OET1 Naslovnica Uvod Elektrostatika CB

E
T
F
O
SVEUILITE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK

MILICA PUAR, IVAN MANDI, MARINKO BOI
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE I

Predavanja - Struni studij

Nastavnik: mr. sc. Milica Puar

Osijek, 2006.
Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij Osnove elektrotehnike I
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi
Autori
mr. sc. Milica Puar, vii predava na Elektrotehnikom
fakultetu u Osijeku
dr. sc. Ivan Mandi, izvanredni profesor na
Elektrotehnikom odjelu Tehnikog veleuilita u
Zagrebu
Marinko Boi, in., student na Sveuilinom studiju
Elektrotehnikog fakulteta u Osijeku
Osnovna:
1. V. Pinter: Osnove elektrotehnike I i II, Tehnika knjiga, Zagreb,1989.
2. ehovi, Felja, Tkali: Osnove elektrotehnike, zbirka primjera prvi
dio, kolska knjiga, Zagreb 1980.
Dopunska literatura:
1. Felja, Korain, Zbirka zadataka i rijeenih primjera iz osnova
elektrotehnike, 1. dio, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
2. B. Kuzmanovi, Osnove elektrotehnike I i II, Element, Zagreb, 2001.
Literatura
1
Uvod
UVOD
Neki osnovni pojmovi iz matematike
Skalari su veliine koje imaju samo iznos, a mogu
imati i jedinicu mjere.
Uvod
Skalarne veliine
Primjeri skalara: 3.75, 3.14159... , 123, -22.6
22.5 kg, 135 m
2
Mnoge fizikalne veliine su po svom svojstvu skalari
npr.: masa, napon, temperatura itd.
Osnovne raunske operacije u fizici sa skalarima
obavljaju se kao i s obinim brojevima u matematici.
Pri tome ne treba zaboraviti da se s jedinicama mjere
postupa kao s iznosima skalarnih veliina.
To znai da se veliine s razliitim jedinicama mjere
mogu mnoiti ili dijeliti, ali ne i zbrajati ili oduzimati!
Pri mnoenju ili dijeljenju veliina s jedinicama mjere
treba iste raunske operacije provesti i s jedinicama.
Uvod
Raunanje sa skalarima
Osim iznosa vektori su veliine koje imaju i smjer, a
mogu imati i jedinicu mjere.
Uvod
Vektorske veliine
Mnoge fizikalne veliine su po svom svojstvu vektori,
npr.: brzina, sila.
a
v
U dvodimenzionalnom i
trodimenzionalnom prostoru
vektor prikazujemo kao strelicu.
Smjer strelice oznaava smjer vektora.
Uvod
Vektore oznaavamo s malom strelicom ili
polustrelicom iznad oznake vektora.
Duljinu vektora, tj. njegov iznos nazivamo modul
vektora.
a a =
v
modul vektora
2
Vektori se zbrajaju tako da se na iljak jednog vektora
nadostavi drugi vektor.
Vektore moemo zbrajati u dvodimenzionalnom ili
viedimenzionalnom prostoru
Uvod
Raunanje s vektorima
a
v
b
v
b a c
v
v v
+ =
Zbrajanje vektora
Obzirom na pravilo zbrajanja vektora, vektor se moe
prikazati kao zbroj dviju (ili vie) komponenti. Najee
tako prikazujemo vektor kao zbroj x i y komponente.
Uvod
y x
a a a
v v v
+ =
a
v
x
a
v
y
a
v
Komponente vektora
x
y
0
j a i a a
y x
v v
v
+ ++ + = == =
Skalarni produkt vektora je skalarna veliina jednaka
produktu njihovih modula i kosinusa kuta koji
meusobno zatvaraju.
Za skalarni produkt vrijedi:
Uvod
cos b a b a
v
v
v
v
=
Skalarni produkt vektora
a
v
b
v

a b b a
v
v v
v
=
Uvod
b
v
a
v
a b b a
v
v v
v
=
Vektorski produkt vektora

b a c
v
v v
=
sin b a b a =
v
v
S
sin b a S =
Vektorski produkt vektora je vektor okomit na oba

multiplikanda.
Uvod
Iznos (modul) vektorskog produkta jednak je povrini
koju razapinju multiplikandi.
Smjer rezultantnog vektora odreuje se prema tzv.
pravilu desnog vijka:
prvi se multiplikand prevodi u smjer drugog multiplikanda
kraim putem,
rezultantni vektor ima pri tome smjer kojim bi napredovao
desni vijak pri takvom okretanju.
UVOD
Neki osnovni pojmovi iz fizike
3
Openito, polje je raspodjela neke veliine u prostoru.
Uvod
Polje
Fizikalne veliine mogu imati skalarni ili vektorski
karakter, pa tako imamo skalarna i vektorska polja.
Primjer skalarnog polja je raspored temperature u
nekom prostoru.
Primjer vektorskog polja je raspored brzine strujanja
zraka u nekoj prostoriji.
Ponekad se govori o energetskim poljima.
Uvod
Energetska polja
Primjeri takvih polja su:
elektrino,
magnetsko,
gravitacijsko polje.
Ova polja ne trebaju sredstvo za irenje.
Pomou energetskih polja moe se objasniti
djelovanje na daljinu (npr. gravitacija).
UVOD
Povijesni osvrt
Stara era
-600.godina Tales iz Mileta uouje da komadii jantara pokazuju
neobina svojstva kad se taru tkaninom.
Gilbertu i jantaru dugujemo naziv za elektricitet (grki jantar elektron).
Benjamin Franklin otkriva pozitivan i negativan elektricitet.
William Gilbert uouje da staklo i neki drugi materijali pokazuju slina
svojstva kao i jantar.
J.C. Maxwell - u drugoj polovici 19 stoljea postavlja kompletnu teoriju
elektromagnetizma, koja do danas praktiki nije doivjela nikakve izmjene.
J. J. Thomson - 1897. godine otkriva elektron, najmanji iznos elektriciteta.
Rutherford - 1911. godine postavlja hipotezu o grai atoma.
N. Bohr - 1913. godine postavlja teoriju o grai atoma.
Povijest elektriciteta
Nova era
20. stoljee
19. stoljee
Nova era
~ 1600.godina
18. stoljee
Stara era
-600. godina Tales iz Mileta - daje prvi zapis o magnetizmu - neko
kamenje iz tadanje Magnezije privlai male komade eljeza.
Nova era
William Gilbert djelomino objasnio pojavu djelo O magnetizmu.
19. stoljee
Nova era
~ 1600.godina
Oersted 1820. godine uoio vezu izmeu elektriciteta i magnetizma.
Ampere, Biot i Savart daju zakonitosti u elektromagnetskom polju (sile na vodi).
Faradey - 1831. godine otkriva elektromagnetsku indukciju.
Jakobi - 1838. godine izrauje prvi elektrini motor.
J. C. Maxwell 1860. godine postavlja teoriju elektromagnetizma.
Nikola Tesla (1882. do 1889. godine) otkriva okretno magnetsko polje i
viefazni sustav izmjeninih struja.
Povijest elektromagnetizma
-120. godina Kineski moreplovci koriste magnetsku iglu za navigaciju.
~ 1269.godina Petrus Peregrinus opisao navigaciju pomou magnetske igle.
~ 1785.godina Coulomb postavlja Zakon o magnetskim silama izolirani magnetski polovi.
20. stoljee
10. srpnja 1856. roen u Smiljanu kraj Gospia u Lici
1859. prvi put zamjeuje postojanje elektriciteta
1882. otkriva okretno magnetsko polje,
1883. demonstrira rad prvoga motora izmjenine struje bez komutatora
1886. 1887. prijavljuje niz patenata iz podruja istosmjerne struje
(komutatori, regulatori, elektrine lunice)
1887. 1889. prijavljuje niz patenata iz podruja izmjeninih struja
(magnetski polovi, viefazni izmjenini sustav struja, asinkroni i sinkroni
motori, ispravlja izmjenine struje, elektrini prijenos energije)
7. sijenja 1943. umro u New Yorku, a posmrtni ostaci spaljeni.
Generalna konferencija za mjere i utege na svom 11. zasjedanju u Parizu
1960. odluila je da jedinica SI sustava za fiziku veliinu magnetska
indukcija nosi naziv tesla s oznakom T.
Nikola Tesla
4
I. ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSTATIKA
Osnovni pojmovi o elektricitetu
Elektrini naboj
ELEKTROSTATIKA Osnovni pojmovi o elektricitetu
Elektrini naboj
Struktura materije
Materija se sastoji od atoma, koji imaju jezgru, oko
kojih krue elektroni.
Najjednostavniji je atom vodika, ija se jezgra sastoji
od jednog protona, oko kojeg krui jedan elektron.
Proton i elektron imaju elektrina svojstva suprotnog
predznaka.
Elektrini naboj
Masa elektrona je oko 2000 puta manja od mase
protona.
Jezgra sloenijih atoma se sastoji od protona i
neutrona, koji nemaju elektrini naboj.
U prirodi se esto vie istovrsnih ili razliitih atoma
spaja u molekule.
Mnotvo elektrona u pojedinom atomu, molekuli ili
cijelom komadu materije naziva se elektronski plin ili
elektronski oblak.
Elektrini naboj
Elektrini naboj
Viak ili manjak elektronskog plina na komadu
materije ini elektrini naboj tijela.
Pri trenju se dio elektronskog oblaka moe prenijeti s
jednog komada materije na drugi, pa tako oni postaju
naelektrizirani.
Elektron ima negativan naboj, pa je tijelo s vikom
elektrona negativno nabijeno. Tijelo s manjkom
elektrona je pozitivno nabijeno.
Elektrini naboj obino oznaavamo s Q ili q.
Elektrini naboj
Jedinica za elektrini naboj je 1C (coulomb).
Ova jedinica je vezana s ostalim jedinicama pa vrijedi:
C 10 6021 . 1
19
0

= == = e
Ukupan elektrini naboj zatvorenog sustava je
konstantan i ne mijenja se s vremenom.
Naboj jednog protona iznosi:
1As C 1 = == =
5
ELEKTROSTATIKA
Osnovni pojmovi o elektricitetu
Izolatori i vodii
Izolatori i vodii
Elektronski plin u razliitim materijalima moe biti vie
ili manje pokretan.
Ukoliko je elektronski plin pokretan, on e se pod
nekim vanjskim utjecajem lako kretati. Takvi se
materijali nazivaju vodiima.
Ukoliko je elektronski plin teko pokretan, radi se o
izolatorima.
Na granici izmeu vodia i izolatora nalaze se
poluvodii.
Izolatori i vodii
Razlog za veu ili manju pokretljivost elektronskog
plina lei u broju slobodnih elektrona u nekom
materijalu.
Kod vodia jedan slobodni elektron dolazi priblino na
svaki atom materije.
Kod izolatora jedan slobodan elektron dolazi priblino
na 10
18
atoma.
Razlozi za takva svojstva razliitih materijala su u
strukturi samih atoma, i mogu se u potpunosti objasniti
tek kvantnom mehanikom.
ELEKTROSTATIKA
Coulombov zakon
Tokasti naboj
ELEKTROSTATIKA Coulombov zakon
Tokasti naboj
Najmanji mogui naboj je naboj jednog protona,
odnosno elektrona.
I elektron i proton imaju neke dimenzije (npr. promjer
elektrona iznosi priblino 510
-15
m).
Osnovna je razmatranja lake provesti ako
promatramo naboj ije su geometrijske dimenzije
jednake nuli.
Tokasti naboj je naboj koncentriran u geometrijsku
toku.
Tokasti naboj
Uvoenjem pojma tokastog naboja inimo
principijelnu greku.
U realnom svijetu time ne inimo veliku greku, jer
svaki naboj moemo smatrati tokastim nabojem ako
ga promatramo s dovoljno velike udaljenosti.
U inenjerskoj praksi obino moemo smatrati rezultat
dovoljno tonim, ako je njegova greka manja od oko
1%.
Tako nabijenu kuglicu promjera 10 mm moemo
smatrati tokastim nabojem ako je promatramo s
udaljenosti od 10 m.
6
ELEKTROSTATIKA
Coulombov zakon
Coulombov zakon
Coulombov zakon
Ve su Tales i kasnije Gilbert, a i mnogi drugi
istraivai potvrdili da se izmeu naelektriziranih tijela
pojavljuje sila.
Coulomb je ovu pojavu detaljno istraio pomou
torzione vage i 1875 g. objavio rezultate svog
istraivanja:
2
2 1
r
Q Q
k F =
Ova jednadba pokazuje da je sila kojom jedan
elektrini naboj djeluje na drugi proporcionalna
umnoku iznosa naboja, a obrnuto proporcionalna
kvadratu njihove udaljenosti.
Coulombov zakon
Jedinica za mjerenje sile u meunarodno
prihvaenom SI sustavu jedinica je 1N. Naboj se mjeri
u C, a udaljenost u m. Vrijednost konstante k za
vakuum je:
Ova se konstanta rijetko koristi u praksi. Umjesto toga
koristi se dielektrina konstanta vakuuma ili
dielektrina permitivnost vakuuma koja je definirana
kao:
2 2 9
0
C Nm 10 98755 . 8 = == = k
2 2 12
9 0
Nm C 10 854 . 8
10 36
1

= == =

= == =

Coulombov zakon
Konstanta k
0
tada iznosi:
0
0
4
1

= k
Jedinica mjere za dielektrinu konstantu vakuuma
moe se preraunati:
1As C 1 = == =
1VAs 1Ws 1J Nm 1 = == = = == = = == =
Vm
As
1
Nm
C
1
2
2
= == =
Coulombov zakon
Prethodni izrazi daju samo iznos sile. Sila je meutim
vektor, koji ima i svoj smjer. Potpunije se Coulombov
zakon moe prikazati ako se koriste vektori.
Q
1
Q
2
12
r r =
0
12
r
v
0
21
r
v
12
F
v
21
F
v
0
12 2
2 1
0
12
4
1
r
r
Q Q
F
v
v

=
0
21 2
2 1
0
12 21
4
1
r
r
Q Q
F F
v
v v

= =
Coulombov zakon
Sila kojom prvi naboj djeluje na drugi istog je iznosa
kao i sila kojom drugi naboj djeluje na prvi, ali
suprotnog smjera.
Pri oznaavanju smjera sile koristimo jedinine
vektore (tj. vektore koji nemaju jedinicu mjere, imaju
modul 1 i definiran smjer).
Suprotan smjer sila i moemo naznaiti upravo
jedininim vektorima.
21
F
v
12
F
v
Da su naboji razliitog predznaka, sile bi bile
privlane, to bi se vidjelo i iz izraza za iznos i smjer
sile.
7
21
F
v
12
F
v
Q
1
-Q
2
12
r r =
0
12
r
v
0
21
r
v
0
12 2
2 1
0
12
) (
4
1
r
r
Q Q
F
v
v

= == =

0
21 2
2 1
0
12 21
) (
4
1
r
r
Q Q
F F
v
v v

= == = = == =

Ako su naboji razliitog predznaka, sile su privlane.
ELEKTROSTATIKA
Elektrino polje
Elektrino polje tokastog naboja
E
v
ELEKTROSTATIKA Elektrino polje
Ako u okoli naboja Q dovedemo probni naboj Q
0
, na
probni naboj e djelovati sila.
To djelovanje na daljinu moemo objasniti elektrinim
poljem koje se pojavljuje u okoliu naboja, i postoji bez
obzira na probni naboj.
Q
r
0
r
v
Coulomb nije imao objanjenje kako jedan naboj
djeluje silom na drugi naboj bez posredstva neke
vidljive veze.
Objanjenje je mogue pomou pojma elektrinog
polja, koje je uveo J. C. Maxwell.
Elektrini naboj stvara u svojem okoliu posebno
fizikalno stanje prostora, koje zovemo elektrino polje.
Ako u taj prostor unesemo neki probni elektrini naboj,
pojavljuje se mehanika sila na probni naboj.
U skladu s takvim objanjenjem polje postoji u okoliu
promatranog naboja i bez probnog naboja.
Budui da sila na probni naboj ima vektorski karakter,
elektrino polje predstavlja vektorsko polje.
Elektrino polje nije konstantnog iznosa i smjera u
okoliu elektrinog naboja, nego ovisi o poloaju
promatrane toke u prostoru.
Egzaktniju definiciju elektrinog polja dobijemo preko
vektora jakosti elektrinog polja:
0
0
Q
F
E
v
r
=
E
r
- Jakost elektrinog polja
0
F
v
- Sila na probni naboj
0
Q
- Iznos probnog naboja
Koja je jedinica mjere jakosti elektrinog polja?
[ ]
[ ]
[ ] Q
F
E =
C
N
= == =
odnosno:
C
N
1
Cm
Nm
1 = == =
Asm
J
1 = == =
Asm
VAs
1 = == =
m
V
1 = == =
8
Preko definicije elektrinog polja kao sile na jedinini
naboj moemo istraiti i karakter tog polja.
Elektrino polje pozitivnog tokastog naboja je:
- proporcionalno iznosu naboja
- obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti
- usmjereno od naboja
0
0
Q
F
E
v
r
=
0
0
2
0
0
1
4
1
Q
r
r
QQ v

= == =
0
2
0
4
1
r
r
Q v

= == =
Iznos (modul) jakosti vektora elektrinog polja ima
karakter kvadratne hiperbole:
2
0
4
1
r
Q
E

= == =
E
0
r
Elektrino polje opada pri udaljavanju od naboja, ali
iezava tek u beskonanosti.
Jakost polja se pojaava pribliavanjem naboju, i na
mjestu samog naboja poprima beskonanu vrijednost.
Budui da je tokasti naboj fikcija, ni polje ne moe biti
beskonano u realnom svijetu.
Kakav je karakter polja negativnog tokastog naboja?
Q
-Q
Polje pozitivnog naboja
Polje negativnog naboja
Polje pozitivnog naboja usmjereno je od naboja.
Polje pozitivnog naboja usmjereno je prema naboju.
Q
1
1
E
v
1
r
0
1
r
v
0
2
r
v
2
E
v
Q
2
2
r
E
v
0
1 2
1
1
0
1
4
1
r
r
Q
E
v
v

= == =
0
2 2
2
2
0
2
4
1
r
r
Q
E
v
v

= == =
2 1
E E E
v v v
+ =
Elektrino polje vie tokastih naboja dobije se
vektorskim zbrajanjem polja pojedinanih naboja. Za
dva tokasta naboja vrijedi:
2 1
E E E
v v v
+ =
0
1 2
1
1
0
4
1
r
r
Q v

= == = = == = + ++ +
0
2 2
2
2
0
4
1
r
r
Q v

+ ++ + = == =
0
2 2
2
2
0
1 2
1
1
0
4
1
r
r
Q
r
r
Q v v

9
Za vie od dva tokasta naboja moemo se posluiti
znakom sumacije:
= = + + + + + + =

=
n
i
i n i
E E E E E E E
1
3 2 1
v v v v v v v

= == =
= == =
n
i
i
i
i
r
r
Q
1
0
2
0
4
1 v

Ukoliko se trai numeriki rezultat, onda je esto
najprikladnije izraunati pripadne komponente (x, y, z)
pojedinih vektora, zbrojiti komponente i zatim odrediti
ukupnu jakost polja.
Elektrino polje ne moemo vidjeti, ali ga zbog boljeg
razumijevanja esto elimo vizualizirati. Jedan od
naina da se to uini je pomou silnica elektrinog
polja.
-Q Q
1
0
F
v
2
0
F
v
3
0
F
v
Sila na probni naboj je tangenta na silnicu
Silnice elektrinog polja (engleski: lines of force) su
linije po kojima bi se kretao probni naboj da ga
stavimo u polje.
Silnice tako imaju smjer, i izviru iz pozitivnog, a poniru
u negativni naboj. Zato kaemo da je elektrino polje
izvorno.
Tangenta na silnicu daje smjer sile na probni naboj na
u promatranoj toki.
Silnice (slika polja) dva jednaka naboja razliitog predznaka
-Q Q
-Q
Q
Jakost polja E
x
du spojnice dva naboja suprotnog predznaka
0
x
x
E
Slika polja dva jednaka naboja istog predznaka
Q Q
10
Jakost polja E
x
du spojnice dva naboja istog predznaka
Q Q
0
x
x
E
Prikaz silnica daje mogunost vizualizacije polja.
Silnice se nigdje ne dodiruju i ne sijeku, osim u toki
singularnosti.
Jakost polja je proporcionalna gustoi silnica.
Polje jednog ili vie tokastih naboja se razlikuje po
iznosu i smjeru od toke do toke.
Homogeno polje je takvo polje koje je konstantno po
iznosu i smjeru u promatranom prostoru.
ELEKTROSTATIKA
Polje raspodijeljenog naboja
Elektrino polje
Pri razmatranju polja raspodijeljenog naboja postupit
emo u principu jednako kao kod polja dva tokasta
naboja.
Ukupno polje u nekoj toki prostora jednako je zbroju
doprinosa svih pojedinanih naboja.
Taj princip superpozicije moemo koristiti zbog toga,
to su svojstva prostora konstantna i ne ovise o jakosti
ili smjeru polja. Prostor je dakle homogen.
l
Q
l
l=L
l=0
L
Q
sr
=
Q
Linijski naboj
srednja linijska gustoa naboja
priblina linijska gustoa naboja
linijska gustoa naboja
l
Q
pr
= == =
( (( ( ) )) )
l
Q
l
Q
l
l
d
d
lim
0
= == = = == = = == =

Srednju gustou raspodijeljenog naboja du crte u
prostoru dobijemo dijeljenjem ukupnog naboja s
ukupnom duljinom crte.
Egzaktna vrijednost linijske gustoe je derivacija
naboja po duljini.
Linijska gustoa naboja openito nije konstantna.
U opem sluaju moramo promatrati gustou kao
funkciju poloaja na crti.
11
l
l=L
l=0
Q
r r r =
0
v r
l Q d d = == =

= == = = == =
= == =
= == = L
L l
l
l Q Q d d
0

E
v
d
= == = = == =
0
2
0
d
4
1
d r
r
Q
E
v
v

0
2
0
d
4
1
r
r
l v

= == = = == =
L L
l r
r
E E d
4
1
d
0
2
0
v
v v

Ukupan naboj na crti dobijemo integriranjem svih
diferencijala naboja dQ po crti L.
Diferencijal naboja dQ stvara u nekoj toki prostora
diferencijal elektrinog polja koji odredimo analogno
polju tokastog naboja.
Ukupan iznos polja u toj toki jednak je zbroju
doprinosa elektrinom polju svih diferencijala naboja
na cijeloj liniji, tj. jednak je integralu diferencijala
elektrinog polja po crti L.
Elektrino polje
r r r =
0
v r
1
dE
v
0
x
+ ++ +

y
A
2
dE
v
x d
x d
x
x
2
0
2 1
d
4
1
d d
r
x
E E

= == = = == =
2 1
d d E E
v v
+ ++ +
r r r =
0
v r
y

0
0
2
y
y
E
v
v

= == =
x Q d d = == =
x Q d d = == =
Ukupno polje beskonano
dugog vodia:
Ploni naboj
S
S
Q
S
Q
S
Q
S
d
d
lim
0
= == = = == =

S Q d d = == =

= == =
S
S Q d
S
r r r =
0
v r
dQ= dS
E
v
d
0
2
0
d
4
1
d r
r
S
E
v
v

= == =

= == = = == =
S S
S r
r
E E d
4
1
d
0
2
0
v
v v

Srednju gustou plonog naboja dobijemo dijeljenjem
ukupnog naboja s ukupnom povrinom plohe.
Egzaktna vrijednost plone gustoe je derivacija
naboja po povrini.
Ukupan naboj na plohi dobijemo integriranjem svih
diferencijala naboja dQ po povrini plohe.
Ukupan iznos polja u nekoj toki jednak je zbroju
doprinosa elektrinom polju svih diferencijala naboja
na cijeloj plohi, tj. jednak je integralu diferencijala
elektrinog polja po povrini plohe.
12
V
Prostorni naboj
V
Q
V
Q
V
Q
V
d
d
lim
0
= == = = == =

V Q d d = == =

= == =
V
V Q d
V
r r r =
0
v r
dQ= dV
E
v
d
0
2
0
d
4
1
d r
r
V
E
v
v

= == =

= == = = == =
V V
V r
r
E E d
4
1
d
0
2
0
v
v v

Egzaktna vrijednost prostorne gustoe naboja je
derivacija naboja po volumenu.
Ukupan naboj dobijemo integriranjem svih
diferencijala naboja dQ po cijelom volumenu.
Ukupan iznos polja u nekoj toki prostora unutar ili
izvan volumena s nabojem jednak je integralu
diferencijala elektrinog polja po volumenu s nabojem.
U sreditu centralno rasporeenog naboja polje je
uvijek jednako nuli.
ELEKTROSTATIKA
GAUSSOV ZAKON
Tok vektora jakosti elektrinog polja
ELEKTROSTATIKA Gaussov zakon
Povrina kao vektor
b
v
a
v

b a c
v
v v
=
S
S c =
v
S
S
v
Vektor povrine
Vektor diferencijala povrine zakrivljene plohe
S
S d
S
v
d
13
Prema pravilu o vektorskom produktu, rezultantni
vektor ima smjer okomit na oba faktora, a iznos mu je
jednak povrini koju razapinju faktora.
Ako stranicama nekog paralelograma pridijelimo
vektorski karakter, onda njegovu povrinu moemo
prikazati kao vektor koji je okomit na povrinu
paralelograma.
Na isti nain, kao vektor, moemo prikazati bilo kakvu
povrinu, bez obzira na njen oblik, sve dok je povrina
dio ravnine. Vektor povrine je pri tome okomit na
samu povrinu.
Na zakrivljenoj plohi moemo diferencijal povrine
prikazati kao vektor.
To je doputeno stoga, to je diferencijal povrine
plohe neizmjerno malen, pa se moe smatrati dijelom
ravnine, bez obzira na polumjer zakrivljenosti plohe.
Ako je ploha zatvorena u sebe (kao npr. kuglina
ploha), tada su vektori diferencijala povrine takve
plohe usmjereni prema napolje.
E
v
Tok homogenog polja
S
v
S
v
E
v

cos S
cos S E
E
= == =
E
S E S E = == = = == = cos
v v
S
S
v
d
E
v
E
v
Tok nehomogenog polja kroz zakrivljenu plohu
S E
E
v v
d d = == =

= == =
S
E
S E
v v
d
Tok homogenog vektorskog polja kroz plohu jednak je
umnoku jakosti polja i projekcije povrine promatrane
plohe u ravninu okomitu na smjer polja.
Pri vektorskom prikazu povrine tok je jednak
skalarnom produktu vektora povrine i vektora polja.
U opem sluaju, pri nehomogenom polju i
zakrivljenoj povrini diferencijal toka je jednak
umnoku vektora diferencijala povrine i jakosti polja
na promatranom mjestu.
Ukupan tok jednak je integralu skalarnog produkta
vektora diferencijala povrine plohe i jakosti polja po
plohi.
Jedinica mjere za tok vektora jakosti elektrinog polja
je :
[ [[ [ ] ]] ] [ [[ [ ] ]] ][ [[ [ ] ]] ][ [[ [ ] ]] ] cos S E
E
= == =
[ [[ [ ] ]] ] Vm 1 m
m
V
2
= == = = == =
E

14
ELEKTROSTATIKA
Tvrdnja i dokaz Gaussovog zakona
Gaussov zakon
V
1
Q
2
Q
i
Q
n
Q
E
v
Tok vektora jakosti elektrinog
polja kroz zatvorenu plohu
jednak je iznosu naboja
obuhvaenog tom plohom
podijeljenog s dielektrinom
konstantom
0
.
S
0
1
d

= == =
= == =
n
i
i
S
Q
S E
v v

l
r
Ravninski kut
r
l
=
Puni ravninski kut: 2 = =
r
o
r

2
r s =
2
r
s
=
Prostorni kut
Puni prostorni kut: 4 =
r
d
= == = = == = d d
2
r S
n
0
r
v
S
v
d

S d
= == = = == = cos dS
S r
v
v
d
0
= == =
V
Q
r 0 2
0
4
r
r
Q
E
v
v

=
E
v
0
r
v
S
v
d
S E
v v
d d = == =
S E
S
v v
d = == =

Budui da se moemo koristiti
superpozicijom, onda dokaz
vriijedi i za vie naboja:
S E
S
v v
d = == =

S r
r
Q
S
v
v
d
4
0
2
0
= == =

= == =
= == =
= == =

4
0
2
2
0
d
4
r
r
Q

= == =
= == =
= == =

4
0 0
d
4
Q
0

Q
=
0
1
d

= == =
= == =
n
i
i
S
Q
S E
v v
15
ELEKTROSTATIKA
Primjene Gaussovog zakona
Gaussov zakon Elektrino polje tokastog naboja
S
Q
S
v
d
0
r r r
v v
=
E
v
Zadano: Q
E = ?
Zamiljena kuglina ploha sa
sreditem na mjestu naboja Q
= == =

S
S E
v v
d
E r E
S r S
0
0
d d
v
v
v
v
= == =
= == =

= == =
S
S r E r d
0 0
v v

= == =
S
S E d
0
2
4

Q
E r = == =
2
0
4 r
Q
E

= == =
Elektrino polje naelektrizirane uplje kugle
S
1
a
Q>0
E
v
Zbog homogenog prostora polje e izvan kugle biti simetrino i
radijalno.
Ne moemo bez rauna zakljuiti o rasporedu i iznosu polja ni
unutar, ni izvan kugle.
konst
a
Q
= =
2
4

S
1
a
a r < << <
obuhvaeni naboj = 0
a r > >> >
obuhvaeni naboj =Q
r
S
2
r
S
2
0 : = < Q a r
Q Q a r = > :
2
4 r E =
0

Q
=
2
0
4 r
Q
E

=
0 = E
2
0
4 r
Q
E

=

2
d
S
S E
v v

= == =
2
d
S
S E

= == =
2
d
S
S E
16
E
o r a
0 = E a r <
2
0
4 r
Q
E

=
a r >
0
2
0
4

= =
a
Q
E
x a m
Na samoj povrini kugle polje je iste jakosti, kao to bi
bilo polje tokastog naboja jednakog iznosa kao naboj
na kugli, a smjetenog u sreditu kugle.
Polje izvan kugle jednakog je iznosa kao da je sav
naboj u sreditu kugle.
Polje unutar kugle jednako je nuli.
Elektrino polje kugle s jednoliko rasporeenim
prostornim nabojem
V
a
E
v
Zbog homogenog prostora
polje e izvan i unutar kugle
biti simetrino i radijalno.

3
3
4
d a V Q
V
= == = = == =

a
a r < << <
obuhvaeni naboj:
a r > >> >
obuhvaeni naboj:
r
S
2
r
S
2

3
3
4
r Q
a r
=
<
Q a Q
a r
= =
>

3
3
4
2
0
3
3 r
a

=
2
0
4 r
Q
E

=
: a r <
0
3
r
E =
: a r >

2
d
S
S E
v v

= == =
2
d
S
S E
2
S E = == =
2
4 r E =
0
3
1
3
4

r = == =
a
2
0
4 r
Q
E

=
a r >
2
0
4 a
Q
E
x a m

=
a r <
0
3
r
E =
E
o r
17
Na samoj povrini kugle polje je iste jakosti, kao to bi
bilo polje tokastog naboja jednakog iznosa kao naboj
kugle, a smjetenog u sreditu kugle.
Polje izvan kugle jednakog je iznosa kao da je sav
naboj u sreditu kugle.
Polje unutar kugle linearno raste s porastom
udaljenosti od sredita kugle.
a 2

Elektrino polje naelektriziranog beskonano
dugakog valjka
h
r 2
S
v
d
E
v
0
S
1 B
S
2 B
S
Zbog simetrije polje e biti
radijalno i jednako u svim
poprenim presjecima.
. konst = == =
? = E
v
rh E 2 =
0

Q
=
0
2

h a
=
r
a
E
0

=
+ ++ + + ++ + = == =

2 1
d d d
B B
S S S
S E S E S E
v v v v v v
= == = = == =

0
d
S
S E

+ ++ +
0
d
S
S E
v v
E
o r a
0 = E a r <
r
a
E
0

=
a r >
0

=
x a m
E
Unutar valjka nabijenog po povrini polje je jednako
nuli.
Polje izvan valjka obrnuto je proporcionalno
udaljenosti od osi valjka (hiperbola).
Maksimalan iznos polja je na samoj povrini valjka i
jednak je plonom naboju podijeljenom s
dielektrinom konstantom.
x
E
v
2
B
Elektrino polje naelektrizirane ravnine
P

. konst = == =
? = E
v
Polje e biti okomito na
ravninu i jednako u svim
tokama ravnine.
1
B
E
v
x
0 = x
18
Gaussov zakon
ELEKTROSTATIKA
0

Q
=
0

S
=
0
2

= E ES 2 =
+ ++ + + ++ + = == =

2 1
d d d
B B v
S S S
S E S E S E
v v v v v v

= == =
S
S E d 2

+ ++ +
P
S E
v v
d
x
E
o
x
0
2

= E
x-komponenta jakosti polja pozitivno nabijene ravnine
Polje nabijene ravnine okomito je na ravninu i
konstantnog je iznosa / 2
0
.
Polje uope ne ovisi o udaljenosti od ravnine!
Polje mijenja smjer na mjestu poloaja ravnine.
Pri pozitivnom naboju ravnine polje je usmjereno od
ravnine, a pri negativnom prema ravnini.
E
v
+
E
v
+
E
v
+
E
v

E
v
+
E
v
. konst = == =
Dvije paralelne ravnine nabijene
jednakom plonom gustoom
naboja suprotnih predznaka
A
B
0
2

=
+
E
0
2

=
E
x
E
o
x
A
x
B
x
0

= E
Izmeu ravnina:
0 0 0
2 2

= + = + =
+
E E E
ravnine okomite na
x-os
Koristei se principom superpozicije lako doemo do
polja dviju nabijenih paralelnih ravnina.
Polje dvije ravnine nabijenih jednakom plonom
gustoom naboja ali suprotnih predznaka iezava
izvan prostora omeenog ravninama.
Izmeu ravnina jednako je dvostrukom iznosu polja
svake ravnine.
Na analogan nain moemo odrediti polje vie
paralelnih ravnina nabijenih konstantnom plonom
gustoom naboja.
19
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINI POTENCIJAL
Rad u elektrostatskom polju
U mehanici je rad jednak umnoku sile i puta:
Ovaj izraz vrijedi jedino ako put i sila imaju isti smjer.
ELEKTROSTATIKA Elektrini potencijal
s F A
meh
= == =
s
v
F
v

cos s F A
meh
= == = s F A
meh
v
v
= == =
Uz pravocrtno gibanje i silu konstantnu po smjeru i
iznosu rad je jednak skalarnom produktu vektora sile i
puta.
F
v
Openito, smjer i iznos sile mogu se mijenjati du
puta, koji ne mora biti pravocrtan.
Tada je iznos rada jednak linijskom integralu
skalarnog produkta sile i diferencijala puta du puta.
A
B
s
v
d

cos s F
s F A
meh
d
d d
= == =
= == = = == =
v
v

= == =
B
A
d s F A
meh
v
v
Energija i rad imaju istu jedinicu mjere (J), i rad se
obino promatra kao promjena energije jednog dijela
sustava koji razmatramo.
Zakon o sauvanju (konzervaciji) energije tvrdi da je
energija u zatvorenom sustavu konstantna. Rad pri
tome predstavlja premjetanje energije iz jednog dijela
sustava u drugi.
Ne postoji ope prihvaena konvencija kad je rad
pozitivan, a kad negativan. Mi emo smatrati da je rad
pozitivan, ako se energija promatranog dijela sustava
smanjuje.
E
v
0
Q E F
e
v v
= == = A
B
C
0
Q
e meh
F F
v v
= == =

F F F
e meh
v v v
= == = = == =
) cos( Fl ) cos( Fl A
meh
2 0
CB AC
+ ++ + = == =
cos
AB AC
Fl Fl = == = = == =
20
A
B
C
0
Q E F
e
v v
= == = 0
Q
e meh
F F
v v
= == =
E
v

cos Fl A
AB meh
= == =
A
B
C
0
Q E F
e
v v
= == = 0
Q
e meh
F F
v v
= == =
E
v

= == =
B
A
dl F A
meh
v v
Pri pomicanju naboja u elektrinom polju vanjskom
mehanikom silom, ulae se mehaniki rad.
Iznos tog rada najlake je odrediti u homogenom
polju, ali openito vrijedi da e iznos rada ovisiti samo
o poloaju poetne i zavrne toke puta kojim
premjetamo naboj.
Taj rad je mogao biti utroen jedino na poveanje
energije elektrostatskog polja.
Energija elektrostatskog polja vea je kad se naboj
nalazi u toki B, nego u toki A.
Iznos rada jednak je razlici energije u zavrnoj i
poetnoj toki puta.
Energiju polja W
pA
, odnosno W
pB
nazivamo
potencijalna energija, jer polje oito ima sposobnost
izvravanja rada.

= == = = == = = == = = == =
B
A
B
A
0 0
B
A
d d d l E Q l E Q l F A
meh
v r v r v v
A B p p
W W = == =
ELEKTROSTATIKA
Pojam elektrinog potencijala
Elektrini potencijal
Ako definiramo da energija naboja Q
0
u referentnoj
toki ima vrijednost nula, a u toki P vrijednost W
P
,
moemo rei da je energija proporcionalna umnoku
naboja i neke veliine koja ovisi samo o poloaju:
Veliinu zovemo elektrini potencijal. Potencijal je
skalarna veliina i ovisi o poloaju referentne toke.
0 P P
Q W = == =
0
P
P
Q
W
= == =
21
Budui da je skalar, vrijednost potencijala je
jednoznano definirana s jednim brojanim podatkom.
Nezgodna je strana potencijala to je on definiran
samo u odnosu na referentnu toku.
Da bi se lake raunalo s potencijalom, najee se
uzima da je referentna toka u beskonanosti, ili da je
to toka uzemljenja.
esto se to podrazumijeva, ak iako nije eksplicitno
navedeno.
Jedinicu mjere za potencijal odredimo iz njegove
definicije:
[ ]
[ ]
[ ] Q
W
=
C
J
= == =
As
Ws
= == =
As
VAs
= == = V = == =
ELEKTROSTATIKA
Potencijal tokastog naboja
Potencijal toke u okoliu tokastog naboja moemo
odrediti preko rada:
0 e
Q E F
v v
= == =
e
F F
v v
= == =
P
r
0
r
v
l
v
d
P
0
Q
Q
0
2
0
4
1
r
r
Q
E
v
v

= == =

= == =
P
d
P
r
l F W
v v

= == =
P
2
0
0
d
4
r
r
r - QQ

P 0
0
1
4 r
QQ

= == =
P 0 0
P
P
4 r
Q
Q
W

= == = = == =
Potencijal tokastog naboja ima karakter hiperbole.

0
r
r
Q
0
4
= == =
Moemo raunati direktno preko jakosti polja:
Potencijal smo raunali preko rada:
P 0 0
P
P
4 r
Q
Q
W

= == = = == =
r
Q
l E l E
Q
W
r
r
0 0
4
d d

= == = = == = = == = = == =

v v v v
p 0
0
0 P
1
4
d d
P P
r
QQ
l E Q l F W
r r

= == = = == = = == =
v v v v
22
Openito vrijedi da je potencijal bilo koje toke A u
odnosu na referentnu toku R:
Ovo vrijedi za bilo kakvo polje, a ne samo za polje
tokastog naboja.
To e postati jasnije malo kasnije, kad budemo
raunali potencijal proizvoljnog rasporeda naboja.

= == = = == =
A
R
R
A
d d l E l E
v v v v

ELEKTROSTATIKA
Elektrini napon
Razlika potencijala toaka A i B (u odnosu na
referentnu toku R) iznosi:
Elektrini napon

= == =
R
B
R
A
B A
d d l E l E
v v v v

+ ++ + = == =
B
R
R
A
d d l E l E
v v v v
B A
B
A
B
R
R
A
d d d = == = = == = + ++ +

l E l E l E
v v v v v v
AB
U = == =
Ovu razliku potencijala nazivamo napon izmeu
toaka A i B.
Napon izmeu dvije toke u elektrostatskom polju
jednak je integralu skalarnog produkta elektrinog
polja i puta od jedne do druge toke.
Elektrini napon

= == = = == =
B
A
B A AB
dl E U
v v

ELEKTROSTATIKA
Potencijal raspodijeljenog naboja
Pri odreivanju potencijala raspodijeljenog naboja
postupit emo analogno kao pri odreivanju
elektrinog polja raspodijeljenog naboja.
Obrazloenje za taj postupak je jednako kao i za
elektrino polje: prostor je homogen i ima konstantna
svojstva.
Potencijal emo dakle raunati superpozicijom, tj.
zbrajanjem doprinosa svih elementarnih naboja.
23
Vie tokastih naboja
1
Q
2
Q
i
Q
n
Q
1
r
n
r
2
r
i
r
i
i
i
r
Q
0
4
= == =
n i
+ ++ + + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == = L L
2 1

= == =
= == =
= == =
= == =
= == = = == =
n i
i i
i
n i
i
i
r
Q
1 0 1
4
1

r
l Q d d = == =
l
l=L
l=0
Q
Linijski naboj
= == = = == =
r
Q d
4
1
d
0

r
l d
4
1
0

= == = = == =
L L
l
r
d
4
1
d
0

Ploni naboj
S
r
dQ= dS

= == = = == =
S S
S
r
d
4
1
d
0

= == = = == =
r
Q d
4
1
d
0

r
S
0
4
d

V
r

dQ= dV
Prostorni naboj
= == = = == =
r
Q d
4
1
d
0

r
V
0
4
d

= == = = == =
V V
V
r
d
4
1
d
0

ELEKTROSTATIKA
Zakon o cirkulaciji vektora jakosti
elektrinog polja
put 1:
Zakon o cirkulaciji vektora jakosti elektrinog polja
E
v
A
B
1
2
put 2:
B A
A1B
d = == =

l E
v v
A B
B2A
d = == =

l E
v v
24
Zakon o cirkulaciji vektora jakosti elektrinog polja
Ako zbrojimo ove integrale, dobijemo:
Ova relacija vrijedi za bilo kakvu zatvorenu konturu i
naziva se zakon o cirkulaciji vektora jakosti elektrinog
polja.
0 d = == =

l E
v v
0 d d
A B B A
B2A A1B
= == = + ++ + = == = + ++ +

l E l E
v v v v
ELEKTROSTATIKA
Ekvipotencijalne plohe
Silnice elektrinog polja tokastog naboja
Jedan od naina vizualizacije elektrinog polja je
pomou silnica polja. Gustoa silnica je
proporcionalna jakosti polja, a smjer silnica daje smjer
polja u promatranoj toki. Do silnica smo doli
razmatranjem vektora jakosti elektrinog polja.
Q
Q
Q
Ekvipotencijalna ploha
Dvodimenzionalni prikaz
ekvipotencijalnih ploha
tokastog naboja
(ekvipotencijalne linije)
r
Q
0
4
= == =
Silnice i ekvipotencijalne linije tokastog
naboja
Silnice i ekvipotencijalne plohe tokastog naboja su
meusobno okomite.
Silnice, odnosno vektor jakosti elektrinog polja
probadaju ekvipotencijalne plohe pod pravim kutem.
Q
konst. = == =
l
v
d
E
v
A
B
Ova je jednadba
zadovoljena jedino ako
imamo pravi kut izmeu
vektora polja i diferencijala
puta.
Vektor jakosti elektrinog polja uvijek okomito probada
ekvipotencijalne plohe.
l E
v v
d = == =
( (( ( ) )) ) 0 d , cos d = == = = == = l E l E
v v
B A AB
= == = U
25
Potencijal uvijek raste u smjeru suprotnom od smjera
vektora jakosti elektrinog polja.
To se najlake vidi na prikazu potencijala i polja
tokastog naboja, ali vrijedi i sasvim openito.
Q
vei iznos potencijala
manji iznos potencijala
r
Q
0
4
= == =
E
v
za dvije bliske
ekvipotencijalne plohe:
0
n
v
n d

d + ++ +
A
B
Elektrino je polje jednako negativnoj derivaciji
potencijala u smjeru normale na ekvipotencijalne
plohe.
( (( ( ) )) ) n Ed d = == = + ++ +
n
E
d
d
= == =
0
d
d
n
n
E
v
v

= == =

= == =
B
A
B A
dl E
v v

ELEKTROSTATIKA
Potencijal karakteristinih modela
Potencijal naelektrizirane uplje kugle
S
a
E
v
E
0 r a
0 = E
a r <
2
0
4 r
Q
E

= == =
a r >
: a r <
: a r >
r
Q
0
4
=
a
Q
0
4
=

= == =
r
l E
v v
d

+ ++ + = == = = == =
a
a
r r
l E l l E
v v v v v v
d d 0 d

= == =
r
r
r Q
2
0
d
4
0
2
0
0
0
4
d d
r
r
Q
E r E
r r l
v
v
v
v
v

= == = = == =
= == =
= == =

0 r a
r
Q
0
4
a
Q
0
4
26
Potencijal dobijemo integriranjem skalarnog produkta
vektora jakosti elektrinog polja i diferencijala puta.
Pri udaljavanju od povrine kugle potencijal opada po
zakonu hiperbole, pa u beskonanosti iezava (ima
vrijednost 0).
Unutar kugle nema elektrinog polja, pa potencijal ima
konstantnu vrijednost.
Za promjer kugle 0, imamo tokasti naboj, a vrijednost
potencijala u toj je toki beskonana.
Potencijal naelektriziranog upljeg valjka
Kao i kod uplje kugle, elektrino polje je unutar valjka
jednako nuli.
E
0 r a
a 2

r
Polje opada sporije pri udaljavanju od naboja nego
kod kugle, pa za referentnu toku ne moemo uzeti
toku u beskonanosti, jer bi dobili nedefiniran
rezultat.
Zato za referentnu toku uzimamo neku toku na
konanoj udaljenosti R od osi valjka.
: a r >
r
R a
ln
0

=

= == = = == =
R
r
R
r
r
r a
l E
d
d
0

v v
R
a
R a
ln
0

r
R a
ln
0

0
r
a
Potencijal beskonano dugog nabijenog upljeg valjka
r
R
ln
2
0

R

0
r
Potencijal beskonano dugog pravocrtnog linijskog naboja

r
Pri integriranju koristimo jednake supstitucije kao i kod
kugle.
Pri udaljavanju od povrine valjka potencijal opada po
logaritamskom zakonu, pa u beskonanosti ima
vrijednost - .
Unutar valjka nema elektrinog polja, pa potencijal ima
konstantnu vrijednost.
Za promjer valjka 0, imamo linijski naboj, a vrijednost
potencijala je na toj liniji beskonana.
27
Potencijal naelektrizirane ravnine
Jakost polja naelektrizirane ravnine ne ovisi o
udaljenosti od ravnine.
x
E
0
x
0
2

= E
E
v

x
x
0 = x
E
v
I ovdje moramo integrirati do referentne toke x
ref
postavljene na konanu udaljenost.
( ) x x
ref
=
0
2

= == =
ref
x
x
x E
v
v
d

= == =
ref
x
x
x d
2
0

Potencijal pozitivno nabijene ravnine
( (( ( ) )) ) x x
ref

0
2

0
x ref
x
ref
x
Potencijal dvije paralelne ravnine nabijene konstantnim plonim
nabojem suprotnog predznaka
x
E
0
x
A
x
B
x
0

= E

B
x 0
x
A
x
( (( ( ) )) )
B A
0
x x

Potencijal opada linearno pri udaljavanju od nabijene
ravnine.
Referentnu toku moramo postaviti na konanu
udaljenost od ravnine.
Kod dvije paralelne ravnine nabijene nabojem
suprotnih predznaka polje izvan prostora omeenog
ravninama jednako je nuli.
Potencijal se mijenja linearno samo u prostoru meu
ravninama.
ELEKTROSTATIKA
VODI U ELEKTROSTATSKOM POLJU
Naelektrizirani vodi
28
ELEKTROSTATIKA Vodi u elektrostatskom polju
+
+
+
+
+
+
+
+
izolator
+
+
+
+
+
+
+
+
nabijeni izolator
vodi
+ ++ +
+
+ ++ + + ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ + + ++ +
+
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ + + ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ + + ++ + + ++ +
+ ++ +
Nabijanje vodljive kugle nabijenim izolatorom Nabijanje vodljive kugle nabijenim izolatorom
Vodi se ne moe elektriki nabiti trljanjem poput
izolatora.
Naboji na povrini nabijenog izolatora stvaraju
elektrino polje i unutar izolatora.
U izolatoru (dielektriku) moe postojati elektrostatsko
polje, jer je elektronski plin teko pokretan
Kad bi u vodiu postojalo elektrino polje ono bi
izazvalo kretanje elektrinih naboja, odnosno
elektrinu struju.
Vodi se moe elektriki nabiti prenoenjem naboja na
vodi.
Ako se vodi nabija prenoenjem naboja s izolatora,
treba povlaenjem izolatora po povrini vodia
osigurati prijenos to veeg iznosa naboja na vodi.
Samo doticanjem vodia nabijenim izolatorom
prenijelo bi se na vodi samo mali iznos naboja s
izolatora.
Ako se naboj prenosi s drugog vodia, dovoljan je
samo kratkotrajan dodir vodia.
ELEKTROSTATIKA
Raspodjela naboja u vodiu
Vodi u elektrostatskom polju
'
S
0 = E
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
0 E
Vodi u presjeku
0 d
0
'
'
= == = = == =

Q
S E
S
v v
Budui da bi elektrino polje u vodiu stvorilo
elektrinu struju, oito je da u vodiu ne moe biti
elektrostatskog polja.
Raspodjela naboja u vodiu je takva da je na svakom
mjestu unutar vodia elektrino polje jednako nuli.
Naboji unutar vodia ne mogu postojati, jer bi u tom
sluaju prema Gaussovom zakonu i unutar vodia
postojalo elektrino polje.
Sav je naboj raspodijeljen po povrini vodia.
29
konst.
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Osim kod nabijene kugle, raspodjela plonog naboja
po povrini nabijenog vodia nije konstantna.
ELEKTROSTATIKA
Elektrino polje na povrini vodia
v
S
konst. = == =
0
S
Za dovoljno malenu
povrinu S :
E
v
0 h
p
S
Povrina vodia
0
S E = =
0

Q
=
0
0

S
=
0

= E

+ ++ + + ++ + = == =
p 0 v
d d d d
S S S S
S E S E S E S E
v v v v v v v v

Ako primijenimo Gaussov zakon na zamiljeni valjak,
obuhvaeni je naboj jednak obuhvaenom plonom
naboju.
U vodiu nema polja, pa je jedini doprinos integralu
onaj s vanjske baze valjka.
Tangencijalna komponenta polja ne moe postojati, jer
bi izazvala kretanje naboja po povrini vodia.
Normalna komponenta polja je jednaka plonoj
gustoi naboja podijeljenoj s dielektrinom
konstantom.
Cijeli je vodi uvijek na istom potencijalu.
To se lako moe zakljuiti iz injenice da je polje u
vodiu jednako nuli.
Naime, razliku potencijala izmeu dvije toke
dobijemo integriranjem jakosti polja du puta od jedne
do druge toke.
Ako taj put prolazi kroz vodi, gdje je polje jednako
nuli, i razlika je potencijala jednaka nuli.
To ne znai nita drugo nego da su obadvije toke na
istom potencijalu.
30
ELEKTROSTATIKA
Raspodjela naboja po povrini vodia
Dvije naelektrizirane kugle spojene vodiem
+
+
+
+
2

2

2
a
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+ +
+
+
+
+
+
+
+
1

1

1
a
0
1 1
1 0
2
1 1
1 0
1
1
4
4
4

a
a
a
a
Q
= = =
0
2 2
2

a
=
+ +
+
+ +
+
0
2 2
0
1 1

a a
1
2
2
1
a
a

+
Plona gustoa naboja na povrini vodia nije
konstantna, osim na kugli.
Elektrino polje je proporcionalno plonoj gustoi
naboja, pa ni ono nije konstantno.
Openito se raspodjela naboja ne moe jednostavno
odrediti.
Uvid u raspodjelu naboja moe se dobiti razmatranjem
naboja na dvije vodljive kugle razliitih promjera
meusobno spojenih vodiem.
Obje kugle nalaze se na istom potencijalu, jer su
vezane vodiem, pa bi svaka razlika potencijala
uzrokovala kretanje naboja
Da je svaka od kugli usamljena u prostoru, potencijal
bi mogli egzaktno odrediti.
Za vezane kugle to nije mogue, a iz priblinog rauna
dobiju se odnosi gustoe naboja na pojedinim
kuglama.
Taj raun nije egzaktan, ali ipak daje uvid u raspodjelu
naboja.
Plona gustoa naboja, a time i elektrino polje bit e
to vee to je radijus zakrivljenosti povrine vodia
manji.
N nabijenom tijelu naboj e se najvie koncentrirati na
iljcima, i tamo e jakost polja biti najvea.
Gustoa naboja e biti niska na dijelovima plohe koji
su ravni, ili imaju negativan radijus (gledano iz
naelektriziranog tijela), kao npr. unutranja povrina
metalne ae.
ELEKTROSTATIKA
Elektrina influencija
31
_
+
Smjer sile na naboje u vodljivom tijelu u homogenom polju
E
v
Slika polja s vodljivim tijelom unesenim u homogeno polje
E
v
+
+
+
+
+
_
_
_
_
_ 0
v v
= == = E
Kad bi u vodiu postojalo elektrino polje ono bi
izazvalo kretanje elektrinih naboja, odnosno
elektrinu struju.
Ako nenabijeni vodi postavimo u elektrino polje,
moraju biti zadovoljena dva osnovna uvjeta:
cijeli vodi mora biti na istom potencijalu,
unutar vodia ne moe postojati elektrino polje.
S druge strane, ranije je na tom mjestu postojalo polje.
U vodiu e kratkotrajno doi do pomicanja naboja,
sve dok se ne uspostavi takav raspored naboja, da u
vodiu vie nema elektrinog polja.
Ukupan naboj u vodiu se pri tome ne mijenja i ostaje
jednak nuli.
Dolazi do razdvajanja naboja, koje nazivamo
elektrina influencija ili elektrostatska indukcija.
Iznos naboja koji se razdvoji zovemo influencirani ili
inducirani naboj.
Iznos induciranog naboja ovisi o jakosti polja, obliku i
povrini vodia, ali i o njegovom poloaju u odnosu na
smjer polja.
Ako se u elektrino polje postavi tanka vodljiva folija
okomito na silnice polja (tj. na ekvipotencijalnu plohu)
raspored elektrinog polja izvan vodia (folije) nee se
pri tome uope promijeniti!
Iznos influenciranog naboja je jednak ukupnom
elektrinom toku koji ulazi na povrinu vodia,
pomnoenom s dielektrinom konstantom.
Plona gustoa influenciranog naboja na povrini
vodia jednaka je jakosti polja na promatranom mjestu
povrine pomnoenoj s dielektrinom konstantom.
Budui da se raspored polja openito mijenja
unoenjem vodia u polje, raspored polja i
influenciranog naboja ne moe se jednostavno
odrediti.
U nekim se sluajevima moe zbog simetrije
jednostavno odrediti ukupan iznos influenciranog
naboja.
32
Slika polja izvan vodia se mijenja u odnosu na stanje
prije unoenja vodia u polje.
Inducirani naboji na povrini vodia postaju izvori
odnosno ponori elektrinim silnicama.
Silnice (tj. vektor elektrinog polja) su uvijek pod
pravim kutem u odnosu na povrinu vodia.
To je u skladu s injenicom da je cijela povrina
vodia na istom potencijalu, tj. da predstavlja
ekvipotencijalnu plohu.
Polje u unutranjosti upljeg vodia
E
v
+
+
+
+
+
_
_
_
_
_
0
v v
= == = E
Ako vodi ima u sebi upljinu, cijela unutarnja ploha
vodia nalazi se na istom potencijalu.
Posljedica toga je da u unutranjosti vodia nema
elektrinog polja.
Ova se pojava moe praktino iskoristiti, i zatititi
odabrani prostor od elektrostatskog polja.
Zatita se postie i pomou metalne reetke ili mree,
koja se naziva Faradayev kavez.
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
0 = E
v
0
2
0
4
r
r
Q
E
v
v

=
0
2
0
4
r
r
Q
E
v
v

=
Q
Slika polja naboja u sreditu uplje vodljive kugle
Ako u sredite uplje vodljive kugle unesemo naboj,
unutar kugle e se stvoriti elektrino polje iste jakosti
kao da kugle ni nema.
Na unutarnjoj plohi kugle inducirat e se naboj istog
iznosa i suprotnog predznaka kao i naboj u sreditu
kugle.
Cijela je kugla na istom potencijalu i u stjenki kugle
jakost polja je jednaka nuli.
Budui da naboj na kugli mora ostati jednak kao i prije
unoenja naboja, na vanjskoj plohi kugle inducira se
naboj istog predznaka i iznosa kao i naboj u sreditu.
Naboj na vanjskoj plohi kugle jednoliko e se
rasporediti.
Elektrino polje izvan kugle bit e jednako elektrinom
polju jednoliko naelektrizirane kugle, odnosno bit e
isto takvo kao i polje tokastog naboja smjetenog na
mjestu sredita kugle.
33
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
0 = E
v
0
2
0
4
r
r
Q
E
v
v

=
Slika polja naboja izvan sredita uplje vodljive kugle
Q
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Naboj u unutranjosti uplje uzemljene vodljive kugle
Q
0 = E
v
0 = E
v
Ako naboj nije u sreditu kugle, polje unutar kugle nee
biti centralno simetrino.
Influencirani naboj bit e jednak iznosu naboja u kugli,
ali na unutranjoj plohi kugle nee biti jednoliko
rasporeen.
U stijenki kugle nee biti polja.
Na raspored naboja na vanjskoj plohi kugle djeluje
samo polje izvan kugle, pa e se on jednoliko
rasporediti.
Kao posljedica jednolike raspodjele naboja na povrini
kugle, polje izvan kugle bit e simetrino.
Polje izvan kugle imat e jednaku vrijednost kao polje
tokastog naboja koji bi se nalazio na mjestu sredita
kugle.
Mjerenjem polja izvan kugle ne bismo mogli znati da li
se naboj nalazi u sreditu kugle, izvan sredita, ili je
nanesen na samu kuglu.
Ako kuglu s nabojem u unutranjosti uzemljimo, naboj
na vanjskoj plohi otii e u zemlju.
Naboj na unutranjoj plohi ostat e vezan nabojem u
kugli.
Polje u unutranjosti kugle nee se promijeniti.
Polje izvan kugle e nestati, tj. jakost polja bit e
jednaka nuli.
ELEKTROSTATIKA
Elektrini dipol
34
Elektrini dipol su dva tokasta naboja suprotnih
predznaka meusobno vezana na vrstom malom
razmaku l.
Dipoli se esto pojavljuju u prirodi (npr. mnoge
molekule pokazuju svojstva dipola).
ELEKTROSTATIKA Elektrini dipol
Q + Q
l
Elektrini dipol
Q +
Q
l
Sile na elektrini dipol u homogenom polju
E
v
+
F
v
F
v
E Q F
v v
=
Translatorna sila
0 = == = + ++ + = == =
+ ++ +
F F F
t
v v v
Moment na elektrini dipol u homogenom polju
E
v
+
F
v
F
v
E Q F F F
v v v v
= == = = == = = == =
+ ++ +
= == = + ++ + = == =
+ ++ + + ++ +
F r F r M
v
v
v
v
v
+
r
v
r
v
0
Q +
Q
l
v
( (( ( ) )) ) E r r Q Q E r Q E r
v
v v
v
v
v
v
= == = = == =
+ ++ + + ++ +
E l Q
v v
= E p
v
v
=
Veliinu nazivamo elektrini moment dipola ili
dipolni moment.
p l Q
v
v
=
Dipolni moment ne ovisi o vanjskom elektrinom polju,
ve je on karakteristika samog dipola.
Pri definiciji dipolnog momenta uvijek smatramo da je
smjer duine koja spaja naboje dipola od negativnog
prema pozitivnom naboju.
Da bismo dobili iznos momenta kojim vanjsko polje
djeluje na dipol, treba vektorski pomnoiti dipolni
moment s vektorom jakosti elektrinog polja.
Sile na elektrini dipol u nehomogenom polju
+
F
v
E
v
Q +
Q
F
v
l
Translatorna sila
0 + ++ + = == =
+ ++ +
F F F
t
v v v
U nehomogenom polju se osim momenta pojavljuje i
translatorna sila na dipol.
U nehomogenom polju translatorna sila postoji i onda
ako je dipolni moment kolinearan s elektrinim poljem.
Moment je maksimalan kad je dipolni moment okomit
na silnice polja, a jednak nuli kad je kolinearan s
vektorom polja.
35
ELEKTROSTATIKA
DIELEKTRIK U ELEKTROSTATSKOM
POLJU
Polarizacija dielektrika
ELEKTROSTATIKA Dielektrik u elektrostatskom polju
Jedno od osnovnih svojstava dielektrika je vrsta
veza elektronskog plina s molekulama dielektrika.
Pojedini elektroni mogu napustiti molekule uz koje su
vezani samo uz vrlo jako vanjsko elektrino polje.
Ako se neki elektroni otrgnu od svojih molekula, nee
biti nadomjeteni elektronima iz susjednih molekula.
ak i u slabom elektrinom polju elektronski plin e
se ipak pomaknuti za malenu udaljenost, ne
naputajui vezu sa svojom molekulom.
+
-
Nepolarna molekula.
Nepolarna molekula
u elektrinom polju
elektronski oblak
E
v
+
-
l
To znai da je molekula postala dipol. Dipolni moment
takvog dipola bit e to vei, to je vanjsko elektrino
polje jae.
Dipolni moment tog dipola orijentiran je u smjeru
vanjskog elektrinog polja, koje ga uzrokuje.
Taj e se proces odviti u svim molekulama dielektrika
koji se nae u elektrinom polju.
Izmeu sredita negativnog naboja (elektronskog
plina) i pozitivnog naboja pojavljuje se neka udaljenost
l.
Polarna molekula.
Polarna molekula u
elektrinom polju
E
v
+
-
+
-
Postoje i materijali kod kojih pojedine molekule
predstavljaju dipole, tzv. polarne molekule.
Primjer takvog dielektrika je voda, ija molekula ima
jako izraen polarni efekt.
U vanjskom elektrinom polju takva e se molekula
nastojati postaviti u takav poloaj da se njen dipolni
moment poklapa sa smjerom vanjskog elektrinog
polja.
To nee biti u potpunosti mogue, jer je molekula kod
krutih dielektrika vezana intermolekularim silama za
susjedne molekule.
36
U tekuim i plinovitim dielektricima pojedine molekule
se kreu u razliitim smjerovima i rotiraju (Brownovo
gibanje).
Tako e i tamo orijentacija dipola u smjeru vanjskog
polja ovisiti o jakosti elektrinog polja.
Budui da je vei broj dipola orijentiran u istom smjeru
(odnosno da su se zbog vanjskog polja pojavili dipoli
orijentirani svi u istom smjeru), i cijeli e dielektrik
pokazivati neka svojstva koja nije imao prije pojave
vanjskog polja.
E
v
+ - + - + - + -
+ - + - + - + -
+ - + - + - + -
+ - + - + - + -
+ - + - + - + -
+ - + - + - + -
+ - + - + - + -
ploni naboj
Proces pojavljivanja, odnosno orijentacije dipola
dielektrika u elektrinom polju naziva se polarizacija
dielektrika.
Utjecaj naboja pojedinih dipola unutar dielektrika se
ponitava.
Ako je vanjsko polje homogeno, na povrini dielektrika
pojavljuje se ploni naboj:
E
p
= == =
Ispitivanja pokazuju da koeficijent ima konstantnu
vrijednost, tj. da je gustoa induciranog naboja
proporcionalna jakosti elektrinog polja.
ELEKTROSTATIKA
Vektor elektrine polarizacije
Dielektrik u elektrostatskom polju
Stanje unutar dielektrika moe se opisati vektorom
gustoe dipolnog momenta.
Taj se vektor zove vektor elektrine polarizacije:
Ploni naboj dobro opisuje stanje na povrini
dielektrika, ali ne daje informaciju o stanju unutar
dielektrika.
p
( (( ( ) )) )
V
p
P
d
dV

= == =
v
v
Jedinica mjere vektora elektrine polarizacije bit e:
To je jedinica mjere plonog naboja.
Za veinu dielektrika je vektor elektrine polarizacije
proporcionalan jakosti polja na promatranom mjestu.
[ ]
[ ]
[ ] V
p
P =
2 3
m
As
m
Asm
= == = = == =
37
Zato moemo pisati:
Pri tome je
e
bezdimenzionalna konstanta koja se
zove elektrina susceptibilnost dielektrika.
Elektrina susceptibilnost vakuuma je nula, a za sve je
realne dielektrike vea od nule.
E P
v v
e 0
= == =
p

-
-
-
-
-
-
+
+
+
+
+
+
polarizirani
dielektrik
E
v
strujnice
vektora polarizacije
Dielektrik u nehomogenom polju
U vakuumu nema materije koja bi se mogla
polarizirati, pa je vektor polarizacije jednak nuli.
U dielektriku vektor polarizacije moemo vizualizirati
kao vektorsko polje koje ima izvore u negativnom
plonom naboju na vanjskoj plohi dielektrika, a ponore
u pozitivnom plonom naboju na povrini.
Pri tome su to naboji koje je induciralo vanjsko
elektrino polje u procesu polarizacije (a ne
eventualno naneseni naboji).
U homogenom polju vektor elektrine polarizacije imat
e konstantan iznos i smjer u cijelom volumenu
dielektrika.
U nehomogenom polju vektor elektrine polarizacije
razlikovat e se od toke do toke po iznosu i smjeru.
Ako imamo homogeno polje, unoenjem dielektrika u
homogeno polje ono e postati nehomogeno, jer e
polje u dielektriku inducirati elektrine dipole, ije e
se polje superponirati ranijem homogenom polju.
ELEKTROSTATIKA
Tok vektora elektrine polarizacije
Vektor elektrine polarizacije rasprostire se samo
unutar polariziranog dielektrika.
Njegove strujnice izviru iz induciranog negativnog
plonog naboja, a poniru u induciranom pozitivnom
plonom naboju na povrini dielektrika.
Tok vektora elektrine polarizacije moemo razmatrati
analogno kako smo razmatrali tok vektora jakosti
elektrinog polja:
S P
v v
d d
P
= == =
38
p
-
-
-
-
-
-
+
+
+
+
+
+
polarizirani dielektrik
P
v
S
v
d
S
ploha integracije
p
Q
p
d Q S P
S

= == =
v v
Tok vektora elektrine polarizacije kroz zatvorenu plohu
Ukupan tok vektora elektrine polarizacije kroz
zatvorenu plohu jednak je negativnoj vrijednosti
obuhvaenog induciranog plonog naboja na
dielektriku.
Negativni predznak pojavljuje se zbog toga to je
smjer vektora elektrine polarizacije od negativnog
prema pozitivnom induciranom naboju.
Ako bi plohom obuhvatili cijeli dielektrik tok vektora
elektrine polarizacije bi bio jednak nuli. Isto bi
naravno vrijedilo i onda ako ploha uope ne obuhvaa
dielektrik, kao i onda ako dielektrik nije polariziran.
ELEKTROSTATIKA
Vezani naboj
Ploni naboj induciran na povrini dielektrika ne
moe napustiti molekulu na koju je vezan, pa ga
nazivamo vezani naboj.
p

Vezani naboj
Taj naboj postoji samo ako postoji vanjsko elektrino
polje koje ga inducira.
On ima znatan utjecaj na raspored i jakost elektrinog
polja i unutar i izvan polariziranog dielektrika.
Vezani naboj
E
v
S
Q
=
0

0
0
0

= E
Nabijena kugla u vakuumu
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+ +
+
+
+
+
+
+
+
0

jakost polja na
povrini kugle:
Vezani naboj
E
v
Nabijena kugla u dielektriku
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+ +
+
+
+
+
+
+
+
0

dielektrik
p 0
= == =
0
p 0
0
'

= == = E
p

0 0
' E E < << <
jakost polja na
povrini kugle:
39
Vezani naboj
Na povrini dielektrika uz vodljivu kuglu pojavit e se
vezani naboj ija je plona gustoa proporcionalna
jakosti elektrinog polja.
Ukupna plona gustoa naboja na plohi kugle e biti
jednaka razlici naboja na kugli i induciranog naboja u
dielektriku.
Jakost polja u dielektriku bit e manja nego to je bila
u vakuumu.
Ako nabijenu kuglu stavimo u dielektrik (npr. uronimo
je u izolacijsko ulje), dipoli u dielektriku e se postaviti
u smjer elektrinog polja.
ELEKTROSTATIKA
Permitivnost dielektrika
Preko vektora elektrine polarizacije definirali smo
susceptibilnost dielektrika
e
kao bezdimenzionalnu
konstantu.
Umjesto ove konstante ee se koristi konstanta
r
koja se zove relativna dielektrina konstanta. Pri tome
vrijedi:
E P
e

0
= == =
e r
+ ++ + = == = 1
Uzrok tome je jako izraen utjecaj polarnih molekula
vode.
Relativna dielektrina konstanta:
za vakuum ima vrijednost 1,
kod veine uobiajenih dielektrika kree se u granicama od 3 do 10, ali
moe biti i mnogo vea,
kod destilirane vode ima vrijednost 81.
Homogeno polje u destiliranoj vodi e biti 81 puta
slabije nego u vakuumu!
Relativna dielektrina konstanta
r
je broj koji govori
koliko puta neki dielektrik smanjuje jakost elektrinog
polja u odnosu na vakuum.
Relativna dielektrina konstanta je bezdimenzionalna
veliina.
Uz relativnu dielektrinu konstantu esto se koristi i
apsolutna dielektrina konstanta (permitivnost) koja
ima vrijednost:
( (( ( ) )) )
e r
+ ++ + = == = = == = 1
0 0
Permitivnost ima istu jedinicu mjere kao i permitivnost
vakuuma.
ELEKTROSTATIKA
Poopeni Gaussov zakon
40
Gaussov zakon vrijedi bez ikakvih ogranienja, pa ga
moemo primijeniti i tako da potpuno ili djelomino
obuhvatimo i nekakav dielektrik.
S
ploha integracije
ne obuhvaa dielektrik
1
Q
2
Q
i
Q
n
Q
0
1
d
Q
S E
n
i
i
S

= == =
= == =
v v
p
Q
+
polarizirani
dielektrik
-
-
-
-
-
-
+
+
+
+
+
S
1
Q
2
Q
i
Q
n
Q
? d = == =

S
S E
v v
ploha integracije djelomino
obuhvaa dielektrik
0
d

= == =
Q
S E
S
v v
= == =
+ ++ +
= == =

= == =
0
1

p
n
i
i
Q Q

= == =

= == =
S
n
i
i
S P Q
v v
d
1
1 0


= == =
= == = + ++ +
n
i
i
S S
Q S P S E
1
0
d d
v v v v

( (( ( ) )) )

= == =
= == = + ++ +
n
i
i
S
Q S P E
1
0
d
v v v

= == =
= == =
n
i
i
S
Q S D
1
d
v v
D P E
v v v
= +
0

Gaussov zakon moemo primijeniti i tako da
djelomino ili potpuno obuhvati i dielektrik.
Pri tome se mora uzeti u obzir i obuhvaeni inducirani
ploni naboj na povrini dielektrika, koji je posljedica
polarizacije dielektrika.
Jednostavnim transformacijama dobije se tada izraz za
poopeni Gaussov zakon.
Pri tome se po plohi integrira suma dvaju vektora:
D P E
v v v
= +
0

ELEKTROSTATIKA
Vektor elektrinog pomaka
U izrazu za poopeni Gaussov zakon uveli smo novi
vektor:
P E D
v v v
+ =
0

Taj se vektor naziva vektor elektrinog pomaka, vektor
elektrine indukcije ili vektor gustoe elektrinog toka.
Vektor elektrinog pomaka je u izotropnim
dielektricima kolinearan s vektorom jakosti elektrinog
polja:
E E D
r
v v v
= == = = == =
0
41
Izotropni su oni dielektrini materijali koji imaju
jednaka svojstva u svim smjerovima.
Materijali s kristalnom strukturom (npr. kvarc) nemaju
jednaka svojstva u svim smjerovima, pa tamo D i E
nisu nuno kolinearni.
Jedinica mjere za vektor elektrinog pomaka je
jednaka kao i jedinica mjere za vektor polarizacije
odnosno plonog naboja:
[ [[ [ ] ]] ] [ [[ [ ] ]] ][ [[ [ ] ]] ]
2 2
m
C
m
As
m Vm
As
= == = = == = = == = = == =
V
E D
P E D
v v v
+ =
0

Uz relacije izmeu permitivnosti i susceptibilnosti
vrijedi:
E
r
v

0
= == =
= == =
( (( ( ) )) )E
e
v
+ ++ + = == =
= == =
1
0
E E
e
v v

0 0
+ ++ + = == =
= == =
ELEKTROSTATIKA
Elektrino polje na granici dvaju dielektrika
Elektrino polje u dielektriku razlikuje se od polja u
vakuumu.
To znai da se neke veliine skokovito mijenjaju na
granici vakuum-dielektrik.
Uvjete na granici mogue je razmatrati openitije, na
granici dvaju dielektrika.
Pri tome je najjednostavnije razmotriti dva razliita
sluaja: a) polje okomito na granicu i b) polje
paralelno s granicom.
Polje okomito na granicu
0
E
v
0
E
v
1 0 1 r
= == =
1 1 1
E D
v v
=
2 0 2 r
= == =
2 2 2
E D
v v
=
Ako je polje okomito na granicu imamo samo
normalne komponente za koje vrijedi:
Normalne komponente vektora elektrinog pomaka ne
mijenjaju se na granici.
Normalne komponente jakosti elektrinog polja
obrnuto su proporcionalne iznosu dielektrinih
konstanti.
2 1
D D =
2 2 1 1
E E =
1
2
2
1

=
E
E
42
Polje paralelno s granicom
1

2

l
l
E
2 1

=
1 0 1 r
= == =
E E =
1
2 0 2 r
= == =
E E =
2
Ako je polje paralelno s granicom, imamo samo
tangencijalne komponente za koje vrijedi:
Tangencijalne komponente vektora jakosti elektrinog
polja ne mijenjaju se na granici.
Tangencijalne komponente vektora elektrinog
pomaka su proporcionalne iznosu dielektrinih
konstanti.
2 1
E E =
2
2
1
1

D D
=
2
1
2
1

=
D
D
Vektor jakosti elektrinog polja na granici dvaju dielektrika
1 0 1 r
= == =
2 0 2 r
= == =
2
E
v
t
E
1
v
n
E
1
v
t 2
E
v
n
E
2
v
1
E
v
1

2

2 2 1 1
sin sin E E =
t t t
E E E = == = = == =
2 1
1
2
2
1
E
E
n
n
= == =
Vektor elektrinog pomaka na granici dvaju dielektrika
1 0 1 r
= == =
2 0 2 r
= == =
t
D
1
v
1
D
v
1

n
D
1
v
2
D
v
t 2
D
v
n
D
2
v
2

2 2
1 1
cos
cos

D
D
=
=
n n n
D D D = == = = == =
2 1
2
1
2
1
D
D
t
t
= == =
2 2 1 1
cos cos D D =
2 2 1 1
sin sin E E =
Ova je jednakost poznata kao zakon loma silnica
elektrinog polja.
2
1
2
1
tg
tg

= == =
ELEKTROSTATIKA
Elektrina vrstoa dielektrika
43
Ako dielektrik postavimo u elektrino polje koje
postepeno pojaavamo, u jednom e trenutku sile na
elektrine naboje postati vee od sila koje dre naboje
vezane za pojedine molekule dielektrika.
Dolazi do procesa koji se naziva elektrini proboj
dielektrika (izolatora).
Proces je vrlo zamren i brz i ukljuuje u sebi
ionizaciju te termike i kemijske procese.
Dielektrina svojstva gotovo trenutno nestaju.
Jakost (homogenog) elektrinog polja kod koje dolazi
do proboja dielektrika naziva se elektrina vrstoa
dielektrika.
Jedinica mjere za elektrinu vrstou je V/m, ali se u
praksi najee koristi kV/cm.
Vrijednost elektrine vrstoe nije direktno vezana s
ostalim svojstvima dielektrika (dielektrinom
konstantom).
Vakuum kao idealan izolator ima beskonanu
vrijednost elektrine vrstoe.
ELEKTROSTATIKA
Vrste dielektrika
Vrste dielektrika
Vrste polarizacije
Ako dielektrik nema dipolne molekule, tada govorimo
o elektronskoj polarizaciji.
Elektronska je polarizacija praktiki trenutana.
Permitivnost takvog dielektrika je konstantna.
Ako dielektrik ima dipolne molekule, onda je njima
potrebno neko vrijeme da se postave u smjer polja.
Takva se polarizacija naziva releksacijska polarizacija.
Relaksacijska polarizacija moe biti dugotrajna (do
vie sati).
Vrste dielektrika
D
E
remanentni
iznos D
Ovisnost D i E kod feroelektrika
Pri relaksacijskoj polarizaciji vrijednost permitivnosti e
se mijenjati kako se sve vei broj dipola postavlja u
smjer polja.
Proces polarizacije kod mnogih je dielektrika vrlo
sloen.
Ovisnost vektora elektrinog pomaka o elektrinom
polju ne mora biti linearna.
Pri smanjivanju polja neki dielektrici zadravaju
remanentnu polarizaciju.
Nazivaju se feroelektrici.
Vrste dielektrika
44
Vrste dielektrika
Iznos dielektrine konstante
Relativna dielektrina konstanta je broj koji govori
koliko puta se u nekom dielektriku smanjuje jakost
elektrinog polja u odnosu na vakuum.
Iznos relativne dielektrine konstante jedna je od
osnovnih karakteristika svakog dielektrika.
Za veinu najee koritenih dielektrika ta se
vrijednost kree u podruju od 3 do 10.
Neki dielektrici imaju znatno veu vrijednost
permitivnosti (npr. destilirana voda).
Vrste dielektrika
Elektreti
Posebnu grupu dielektrika ine elektreti.
Elektreti su trajno polarizirani dielektrici.
Trajna se polarizacija moe postii tako da se
dielektrik u tekuem stanju postavi u elektrino polje.
Zatim se dielektrik skrutne (hlaenjem ili
polimerizacijom).
Molekule-dipoli ostanu pri tome u svom poloaju kao
kad su se nalazili u elektrinom polju.
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINI KAPACITET
Kapacitet usamljenog tijela
Nabijena vodljiva kugla u vakuumu
E
v
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+ +
+
+
+
+
+
+
+
k
Q
ELEKTROSTATIKA Elektrini kapacitet
Kapacitet usamljene kugle
na povrini kugle
u odnosu na toku u
a
2
0
4 a
Q
E
k
k
= == =
a
Q
k
k
0
4
= == =
Omjer izmeu naboja na kugli i potencijala kugle je
konstantna vrijednost, koju zovemo kapacitet.
Kapacitet kugle ne ovisi o naboju, nego samo o
dimenzijama kugle.
a
Q
k
k
0
4 = == =

k
C = == =
Kapacitet usamljenog vodljivog tijela
Bilo kakvo usamljeno vodljivo nabijeno tijelo bit e
cijelo na istom potencijalu.
Za tijelo bilo kojeg oblika definiramo kapacitet na
jednak nain kao i za vodljivu kuglu:

Q
C =
Kapacitet je konstanta koja ne ovisi o iznosu naboja, i
postoji i onda kad naboja nema.
45
Kapacitet je sposobnost tijela da na sebe primi naboj.
Potencijal tijela se promijeni ako se promijeni iznos
naboja na tijelu.
Iznos naboja na tijelu je proporcionalan iznosu
potencijala.
Konstantu proporcionalnosti zovemo kapacitet.
Jedinicu mjere za kapacitet dobijemo iz definicije
kapaciteta:
[ ]
[ ]
[ ]
Q
C =
(farad)
Farad je jako velika jedinica.
Kapacitet Zemljine kugle je priblino 0.7 mF.
U praksi se zato koriste esto jedinice F i pF.
V
C
= == =
V
As
= == = F = == =
ELEKTROSTATIKA
Kapacitet izmeu dva izolirana tijela
Elektrini kapacitet
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Q +
1

-
-
-
-
-
-
-
-
-
Q
2

2 1 12
= U
Dva izolirana tijela nabijena nabojima suprotnih predznaka
12
12
U
Q
C =
Ako promatramo dva tijela nabijena jednakim
nabojima suprotnih predznaka, sve e silnice
elektrinog polja izvirati u nabojima na tijelu s
pozitivnim nabojem, a ponirati na tijelu s negativnim
nabojem.
Uz referentni potencijal nula u beskonanosti, tijelo s
pozitivnim nabojem bit e na pozitivnom, a tijelo s
negativnim nabojem na negativnom potencijalu.
Razlika potencijala izmeu tijela predstavlja napon
izmeu tijela.
Napon izmeu tijela je proporcionalan naboju na
tijelima.
Kapacitet izmeu dva tijela definiramo na slian nain
kao i kapacitet usamljenog tijela:
U
Q
C =
Kao i kod usamljenog tijela kapacitet ne ovisi o
naponu ili naboju, nego samo o geometrijskom
rasporedu i svojstvima materijala dielektrika koji
razdvajaju tijela.
46
Izmeu bilo kakva dva vodljiva tijela razdvojena
dielektrikom postoji kapacitet.
Ovo svojstvo esto treba uzeti u obzir u praktinim
sluajevima.
U nekim je sluajevima povoljno da je kapacitet to
manji.
U drugim sluajevima treba nam kapacitet odreenog
iznosa.
ELEKTROSTATIKA
Ploasti kondenzator
Elektrini kapacitet
r

0
d
S
S
Ploasti kondenzator
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
D
v
Q + Q
U
Ploasti kondenzator
S d <<
2
= =
S
Q
D
r

D
E
0
= == =
Ploasti kondenzator
Ploasti kondenzator predstavljaju dvije ploaste
elektrode na malenom razmaku.
Izmeu elektroda nalazi se dielektrik.
Ako se na elektrode nanese naboj, izmeu njih se
pojavi elektrino polje, koje je praktiki homogeno.
Jakost polja i napon meu elektrodama iznose:
S
Q

D
E
r r r 0 0 0
= == = = == = = == =
S
Qd
Ed U
r 0
= == = = == =
Ploasti kondenzator
Kapacitet ploastog kondenzatora definiran je na
jednak nain kao i kapacitet bilo kakva dva vodljiva
tijela:
Budui da je geometrija ploastog kondenzatora
jednostavna, lako se vidi da njegov kapacitet ne ovisi
o naboju ili naponu meu elektrodama.
Ploasti kondenzator se najee sree u praksi.
U
Q
C =
d
S
r 0
= == =
Ploasti kondenzator
Kondenzator je ureaj koji se izrauje sa svrhom
ugradnje u elektrine strujne krugove.
Osnovni podaci koji definiraju kondenzator su njegov
kapacitet i probojna vrstoa.
Simbol za kondenzator su dvije paralelne razmaknute
crte, a oznaka C:
C
47
Ploasti kondenzator
Elektrode praktino koritenih kondenzatora su
najee tanke metalne folije koje su zajedno s
dielektrinim folijama smotane u valjak.
U praksi se esto koriste i elektrolitski kondenzatori,
kod kojih je jedna elektroda elektrolit.
Izolacija meu elektrodama je sloj oksida koji se zbog
prisustva elektrolita formira na aluminijskoj foliji.
Elektrolitski kondenzatori zadravaju svoja osnovna
svojstva samo pri spajanju na odgovarajui polaritet
napona.
ELEKTROSTATIKA
Spajanje kondenzatora
Elektrini kapacitet
Budui da su kondenzatori ureaji, moemo ih spajati
na razliite naine.
Osnovna dva naina spajanja su paralelni spoj
kondenzatora i serijski spoj kondenzatora.
Pitanje koje se tada postavlja je koliko e iznositi
kapacitet spojenih kondenzatora, ako je poznat
kapacitet pojedinanih kondenzatora.
Do ovih se podataka lako doe razmatranjem odnosa
izmeu naboja i napona spojenih kondenzatora.
Paralelni spoj kondenzatora
1
C
2
C
i
C
n
C
Paralelni spoj kondenzatora
Ekvivalentni kondenzator
U U U U U
n i
= == = = == = = == = = == = = == = = == = = == =
2 1
n i
Q Q Q Q Q + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == =
2 1
C
Q +
Q
U
+ ++ +

1
Q +
2
Q +
i
Q + ++ +
n
Q + ++ +
1
Q
2
Q
i
Q
n
Q
U
+ ++ +

Kod paralelnog spoja svi su kondenzatori spojeni na
isti napon U.
Ukupan naboj jednak je zbroju svih naboja:
Ekvivalentni kapacitet jednak je omjeru naboja i
napona:

= == =
= == =
n
i
i
Q Q
1

= == =
= == =
n
i
i
C U
1

= == =
= == = = == =
n
i
i
C
U
Q
C
1
Ekvivalentni kapacitet kod paralelnog spoja
kondenzatora dobije se kao suma kapaciteta svih
kondenzatora spojenih paralelno.
To je posljedica injenice da je napon na svim
kondenzatorima jednak.
Pojedinani naboji na kondenzatorima jednaki su
umnoku kapaciteta i napona.
Ukupan naboj jednak je zbroju svih naboja, a
ekvivalentni je kapacitet kvocijent naboja i napona.
48
Serijski spoj kondenzatora
Serijski spoj kondenzatora
1
C
2
C
i
C
n
C
n i
U U U U U + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == =
2 1
Q Q Q Q Q
n i
= == = = == = = == = = == = = == = = == = = == =
2 1
Q + Q
U
Q + Q Q + Q
Q + Q
+ ++ +
Kod serijskog spoja na svim je kondenzatorima jednak
naboj Q.
Ukupni napon jednak je zbroju svih napona:
Ekvivalentni kapacitet jednak je omjeru naboja i
napona:
ili

= == =
= == =
n
i
i
U U
1

= == =
= == =
n
i i
C
Q
1
1

= == =
= == = = == =
n
i i
C
U
Q
C
1
1
1

= == =
= == =
n
i i
C C
1
1 1
Kod serijskog spoja kondenzatora reciprona
vrijednost ekvivalentnog kapaciteta jednaka je sumi
recipronih vrijednosti pojedinanih kapaciteta.
Ako kondenzatori prije spajanja nisu na sebi imali
nikakav naboj, pri spajanju na napon naboj na svim
kondenzatorima je jednak.
Ukupan napon jednak je zbroju svih napona, a
ekvivalentni kapacitet je kvocijent naboja i napona.
Mjeoviti spoj kondenzatora
Mjeoviti spoj kondenzatora
1
C
2
C
3
C
( )
3 2 1
3 2 1
C C C
C C C
C
+ +
+
=
1
C
3 2
C C +
3 2 1
1 1 1
C C C C + ++ +
+ ++ + = == =
Kod mjeovitog spoja kondenzatora ne postoji openiti
izraz za iznos kapaciteta ekvivalentnog kondenzatora.
Postupak odreivanja kapaciteta se sastoji od dva
osnovna koraka:
paralelno spojeni kapaciteti se zbroje
serijski spojeni kapaciteti se preraunaju.
Postupak se ponovi ako je potrebno.
ELEKTROSTATIKA
Proraun kapaciteta
Elektrini kapacitet
49
Proraun kapaciteta
Dvoslojni ploasti kondenzator
1

S
Q + Q
1
d
2
d
o
x
1
x
2
x
S
Q
D D D = = =
2 1
L = =
2
1
1
1
, E
D
E

ekvipotencijalna ploha
2

Proraun kapaciteta
1

2

1

2

2 1
2 1
C C
C C
C
+
=
1 2 2 1
2 1
d d
S

+
=
1

2

vodljiva folija
U ploastom kondenzatoru ekvipotencijalne plohe su
ravnine paralelne s elektrodama.
Na ekvipotencijalnu plohu uvijek moemo postaviti
vodljivu foliju.
Pri tome se raspored polja nee promijeniti.
Tako moemo transformirati dvoslojni kondenzator u
serijski spoj dva jednoslojna ploasta kondenzatora.
Kapacitet tada odredimo kao kapacitet serijskog spoja
kondenzatora.
Proraun kapaciteta
Proraun kapaciteta
1

2

S
Q + Q
1
d
2
d
0
x
1
x
2
x
0
x
1
x
2
x
D
0
x
1
x
2
x
E
0
x
1
x
2
x

2 1
<
Iznos elektrinog pomaka,
polja i potencijala u dvoslojnom
ploastom kondenzatoru
0
2
= == =
x

referentna ploha
je na mjestu x
2
:
Elektrini pomak jednak je plonoj gustoi naboja, i
konstantan je po cijelom volumenu dielektrika.
Jakost elektrinog polja vea je u dielektriku s niom
dielektrinom konstantom.
Na plohi dodira dva dielektrika jakost polja se
skokovito mijenja.
Potencijal raste u smjeru suprotnom od vektora jakosti
polja. Porast je to vei to je jakost polja vea.
Proraun kapaciteta
2
R
Q
r

0
= == =
Proraun kapaciteta
Kuglasti kondenzator
1
R
Q +
r
Kuglasti kondenzator u presjeku
50
Proraun kapaciteta
1
R
0
r
D
2
R
1
R
0
r
E
2
R
Elektrina indukcija i jakost polja u kuglastom kondenzatoru
2
4 r
Q
D = == =
2
0
4 r
Q
E
r
= == =
Proraun kapaciteta

= == = = == =
2
1
2
1
d
4
d
2
0
R
R r
R
R
r
r
Q
r E U

1 2
1 2
0
4 R R
R R

Q
r

= == =
=
1 2
2 1
0
4
R R
R R

U
Q
C
r

= == = = == =
Kuglasti kondenzator sastoji se od dvije vodljive
koncentrine kugle razliitog promjera, s dielektrikom
izmeu kugli.
Jakost polja kao i vektor elektrinog pomaka mijenjaju
se obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti od
sredita kugli.
Napon dobijemo kao integral jakosti polja od jedne do
druge elektrode.
Kao kod bilo kakvog kondenzatora, kapacitet je omjer
naboja i napona.
Proraun kapaciteta
Kuglasti kondenzator ne moemo praktiki izraditi, jer
izvod unutarnje elektrode mora prolaziti kroz vanjsku
elektrodu.
Dublja analiza pokazuje da se time znatno mijenja
slika polja, koja postaje vrlo zamrena.
Tako bi se kapacitet takvog kondenzatora znatno
razlikovao od teoretski izraunate vrijednosti.
Teoretsku vrijednost bismo dobili jedino da
kondenzator nabijemo, pa zatim odstranimo izvod do
unutarnje elektrode, ime se gubi praktina uporabna
vrijednost takvog ureaja.
Proraun kapaciteta
Proraun kapaciteta
Dvoslojni kuglasti kondenzator u presjeku
3
R
Q
2
R
1
R
Q +
1

2

2
4 r
Q
D = == =
2
4 r
Q
E

= == =
Proraun kapaciteta
2 1
<
Iznos elektrinog pomaka,
polja i potencijala u dvoslojnom
kuglastom kondenzatoru
o
r
D
1
R
2
R
3
R
r
o

1
R
2
R
3
R
1
R
2
R o
E
3
R
r
2
4 r
Q
D = == =
2
4 r
Q
E

= == =
51
Dvoslojni kuglasti kondenzator sastoji se od dvije
vodljive koncentrine kugle razliitog promjera, s
dvoslojnim dielektrikom izmeu kugli.
Kapacitet vieslojnog kuglastog kondenzatora moe
se odrediti analogno kao i kod vieslojnog ploastog
kondenzatora tj. kao kapacitet dvaju kondenzatora
spojenih u seriju i iznosi:
Proraun kapaciteta

+ ++ +

= == =
3 2 2 2 1 1
0
1 1 1 1 1 1
4
R R R R
C
r r
2
R

r

0
= == =
Proraun kapaciteta
Cilindrini kondenzator
1
R
+
r
Cilindrini kondenzator u presjeku
r
D
2

= == =
r

E
r 0
2
= == =
Proraun kapaciteta

= == = = == =
2
1
2
1
d
2
d
0
R
R r
R
R
r
r
r E U

1
2
0
ln
2 R
R

r

= == =
1
2
0
ln
2
R
R
l
U
l
C
r
= == = = == =
Uz aksijalnu duljinu kondenzatora l kapacitet iznosi:
Kao ni kuglasti kondenzator, ni cilindrini kondenzator
ne izraujemo s namjenom koritenja kao posebnog
ureaja.
Meutim, u praksi se esto koriste koaksijalni kablovi.
Meusobni kapacitet vodia takvog kabela je esto
potrebno poznavati.
Kapacitet vieslojnog koaksijalnog kondenzatora
moe se odrediti kao serijski spoj dva (ili vie)
kondenzatora.
Proraun kapaciteta
ELEKTROSTATIKA
SILE I ENERGIJA U
ELEKTROSTATSKOM POLJU
Sile u elektrostatskom polju
1

2

+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
-
-
ELEKTROSTATIKA Sile i energija u elektrostatskom polju
2
d S
1
d S
1
d E
v
12
r
v
konst.
2 1

0
12 2
12
1 1
0
1
d
4
1
1
r
r
S
E
S
r
v

= == =
2 2 1 2 1
d d d S E Q E F
v v r
= == = = == =
52
Formalno se jednostavno moe napisati izraz za
ukupnu silu izmeu dva nabijena tijela:
Vano je primijetiti da silu raunamo na osnovu jakosti
polja samo jednog tijela na mjestu drugog tijela (u
skladu s Coulombovim zakonom).
Praktino izraunavanje sile je meutim vrlo teko
zbog vie razloga.

= == = = == =
2 2
S S
S E F F
2 2 1
d d
v r v
Coulombov zakon govori o silama u elektrostatskom
polju.
Sile izmeu dva ili vie nabijenih ili nenabijenih tijela
moemo u principu odrediti koristei se Coulombovim
zakonom.
Osnovna tekoa je pri tome nepoznata raspodjela
naboja na pojedinim tijelima.
Razlog je tome elektrostatska indukcija koja uzrokuje
pomicanje naboja na vodiima, i polarizacija
dielektrika koja uzrokuje pomicanje naboja u
dielektricima.
ELEKTROSTATIKA
Sile u ploastom kondenzatoru
Sile i energija u elektrostatskom polju
r

0
d
1
S
2
S
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
Q + Q
S
Q
=
S S S = =
2 1
1
2E E
v v
=
r

E
0
1
2
= == =
=
2 1
d d Q E F = == =

= == = = == =
2 2
2
0
d
2
d
S r S
S F F

= == =
2
2
0
2
d
2
S r
S

S
r

0
2
2
= == =
S
Q
r

0
2
2
= == =
U nabijenom ploastom kondenzatoru je plona
gustoa naboja na elektrodama konstantna.
Elektrino polje u cijelom volumenu dielektrika
kondenzatora je konstantno i ne ovisi o udaljenosti
izmeu elektroda.
To polje je posljedica naboja na obje elektrode.
Naboj samo jedne elektrode stvara polje koje ima
samo polovicu jakosti ukupnog polja.
Pri odreivanju sile na pojedinu elektrodu moramo
raunati samo s poljem suprotne elektrode.
53
Ako je naboj na elektrodama konstantan, sila nee
ovisiti o udaljenosti meu elektrodama.
Sila je proporcionalna kvadratu plone gustoe
naboja.
Ako promatramo kondenzator koji za dielektrik ima
vakuum, odnosi ostaju jednaki, jedino e sila meu
elektrodama biti
r
puta vea.
Uz naboje na elektrodama suprotnog predznaka, sila
e uvijek biti privlana.
r

0
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
Q + Q
Sila na pomini dielektrik
izmeu nabijenih elektroda
F
Sile zbog elektrinog polja u nabijenom kondenzatoru
su privlane.
Moemo to formulirati i drukije, pa rei da su sile
takve da nastoje poveati kapacitet kondenzatora.
Sile u elektrinom polju bit e uvijek takve da e
nastojati poveati kapacitet izmeu tijela nabijenih
nabojima suprotnih predznaka.
Tako e npr. sile na pomini dielektrik biti takve, da e
ga nastojati uvui u elektrino polje.
ELEKTROSTATIKA
Energija nabijenog kondenzatora
d
S
+
+
+
+
+
+
+
-
-
-
-
-
-
-
Q + Q
0 x
0

S
Q
F
0
2
2
=
Rad pri razmicanju ploa ploastog kondenzatora
F F
x F A d d = == =
Razmatrajui sile moemo jednostavno doi do iznosa
energije u ploastom kondenzatoru.
Ako promatramo dvije nabijene elektrode u vakuumu,
one e se privlaiti silom:
S
Q
F
0
2
2
=
Ako ih od udaljenosti x=0 razmaknemo na udaljenost
x=d, uloimo mehaniki rad:
d
S
Q
Fd A
0
2
2
= =
54
d
S
Q
W
0
2
C
2
= == =
Taj se rad (energija) nalazi u kondenzatoru:
C
d
S
= =
0

C
Q
2
2
=
2
QU
=
2
2
CU
=
Neto sloenijim razmatranjem moemo pokazati da
to vrijedi za bilo kakav, a ne samo ploasti
kondenzator.
Svi navedeni izrazi su jednako vrijedni, a u
primjenama koristimo onaj koje je za specifian sluaj
najprikladniji.
Ta je energija smjetena u elektrostatskom polju
izmeu elektroda kondenzatora.
ELEKTROSTATIKA
Energija elektrostatskog polja
Kod ploastog kondenzatora moemo jednostavno
odrediti gustou energije elektrostatskog polja, budui
da je polje unutar kondenzatora homogeno.
Ta je gustoa jednaka ukupnoj energiji podijeljenoj s
volumenom dielektrika kondenzatora:
2
2
U
Sd
d
S

=
2
2
2 d
U
=
C
C
e
V
W
' W = == =
2
1
2
C
CU
V
= == =
Budui da je napon na ploastom kondenzatoru
jednak umnoku jakosti polja i razmaku elektroda
vrijedi:
Uz odnose izmeu vektora jakosti polja i vektora
elektrinog pomaka dalje je:
2
2
E
' W
e
= == =
D DE E
' W
e
2 2 2
2 2
= == = = == = = == =
Za nehomogeno polje vrijede isti odnosi. U takvom se
sluaju gustoa energije razlikuje od toke do toke.
Umjesto da raunamo s konanim veliinama,
moramo razmatrati infinitezimalno malene veliine:
D DE E
V d
W d
' W
e
2 2 2
2 2
= == = = == = = == = = == =
55
Treba jo napomenuti da sva prethodna razmatranja
vrijede za izotropne dielektrike i konstantnu
permitivnost.
U sluaju nelinearnih odnosa elektrinog polja i
vektora elektrinog pomaka (feroelektrici!), odnosi
postaju sloeniji.
Slino vrijedi i za anizotropne dielektrike, u kojem je
sluaju potrebno uzeti u obzir stvaran vektorski
karakter elektrinog polja i vektora elektrinog
pomaka.
Elektrostatske mree
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
Pretpostavka:
elektromotorne sile su zadane po smjeru i iznosu,
poznati su kapaciteti svih kondenzatora,
poznati su poetni naboji (ili naponi), ako ih ima.
Vrijede prvi i drugi Kirchhoffov zakon za elektrostatske
mree - nakon uspostave stacionarnog stanja.
Trai se iznos i polaritet:
naboja i
napona na kondenzatorima.
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
Prvi Kirchhoffov zakon za elektrostatske mree:
Algebarska suma naboja na kondenzatorima koji su
spojeni u bilo kojem voru mree jednaka je sumi
poetnih naboja prikljuenih kondenzatora:
Q
i
- konani naboji,
Q
0i
- poetni naboji.

= == = = == =
= == =
n
i
n
i
i i
Q Q
1 1
0
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
Drugi Kirchhoffov zakon za napone pojedinih petlji:
Algebarska suma elektromotornih sila petlje jednaka je
algebarskoj sumi napona na kondenzatorima pri
odabranom smjeru obilaenja petlje:
E
k
- elektromotorne sile,
U
ck
- naponi na kondenzatorima.

= == = = == =
= == =
n
k
m
k
ck k
U E
1 1
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
Drugi Kirchhoffov zakon - drugaije:

= == = = == =
= == =
n
k
m
k k
k
k
C
Q
E
1 1
Vrijedi:
k
k
ck
C
Q
U = == =
56
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
Poetni naboji:
Zadana elektrostatska mrea
Q
01
= 0 As
Q
02
= 0 As
Q
03
= 0 As
Polaritete napona na kondenzatorima pretpostavimo!
a
b
Q
1
+ -
Q
3
+ -
Q
2
+
-
C
1
C
3
E
1
+
- C
2
E
2
+
-
I
II
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
a ...
3 2 1 3 2 1
0 Q Q Q Q Q Q = = +
Jednadba vora - jednadba naboja:
Jednadbe kontura - naponske jednadbe:
1 1 2 2 1 1 c c c c
U E U U U E = + = I ...
2 2 3 3 2 2 c c c c
U E U U U E = = II...
Naponi:
3 2 1
3 2 1 1
2
C C C
C E C E
U
c
+ +
= 2 1 1 c c
U E U =
2 2 3 c c
U E U =
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
Poetni naboji:
Q
01
0 As
Q
02
= 0 As
Q
03
= 0 As
Ako su zadani poetni naponi na kondenzatorima,
treba prvo odrediti poetne naboje!
Zadana elektrostatska mrea
a
b
Q
1
+ -
Q
3
+ -
Q
2
+
-
C
1
C
3
E
1
+
- C
2
E
2
+
-
I
II
Q
01
+ -
ELEKTROSTATIKA
Elektrostatske mree
a ...
3 2 01 1 01 3 2 1
Q Q Q Q Q Q Q Q + = = +
Jednadba vora - jednadba naboja:
Jednadbe kontura - naponske jednadbe:
1 1 2 2 1 1 c c c c
U E U U U E = + = I ...
2 2 3 3 2 2 c c c c
U E U U U E = = II...
Postupak daljnjeg rjeavanja je jednak kao i u sluaju
bez poetnog naboja - rjeenje je drugaije!

OET1 Naslovnica Uvod Elektrostatika CB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OET1 Naslovnica Uvod Elektrostatika CB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

E

Vektorski produkt vektora je vektor okomit na oba

You might also like