatori procesa proizvodnje ne
omoguavaju radniku formiranje svijesti o kolektivnom karakteru njegove djelatnosti.
22. Objasnite horizontalnu i vertikalnu socijalnu pokretljivost.
Horizontalna pokretljivost oznaava kretanje pojedinaca ili grupe na horizontalnoj ravni klasne strukture u smislu
mobilnosti od jednog socijalnog statusa prema drugom socijalnom statusu koji su jednako rangirani u
drutvu.Vertikalna pokretljivost podrazumjeva kretanje pojedinaca u grupa iz jednog socio-ekonomskog statusa u
drugi socio-ekonomski status kada su ti socio-ekonomski statusi razliito rangirani u hijerarhiskoj klasnoj strukturi i
kada pojedinci i drutvene grupe mogu promjenom statusa da socijalno promoviraju.
ORGANIZACIJA (I-dio)
1.Definirajte pojam birokracije.
Birokracija - socijalna struktura koja je sainjena od hijerarhija statusa i uloga koji su propisani eksplicitnim
pravillima i procedurama na osnovi podjela funkcija i autoriteta.Birokratski model jo uvijek je temelj velikih
organizacija i daje neke kompetitivne prednosti nad drugima koji nisu birokratski organizirani.
2.Definirajte pojam moci.
Mo se odnosi na bilo koji odnos gdje jedan lan moe sprovoditi svoju volju bez obzira na otpor drugih.
3.Definirajte pojam autoriteta.
Autoritet postoji kad poslunost, provoenje komandi, zapovijesti poiva na vjerovanju u njegov legitimitet.
3

4.Objasnite Max Weberov idealno tipski model birokracije.
Sljedee glavne komponente Weberove idealne birokracije oslikavaju kompletno racionalnu organizaciju usmjerenu
na selekciju najpovoljnijih sredstava za postignue cilja:
--Svaki ured ili pozicija trebaju jasno definirati dunosti i odgovornosti. Na taj nain regularne aktivnosti organizacije
ureene su unutar podjele rada.
--Svi uredi su organizirani u hijerarhiju autoriteta tako da hijerarhija poprima oblik piramide.
--Sve aktivnosti se upravljaju konzistentnim sustavom apstraktnih pravila i upravljivosti. Ova pravila I upravljivosti
odreuju odgovornosti razliitih ureda i odnose meu njima. Osiguravaju koordinaciju I uniformnost izvoenja bitnih
zadataka, bez obzira na promjene u osoblju.
--Svi uredi opremljeni su kvalifikacijama koje se popunjavaju na osnovi tehnike kompetentnosti, ne osobnih sudova.
Pretpostavlja se da trenirane, kolovane, obrazovane osobe bolje obavljaju posao od onih koje su u ured dole po
obiteljskim,prijateljskim, politikim ili nekim drugim vezama. Kompetentnost se utvruje
dokumentima:svjedodbom, diplomom, testovima, intervjuima i sl.
--Slubenici ne posjeduju (nisu vlasnici) svojeurede. Pozicija ostaje u vlasnitvu organizacije, a slubenicima su
odreeni uzusi prema kojima se zahtijeva da obave posao (neto kao opis radnog mjesta).
--Organizacijsko zapoljavanje se definira kao karijera. Napredovanje se odvija po principu senioriteta ili po principu
meritornosti ili ukljuuje i jedno i drugo. Nakon probnog, pripravnikog roka, osoba dobiva sigurnost u zaposlenosti
(arbitrarna zakonska prava). U principu ova stavka daje odreenu sigurnost.
5. Koji su dijelovi strukture poslovnih organizacija?
Poslovne organizacije razliitog tipa imaju prilino slinu organizacijsku strukturu -socijalnu strukturu. Socijalnu
strukturu organizacije ini utvreni obrazac odnosa izmeu razliitih dijelova organizacije i meu razliitim
radnicima u organizaciji. Strukturu poslovnih organizacija, prema Wendel French, Fremont Kast, James Rozenzweig,
ine slijedei dijelovi:1. Obrazac formalnih odnosa i zadaa (organizacijska shema, plus opis poslova);2. Kako su
razliite aktivnosti ili zadaci pripisani razliitim odelima i ljudima u organizaciji (diferencijacija);3. Kako se ove
podvojene aktivnosti ili zadaci koordiniraju (integracija);4. Mo, status i hijerarhijski odnosi unutar organizacije
(struktura autoriteta);5. Politika planiranja i formalizacije, procedure i kontrole koji upravljaju aktivnostima i
odnosima ljudi u organizaciji (administrativna struktura).
6. Objasnite najvanije varijacije u organizacijskoj strukturi.
Hodson Randy, referirajui se na sociologe organizacije, objanjava da najvanije varijacije uorganizacijskoj
strukturi ukljuuju:
1. Ulogu specijalizacije - jesu li uloge u organizaciji odreene uskim rangom aktivnosti ili su, suprotno tome,
odreene prema irokoj agendi (listi, popisu)odgovornosti?
2. Standardizacija - slijedi li procedure, specifinapravila, ili je suprotno, tako da se svaka situacija razvija na ad hoc
osnovi?
3. Centralizacija donoenja odluka - donosi li kljune odluke jedna ili vie osoba na vrhu organizacije ili su
disperzirane kroz organizaciju.
4. Autonomija organizacije - je li organizacija slobodna da donosi svoje vlastite odluke i utvruje svoju vlastitu
agendu ili, nasuprot tome, treba izvjetavati irem upravljakom tijelu, kao npr. kompaniji partneru.
5. Proporcija supervizora nad proizvodnim radnicima - je li organizacija optereena s menaderima ili, nasuprot
tome, ima veinu svojih lanova koji su ukljueni u proizvodnju dobara i usluga?
7. Na ta se odnosi horizontalna, vertikalna i spacijalna diferencijacija?
Horizontalna diferencijacija odnosi se na podjelu rada u komponentnim zadacima, npr. u tvornici automobila, neki
radnici su zadueni za lemljene trupe auta, a drugi su zadueni za instaliranje oferajbe. Vertikalna diferencijacija
odnosi se na kreiranje mnogobrojnih razina hijerarhija u kompleksnim organizacijama (na sveuilitu je profesor
odgovoran, predstojniku odsjeka i zavoda, Dakle, vertikalna dimenzija se odnosti na birokratsku hijerarhiju radnih
mjesta. Spacijalna diferencijacija odnosi se na geografsku rasprenost razliitih aspekata ili razliitih proizvodnih
linija meu tvornicama, koje mogu biti locirane u razliitim regijama ili, pak, u razliitim zemljama.
8. Objasnite funkcionalne i linijske pozicije..
Obino nemaju neke izravne veze s onima na vioj hijerarhijskoj razini ili, pak, s onima na nioj razini. Naime, oni
su eksperti potrebni specifinim nivoima organizacije, ali nisu ukljueni u formalni lanac autoriteta. Za funkcionalno
osoblje napredovanje je neto slabije, nego za linijsko osoblje. U biti, promotivna ljestvica poslova nije tako jasno
definirana kao u linijskim pozicijama. Linijski menaer sprovodi birokratski autoritet nad proizvodnjom proizvoda i
usluga. Funkcionalni menaderi osiguravaju promjenljive usluge kvalifikacijske ili tehnike prirode linijskim
menaderima. Na primjer, linijski menaderi imaju znanja o tehnologiji i proizvodnoj opremi, dok su funkcionalni
menaderi odgovorni za raunovodstvo, druge financijsko-pravne usluge, marketing, odnose s javnou.
9. Objasnite osnovne karakteristike karizmatskog autoriteta.
Karizmatski autoritet vezuje se za organizaciju koja poiva na voi (lideru). Specifine kvalitete lidera privlae
podrku sljedbenika. Sljedbenici vrednuju korisnosti tako to ih povezuju s liderom. Voa organizira, upravlja i
4

raspodjeljuje nagrade. Takav lider je osnovni kota (predstavnik kulture moi)., iz njegovih odluka i koordinacije
zrai ono to ljudi ele vidjeti, a ne ono to stvarno jest. Organizacijski uspjeh ovisi o jednostavnoj mudrosti i
ekspertizilidera i njime inspiriranih sljedbenika. Karizmatski autoritet zasniva se na vjeri u izuzetna, nadnaravna,
svojstva osobe (raspolae izuzetnom snagom i natprosjenom sposobnou).
10. Objasnite osnovne karakteristike tradicionalnog autorita
Poloaj autoriteta vlasti se nasljeuje (monarhija/dinastija). Prava i dunosti prihvaaju se naprosto iz razloga jer je to
nain na koji se radi -tradicijom i obiajem utvreno. Tradicijom se uvaju obiljeja potovanja prema autoritetu.
Autoritet je uvijek u pravu, ne trpi kritiku. Tradicionalne vrijednosti i ponaanja mogu se nai i u modernom svijetu
- npr. autoritet oca u nekim obiteljima; oni koji su voljni totalno podrediti sebe spiritualnoj doktrini mogu usvojiti
mone pozicije izdvojen realitet koji je odvojen od svjetovne ili znanstvene logike. U tradiciji pravo zapovjedanja
nije strogo odvojeno od osobe. Oni koji imaju pravo zapovijedanja odnose se premaonima koji su duni sluati, kao
gospodari prema podanicima.
11. Objasnite osnovne karakteristike racionalno-legitimnog (birokratskog) autoriteta.
Autoritet odgovara birokratskoj strukturi organizacije, a bazira se na svrhovitom rezoniranju i formalnom
definiranju,legitimnim pravilima i procedurama.Mo onih s autoritetom ovisi o njihovom prihvaanju pravno
legalnog procesa I kvalifikacijama. Mogu se izdvojiti sljedee naznake:
-Vlasniki odnos u skladu sa svrhom, ugovornim pravilima;
-Dunost, imenovanje na osnovu tehnikih odreenja (meritornost i tehnika ekspertiza);
-Izbori;
lanstvo u grupi za donoenje odluka i priklanjanje pravilima donoenja odluka.
ORGANIZACIJA(II dio)
1.ta je neformalna organizacija?
Neformalnu organizaciju ine interpersonalne mree i veze, koje izrastaju u formalnoj organizaciji, ali ne podlijeu
njenim pisanim pravilima.Na osnovi zajednikih interesa i odnosa, osobe formiraju primarnu grupu. Neformalno
strukturirane grupe imaju mehanizme preko kojih ljudi kre pravila, dijele znanja,angairaju se u tajnim
ponaanjima i sl.
2. Navedite i objasnite probleme i nedostatke ustroja formalne birokratske organizacije.
1. Sukob s ljudskom prirodom Formalna organizacija prema ustroju i svojoj prirodi vie nalikuje strojnom
mehanizmu, dok je ljudska priroda znatno kompleksnija. Ljudska priroda je jednako racionalna kao to je
iracionalna, emotivna, intuitivna, socijalna, komunikativna, viestrana i sl. Ovaj nesklad izmeu ljudske prirode i
zamiljenog idealnog organizacijskog ustroja prate permanentni sukobi na ljudskoj razini. Sukobi se unutar
organizacije ispoljavaju na razliite naine: konfliktni odnosi izmeu podreenih i nadreenih, formiranje
neformalnih grupa, zaobilaenje propisa, pravila, razne podvale, trajkovi, onesposobljavanje strojeva, generalno
zabuavanje. 2. Dinamika promjena u vanjskoj i unutarnjoj okolinia) Dinamika tehnologijskih promjena,
poveana kompetitivnost, globalizacija proizvodnje i trita nameu potrebu za fleksibilnijim formama
organizacijskog ustroja, te potrebu za brim prilagodbama. U dinamici stalnih promjena birokratski strukturirane
organizacije pokazuju se trome, spore, nefleksibilne, nekompetitivne.b) Znanje, informacija, kreativnost, inovacija
postaju fokus kompetitivnih organizacija.c) Mijenja se kvalifikacijska struktura zaposlenih, to stvara previranja u
zadaama, pozicijama, ulogama te tendencije prema strukturalnim promjenama u hijerarhiji organizacija samih.
Brzina kojom organizacije prate usvajanje tehnologije i analognih modela organizacije utjee i na njihovu
kompetitivnost. 3. Nefunkcionalnost glomazne hijerarhije Uvoenjem informacijskih sustava u organizacije,
potie se problem nedostatka glomaznih hijerarhijskih razina (loa komunikacija, umovi u komunikaciji, dupliranje
zadaa, vremenska optereenost itd.)
3. Objasnite socioloke pojmove o aspektima neefikasnosti birokratskog sustava: ''ritualizam'', ''parkinsonov
zakon'' i ''piterovo naelo''.
Ritualizam (R. Merton) Uspostavljena pravila i procedure kao temeljni principi birokratskog ustroja date
organizacije, zahtijevaju i analogna ponaanja dri se pravila. Striktno ponaanje prema zadatim pravilima i
procedurama izaziva neke operativne probleme, jer radna svakodnevnica ima svoju dinamiku. Tako pravila postaju
nefunkcionalna. R. Merton konstatira da uloga pravila postaje ritualna. Ovakav ritualizam sputava ljude da
prepoznaju nove probleme i da postupaju u novim uvjetima. U tom smislu ritualizam umanjuje organizacijsku
efikasnost. Parkinsonov zakon Biti stalno jako zaposlen u odreeno vrijeme, bez obzira ima li posla ili nema, ili
se isti moe obaviti u krae vrijeme. Birokrat moe potroiti mnogo sati radei na zadacima koji se zapravo ne
trebaju obaviti (izmilja posao) jer treba izgledati jako zaposleno da bi opravdao svojeprisustvo na radnom mjestu.
Tako stalno izmilja dodatne poslove za sebe, koji se onda toliko nagomilavaju da mu je potreban asistent. Ista pria
se ponavlja za asistenta. Tako birokracija raste.Piterovo naelo Osvre se na normu kontinuiranog napredovanja u
organizaciji. Kad se ljudi pokau dobri promoviraju se na bolji posao u hijerarhijskoj ljestvici organizacije, a kada se
i na novom poslu pokau sposobni, napreduju dalje. Promoviranje ide do razine nekompetentnosti, to jerazina koja
nadilazi realne mogunosti osobe. Tako npr. ako se dobar nastavnik, bez organizacijsko menaderskih sposobnosti,
5

promovira u direktora kole dostie razinu nekompetentnosti.
4. Organizacijsko ponaanje i organizacijska struktura u velikoj mjeri podlijee kompleksnom isprepletenom
odnosu odreenih faktora. Koji su to faktori?
Organizacije se pokazuju po svojoj strukturi vie ivim mehanizmima, nego strojnim i podlijeu pulsiranjima kako iz
okoline tako i iz dinamike unutarnjih ljudskih struktura. Razliiti faktori utiu na odreenje organizacijske strukture
i organizacijskih odnosa:socijalni,tehniki,kulturni.
5. Objasnite tumaenje organizacije kao otvorenog sustava.
Organizacije nije statiki mehanizam ve je to dinamina situacija osjetljiva na promjene u okolini, promjene u
tehnolokoj i socijalnoj strukturi. Socijalna struktura organizacije je najosjetljivije podruje u odnosu na promjene
ljudski odnosi su kompleksni i relativno nanefleksibilniji pri usvajanju novog tipa ponaanja i novih vrijednosti.
Socijalizacijom formirani stavovi, ugraene norme i vrijednosti teko se mijenjaju i prilagoavaju drugim uvjetima.
esto se dogaa da teorijski koncepti i modeli kojima se eli modelirati organizacijsko ponaanje u smislu
fleksibilnosti, timskog rada, kooperativnosti, samoinicijative, naprosto nikad ne zaive ili supotrebne godine da se
pomaknu s mrtve take. Ljudi u utvrenim organizacijskim odnosima osjeaju se sigurnim (bez obzira jesu li ti
odnosi dobri ili loi) stoga je organizacija u ovom dijelu osjetljiva na promjene i tei zatvaranju prema promjeni.
6. J. Thompsonov koncept organizacije kao otvorenog sustava izdvaja tri izvora nesigurnosti. Navedite ih i
odredite koji su njihovi uzroci.
J. Thompsonov koncept organizacije kao otvorenog sustava organizacija se promatra kao otvoren sustav koji
teimaksimalnom zatvaranju i efikasnosti. Sama organizacija postaje sredstvom za smanjivanje nesigurnosti te se
njena struktura i njene karakteristike prilagoavaju premasmanjenju nesigurnosti.Tri izvora nesigurnosti:1.
Generalizirana nesigurnost posljedica nerazumijevanja uzrono posljedinih odnosa u opoj kulturnoj aktivnosti.2.
Sluajna nesigurnost posljedica injenice da organizacija ne moe u cjelosti kontrolirati rezultate svoje aktivnosti,
nego ih dostanovite mjere modificira okolina.3. Nesigurnost koja prizilazi iz uzajamne zavisnosti sastavnih dijelova
sustava. Dok prve dvije nesigurnosti proizilaze iz okoline, dotle trea dolazi iz same organizacije.
7. Objasnite 4 modela okoline i analognih intraorganizacijskih struktura.
Izdvajaju 4 modela okoline i analognih intraorganizacijskih struktura:1. Najnie strukturirana okolina je sluajna
okolina, vezuju je za trite liberalnog kapitalizma. Ova okolina je predvidljiva, opstanak preduzea ovisi o brzini
prilagodbe u neprevidljicim uvjetima uz oslanjanje na dobar poslovni refleks. Rukovoenje je centralizirano na
vrhu to omoguuava brzo reagiranje na promjenu. 2. Neto strukturiranija okolina, karakterizira je formiranje
poslovnih aglomeracija po granama djelatnosti, to ve ini neku mogunost planske predvidivosti. Trite je
imperfektno. Planiranje dobiva na znaaju, ali s kratkoronim ciljevima. Rukovoenje organizacijom je jo uvijek
centralizirano premda polako struni odjeli dobivaju na znaaju. 3. Visoko strukturirana okolina prevladavanje
velikih korporacija koje dijele trite oligopolno trite. 4. Turbulentna okolina je samostalni realitet, a ne
proizvod intraorganizacijskog utjecaja i ima svoju samostalnu dinamiku. Za nju, na neki nain, moemo rei da se
zadrala do danas. Karakteristina je normativna regulacija ekonomskih aktivnosti dunosnici se sve vie
prilagoavaju drutvenim normama. Promjene u okolini podlijeu sljedeim faktorima: velike i kompleksne
organizacije proizvode velike endogene promjene, sve veu ovisnost ekonomijskih i drugih podsustava drutva;
preduzea su sve ovisnija o znanosti, istraivanju i razvoju kao i razvoju komunikacija, to uskrauje vrijeme
potrebno za reagiranje organizacije.
8. Prema Davisu i Tristu, navedite i objasnite premise na kojim poiva sociotehniki koncept.
Louis E. Davis i Eric L. Trist izdvojili su sljedee premise na kojima koncept poiva: Prva je da svaka svrhovita
organizacija u kojoj se zahtijeva da ljudi izvode aktivnosti, eljeni rezultat postie akcijama socijalnog i tehnikog
sustava. Postizanje outputa postaje funkcija zdruenih operacija. Vaan koncept je zdruenost,jer ukazuje na
odvajanje od pristupa koji zagovaraju da se socijalni sustav promatra kao kompletno ovisan o tehnikom. Zdruena
optimizacija je, takoer, bitna za ovu teorije: nemogue je optimiziranje za prekomjernu izvedbu bez zdruenog
optimiziranja korelativnih, ali neovisnih, socijalnih i tehnikih sustava. Druga premisa je da se svaki socio-tehniki
sustav nalazi u okolini koja je pod utjecajem kulture, njenih vrijednosti i generalno prihvatljive prakse. Ova okolina
odreuje oblik uloga za organizacije, grupe i osobe unutar nje. Za razumijevanje radnog sustava ili organizacije
moraju se razumjeti snage u okruenja unutar kojeg sustav djeluje. Ovo naglaavanje ispravno sugerira da socio-
tehnika teorija pada unutar ireg tijela teorije otvorenog sustava.
HUMANIZIRANJE BIROKRACIJE I RAZLIITI TRENDOVI ORGANIZIRANJA
1. ta podrazumijevamo pod organizacijskim pod-modelima?
Pod-modeli - organizacijski oblici kojima pribjegavaju organizacije u prilagodbi na unutarnje i vanjske pritiske, a da
ne naputaju osnovnu formalnu organizacijsku strukturu.
2.Koje ideje su podloga za rad u autonomnim radnim grupama?Ideologijska podloga za organizaciju rada je u u
ideji razbijanja monotonije, repetitivnosti u radu radnika,integraciji radnih zadaa.Dati radnicima mogunost da rade
na cjelovitom, a ne parcijaliziranom zadatku, dati im vee ovlasti u organizaciji i kontroli u domeni njihova rada,
znai ujedno i poveati radnu motivaciju - pod pretpostavkom da ona poiva na principima samoaktualizacije,
6

samokontrole i zadovoljstva radom.Dobra podloga za rad u autonomnim grupama bila bi edukacija u podruju
grupne dinamike.
3. Objasnite autonomne radne grupe.
Ideologijska podloga za organizaciju rada je u u ideji razbijanja monotonije, repetitivnosti u radu radnika, integraciji
radnih zadaa. Dati radnicima mogunost da rade na cjelovitom, a ne parcijaliziranom zadatku, dati im vee ovlasti
uorganizaciji i kontroli u domeni njihova rada, znai ujedno i poveati radnu motivaciju - pod pretpostavkom da ona
poiva na principima samoaktualizacije, samokontrole i zadovoljstva radom. Dobra podloga za rad u autonomnim
grupama bila bi edukacija u podruju grupne dinamike.
4. ta ini krugove kvalitete (Quality Circles - Q.C.) i na emu poiva njihova uspjenost rada?
ini mala grupa ljudi od najee 6-8 lanova, koji se dobrovoljno sastaju jednom tjedno kako bi identificirali,
analizirali i rjeavali razliite probleme u podruju njihova rada - aktivno sudjeluju u rjeavanju problema.
Uspjenost rada poiva na koritenju: osnova statistike,grupnom rjeavanju problema i radnom zadovoljstvu.
5. ta ohrabruje pristup uvoenja matrinih grupa (varijanta sa projektinim grupama) i u kojim tvrtkama je
ovaj oblik uoljiv?
Pristup ohrabruje dualne pojavnosti funkcija i ak multiplo nadziranje to moe uplesti i permanentni i temporalni
linijski autoritet, grupnu saradnju i grupnu komunikaciju. Takav kooperativni menadment olakava izvravanje
kompleksnih tehnikih zadataka sinergijskim koritenjem snage mozga. Ovaj organizacijski oblik uoljiv je u
visoko-tehnologijskim tvrtkama, koje vre pritisak na specijalizirane strunjake u postizanju ciljeva.
6. Koje su karakteristike mrea, mrenih grupa u dananje vrijeme?
Danas se pod mrenom organizacijom podrazumijevaju virtualne korporacije, one koje intenzivno koriste
informatiku tehnologiju.Smatra se da vie nalikuju kaleidoskopu nego piramidi.Nema fiksiranih ograda ili jasno
uoljivog elnitva.Veza izmeu kompanije, dobavljaa i kupaca je u kontinuiranoj mijeni.Poslovi, odgovornost i
autoritet unutar kompanije u stanju su kretanja.Teko je rei to je unutar, a to izvan kompanije, tko je zaposleni i ko
je kupac ili dobavlja.Trenutani obrazac informacija i odnosa daje kompaniji njenu tekuu definiciju.
7. Koje su osnovne karakteristike Skunkworks organizacija?
Timovi su labavo voeni k specifinim problemima ili ciljevima, s datim resursima i doputeno im je da operiraju
izvan okvira normalnih kompanijinih pravila. lanovi tima su visoko motivirani radom i velike i kompleksne
projekte najee rjeavaju u rekordnom vremenu. Primjeri - timsko organiziranje za kreiranje novog proizvoda
(Honda, IBM, Hewlett Packard i sl.) To su projektni timovi koji poprimaju karakter samoorganiziranja, startujui od
0 informacija - tamo gdje prijanje znanje nije bilo koriteno. Proces poinje kreirati svoju vlastitu dinamiku rada.
Projektni tim poinje operirati kao startujua kompanija. Preuzima inicijativu i rizik i razvija neovisnu firmu.
Uspjeni skunkworks razvijaju svoj vlastiti stil rukovoenja (vjetina i kompetencija) Novi lider obino dolazi u
konflikt s formalnom strukturom rukovoenja bazine organizacije, koja nadgleda rad skunkworks jedinica.
8. ta su samo-inicirajui timovi i koja je njihova razlika u odnosu na skunkworks timove?
Za razliku od skunkworks timova, koje postavlja uprava, samoinicirajui timovi se oblikuju tipino kroz
elektroniko-mrenu komunikaciju. Ovaj informacijski cluster je po svojoj antibirokratskoj prirodi daleko iznad
skunkworks grupe. U naelu, to je okupljanje ljudi po zajednikom interesu u rjeavanju problema kroz intranetsku i
internetsku komunikaciju.
9. Navedite neke od osnovnih karakteristika nadolazeih struktura organizacije?
Neke od osnovnih karakteristika u oblikunadolazeih struktura organizacije su:
Prilagodljivost,--Plastinost,--Dinaminost,
Nova korporativna kultura (razvoj ljudskih resursa za preuzimanje inicijative, iskoristivost talenta zaposlenih na svim
razinama),Kreativnost organizacije (poduzetnika,fleksibilna i poeljna).
10. ta prema Greineru predstavlja ''evolucijsko'' i ''revolucijsko'' razdoblje u razvoju organizacija?
Razvoj evolucija - podrazumijeva produeni period rasta u kome nema velikih uzdrmavajuih promjena u
organizacijskoj praksi.Revolucija - podrazumijeva periode supstancijalnog kaosa u ivotu organizacije.
11. Objasnite evolutivni pristup organizaciji kroz pet osnovnih faza rasta organizacije.
Skice faza u rastu organizacije:1. Faza - osnivanje (raanje) organizacije. Organizacija je mala po broju ljudi. Svi su
izuzetno angairani u plasiranju proizvoda (svi rade sve). Vlada kreativni duh i prijateljska atmosfera. Neformalna
kontrola aktivnosti kroz rezultate na tritu. kako se posaopoveava, zahtjevi postaju vei kao i potreba za
proirivanjem. Poveava se broj zaposlenih i neformalni principi u funkcioniranju organizacije vie nisu dostatni.2.
Faza - poslovanje se odvija u formalnoj birokratskoj strukturi, s izravnim (direktivnim) menadmentom,
funkcionalnom organizacijskom strukturom i poslovima koji su specijalizirani. Trini uvjeti i proizvodne promjene
upozoravaju da formalna birokratska struktura organizacije s prateim problemima ne moe pratiti trinu utrku. 3.
Faza - ukljuuje strukturalnu aplikaciju decentralizirane organizacijske strukture.4. i 5. Faza - ukljuuju daljnje
fleksibilnije strukturalne organizacijske modele u poslovanju.

7

12. Objasnite koncept organizacije koja ui (Horst Wildeman).
Osnovna ideja je u tome da e u budunosti prednost na trinoj utrci imati one organizacije koje bre ue od svojih
konkurenata, a to znai da bre primaju poticaje iz okoline I pretvaraju ih u rjeenja koja odgovaraju kupcima.
13. Koje karakteristike organizacijskog uenja istiu Probst i Buechel?
Probst i Buechel istiu tri karakteristike organizacijskog uenja:A) promjene u organizacijskom znanju,B) porast u
rangu moguih akcija,C) promjene u intersubjektivnoj realnosti
14. ta se ui kod organizacijskog uenja?
Kod organizacijskog uenja, ljudi u organizaciji zapravo ue kako komunicirati, i mijenjati to u konanosti utjee na
organizacijsko uenje i mijenjanje. Osobe ue o sebi samima, o sebi u odnosu s drugima,o dinamici malih grupa u
kojima rade, o organizaciji I kako olakati ovlasti i smoupravljivost o nesigurnosti I prijetnji u okolini, to ukljuuje
druge organizacije I trite kao i fiziku okolinu i prirodne resurse.
15. Objasnite tri meuzavisna elementa pri kreiranju organizacije koja ui (Wiman, Boethius i Hamann).
Smatraju da i kreiranje organizacije koja ui stavlja u sredite pozornosti tri meuzavisna elementa:1. Vizija ili set
vodeih principa koji ine jasnim za ega organizacija stoji i to njeni lanovi pokuavaju kreirati. Principi trebaju
imati filozofinu teinu, npr. moraju biti duboko ukorijenjeni u ljudsko razumjevanje, tako da su lanovi organizacije
voljni potpuno potiniti sami sebe organizaciji.2. Teorije, metode i alati su potrbni u sljeenju vodeih principa. Alati
bez teorija mogu raditi, ali mi ne znamo kako i zato. Teorije su generalno znanje, spremno za upotrebu. Kada se
prevedu u metode i alate prodiru u svijet praktinog poslovanja i daju znaenje onome to je uinjeno i to treba
uiniti.3. Inovacije u infrastrukturi su potrebne kao podrka uenju. Primjeri su nova informacijska mrea, autonomni
timovi, novi radni proces, novi sustav nagraivanja itd.
16. Koja su kljuna pitanja koja izdvajaju Wiman, Boethius i Hamann kao pretpostavke za organizaciju koja
ui?
izdvajaju sljedea kljuna pitanja, iji pozitivni odgovori mogu biti pretpostavka za organizaciju koja ui: Imamo li
jasnu viziju za budunost? Shvaamo li da svaki dio sistema ovisi o cjelini, jednako kao to cjelina ovisi o svojim
dijelovima? Je li naa komunikacija otvoreni dijalog od vrha do dna organizacije, od dna do vrha kroz cijelu
organizaciju? Suprotstavljamo li se stalno statusu quo-u? Vjerujemo li naim osjeanjima i naoj intuiciji? Jesmo li
podreeni uenju kao nainu ivota?
UMREENOST KAO NAIN ORGANIZIRANJA VIRTUALNOG RADNOG OKRUENJA I VIRTUALNI
TIMOVI
1. Navedite osnovne pojmove preko kojih Castells objanjava nastanak umreenog drutva.
Kultura; Organizacija; Institucije; Organizacijska logika
Tehnologija se pojavljuje kao varijabla koja se preklapa,interaktivna je s procesom organizacijskih promjena ali
promjena nije uvijek ovisna o tehnolokoj varijabli.
2. Objasnite 4 temeljne take analize koje Castells uoava kod organizacijskih promjena.
--Koji god da su uzroci i postanak organizacijske preobrazbe,od sredine 70-tih na ovamo postojala je u globalnoj
ekonomiji velika podjela (industrijska ili drugaija) u organizaciji proizvodnje i trita;
--Organizacijske promjene stupile su u interakciju sa irenjem informacijske tehnologije,ali su pri tom bile u cijelosti
neovisne te su uglavnom prethodile irenju informacijskih tehnologija u poslovnim tvrtkama;
--Temeljni cilj organizacijskih promjena u razliitim oblicima,bio je savladati nesigurnost koju je uzrokovao brzi
tempo promjene u gospodarskoj,investicionalnoj i tehnolokoj okolini tvrtke,pomou poveanja fleksibilnosti u
proizvodnji,menadmentu i marketingu;
--Vei dio organizacijskih promjena bio je usmjeren na redefiniciju radnih procesa i prakse zapoljavanja,uvodenja
modela proizvodnje bez zaliha u svrhu utede na radnoj stazi automatizacijom poslova,uklanjanjem zadataka i
stanjivanjem upravljakih slojeva.
3. Navedite znaajne organizacijske trendove koji se, prema Castellsu, mogu predstaviti kao nova vrsta
organizacijske paradigme.
Prijelaz iz masovne u fleksibilnu proizvodnju--
--Mala preduzea i kriza velikih korporacija:mit i stvarnost--Toyotizam:suradnja menadmenta i
radnika,vienamjenski rad,potpuni nadzor nad kvalitetom te smanjenje nesigurnosti--Umreavanje meu
preduzeima--Strateko udruivanje korporacija (struktura industrije visoke tehnologije u svijetu sve je sloenija
mrea udruenja,sporazuma i zajednikih ulaganja u kojima je veina velikih korporacija meusobno povezana)--
Horizontalna korporacija i globalne poslovne mree--Kriza modela vertikalne korporacija i uspon poslovnih mrea.
4. Koje su tri strategije prema kojima se odvijao proces internacionalizacije poslovnih djelatnosti tvrtki? Prva,
i najtradicionalnija odnosi se na viestruku domau strategiju trita za preduzea koja ulau uinozemstvo sa svoje
nacionalne platforme. Druga, cilja na globalno trite te s razliitih poloaja organizira razliite djelatnosti
poduzea, koje su uklopljene unutar jasno odreene globalne strategije. Trea strategija obiljeava najnapredniji
gospodarski i tehnoloki stupanj i zasnovana je na prekograninim mreama.
8

5. ta su virtualni timovi?
Timovi ljudi koji su primarno u elektronikoj interakciji i koji se prigodno mogu sresti licem u lice. Ukljuuje tim
ljudi koji rade na razliitim geografsim lokacijama,te projektni tim iji lanovi telekomuniciraju. Za razliku od
stvarnog tima lanovi virtualnog tima su fiziki razdvojeni (prostorno ili vremenom) i primarno su u elektronikoj
interakciji (interakciji posredovanoj raunalom)
6. Koje su znaajke virtualnog tima?
lanovi su meusobno odgovorni za rezultate tima--lanovi su geografski disperzirani (nacionalno ili
internacionalno)--lanovi rade na razliitim lokacijam--Tim rjeava probleme i donosi odluke zajedniki (svi lanovi
zajedno).
7. Navedite i objasnite tipove virtualnih grupa
Razliiti tipovi grupa (npr. grupe zadatka, prijateljske, komandne, interesne grupe, projektne grupe ili timovi) takoer
mogu postojati i kao virtualne grupe, timovi. Primjer virtualne grupe zadatka moe biti mala softver razvojna grupa
za primjenu telekomuniciranja u njihovim uredima. Virtualna interesna grupa moe biti grupa investitora koja dijeli
strategije i outcome. Prijateljska virtualna grupa stvorena u virtualnoj zajednici prema osobnim afinitetima.
8. Koje strategije za virtualne timove izdvajaju Michael Kossler i Sonya Prestridge?
Michael Kossler i Sonya Prestridge izdvajaju: zadrati inicijalni start licem u lice; postii meuovisnost meu
lanovima tima; za dugo-trajue i permanentne timove utvrditi raspored povremenog susreta licem u lice; sloiti se
ne samo o emu, kada i kako se informacija treba dijeliti, ve takoer kako e lanovi tima odgovarati na
informacije; utvrditi jasne norme i protokole za pojavne pretpostavke I konflikte; uiniti eksplicitnu potrebu za
lanove virtualnog tima da prihvaaju jedni druge i da kreiraju odnos; prepoznati razliitosti.
9. Navedite i objasnite karakteristike virtualnih timova.
Virtualni timovi izvravaju posao - veina izuavanih timova postigla je postavljene ciljeve. Samo u jednom
sluaju tim je podbacio, i to se ne moe dovesti u vezu s razlogom virtualnosti.Ljudima se treba vjerovati - mnogi
menaeri postavljaju pitanje: moe li se vjerovati ljudima, ako ih se ne vidi dok rade. Istraivako iskustvo pokazuje
da moe. Jednostavno zadatak ne bi bio izvren da rad nije uinjen.Malo virtualnih timova su 100% virtualni -
virtualni timovi tee za sastancima licem u lice. U timovima s relativnom nezavisnou lanova koji su angairani
na individualnim projektima kontakt licem u lice je prilino nevaan. Virtualni timovi osnovaju se na istoj
bazinoj strukturi kao stvarni timovi - javlja se ista dinamika koju istraivai otkrivaju u stvarnihtimova. Rana
faza se odlikuje nekom koliinom besciljnosti, kaosa, ad-hoc odluivanja. Kako tim sazrijeva, proces se stavlja na
svoje mjesto i tim postaje efikasniji. Rukovoenje virtualnim timovima - lider virtualnog tima operira unutar
razliite radne okoline. Neke od ponaajnih karakteristika dobrog menadmenta mijenjaju se ili ak eliminiraju, jer su
lanovi tima fiziki rastavljeni.
10. Objasnite novi model za efektivni timski rad koji su razvili John Gundry i Jay Bal.
John Gundry i Jay Bal razvili su novi model za efektivni timski rad: Uspostavljanje ciljeva tima; Rukovoenje i uloga
lanova tima u graenju tima; Selekcija tehnologije;Vanost povjerenja i jasan organizacijski te timski proces;
Mjerenje izvedbe i nagraivanje; Pomaga; Problemi sigurnosti; Vodi za efektivno voenje sastanka.