1.

Uvod
1.1. O fizici
Fizika
- temeljna prirodna znanost
- gr. (fizis) = priroda; filozofija prirode
- prouava: - temeljne zakone prirode
- stanja i svojstva materije (tvari i energije) te
njihove promjene
- mikrosvijet (molekule, atome, elementarne
estice) i makrosvijet (planete, zvijezde,
galaksije, svemir)
- jednostavne i sloene sustave
- brze (10
-15
s) i spore procese (10
17
s)
- najsloenija znanost
Volite li fiziku?
Uloga fizike
- poznavanje prirodnih zakona nuno je za
razumijevanje raznih tehnikih problema
- nastava fizike oblikuje znanstveno-materijalistiki
pogled na svijet
- fizikalni nain razmiljanja omoguuje
znanstvenoistraivaki pristup rjeavanju razliitih
problema u znanosti i tehnici
- tehnoloki napredak
1.1. O fizici
Bez razvoja prirodnih znanosti nezamisliv Bez razvoja prirodnih znanosti nezamisliv
i budu i budu i razvoj tehnike i tehnologije ! i razvoj tehnike i tehnologije !
1.1. O fizici
fizika
biokemija
biologija
fizikalna
kemija
biofizika
fizikalna
medicina
prirodne znanosti
matematika = jezik prirode
- saet i jasan opis fizikalnih zakona
- alat znanosti
EGZAKTNA znanost
eksperimentalni rezultati su
reproducibilni
matematika formulacija
teorije
EMPIRIJSKA znanost
eksperiment je konana potvrda
neke teorije ili zakona
svaka hipoteza se mora potvrditi
eksperimentom kako bi postala
sastavnim dijelom neke teorije
kemija
ekonofizika
1.1. O fizici
podjela fizike
KLASI KLASI NA FIZIKA NA FIZIKA
mehanika s mehanikom fluida
(Newtonova mehanika)
elektromagnetizam
optika (valovi i titranja)
toplina i termodinamika
MODERNA FIZIKA MODERNA FIZIKA
relativistika mehanika (vc)
kvantna mehanika (nm)
atomska i molekularna fizika
nuklearna fizika
fizika elementarnih estica
fizika vrstog stanja
klasina
fizika
Kvantna
fizika
Duljina / m
c
10
-1
c
10
-14
10
-10
10
26
B
r
z
i
n
a

/

c
Relativistika
kvantna
mehanika
Relativistika
fizika
F
i
z
i
k
a

e
l
e
m
e
n
t
a
r
n
i
h

e
s
t
i
c
a
eksperimentalna i eksperimentalna i
teorijska fizika teorijska fizika
5%
25%
70%
materija
tvar
- krutine
- tekuine
- plinovi
energija
- vjena, neunitiva
- niti nastaje, niti nestaje
- prelazi iz jednog oblika
u drugi
prostor
vrijeme
polje
materija
tamna
materija
tamna
energija
1.1. O fizici
1.2. Mjerenje u fizici
Mjerenje je osnova svih prirodnih znanosti!
...Kada ono o emu govorite moete izmjeriti i izraziti
brojevima, tada znate neto o tome; kada to ne moete
izmjeriti, tada je vae znanje oskudno i nedovoljno...
William Thomson (lord Kelvin) (1824.-1907.)
Metode fizike
Eksperimentalne metode
fizike
Teorijske metode
fizike
Promatranje
(pasivna metoda)
Eksperiment
( aktivna metoda )
Matematike ili raunalne
metode koje dovode do
fizikalnih zakona, teorema,
modela, hipoteza, paradoksa,
1.3. Fizikalne veliine i jedinice
Fizikalna veliina mjerljivo svojstvo (parametar) fizikalnog
stanja, procesa ili tijela, koje omoguuje
definiranje fizikalne pojave i njeno opisivanje
u matematikom obliku pomou odgovarajuih
jednadbi. put, vrijeme, masa, brzina, rad,...
Simboli fizikalnih veliina prema meunarodnom dogovoru
ISO(International Standard Organisation),
IUPAP (International Union for Pure and Applied Physics)
brzina v velocity, velocitas
sila F force
rad W work
vrijeme t time, tempus
Fizikalni zakoni izraavaju se pomou fizikalnih jednadbi (formula) koje
povezuju fizikalne veliine u tom zakonu.
Mjeriti neku fizikalnu veliinu = odrediti broj koji
pokazuje koliko puta ta veliina sadri u sebi
istovrsnu veliinu dogovorno uzetu za mjernu
jedinicu.
Svaka fizikalna veliina izraava se pomou brojane vrijednosti i
mjerne jedinice:
A
A
=
=
{A}
{A}
[A]
[A]
1.3. Fizikalne veliine i jedinice
fizikalna
veliina
brojana
vrijednost
(iznos)
mjerna
jedinica
METROLOGIJA mjeriteljska znanost i tehnika
- uskladiti i pronai najpogodnije mjerne jedinice i oznake, te uvesti
jedinstveni meunarodni sustav jedinica u sve grane znanosti i
tehnike
Podjela fizikalnih veliina:
1) skalarne fizikalne veliine
(- gustoa, V-volumen, T-temperatura, m-masa, t-vrijeme,
f-frekvencija,...)
2) vektorske fizikalne veliine
(brzina, ubrzanje, sila, moment sile,...)
1.3. Fizikalne veliine i jedinice
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Prihvaen na 11. zasjedanju Generalne konferencije za utege i mjere
(listopad, 1960.god.);
Kod nas obvezatan!
(Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima, NN 58/1993.)
- - 7 7 osnovnih mjernih jedinica Meunarodnog sustava osnovnih mjernih jedinica Meunarodnog sustava
iz kojih se matematikim operacijama izvode sve ostale jedinice
mol mol n mnoina (koliina) tvari
cd kandela I jakost svjetlosti
A amper I elektrina struja
K kelvin T termodinamika
temperatura
s sekunda t vrijeme
kg kilogram m masa
m metar l duljina
Znak Mjerna jedinica Znak Fizikalna veliina
Osnovne fizikalne veliine i mjerne jedinice:
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica: Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:
1. 1. Metar (m) Metar (m) Metar je duljina puta koji u vakuumu prijee svjetlost
u vremenskom odsjeku od 299 792 458-og dijela sekunde.
Mjerenje standarda duljine helij-neon laserom.
(NIST- National Institute of Standards and Technology)
Tonost mjerenja: 10
-10
m
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica: Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:
2. 2. Kilogram (kg) Kilogram (kg) Kilogram je jedinica mase ; ona je jednaka masi
meunarodne pramjere kilograma
Meunarodna pramjera kilograma je jedini preostali
artefakt koji se upotrebljava za definiranje neke osnovne
jedinice SI-sustava.
Etalon 1 kg ( 90% platina, 10% iridij ) u BIPM u Sevresu
3. 3. Sekunda ( s ) Sekunda ( s ) je trajanje 9 192 631 770 perioda zraenja koje
odgovara prijelazu dviju hiperfinih razina osnovnog
stanja atoma
133
Cs.
Cezijev sat za mjerenje vremena
(NIST- National Institute of Standards and
Technology)
Tonost mjerenja: 3 10
-6
s u godini
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica: Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:
4. 4. Amper ( A ) Amper ( A ) je stalna struja koja bi kad bi se odravala u dva ravna
usporedna vodia neizmjerne duljine i zanemariva krunpog poprenog
presjeka postavljena u vakuumu na meusobnoj udaljenosti od 1 m
proizvodila izmeu tih vodia silu jednaku 2x10
-7
njutna po metru
duljine.
5. Kelvin ( K ) je termodinamika temperatura koja je jednaka 1/273.16
dijelu termodinamike temperature trojne toke vode.
6. Kandela ( cd ) je svjetlosna jakost izvora koji u odreenom smjeru zrai
jednobojno zraenje frekvencije 540x10
12
herca i koji ima
jakost zraenja u tom smjeru od 1/683 vata po steradijanu.
7. Mol ( mol ) je koliina tvari u sustavu koji sadrava onoliko elementarnih
jedinki koliko ima atoma u 0.012 kilograma ugljika C
12
.
Kada se upotrebljava mol, moraju se navesti elementarne jedinke, a
to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge estice ili
pojedinano naveden skupine takvih estica
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica: Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:
Dodatne jedinice Dodatne jedinice
Radijan ( rad ) kut izmeu dva polumjera koji na krunici isijecaju
luk duljine jednake polumjeru.
Steradijan ( sr ) prostorni kut stoca s vrhom u sreditu kugle koji
na plohi kugle omeuje povrinu jednaku povrini
kvadrata ija je stranica jednaka polumjeru kugle.
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica: Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica:
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Izvedene Izvedene fi fizikalne zikalne veli veli ine i mjerne jedinice ine i mjerne jedinice
J/s = m
2
kg s
-3
W vat snaga
Nm = m
2
kg s
-2
J dul energija, rad, koliina topline
N/m
2
= m
-1
kg s
-2
Pa paskal tlak, naprezanje
m kg s
.-2
N njutn sila
s
-1
Hz herc frekvencija
Izraena pomou
drugih jedinica
Znak Mjerna jedinica Izvedena veliina
1.4. Meunarodni sustav jedinica (SI)
Predmetci Predmetci (prefiksi) (prefiksi) fi fizikalnih zikalnih veli veli ina ina
y jokto 10
-24
Y jota 10
24
z zepto 10
-21
Z zeta 10
21
a ato 10
-18
E eksa 10
18
f femto 10
-15
P peta 10
15
p piko 10
-12
T tera 10
12
n nano 10
-9
G giga 10
9
m mikro 10
-6
M mega 10
6
m mili 10
-3
k kilo 10
3
c centi 10
-2
h hekto 10
2
d deci 10
-1
da deka 10
1
znak naziv faktor znak Naziv Faktor
Veliine fizikalnih objekata
1.5. Vektorski raun
1.5. Vektorski raun
- skalar je veliina odreena iznosom i mjernom jedinicom (m = 5 kg,
T = 300 K, t = 1 s)
-vektor (usmjerena duina) je veliina odreena:
- smjerom (pravcem) na kojem lei
- orijentacijom
- iznosom (intenzitet, modul, apsolutna vrijednost)
= duljina vektora (udaljenost od hvatita do vrha)
- oznaka:
- translacija ne mijenja vektor
, , , r v a F

v

A
B
AB

p
b

1.5. Vektorski raun

Zbrajanje vektora
a b c + =

a

c a b = +

metoda paralelograma
( ) ( )
2 2
2
2 2 2
2 2
cos sin
2 cos
2 cos
c a b b
c a b ab
c a b ab

= + +
= + +
= + +

( ) ( )
2 2
2
2 2 2
2 2 2
si n cos
2 cos
cos
2
b c c a
b a c ac
a c b
ac

= +
= +
+
=
b
sin sin b c =
cos cos b c a =
metoda trokuta b
sin sin b c =
cos cos b c a =

kosinusov teorem
1.5. Vektorski raun
Oduzimanje vektora zbrajanje
( )
c a b a b = = +

a

( ) a b +

a b

a

R a b c d = + + +

vektorski poligon
a

a b

a b +

duljina vektora
2 2 2

x y z
x y z
a a i a j a k
a a a a
= + +
= + +

1.5. Vektorski raun

Skalarni produkt vektora
cos ( , ) a b a b a b
a b b a
=
=




1.5. Vektorski raun
Vektorski produkt
( )
( ) 0
sin ,
( ) ( )
( ) ( )
c a b a b a b c
a b b a
a b c a b c
a c b a c b
= =
=
= =
= =








pravilo desnog vijka
1.5. Vektorski raun
Vektorski produkt
1.5. Vektorski raun

1
0
x y z
x y z
x x y y z z
a a i a j a k
b b i b j b k
a b a b a b a b
i i j j k k
i j j k i k
= + +
= + +
= + +
= = =
= = =

x y z x y z
x y z x y z
x y z i j k
a b a a a a a a
b b b b b b
= =

Kartezijev pravokutni koordinatni sustav

( )
( )
( )
y z z y z x x z x y y x
a b a b a b i a b a b j a b a b k = + +

1.5. Vektorski raun

Primjeri:
1. Vektori i zatvaraju kut 60. Koliki je a

i a b a b

ako je
3 i 5 ? a b = =

2. Zadana su dva vektora 3 2 i 5 2 a i j k b i j k = + + = +

Odredite , , , . a b a b a b a b +

3. Zadana su tri vektora: 2 , 3 2 , 4 . a i j k b i j k c i j k = + + = = + +

Izraunajte:
a)
b)
c) Pokaite da vrijedi:
( ) ( )
a b c i a b c

( ) ( )
a b c i a b c

( ) ( ) ( )
. a b c a c b a b c =

D.Z.
1.5. Vektorski raun
4. Dvije sile F
1
=1 kN i F
2
=1.2 kN djeluju na materijalnu toku. Sile
meusobno zatvaraju kut =60. Kolika je rezultantna sila R i koliki su
kutovi
1
i
2
koje ona zatvara sa silama F
1
i F
2
?

1
1
F

2
F

2 2
1 2 1 2
2 cos 1.9 kN R F F F F = + + =

2 1
sin sin F R =
2
F
2
1
sin
arcsin 33
F
R

= =

1 2
sin sin F R =
1
2
sin
arcsin 27
F
R

= =