Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1

5. ANALITIKA GEOMETRIJA


TOKA, PRAVAC I RAVNINA


Toka u prostoru

Neka je
(
kartezijev pravokutni koordinatni sustav. Poloaj toke T jednoznano je
odreen njenim koordinatama
)
)
O;i , j ,k
r r r
( x, y, z koje su ujedno i komponente radijvektora : OT
uuur
r r
( ) T T x, y, z = { } OT xi yj zk x, y, z = + + =
uuur r





Udaljenost dviju toaka

Neka su ( )
1 1 1
A x , y , z i dvije dane toke. Njihova je udaljenost jednaka duljini
vektora.
(
2 2 2
z , y , x B
uuu
)
( ) ( ) ( )
2 1 2 1 2 1
AB x x i y y j z z k = + +
r r r r
,
uuur uuur
( )
( )
( ) ( ) ( )
2 2
2 1 2 1 2 1
d A, B d AB AB x x y y z z = = = + + .
2

Dijeljenje duine u zadanom omjeru

Podijeliti duinu AB u zadanom omjeru : 1 znai odrediti toku T, unutar te duine, takvu
da vrijedi:
uuu u
: : AT TB 1 =
r ur
, tj.
uuur uur
= AT T . (*) B
) Ako su ( ) (
a a a b b b
A x , y , z , B x , y , z
) , z
koordinate zadanih toaka u prostoru i oznaimo li s
koordinate traene toke, jednakost (*) moemo zapisati u obliku: ( T x, y
{ } { }
a a a b b b
x x , y y , z z x x, y y, z z = .

Iz jednakosti dvaju vektora slijedi:

a b
a b
a b
x x x
y y y y
z z z
x
z



=

, odnosno
( )
( )
( )
1
1
1
a b
a b
a b
x x x
y y
z z

y
z


+ = +

+ = +

+ = +

.
40
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Koordinate traene toke su:

1 1
a b a b a
1
b
x x y y z
x , y , z
z

+ +
= = =
+ +
+
+
.

Do koordinata toke T moe se doi i raspisivanjem jednakosti (*) pomou radijvektora:
uuu u
.
( )
OT OA OB OT =
r uur uuur uuur
Sreivanjem, dobivamo izraz za radijvektor toke T:

1
1 1
OT OA OB

= +
+ +
uuur uuur u r uu
)
,
odakle itamo traene koordinate.


Ravnina u prostoru

Poznato nam je da je neka ravnina u prostoru odreena sa:

3 toke; pravcem i tokom izvan pravca; 2 ukrtena pravca; 2 paralelna pravca.

Analitiki je ravninu najjednostavnije opisati pomou jedne toke i jednog vektora koji je
okomit na tu ravninu i nazivamo ga normalom ravnine. Lako se vidi da zadanom tokom
prolazi samo jedna ravnina koja je okomita na zadanu normalu.

Neka je

, zadana toka prostora (
0 0 0 0
T x , y , z
r r
r
{ } n Ai Bj Ck A, B,C = + + =
r
, vektor normale
, proizvoljna toka ravnine ( T x, y, z)


Tada je:
uuu
{ }
0 0 0
T T x x , y y , z z =
r
uuur
r
, vektor koji lei u ravnini
0
, tj. vektor normale je okomit na svaki drugi vektor koji lei u ravnini
0
n T T

Slijedi:
0
0 n T T =
uuur
r
, (1)
jednadba ravnine u vektorskom obliku;

( ) ( ) ( )
0 0 0
0 A x x B y y C z z + + = , (2)
algebarski oblik jednadbe ravnine;

Izmnoimo li izraze u relaciji (2) dobiva se

41
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


0 Ax By Cz D + + + = , (3)
kanonska ili opa jednadba ravnine, gdje je ( )
0 0
D Ax By Cz = + +
0
)
.

D = 0 ishodite O , pripada ravnini , odnosno ravnina prolazi
ishoditem
(0 0 0 ,

Segmentni oblik jednadbe ravnine

Podsjetimo se, kao prvo, dobivanja segmentnog oblika jednadbe pravca iz njegove
jednadbe u opem obliku.
Neka je ax jednadba pravca p. 0 = + + c by
c = 0 pravac prolazi ishoditem;
c 0 dijeljenjem s -c jednadbu svodimo na oblik 1 = +
n
y
m
x
, koji nazivamo
segmentni oblik pravca, pri emu su m i n duljine segmenata na koordinatnim osima.

Analogno, neka je 0 = + + + D Cz By Ax jednadba ravnine .

D = 0 ravnina prolazi ishoditem;
D 0 dijeljenjem s -D slijedi

1 = + +
r
z
q
y
p
x
, (4)
gdje su
D D
q , r
D
p ,
A B C
= = = . Izraz (4)
nazivam se segmentni oblik ravnine, pri emu su
brojevi p, g, r duljine segmenata na koordinatnim
osima.

Presjeci ravnine s koordinatnim ravninama:
1 = + +
r
z
q
y
p
x
& z = 0 1 = +
q
y
p
x
, tj. 1. trag ravnine ;
1 = + +
r
z
q
y
p
x
& y = 0 1 = +
r
z
p
x
, tj. 2. trag ravnine ;
1 = + +
r
z
q
y
p
x
& x = 0 1 = +
r
z
q
y
, tj. 3. trag ravnine .

Jednadba ravnine zadane s tri toke

Zadatak: Neka su T x , T x , ( )
1 1 1 1
, y , z ( )
2 2 2 2
, y , z ( )
3 3 3 3
, y , z T x tri nekolinearne toke. Odrediti
jednadbu ravnine koja ih sadri!
42
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Rjeenje:

Neka je T x proizvoljna toka ravnine. ( , y, z
uuur uuuur
)
3
Vektori TT su komplanarni, tj. lee u istoj ravnini
1 1 2 1
, TT , TT
uuuur
mjeoviti produkt im je jednak nuli:
( )
1 1 2 1 3
0 TT TT TT =
uuur uuuur uuuur
.

Uvrstimo li komponente vektora TT , dobivamo jednadbu traene ravnine u
obliku
1 1 2 1
, TT , TT
uuur uuuur uuuur
3
1 1 1
2 1 2 1 2 1
3 1 3 1 3 1
0
x x y y z z
x x y y z z
x x y y z z



= . (5)

Analogno, odrediti jednadbu ravnine zadane s
a) pravcem i tokom izvan pravca;
b) dvama ukrtenim pravcima;
c) dvama paralelnim pravcima.

Identine ravnine

Pomnoimo li jednadbu ravnine (3) realnim brojem 0, dobije se jednadba
, gdje je
1 1 1 1
0 A x B y C z D + + + =
1 1
A A, B B, = = K,

koja predstavlja istu ravninu u prostoru. Dakle, dvije jednadbe ravnina su jednadbe jedne te
iste ravnine ako vrijedi

1 1 1 1
A B C D
A B C D
= = = = ,

za . Ako je neka od vrijednosti 0 A,B,C, D 0 A,B,C, D = , to znai da je i brojnik
odgovarajueg kvocijenta jednak nuli.

Paralelne ravnine

Ravnine
1
i
2
su paralelne ako su im vektori normala n
1
r
{ }
1 1 1
C , B , A = i
kolinearni, tj.
2
n
r
{ }
2 2 2
C , B , A =
= , R, 0, odnosno
1
n
r
2
n
r
{ } {
2 2 2 1 1 1
C , B , A C , B , A } = , tj. = = =
2
1
2
1
2
1
C
C
B
B
A
A
, za 0
2 2 2
C , B , A .

Ako je neka od vrijednosti 0
2 2 2
= C , B , A , to znai da je i brojnik odgovarajueg kvocijenta
jednak nuli.
43
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Okomite ravnine

Ravnine
1
i
2
su okomite ako su im vektori normala
1
n
r
{ }
1 1 1
C , B , A = i
2
n
r
{ }
2 2 2
C , B , A =
okomiti, tj.
= 0, odnosno
1
n
r
2
n
r
0
2 1 2 1 2 1
= + + C C B B A A .

Kut izmeu dviju ravnina

Ako su dvije ravnine paralelne ili se podudaraju, kut meu njima jednak je nuli.
Ako se dvije ravnine i sijeku, kut meu njima jednak je kutu izmeu njihovih vektora
normala i .
1 2
1
n
r
{ }
1 1 1
C , B , A =
2
n
r
{ }
2 2 2
C , B , A =
r r
=
1
n
r
2
n
r
cos n n
2 1
r r

2
2
2
2
2
2
2
1
2
1
2
1
2 1 2 1 2 1
2 1
2 1
C B A C B A
C C B B A A
n n
n n
cos
+ + + +
+ +
= =
r r
,
2
0

.

Normirani oblik jednadbe ravnine

Neka je ravnina s jednadbom 0 = + + + D Cz By Ax .
Tada je: , n
r
{ } C , B , A =
2 2 2
C B A n + + =
r
,
{ } {
2 2 2
1 n
A, B,C cos ,cos ,cos
n
A B C
}
0
n = = =
+ +
r
r
r
.

Projicirajmo radijvektor bilo koje toke T(x,y,z) na vektor normale
0
n
r
. Ta je projekcija
pozitivan broj i jednaka je udaljenosti ishodita koordinatnog sustava od ravnine . Oznaimo
tu udaljenost s p. Analitiki:
= r n
r r
0
{ } { } cos ,cos ,cos x, y, z p =
=
, odnosno

( ) ( ) ( ) 0 cos x cos y cos z p + + , (6)
to predstavlja normirani ili Hesseov oblik jednadbe ravnine.

Podijelimo sada kanonsku jednadbu ravnine modulom vektora normale:

/ : 0 = + + + D Cz By Ax n
r

0
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
=
+ +
+
+ +
+
+ +
+
+ + C B A
D
z
C B A
C
y
C B A
B
x
C B A
A
,
( ) ( ) ( )
2 2 2
0
D
cos x cos y cos z
A B C
+ + +
+ +
= , i usporedbom sa (6)
44
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


p
C B A
D
=
+ +
2 2 2
.

Budui da je udaljenost p > 0, za predznak korijena se uvijek uzima sgnD.

Udaljenost toke od ravnine

Zadano:
- toka T
o
(x
o
, y
o
, z
o
),
- ravnina ... 0 = + + + D Cz By Ax .

Udaljenost toke T
o
do ravnine jednaka je
udaljenosti toke T
o
do njezine ortogonalne
projekcije T
o
'
na ravninu . Dakle, d = d(T
o
, ) = d(T
o
, T
o
'
).

Traenu udaljenost emo odrediti na sljedei nain:

Neka je M(x,y,z) proizvoljna toka ravnine , M T
o
'
. Projekcija vektora
o
MT
uuuur
na jedinini
vektor normale n tokom T
o
r
o
jednaka je traenoj udaljenosti (vidi sliku), tj.

o o o o o
d MT n MT n cos MT cos = = =
uuuur uuuur uuuur
r r
,
( )
o o
MT ,n =
uuuur
r
.

Analitiki,
{ } { }
0 0 0
d x x, y y, z z cos ,cos ,cos =
( )
( )
0 0 0
p M
d x cos y cos z cos xcos y cos z cos

=
= + + + +
1444442444443


0 0 0
d x cos y cos z cos p = + +

Upotrebimo li poznatu vezu izmeu kanonskog i normalnog oblika jednadbe ravnine,
udaljenost d moemo izraziti i na sljedei nain:
2 2 2 2 2 2
0
2 2 2
0
2 2 2
0
C B A
D
C B A
C
z
C B A
B
y
C B A
A
x d
+ +
+
+ +
+
+ +
+
+ +
= ,
odnosno
( )
2 2 2
0 0 0
C B A D sgn
D Cz By Ax
d
+ +
+ + +
= .

Napomenimo da ovako dobivena udaljenost moe biti i negativna veliina, to se dobiva u
sluaju da je kut izmeu vektora normale i vektora
o
MT
uuuur
tupi kut.
Dakle,
je tupi kut toka T
o
i ishodite O lee s iste strane ravnine d < 0,
je iljasti kut toka T
o
i ishodite O lee s raznih strana ravnine d > 0.
45
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1



Pramen ravnina

Pramen ravnina ine sve ravnine koje prolaze
jednim pravcem prostora. Pramen je zadan (odreen)
ako su zadane dvije njegove ravnine
1
i
2
.
Neka su

1
, 0
1 1 1 1
= + + + D z C y B x A

2
0
2 2 2 2
= + + + D z C y B x A
jednadbe ravnina koje odreuju pramen.

Ako je T(x,y,z) bilo koja toka koja pripada presjenici ravnina
1
i
2
, njene koordinate
moraju zadovoljavati obje dane jednadbe kao i njihovu linearnu kombinaciju
( )+ + + +
1 1 1 1
D z C y B x A ( )
2 2 2 2
0 A x B y C z D + + + = , , R .

Odabirom konstanti i dobivamo ravnine pramena oko zajednikog presjenog pravca, i
posebno:
- za = 0 ravnina
2
,
- za = 0 ravnina
1
.

Budui da su parametri i openito razliiti od nule, dijeljenjem jednim od njih (na primjer
i uz oznaku / = ) dobivamo jednostavniju jednadbu pramena ravnina u obliku
( )+ + + +
1 1 1 1
D z C y B x A ( ) 0
2 2 2 2
= + + + D z C y B x A .

Simetralne ravnine

Simetralne ravnine
1
i
2
dviju ravnina
1
i
2
koje se sijeku u nekom pravcu p su ravnine
koje prolaze presjenicom p i raspolavljaju kutove koje
1
i
2
zatvaraju.
Neka su

1
, n 0
1 1 1 1
= + + + D z C y B x A
1
r
{ }
1 1 1
C , B , A = ,

2
, 0
2 2 2 2
= + + + D z C y B x A
2
n
r
{ }
2 2 2
C , B , A = ,
jednadbe i vektori normala poetnih dviju ravnina.

Vektori normala ravnina
2 1
s , s
r r
1
,
2
su meusobno
okomiti i vrijedi:

( ) ( )
( ) ( )
0 2 0 1 2
0 2 0 1 1
n n s
n n s
r r r
r r r
=
+ =
. Slika presjeka p:



Osim toga, budui da ravnine
1
,
2
prolaze presjenicom p ravnina
1
,
2
one pripadaju
pramenu ravnina koji je s
1
i
2
odreen. Njihove su jednadbe dane sa
46
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1



2
2
1
1
2
2
2
1
1
1
n n
,
n n
r r r r

= + =
odnosno

( ) ( )
2 1
2
2
2
2
2
2
2 2 2 2
2
1
2
1
2
1
1 1 1 1
2 1
0
D sgn D sgn
C B A
D z C y B x A
C B A
D z C y B x A
,

=
+ +
+ + +

+ +
+ + +
K
.


Pravac u prostoru

Jednadba pravca

Pravac p u prostoru odreen je jednom svojom
r
tokom T
o
i vektorom smjera p .
Zadano:
- toka T
0
(x
0
, y
0
, z
0
),
- vektor smjera p
r
= {l, m, n}.

Neka je T(x, y, z), T p, bilo koja toka.
T p T
0
T = p
r
, R,
T T
0
=
0
r r
r r
,
r r
p r r p
r
K + =
0
, (1)
vektorska jednadba pravca.
Jednadba (1) koordinatno:
r r r r r
( ) ( ) k n j m i l k z j y i x k z j y i x
r r r r
+ + + + + = + +
0 0 0

r r r r r
( ) ( ) ( )k n z j m y i l x k z j y i x
r
+ + + + + = + +
0 0 0

+ =
+ =
+ =
n z z
m y y
l x x

0
0
0
(2)
parametarska jednadba pravca.
Svakoj vrijednosti parametra odgovara jedna toka pravca p i obratno.
Eliminiramo li parametar iz jednadbi (2) slijedi
( =

n
z z
m
y y
l
x x
0 0 0
) (3)
kanonska jednadba pravca.


47
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Pravac kroz dvije toke

Zadano:
- toke T
1
(x
1
, y
1
, z
1
) i T
2
(x
2
, y
2
, z
2
), a time i vektor
2 1
T T = {x
2
x
1
, y
2
y
1
, z
2
z
1
}.

Kanonski oblik jednadbe pravca:
( ) =

1 2
1
1 2
1
1 2
1
z z
z z
y y
y y
x x
x x
.

Parametarska jednadba:

( )
( )
( )

+ =
+ =
+ =
1 2 1
1 2 1
1 2 1
z z z z
y y y y
x x x x

.

Meusobni poloaj dvaju pravaca

Meusobni poloaj dvaju pravaca p
1
, p
2
u prostoru odreen je meusobnim poloajem
njihovih vektora smjera
r r
.
2 1
p , p
Mogunosti su sljedee:
- vektori smjera su kolinearni
2 1
p p
r r
= , R
r
- vektori smjera su okomiti 0
2 1
= p p
r

- vektori smjera zatvaraju neki kut 0,
2

2 1
2 1
p p
p p
cos
r r
r r

=

Udaljenost toke od pravca

Zadano:
- pravac p tokom T
1
(x
1
, y
1
, z
1
) i vektorom smjera p
r
= {l, m, n},
- toka T
2
(x
2
, y
2
, z
2
).

Treba odrediti formulu za izraunavanje udaljenosti toke od pravca.
Udaljenost toke T
2
do pravca p jednaka je udaljenosti toke T
2
do njezine projekcije T ' na
pravac p. Dakle,
d = d(T
2
, p) = d(T
2
, T
'
) = ?

Promotrimo paralelogram razapet vektorima
p
r
i
2 1
T T . Njegovu povrinu P izraunavamo
po formuli

2 1
T T p d p P = =
r r
, odakle slijedi

p
T T p
d
r
r
2 1

= .
48
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Udaljenost pravaca u prostoru

Najei poloaj dvaju pravaca u prostoru je mimosmjernost. Vektori smjerova
mimosmjernih pravaca nisu kolinearni i pravci nemaju zajedniku toku.

Zadano:
- pravac p
1
tokom T
1
(x
1
, y
1
, z
1
) i vektorom smjera
1
p
r
= {l
1
, m
1
, n
1
},
r
- pravac p
2
tokom T
2
(x
2
, y
2
, z
2
) i vektorom smjera
2
p = {l
2
, m
2
, n
2
}.

Treba odrediti formulu za izraunavanje udaljenosti dvaju pravca. U tu svrhu zamislimo
paralelepiped razapet vektorima ,
1
p
r
2
p
r
,
2 1
T T .











Ako su vektori , ,
1
p
r
2
p
r
2 1
T T komplanarni slijedi da su
1
p
r
,
2
p
r
paralelni ili ukrteni. Ukoliko
su ukrteni udaljenost im je jednaka nuli, a ukoliko su paralelni udaljenost se izraunava po
formuli za udaljenost toke od pravca.

Pretpostavimo da vektori , ,
1
p
r
2
p
r
2 1
T T nisu komplanarni. Volumen V paralelepipeda kojeg
oni razapinju izraunavamo po formuli
( )
2 1 2 1
p p T T V
r r
= .
Meutim
, gdje je B baza, a v visina paralelepipeda. v B V =
Zbog

2 1
p p B
r r
= i v = d, slijedi
( )
2 1 2 1 2 1
p p T T d p p
r r r r
= ,

( )
2 1
2 1 2 1
p p
p p T T
d
r r
r r

= .

Transverzala dvaju pravaca je bilo koji pravac prostora koji ih sijee.
Najkraa transverzala dvaju pravaca je pravac koji ih sijee i okomit je na svakom od njih.


49
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Meusobni poloaj pravca i ravnine

Pravac kao presjek dviju ravnina

Neka su

1
, 0
1 1 1 1
= + + + D z C y B x A
1
n
r
{ }
1 1 1
C , B , A = ,
r

2
0
2 2 2 2
= + + + D z C y B x A , n
2
{ }
2 2 2
C , B , A = ,
jednadbe i vektori normala dviju zadanih ravnina.

Pitamo se kako odrediti
1

2
i koje su mogunosti?

1
o
)
1

2
=
1
||
2

1
||
2
|| , tj. vektori normala su kolinearni
1
n
r
2
n
r
1
n
r
= k , k R
2
n
r
k
C
C
B
B
A
A
= = =
2
1
2
1
2
1
;
2
o
)
1

2
k
D
D
C
C
B
B
A
A
= = = =
2
1
2
1
2
1
2
1
;
3
o
)
1

2
= p
Vektor smjera pravca p:
2 1
n n p
r r r
= .
Toka pravca p dobije se rjeavanjem sustava dviju jednadbi (ravnine
1
,
2
)
odabravi proizvoljno neku vrijednost za koordinatu x, y ili z.

Kut izmeu pravca i ravnine

Kut izmeu pravca i ravnine definira se kao kut izmeu pravca p i njegove ortogonalne
projekcije p' na ravninu .
Zadano:
- pravac p kanonskom jednadbom
n
z z
m
y y
l
x x
0 0 0

=

,
- ravnina jednadbom 0 = + + + D Cz By Ax .

Traeni kut emo izraunati kao komplement
kuta vektora smjera pravca i normale ravnine:
( ) ( ) ? ' p , p , p = = =
r
( ) n , p
o
= 90



( )
2 2 2 2 2 2
90
n m l C B A
Cn Bm Al
n p
n p
sin cos
+ + + +
+ +
=

= =
r r
r r
o
.
50
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


Probodite pravca i ravnine

Zadano:
- pravac p ......
n
z z
m
y y
l
x x
0 0 0

=

,
- ravnina ..... 0 = + + + D Cz By Ax .

Treba odrediti p !

Mogunosti:
1
o
) p || p = ;
2
o
) p p = p;
3
o
) Pravac p probada ravninu u jednoj toki ije koordinate zadovoljavaju obje dane
jednadbe. Postupak pronalaenja probodita objasnit emo na primjeru.


Zadaci:

1. Odabrati m tako da se pravci
1
2
1
4
3
2
=

=
z y x
i sijeku i odrediti
ravninu koju odreuju.

=
= +
0 1
0 2
mz y
z x

p....
1
2
1
4
3
2
=

=
z y x
, { } 1 1 3 , , p =
r
, P(2, 4, 2)
q.... ,

=
= +
0 1
0 2
mz y
z x
{ } { } m , , n , , , n = = 1 0 1 0 1
2 1
r r

r r r
2 1
n n q = ={ } 1 , , 1 m
1 2 2 0 + = = = m y , z x ( ) 2 1 2 0 , m , Q +
PQ={ } 0 3 2 2 , m ,
Vektori PQ , p , q
r r
moraju biti komplanarni!
0 3 2 2
1 1 3
1 1
m
m
= 0 m = 2

Ravnina:
0
1 1
1 1 3
2 4 2
=

m
z y x
0 5 2 = + z y x .

51
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


2. Odrediti jednadbu pravca koji lei u ravnini 3 1 2 2 = z y x , prolazi tokom T i
okomit je na pravac .
) 1 , 0 , 1 (
z y x = = 2 3

1 2 2 3 = z y x
p z y x = = 2 3
6 3 2
z y x
= = { } 6 3 2 , , p =
r


Ravnina tokom T okomito na pravac p:


( ) ( ) ( )
0 8 6 3 2
0 1 6 0 3 1 2
= + +
= + +
z y x
z y x


Traeni pravac = q :

( ) { 2 2 3
1
} = , , n
r
, ( ) { } 6 3 2
2
, , n =
r

r r
k j i
k j i
n n q
r r r
r
r r r
13 22 6
6 3 2
2 2 3
2 1
+ = = =
q T
13
1
22 6
1

= =
z y x
.

3. Nai toku ravnine 2 0 1 3 = + z y x jednako udaljenu od toaka A(2,3,0), B(4,2,0) i
C(1,0,0).

Polovite duine CA .... ) 0 ,
2
3
,
2
3
( P ; CA = k j i
r r r
0 3 + +
Polovite duine CB .... ) 0 , 1 ,
2
5
( Q ; CB = k j i
r r r
0 2 3 + +
Ravnina tokom P okomito na vektor CA :
...... 0 6 3 0 )
2
3
( 3 )
2
3
( = + = + y x y x 1
Ravnina tokom Q okomito na vektor CB :
...... ( ) 0 19 4 6 0 1 2
2
5
3 = + = + |
.
|

\
|
y x y x
1. nain:

Presjek ravnina i :
( ) { } 0 3 1
1
, , n =
r
, ( ) { } 0 4 6
2
, , n =
r

r r
k
k j i
n n q
r
r
r r r
14
0 4 6
0 3 1
2 1
= = =
52
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1


53
Za 0 = z
0 19 4 6
0 6 3
= +
= +
y x
y x
|
.
|

\
|
= = 0
14
17
14
33
14
33
14
17
, , Q x , y

q
1 0
14
17
0
14
33
z
y x
=

Probodite pravca q i ravnine 2 0 1 3 = + z y x :
Kako je pravac q paralelan sa z-osi, uvrstimo
14
17
14
33
= = y , x u jednadbu ravnine.
Slijedi
14
29
= z , pa je traena toka )
14
29
,
14
17
,
14
33
( T .

2. nain:
Traena toka se moe dobiti i kao presjek zadane ravnine, ravnine i ravnine , tj.
kao rjeenje sustava:
0 1 3 2 = + z y x
0 6 3 = + y x
0 19 4 6 = + y x .

4. Odrediti projekciju toke T na pravac . ( 8 2 1 , , )

= +
= +
0
0 1 2
z y
y x
pK

a) Ravnina tokom T okomita na pravac p.
b) Probodite Q pravca p i ravnine .

Jednadba pravca:

= +
= +
0
0 1 2
z y
y x
pK
z y
x
y x y
=

= + =
2
1
1 2

1 1 2
1 z y x
p =

K { } ( ) 0 0 1 1 1 2 , , P , , , p =
r
.

Ravnina tokom T:
( ) ( ) ( )
0 8 2 2 2
0 8 1 2 1 1 2
= + +
= +
z y x
z y x

0 8 2 = + z y x .

Probodite:

=
=
+ =
t z
t y
t x 1 2

( ) ( )
1 6 6
0 8 2 4
0 8 1 2 2
= =
= + + +
= + +
t t
t t t
t t t
( ) 1 1 3 , , Q .