SAETAK

Anksioznost (lat. anxius uznemiren, uzrujan) je stanje tjeskobe koje se

karakterizira osjeajem unutarnje uznemirenosti i uplaenosti, straha da e se neto
strano dogoditi uz psihomotornu napetost i nemir.
Tjelesna izraavanja anksioznosti su pokuaji da se tjeskoba i napetost
oslobode putem tijela. bog toga je tjeskoba praena simptomima otereenja voljne
muskulature, poveanom aktivnou autonomnog iv!anog sustava, poveanim
o!itovanjem pojedinih organa ili pojedinih sustava u tijelu.
"
Anksioznost nije vezana za konkretan objekt ili osobu. #ee poga$a ensku
popula%iju (&'" u odnosu na muku popula%iju). (bi!no je uzrokovana stresom, ali je
osjetljivost na stres povezana s genetskim )aktorima.
Anksioznost je sastavni dio ivota i povremeno svi imamo ovakve osjeaje. (
bolesti se govori tek kada je anksioznost stalno prisutna (opi anksiozni poremeaj),
kada se javlja u nekim posebnim situa%ijama koje uobi!ajeno ne plae, npr. ulazak u
dizalo ili vonja tramvajem, odlazak od kue, so%ijalne situa%ije ()obije) ili kada se
iznenada pojavljuju u obliku neugodnog napada izrazito jake anksioznosti koju se
naziva panika (pani!ni poremeaj) i kada ta anksioznost pojedin%a zna!ajno
ograni!ava u postizanju osobnih, pro)esionalnih ili nekih drugih %iljeva i na taj na!in
mu smanjuje kvalitetu ivota.
*ada se jedanput krug anksioznosti pokrene, sam sebe odrava preko
simptoma, misli i osjeaja koji me$usobno poveaju anksioznost. +toga je vano
razumjeti kako nastaju simptomi i na koji na!in se odravaju kako bi se prekinuo krug
utje%aja i time kontrolirala tjeskoba.
Kljune rijei' anksioznost, prevalen%ija, psihi!ki simptomi, tjelesni simptomi,
!imbeni%i rizika, ,bab- blues..
UVOD
1
/regurek 0, 1eri23rida 4, 3egi25oki2 Tjelesne mani)esta%ije tjeskobe tijekom grupne
psihoterapije. 6ije!ni!ki 7jesnik "889:"";'9<2=.
"
1oremeaji anksioznosti su naj!ei emo%ionalni poremeaji, koji zahvaaju i
mlade i odrasle ljude. Anksioznost izaziva ivot u dobu brzih so%ijalnih i tehnolokih
promjena u kome je naglaen nedostatak temeljnog osjeaja sigurnosti.
1ostoji puno naziva koji se koriste za anksioznost, kao to su tjeskoba,
zabrinutost, panika, nervoza, napetost, osjeaj da je osoba na rubu, pod stresom i sl.
+vi ovi izrazi opisuju stanje neugode koje se o!ituje kao niz tjelesnih i psihi!kih
simptoma koji se javljaju u situa%ijama koje pojedina% doivljava ugroavajuim ili
opasnim, kada postoji strah od posljedi%a i ishoda neke situa%ije.
Anksioznost je normalna reak%ija na situa%iju koja osobu zabrinjava ili koju
doivljava kao prijeteu. 4oe se doivljavati kao mala nelagoda 2 pa sve do vrlo
izraene panike.
1revagom jurnjave, brige i stresa u naem organizmu dolazi do neravnotee,
koja se naj!ee prvo o!ituje kao blai psihi!ki poremeaj, a kasnije (ovisno o duljini i
intenzitetu disbalansa) kao tei psihi!ki, ali i somatski poremeaj. (ni mogu ozbiljno
naruiti ivot osobe, a !esto ostaju nedovoljno prepoznati i lije!eni.
1siho)armakoterapija predstavlja temelj uspjenog lije!enja anksioznih
poremeaja, ali bez psihoeduka%ije pa%ijenta i njegove obitelji, te kognitivno2
emo%ionalno2bihejvioralne terapije i promjene ivotnog stila i bazi!nih uvjerenja
pa%ijenta !esto je nemogue postii izlje!enje
>a bismo se uspjeno borili protiv anksioznosti, trebamo se bolje upoznati s
ovom psihi!kom pojavom.
DEFINICIJA
&
Anksiozni poremeaji (A1) predstavljaju skupinu razli!itih medi%inskih stanja u
kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir.
+tanje se moe nazvati anksioznim poremeajem kad je snano i dugotrajno,
te ograni!ava psiholoko i so%ijalno )unk%ioniranje osobe.
1et glavnih tipova anksioznosti'
? generalizirani anksiozni poremeaj
? )obije
? opsesivno2kompulzivni poremeaj
? pani!ni poremeaj
? posttraumatski stresni poremeaj 1T+1
Generalizirani anksiozni poremeaj (GAP)
(vo je anksiozni poremeaj kojeg karakterizira kroni!na tjeskoba, pretjerana briga
i napetost, !ak i ako ne postoji neki poseban razlog za to. (va stanja !esto prate
)izi!ki simptomi, gdje naro!ito spadaju umor, glavobolja, miina napetost i bol,
tekoe s gutanjem, znoj, probadanje u predjelu sr%a i ostalo. bog neugodnosti u
predjelu sr%a kod ovih bolesnika !esto se posumnja na mogui in)arkt gdje se
nakon pregleda ne prona$e nita to bi upuivalo na stvarni in)arkt.
Socijalna fobija
(vaj poremeaj karakterizira tjeskoba vezana uz odre$ene drutvene situa%ije.
(na moe biti ograni!ena na jedan oblik situa%ije, kao to su objedovanje s
drugim ljudima. Ali problem moe biti i ozbiljniji, i to je slu!aj kada osoba osjea
simptome svaki put kada se na$e me$u ljudima. 6upanje sr%a, ubrzano disanje,
znojenje, povraanje, tekoe izraavanja neki su od simptoma koji obiljeavaju
ovaj poremeaj.
Opsesivno-kompulzivni poremeaj (OP)
<
(vaj poremeaj karakteriziraju ponavljajue i neeljene misli (opsesije) i@ili radnje.
+talno ponavljanje nekih radnji kao to je pranje ruku, provjeravanje da li je
tednjak isklju!en, ili da li su vrata zatvorena, !ienje osoba radi nadajui se da
e opsesivne misli otii ili da e ih sprije!iti. 4e$utim, obavljanje ovih takozvanih
AritualaA daje samo trenutno olakanje. Bzbjegavanje njihova obavljanja samo e
poveati tjeskobu. (sobe s ovim poremeajem osjeaju neeljene misli, slike ili
poti%aje da neprestano obavljaju neke radnje za koje nema ra%ionalnog razloga da
ih u!estalo rade.
Pani!ni poremeaj
(vaj poremeaj karakteriziraju neo!ekivane i iznenadne epizode praene
simptomima kao to su bol u grudima, lupanje sr%e, gubitak daha, vrtoglavi%a, trn%i
i arenje u tijelu isl. 6judi s ovim poremeajem osjeaju iznenadnu opasnost bez
ikakvog ra%ionalnog razloga.
Post traumatski stresni poremeaj (P"SP)
(vo je oblik anksioznog poremeaja koji se pojavljuje nakon izlaganja nekom
zastraujuem doga$aju ili doga$ajima u kojem je dolo do ozbiljnog tjelesnog
ozlje$ivanja ili je takva mogunost samo postojala. Traumati!ni doga$aji koji mogu
uzrokovati 1T+1 uklju!uju nesretne slu!ajeve, silovanje, napad od druge osobe,
ratna iskustva. (soba proivljava kompulzivne misli i sjeanja te se osjea
emo%ionalno praznom, naro!ito je prisutno emo%ionalno udaljavanje od drugih
ljudi, naro!ito onih bliskih. 1raznina, problemi sa spavanjem neki su od popratnih
simptoma.
C tabli%i br. " su izneseni poda%i o u!estalosti, spolu i dobi pa%ijenata s anksioznim
poremeajima.
D
tablica br. 1
IZVO!
"tt#!$$%%%.&entaln'()ra*lje.ba$bi"$i&a+e,$,t'rie,$re,ur,i$*')ici$r,$an-,i'(ni#'re&ecaji.#).
E
DEFINIAJU/A O0I1JEJA
1od de)inirajuim obiljejima podrazumijevamo simptome i znakove na temelju
kojih moemo prepoznati da postoji dijagnoza. >ijagnoza se postavlja na temelju
dogovorenih kriterija prema 4e$unarodnoj klasi)ika%iji bolesti (4*32"F) +vjetske
zdravstvene organiza%ije (+() ili >+42B7 Ameri!kog psihijatrijskog udruenja
(A1A).
Anksioznost moe biti prisutna kao simptom ili sindrom u %ijelom nizu razli!itih
primarno tjelesnih i neurolokih bolesti i zna!ajno utje%ati kako na stupanj patnje
bolesnika tako i na ishod lije!enja. + druge strane primarno anksiozni poremeaji
mogu imitirati razli!ite primarno tjelesne ili neuroloke bolesti i potaknuti na
obavljanje brojnih skupih pretraga.
+lika br. " prikazuje naj!ee simptome anksioznosti.
,li-a br. 1
IZVO!
"tt#!$$%%%.a#a.'r+$t'#ic,$an2iet3$in)e2.a,#2
9
UZOCI$4I50ENICI IZIKA
Anksioznost ili tjeskoba je veoma neugodno subjektivno proivljavanje u
kojemu !ovjek nije svjestan ni izvora ni objekta svog straha. (na predstavlja
anti%ipa%iju nesnosnog stanja preplavljenosti vanjskim i unutarnjim silama. (sjeaj
anksioznosti, usporedo s tjelesnim smetnjama, obuzima !ovjeka u %jelini.
Ga nastanak anksioznih poremeaja utje!u razli!iti )aktori kao to su'
iskustva u djetinjstvu
stresne situa%ije
osobna osjetljivost
na!ini su!eljavanja sa stresom
Czro%i anksioznih poremeaja lee preteito u psiholokim !imbeni%ima i njeni
poten%ijalni izvori !esto ostaju neprimijeeni ili nesvjesni. 4e$utim, dokazana je i
uloga genetskih utje%aja.
+toga je potrebno pridati vanost predispozi%iji ili sklonosti neke osobe ka
anksioznom reagiranju u stresogenim ivotnim situa%ijama.
=
6IKAZ S1U4AJA
1ostpartalno vrijeme kod ena je vrijeme velikih emo%ionalnih promjena, !esto
uz povean stres i tjeskobu. 7eliki utje%aj na ovo stanje, osim psihi!kog stresa zbog
samog poroda, imaju i hormonalne promjene koje se doga$aju za vrijeme i nakon
poroda, zatim umor i neispavanost, bol uzrokovana epiziotomijom ili %arskim rezom,
mastitis, ili bilo koji drugi problemi sa zdravljem mame ili bebe. 1siholoki %imbeni%i
takoder mogu odigrati vanu ulogu u razvoju anksioznog poreme%aja u tom periodu.
C radu prikazujem primjenu sestrinskog pro%esa u pa%ijenti%e kod koje su
nakon poroda uo!ene blage anksiozne promjene. Anksioznost se mani)estira i na
)izi!koj i na psihi!koj razini.
1ro%es zapo!inje uzimanjem sestrinske anamneze kako bi se utvrdile
pa%ijenti!ine potrebe za zdravstvenom njegom.
C skladu s time, de)iniraju se %iljevi i planiraju interven%ije.
6OCJENA 7 ,e,trin,-a ana&ne(a
? pa%ijenti%a G.G. &D god. studenti%a, neudata, iz okoli%e /
? visoka je "=F %m, teina ;& kg, a)ebrilna, 00 "DF@8E mm@Hg na desnoj ru%i u
sjedeem poloaju, puls ;E, dobro punjen, ritmi!an, disanje )rek@min "9.
? na odjelu rodilita je trei dan, rodila zdravo muko dijete (Apgar indeks "F)
? trudnoa uredna (pa%ijenti%a hipersenzibilna)
? pa%ijenti%a ima !este glavobolje
? ali se na neugdan osjeaj Ilupanja sr%aJ
? pokazuje znakove anksioznosti
u!estale promjene raspoloenja
emo%ionalna labilnost
os%ila%ije apetita
negativne (%rne) misli
osjeaj osamljenosti, tuge i bezna$a
;
? kod pa%ijenti%e je pro%ijenjen blagi stupanj anksioznih promjena 2 .bab-
bluesK
CI1J br'j 1!
edu%irati pa%ijenti%u o .bab- bluesuK (postporo$ajnoj anksioznosti)
BGTL07LGMB5L'
? pozorno sluati i stvoriti atmos)eru povjerenja
? saznati to pa%ijenti%a zna o svom stanju
? objasniti da se ne radi o patolokom stanju ve o normalnoj reak%iji na novu
situa%iju
? omoguiti terapijski razgovor s psihologom ili psihijatrom
L7A6CAMB5A'
pa%ijenti%a osvijestila postojanje anksioznosti i aktivno e sudjelovati u lije!enju
CI1J br'j 8!
pa%ijenti%a e otvoreno govoriti o svom anksioznom stanju
BGTL07LGMB5L'
? ohrabriti verbaliza%iju osjeaja, per%ep%ije i strahova
? pokazati razumijevanje i elju da joj se pomogne
? osigurati vrijeme za paljivo sluanje i razgovor
? oslukivati verbalne i razviti osjetljivost za neverbalne znakove anksioznosti
? pokuati razumjeti pa%ijenti!ino vi$enje situa%ija koje izazivaju zabrinutost,
strah, tjeskobu, nemir...
L7A6CAMB5A' pa%ijenti%a otvoreno govori o anksiozosti
8
CI1J br'j 9!
pa%ijenti%a e koristiti nemedikamentozne metode lije!enja
BGTL07LGMB5L'
? budui da pa%ijenti%a doji i pati od blage anksioznosti, lije!it e se bez
upotrebe medikamenata
? edu%irati pa%ijenti%u kako i kojim vjebama disanja smanjiti simptome
? pomoi pri usvajanju tehnika relaksa%ije (autogeni trening, progresivna
miina relaksa%ija, vizualiza%ija, preporuke za rad s negativnim mislima)
kojima se kontroliraju simptomi anksioznosti
L7A6CAMB5A'
izvjebanim tehnikama pa%ijenti%a postie psihi!ku i )izi!ku oputenost
ZAK1JU4AK
Anksiozni poremeaji imaju veliko medi%insko, so%ijalno i ekonomsko
zna!enje zbog svoje u!estalosti, negativnog utje%aja na kvalitetu ivota, radno i
so%ijalno )unk%ioniranje, te velikih indirektnih i direktnih trokova.
1rema #$zvje%taju o svjetskom z&ravlju Svjetske z&ravstvene or'anizacije iz
())*. 'o&ine+ mentalno zdravlje je na%ionalni kapital.
*roz %ijelu povijest medi%ine, priznaje se jak psihi!ki utje%aj lije!nika na
bolesnika u pro%esima ozdravljenja, u prvom redu od oboljenja psihogene prirode. Tu
je velika uloga lije!nika obiteljske medi%ine !ija je zadaa prepoznati i lije!iti sve
blago (do umjereno) izraene anksiozne poremeaje.
"F
Geprepoznati i nelije!eni anksiozni poremeaji !esto dovode do alkoholizma i
tabletomanije. 1reven%ija mentalnih poremeaja i unapre$enje mentalnog zdravlja od
klju!nog je zna!aja za svaku zajedni%u.
""
1ITEATUA
? Nu!kar, /. 1ro%es zdravstvene njege. agreb' 4edi%inski )akultet +veu!ilita u
agrebu. "88&.
? Nu!kar, /. Cvod u sestrinske dijagnoze. agreb' HC+L. "889.
? http'@@OOO.mentalnozdravlje.ba@bih@images@stories@resursi@vodi%i@rs
@anksiozniporeme%aji.pd)
? http'@@OOO.apa.org@topi%s@anPiet-@indeP.aspP
? http'@@OOO.s%ribd.%om@do%@D="F99E8@anksioznost
? http'@@OOO.plivamed.net@aktualno@%lanak@;8@Anksiozni2poreme%aji.html
"&