Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com

Evaluacija REBT tretmana prikazana na simpozijumu:
Evaluacija efekata psiholokih tretmana, Zlatibor, maj 2006.


Studija sluaja:
Racionalno-emotivno-bihejvioralna terapija
napada panike i depresije

Igor Krneti#
Univerzitet u Banjoj Luci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju

Podaci o klijentu
1

D. M. je stara 31 godinu, nema brae i sestara. Fakultetski je obrazovana i
zaposlena. ivi sama u stanu u Banja Luci. Roditelji su u penziji, a klijentica sa njima
ima zadovoljavajui odnos.
Za sebe smatra da je uvijek bila "pomalo melanholi#na, a u zadnje vrijeme stalno
pla#e." Do sada se nije obraala za psiholoku pomo, nije imala zna#ajnijih psihi#kih
problema, niti pokuaja suicida.
%im je ula u prostoriju, primjetio sam da trpi psihofizi#ku patnju, jer je blijeda u
licu, tunog pogleda sa podo#njacima, uko#enih pokreta uz podrhtavanje i povieno je
anksiozna.
Procjena problema
Na psiholoko savjetovanje javila se po preporuci doktora opte medicine nakon
pretraga zbog gubitka apetita i somatskih tegoba (bolovi, gr#evi, mu#nina, povraanje).
Medicinske pretrage nisu pokazale da za navedene simptome postoji organski uzro#nik.
Navedeni somatski problemi doveli su do razvoja napada panike (lupanje srca, drhtanje,
vrtoglavica, knedla u grlu, suha usta), to je onemoguava u svakodnevnom
funkcionisanju (obaveze na poslu, druenje). Vei dio dana je jako tuna, budi se rano,
oko 4 sata ujutro i odmah pomisli da nita nee moi uraditi taj dan i onda pla#e.
Uglavnom se zadnjih mjesec dana tokom #itavog dana "bori sama sa sobom". Klijentica
nastoji da se rijei navedenih tegoba, ali joj "ne polazi za rukom."
Tokom psiholoke procjene otkrio sam da je precipitator za navedene tegobe
prekid ljubavne veze koji se desio prije pet mjeseci, povodom #ega se D. M. po#ela
osjeati potiteno i izrazito bezvoljno jer, prema njenim rije#ima, "nita nije imalo
smisla." Produeno trajanje takvog psihi#kog stanja dovelo je do gubitka apetita,
mu#nine, povraanja, vidnog gubitka tjelesne teine i ostalih navedenih somatskih
tegoba, povodom kojih je D. M. po#ela da doivljava napade panike, zbog kojih se
odlu#ila da potrai psiholoku pomo.

1
Podaci o klijentu predstavljeni uz nuno iskrivljivanje njegovog identiteta kako bi se zatitila njegova
privatnost i intimnost

Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
Nakon to smo na ovaj na#in nabrojali i definisali probleme, D. M. je izabrala da
prvo rijei problem bezvoljnosti i depresivnosti, jer je htjela da se nekome otvori i pri#a
o problemu. Objasnio sam joj da, iako sam ja spreman da je sluam, razumijem kako se
osjea, te saosjeam sa njom i budem joj podrka, za rjeavanje njenog problema nee
biti dovoljno da se samo otvori i da pri#a o njemu, ve da aktivno radi na njegovom
rjeavanju.
D. M. je to prihvatila i sloili smo se da je primarni cilj psiholokog savjetovanja
da rijei problem depresivnosti i napada panike. Objasnio sam joj da e rjeavanje
navedenih psihi#kih tegoba vjerovatno dovesti do smanjivanja i prestanka somatskih
tegoba, poto oni prema medicinskim nalazima nemaju organski uzrok, a da u je,
ukoliko se to ne desi, nau#iti kako da ona uti#e na njihovo ublaavanje.
Dugoro#ni ciljevi koje je D. M. postavila uz moju pomo bili su da se rijei
psihi#kih i somatskih tegoba, povrati pouzdanje u sopstvene sposobnosti, popravi uspjeh
na poslu, te da ostvari novu ljubavnu vezu.
Plan tretmana
Prema ABC modelu
2
psihi#kih poremeaja racionalno-emotivno-bihejvioralne
terapije (REBT), da bi klijentica rijeila problem bezvoljnosti i potitenosti, potrebno je
da otkrije i promjeni svoju kognitivnu evaluaciju prekida ljubavne veze, odnosno
iracionalno uvjerenje (IU) vezano za ljubavne odnose. Zbog toga sam planirao da se
nakon u#enja ABC modela REBT-a fokusiramo na otkrivanje uvjerenj (B) koja
uzrokuju i odravaju bezvoljnost i potitenost (C) povodom prekida ljubavne veze (A).
Koritenjem kognitivnih i emotivno-imaginativnih tehnika, koje bih je nau#io, D. M. bi
promijenila disfunkcionalan na#in razmiljanja u funkcionalan i na taj na#in, uz
poveanje nivoa svakodnevnih aktivnosti, rijeila problem depresivnosti.
Nakon toga sam planirao da se preko ABC modela REBT-a posvetimo otkrivanju
uzroka nastanka i odravanja napada panike, te rjeavanju tog problema primjenom
kognitivnih i emotivno-imaginativnih tehnika, kao i bihejvioralnih tehnika ekspozicije i
relaksacije. Pretpostavka je da e rjeavanje ovih psihi#kih problema dovesti do
ublaavanja i prestanka somatskih problema, poto medicinskim pretragama za njihov
nastanak nije prona'en organski uzro#nik. Ukoliko somatski problemi i dalje budu
prisutni, planirao sam klijenticu nau#iti autogenom treningu s ciljem njihovog
ublaavanja ili otklanjanja.
Tok tretmana
Ve tokom prve seanse, nakon u#enja ABC modela REBT-a, otkrili smo da D. M.
reaguje depresivno (doivljaj emocionalne praznine, bezvoljnost i pasivnost na planu
ponaanja, potitenost na emocionalnom planu, te ruminiranje na kognitivnom planu:
"Zato me vie ne voli, ta u sad bez njega, ivot je prazan, ne znam kuda u dalje, bez
njega ne mogu...") kada pomisli na prekinutu ljubavnu vezu zato to razmilja: "ivot

2
A aktivirajui doga'aj; B racionalna i iracionalna uvjerenja; C emocionalne i ponaajne posljedice

Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
nema smisla bez ljubavi," na nivou inferencijalnih misli, a iracionalno uvjerenje je: "Ja
moram imati momka, ina#e je ivot nepodnoljiv."
Podsjeajui je na ABC model REBT-a, uvidjela je da - ako ne eli da se osjea
depresivno iako nema momka - moe da promijeni svoje razmiljanje, to bi dovelo do
toga da se osjea tuno i/ili nezadovoljno, a to su osjeanja koja e joj pomoi da ostvari
svoje dugoro#ne ciljeve, za razliku od odmauih depresivnih osjeanja, razmiljanja i
ponaanja.
Zatim smo preli na raspravu IU kroz koju je uvidjela da za njeno uvjerenje nema
logi#kih dokaza ("Iako bi mi ivot bio ljepi i ispunjeniji kada bih imala momka, to
nikako logiki ne dokazuje da ga moram imati."), nije u skladu sa realnou ("Trenutno
nemam momka i mogue je da ga u nekim periodima u budunosti - ili #ak nikad - neu
imati, bez obzira koliko vrsto vjerovala da ga apsolutno moram imati.") i odmae joj u
ostvarivanju dugoro#nih ciljeva ("Dok god budem mislila da ja apsolutno moram imati
momka bez obzira na sve, osjeau se depresivno i neu biti ni za ta, a ta potitenost i
jadnost #e mi jo vie odmagati u postizanju svih mojih ciljeva, pa i u samom
pronalaenju momka."). Nakon rasprave IU, uz moju pomo, formirala je RU: "Jako bih
voljela da ponovo imam momka, jer bi mi bilo ljepe u ivotu, ali ako ga nemam to nije
nepodnoljivo iako je teko - nekada #ak jako, jako teko; ali to nikako nije nepodnoljivo
i ivot nije besmislen jer mogu da se osjeam lijepo i ispunjeno u drutvu prijatelja i kada
mi ide dobro na poslu!"
Nau#io sam je tehniku "(avoljeg advokata" i objasnio da e rijeiti svoj problem
depresivnosti ako u narednom periodu bude uporno i energi#no primjenjivala ovu tehniku
svaki put kada po#ne da se osjea depresivno jer razmilja na samoodmaui na#in.
Tako'e sam joj objasnio kako da vodi ABCDE dnevnik na kojem isto tako moe da
raspravlja svoja uvjerenja i da zabiljei kako se osjeala nakon rasprave. Poto se bliio
kraj seanse, umjesto primjene racionalno-emotivne imaginacije (poto je odli#no
savladala tehniku "(avoljeg advokata" jer joj, prema mojoj procjeni, vie odgovaraju
kognitivne tehnike REBT-a), nau#io sam je "Stop-tehniku" poto je imala izraene
ruminacije koje su - uz iracionalna uvjerenja - u#estvovale u odravnju njenih
depresivnih reakcija pet mjeseci nakon prekida ljubavne veze.
Tokom sledee tri seanse D. M. je pokazala da je usvojila osnovne principe ABC
modela REBT-a i da se zahvaljujui primjeni (avoljeg advokata (za osporavanje
iracionalnih uvjerenja) i Stop-tehnike (za zaustavljanje disfunkcionalnog kognitivnog
procesa ruminiranja) osjeala manje depresivno. Na smanjivanje bezvoljnosti naro#ito je
uticalo vo'enje dnevnika preko ABCDE formulara jer osjea da ima neku kontrolu to
joj je pomoglo da povrati pouzdanje u svoje sposobnosti. Istakla je da joj #itanje knjige za
samopomo koju sam joj preporu#io (Vodi u razuman ivot autora Albert Elisa i
Robert Harpera) izuzetno mnogo pomogla jer je u nekoliko primjera prepoznala svoje
probleme i samoodmaue na#ine razmiljanja, te pronala rjeenje svojih emocionalnih
problema kroz u#enje alternativnih, samopomauih na#ina razmiljanja o negativnim
aktivirajuim doga'ajima. Tokom ove tri seanse tako'e smo radili na otklanjanju
nejasnoa vezanih za upotrebu nau#enih racionalno-emotivnih i kognitivno-
bihejvioralnih tehnika, objasnio sam joj REBT filozofiju bezuslovnog prihvatanja sebe,
razliku izme'u pozitivnog i racionalnog miljenja (poto je u nekim situacijama mjenjala
svoje odmaue misli u pozitivne umjesto u racionalna uvjerenja), te sam primjenio
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
trening samo-efikasnosti, nau#io je racionalno emotivnu imaginaciju i ohrabrio da nastavi
da i dalje uporno i energi#no radi na rjeavanju problema depresije. Objasnio sam joj da
je bitno da se bukvalno i doslovno natjera da obavlja svakodnevne aktivnosti, uprkos
njenom trenutnom doivljaju bezvoljnosti i nemotivisanosti, i da e to preko AMA
(akcija-motivacija-akcija) modela dovesti do poveanja motivacije da se posveti
aktivnostima koje e joj omoguiti ostvarivanje njenih dugoro#nih ciljeva.
Na po#etku pete seanse D. M. je rekla da se osjea mnogo bolje u odnosu na
period kada smo imali prvu seansu. Napredak prepoznaje po tome to manje misli o
bivem momku, te zbog toga i manje pla#e. Uo#io sam i objasnio joj da je veoma
uspjeno razvila metakognitivne sposobnosti i mentalnu kontrolu, poto je nau#ila je da
posmatra svoje misli "odozgo," da ih zaustavi "Stop-tehnikom," a onda osporava svoja
iracionalna, samoodmaua uvjerenja, te ne procjenjuje sebe kao li#nost u cjelini, ve
svoje postupke, sposobnosti i osobine (to govori u prilog tome da je razvila bezuslovno
prihvatanje sebe). Periodi dobrog i loeg raspoloenja se smjenjuju, "dva dana sam dobro
i ne pla#em, a onda opet dva dana sam loe i pla#em, ali to doivljavam kao ogroman
uspjeh u odnosu na svakodnevno plakanje i depresivnost." Tjera se da gleda TV, da iza'e
napolje sa drutvom, ali se brzo vrati kui. Najvie je plai da e joj srce lupati kada iza'e
van sa drutvom i na petoj seansi je izrazila elju da se posveti rjeavanju problema
napada panike. "Vie uopte ne razmiljam o bivem momku, niti o bolesti, iako mi je jo
povremeno muka i uglavnom imam slab apetit. Samo imam neki strah da, zbog svog
straha od lupanja srca, neu zavriti projekat na poslu do predvi'enog roka..."
Poto je veoma dobro usvojila ABC model analiziranja svojih problema, na
po#etku pete seanse odmah je identifikovala da je aktivirajui doga'aj za napade panike
pomisao da nee moi zavriti projekat na poslu do predvi'enog roka zbog toga to e
doivjeti napad anksioznosti. Nakon toga bi po#ela plakati to bi dovodilo do jo vee
anksioznosti i zatvorenog kruga koji vodi do po#etka napada panike. Aktivirajui doga'aj
je, dakle, bio anticipacija mogueg pani#nog napada, povodom #ega dolazi do povienja
nivoa anksioznosti, a povien nivo anksioznosti je novi aktivirajui doga'aj za jo veu
anksioznost koja eskalira u napad panike, to za posljedicu ima blokiranje u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti.
Nakon otkrivanja aktivirajueg doga'aja, radili smo na otkrivanju IU:
K: Mogla bi me uhvatiti anksioznost.
T: I ta je najgore to bi se moglo desiti ako Vas uhvati anksioznost.
K: Da e se to opet sutra desiti.
T: I ako se desi opet sutra...
K: Desie se i prekosutra.
T: I onda...
K: Stalno e mi se to deavati.
T: I onda...
K: Unitiu sama sebe.
T: U kojem smislu ete unititi samu sebe?
K: Izgubiu prijatelje, ne idem na posao, i sada izbjegavam da idem na posao.
T: Zbog #ega?
K: Pa ne znam... zbog tog straha...
T: Da bi Vam se mogao desiti taj napad?
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
K: Da.
T: A ta je najgore to bi Vam se moglo desiti ako Vas uhvati panika?
K: Ne znam ni ja sama ta je najgore...
T: Da li moda sam taj napad, da li je on sam po sebi najgori ili ima jo nekih
posljedica? Neki ljudi koji osjeaju da kree napad panike misle da je to neto
najgore to se moe desiti...
K: Pa to je i meni najgore... ta panika...
T: Mogue je da ima jo neto, a i da nema jo neto, razmislite jo malo... ne mora
zna#iti da ima, ali ako ima bitno je da otkrijemo sve elemente ABC... Kako Vi
doivljavate napade panike... da li ih doivljavate kao neto to je strano, uasno...
kao neto to neete moi podnijeti...
K: Pa, kao strano...
T: Pored toga to je on sam po sebi za Vas straan, da li razmiljate o ne#emu jo
gorem to bi se moglo desiti, neke posljedice toga to imate te napade, ako ih budete
imali i sutra i prekosutra i nikad ne znate kad e ti se desiti... Da li imate neka
predvi'anja povodom toga?
K: Pa imam samo to da mi srce tako jako lupa, da mi drhte ruke i da zbog svega toga
nemam volju da idem na posao, da radim, da se druim...
T: Zna#i, ipak, sam po sebi taj napad je neto to je za Vas strano?
K: Da.
T: I zato to je straan, morali biste ga sprije#iti, morao bi prestati?
K: Da, to!
T: Dobro, sad imamo sva tri elementa: A - pomisao: "Mogao bi mi se desiti napad," B:
"Moram ga sprije#iti jer je on straan," i pod C napad panike.
K: Da...
T: Povodom toga to kree napad Vi opet imate pomisao: "Evo ga kree..." i onda:
"Moram ga sprije#iti, ovo je strano" i onda Vam je sve gore...
K: Da...
T: A to je jedan za#arani krug koji treba presjei odmah na ovom prvom B.

Zatim smo zajedni#ki osporili apsolutistiki zahtjev: "Moram sprije#iti napad
panike," i primijenio sam tehniku razuasavanja za derivat: Napad panike je straan.
Nakon to je uvidjela da ona sama sebe plai razmiljajui o napadu panike kao o ne#emu
to je strano i to se njoj apsolutno ne smije desiti, objasnio sam joj da je najmanja
stranoa gora od najvee looe jer izazviva samoodmau#u emocionalnu reakciju,
a zatim smo osmislili racionalno, samopomaue uvjerenje: Ne moram sprije#iti napad
panike, iako bih to jako voljela, jer je on za mene neprijatan i lo, ali nikako ne i straan.
Kljuno pitanje je ta ja mogu da uradim da sprije#im napad panike? Mogu pravilno i
relaksirano disati i izdrati taj prokleti napad panike! Ukoliko to budem radila uporno i
uspjeno nekoliko puta, napadi e biti sve blai i na kraju e prestati.
Poto je D. M. razumijela racionalno uvjerenje, objasnio sam joj da dio simptoma
koje ona osjea povodom po#etka napada panike nastaje usljed hiperventilacije kada ona
doivljava povienje anksioznosti. Zbog toga sam je nau#io tehniku relaksacije i objasnio
joj da bi bilo dobro da je upotrebi svaki put kada osjeti po#etak napada panike.

Da bih provjerio da li je pravilno razumijela kako nastaje i kako moe da sprije#i
napad panike, dao sam joj instrukciju da ponovi ta smo radili tokom ove seanse i ona je
pokazala da je nau#ila kako moe sebi da pomogne da zaustavi napad panike. Zatim je to
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
isto ponovila kroz zamiljanje konkretne situacije da danas pomisli da bi joj se na poslu
mogao desiti napad panike. Na kraju sam joj dao zadao zadatak da to isto zabiljei na
ABCDE formularu da bi mogla to efikasnije da uvjeba ispravan postupak zaustavljanja
napada panike. Tokom ovog procesa sam joj objasnio smisao u#enja racionalnog
uvjerenja u obliku verbalno-semanti#kog saetka i otklonio nejasnoe koje je imala u
razumijevanju REBT koncepta nastanka i spre#avanja napada panike.

Kona#ni ABCDE model koji je D. M. zapisala izgledao je ovako:

A B C D E
Trebam u#iti,
a uhvatie me
panika i neu
moi u#iti.
ili
Po#inje
napad.
Moram to
sprije#iti jer je
to strano.

Panika.

To je loe,
voljela bih da
se to ne desi.
ta mogu da
uradim da to
sprije#im?
Mogu pravilno
i relaksirano
disati i izdrati
ga.
Smirivanje i
oputanje.

Za zadau sam joj zadao da preko ABCDE formulara zabiljei ta se deavalo
tokom svake epizode napada panike u narednih sedam dana. Da bi uvjebala tehniku
relaksacije, zadao sam joj da za zadau vjeba ovu tehniku tri puta dnevno narednih
sedam dana (1) da bi nau#ila da razlikuje napeto od oputenog stanja i (2) da bi uvjebala
tehniku relaksacije s ciljem efikasne upotrebe u kriti#nim situacijama.

Tokom naredne nedelje D. M. je doivjela 5 napada panike, to je predstavljalo
poboljanje u odnosu na nedelju prije kada ih je doivjela 9. Me'utim, D. M. je i dalje
nastojala da izbjegne napad panike, radije nego da se sa njim suo#i i izdri ga. Vraala
sam se sa posla i po#elo mi je lupati srce i ja sam utr#ala u dvorite kod prijateljice i onda
mi je bilo bolje. Objasnio sam joj mehanizam negativnog potkrepljanja i zna#aj tehnike
ekspozicije za efikasno rjeavanje problema napada panike. Tako'e sam je podsjetio na
bezuslovno prihvatanje sebe jer je po#ela da se osjea kao manje vrijedno bie jer se
ponaa kao nenormalna i ne moe da se rijei napada panike. Uspio sam da je ubjedim
da, umjesto da ga izbjegava, izdri napad kad sledei put po#ne da se deava, da tom
prilikom snano osporava svoje iracionalno uvjerenje i primjeni tehniku relaksacije, a
ako ipak u tome ne uspije u tom trenutku, da sebe prihvati bezuslovno, odnosno da sebi
objasni da to ne zna#i da je manje vrijedna ili nenormalna linost, ve samo da nije
uspjela u tom konkretnom pokuaju - to i nita vie!
Zatim sam je do kraja sesnse uspio ubijediti da od moje kancelarije do kue ide
pjeke, a ne taksijem kako je to uobi#ajeno radila i da od danas ne izbjegava da ide bilo
gdje sama, ve naprotiv da uz prethodnu primjenu racionalno-emotivne imaginacije ide
sama ba na mjesta gdje o#ekuje da e joj se desiti napad panike.

Ve na sledeu seansu je dola radosna jer je doivjela samo dva napada, ni jedan
nije izbjegavala, a tokom ostajanja u situaciji i izdravanja uvidjela je da nisu strani:
Sjedila sam na sastanku i trebala prezentovati napredak na projektu, a onda sam osjetila
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
lupanje srca i drhtanje, ali nisam izala sa sastanka, ve sam duboko disala i govorila sebi
da ja to mogu izdrati... i izdrala sam i dobila pohvale za dobro vo'enje projekta i
projektnog tima! Tokom te i naredne sedmice somatski simptomi bolova u stomaku i
mu#nine su se zna#ajno smanjili, u potpunosti je prestala da povraa, a apetit se vratio na
uobi#ajeni nivo od prije pet-est mjeseci kada su po#ele tegobe. U zadnjoj sedmici naeg
zajedni#kog rada nije doivjela ni jedan napad panike, spavala je normalno kao i prije
svega, popravila je uspjeh na poslu i vie nije strahovala da nee izgurati projekat do
kraja.
Zavretak tremana
Nakon 8 seansi D. M. vie nije imala probleme sa depresijom, napadima panike,
kao ni somatske probleme. Kao dio klini#ke evaluacije efikasnosti tretmana, tokom 8.
seanse pitao sam D. M. da li je rjeenje njenih problema rezultat unutranjih promjena
njenog disfunkcionalnog razmiljanja (to bi joj omoguilo da se sa navedenim
problemima nosi dugoro#no) ili je rezultat slu#ajnih promjena spoljanjih okolnosti.
Znakovi koje je ona navela kao efikasne promjene u njenom razmiljanju su bili
sposobnost za efikasnu upotrebu ABC analize, za samostalne procjene, osporavanja i
promjene li#nih uvjerenja, kao i za kreiranje odgovarajuih domaih zadataka, te
usvojena filozofija bezuslovnog prihvatanja sebe.
Klju#na disfunkcionalna razmiljanja koja je navela da je promijenila su: "ivot
nema smisla bez ljubavi," "Ja moram imati momka, ina#e je ivot nepodnoljiv," i
Moram sprije#iti napad panike jer je straan. Promjena zadnjeg navedenog uvjerenja
omoguila joj je da se suo#i sa napadom panike, te da kroz izlaganje i primjenu tehnike
relaksacije rijei taj problem. Iako do kraja tretmana nije "nala momka" vie se ne osjea
depresivno ve nezadovoljno povodom toga, jer na to gleda na novi, racionalan i
samopomaui na#in: "Jako bih voljela da ponovo imam momka, jer bi mi bilo ljepe u
ivotu i radiu na tome da ga na'em, ali ako ga nemam to nije nepodnoljivo iako je
teko, a ivot nije besmislen jer mogu da se osjeam ispunjeno povodom drugih stvari u
ivotu (npr. u drutvu prijatelja i kada mi ide dobro na poslu)."
Statistika evaluacija tretmana
Pored klini#ke evaluacije, ura'ena je i statististi#ka evaluacija tretmana koja
spada u grupu studija efekata terapije u naturalisti#kim uslovima. Da bismo procenili
efekte REBT-a, primjenjen je nacrt sa jednim klijentom i ponovljenim mjerenjima. To
zna#i da su mjerenja vrena (1) na po#etku tretmana, (2) sedam dana nakon svake seanse,
(3) u vrijeme kontrolne seanse (mjesec dana nakon zavrenog tretmana) i (4) tri i est
mjeseci nakon zavrenog tretmana - ukupno 8 mjerenja tokom trajanja tretmana i 3
follow up mjerenja. Dizajn bi grafi#ki mogao biti predstavljen na sledei na#in:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
Y
p
X
1
Y
1
X
2
Y
2
X
3
Y
3
X
4
Y
4
X
5
Y
5
X
6
Y
6
X
7
Y
7
X
8
Y
k
X
k
Y
f1
Y
f2

-------------------------------------------------------------------------------------------------------

Yp - mjerenje zavisnih varijabli na po#etku tretmana,
Y1, Y2 ... Y7 - mjerenja zavisnih varijabli sedam dana nakon seansi,
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
Yk - mjerenje zavisnih varijabli u vrijeme kontrolne seanse (mjesec dana nakon
zavrenog tretmana,
Yf1 i Yf2 - follow-up mjerenje zavisnih varijabli tri i est mjeseci nakon zavrenog
tretmana,
X1, X2 ... X8 - psihoterapijske seanse, odnosno eksperimentalni tretmani,
Xk - kontrolna psihoterapijska seansa
U statisti#koj evaluaciji postoje dvije nezavisne i jedna zavisna varijabla koja je
operacionalizovana i mjerena sa 2 testa, preko kojih se dobiju 3 razli#ite vrijednosti.
Nezavisne varijable su:
1) psihoterapijski tretman depresije, koji ima tri nivoa:
1. psihoterapijski tretman depresije - 4 seanse
2. izostanak tretmana depresije - 4 seansi
3. praenje efekata tretmana - kontrolna seansa i dva follow up mjerenja
2) psihoterapijski tretman napada panike, koji ima tri nivoa:
1. "baseline" - 4 seanse
2. psihoterapijski tretman napada panike - 4 seanse
3. praenje efekata tretmana - kontrolna seansa i dva follow up mjerenja
Ove varijable su diskretne, poti#u sa nominalnog nivoa merenja i imaju 11
vrijednosti: zavisna varijabla je mjerena (1) prije prve seanse (1. merenje), (2) sedam
dana nakon svake seanse tretmana (2.-8. merenja), (3) u vrijeme kontrolne seanse,
odnosno mjesec dana nakon zavrenog tretmana (9. mjerenje) i (4) praenje efekata
tretmana tri i est mjeseci nakon zavrenog tretmana (10. i 11. mjerenje).
Zavisna varijabla je intenzitet i uestalost manifestacija poreme#aja. Ova
varijabla je operacionalizovana preko rezultata klijenta na skalama procjene. Mjerenja su
vrena sa dva instrumenta: (1) Beck Depression Inventory (BDI) i (2) Panic Inventory
(PI), na osnovu kojih su dobijene tri mjere (1) intenzitet depresije, (2) u#estalost i (3)
intenzitet napada panike. Ovako operacionalizovana zavisna varijabla poti#e sa
intervalnog nivoa merenja.
Za obradu podataka koritena je metoda Time Series, a vrena su i ra#unanja iz
oblasti deskriptivne statistike. Time Series obrada podataka vrena je u programu Single-
Case Statistical Analysis 2004, a za deskriptivnu statistiku i grafikone koriten program
SPSS 11 for Windows.
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
28,00 6,00 5,40
24,00 6,00 5,60
17,00 7,00 5,50
12,00 9,00 6,10
10,00 9,00 6,40
9,00 5,00 5,00
9,00 2,00 1,20
7,00 ,00 ,00
5,00 ,00 ,00
6,00 ,00 ,00
5,00 ,00 ,00
1
2
3
4
1
1
2
3
4
2
1
2
3
3
PT
Intenzitet
depresije
Ucestalost
panicnih napada
Intenzitet
panicnih napada

Tabela 1.


20,2500 7,0000 5,6500
7,1356 1,4142 ,3109
8,7500 4,0000 3,1500
1,2583 3,9158 3,0392
5,3333 ,0000 ,0000
,5774 ,0000 ,0000
12,0000 4,0000 3,2000
7,7846 3,6878 2,8765
Mean
Std. Deviation
Mean
Std. Deviation
Mean
Std. Deviation
Mean
Std. Deviation
PT
1
2
3
Total
Intenzitet
depresije
Ucestalost
panicnih napada
Intenzitet
panicnih napada

Tabela 2.

Iz tabela, kao i iz grafi#kog prikaza vidi se da se u prvom dijelu cjelokupnog
psihoterapijskog tretmana (tretman depresije) intenzitet depresije smanjuje, a promjena je
statisti#ki zna#ajna na nivou 0.05 (C = 0.705, p = 0.026). Tako'e je uo#ljivo da u drugom
dijelu cjelokupnog psihoterapijskog tretmana (tretman napada panike) efekat tretmana
depresije ostaje stabilan, to potvr'uje Time Series analiza koja pokazuje da promjene
intenziteta depresije u ovom dijelu tretmana nisu statisti#ki zna#ajne (C = 0.473, p =
0.097).
Igor Krneti Studija slu#aja racionalno emotivno bihejvioralne terapije napada panike i depresije

Psiholoko savjetovanje Krneti +387 65 560 512 krnetic@blic.net www.krnetic.com
Seanse
11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
30
20
10
0
Intenzitet depresije
Ucestalost panicnih
napada
Intenzitet panicnih
napada


Kada se posmatra broj i intenzitet napada panike, iz grafi#kog prikaza se vidi da
pred kraj prvog dijela tretmana (4.-5. seansa) dolazi do poveanja broja napada panike
statisti#ki nezna#ajnog (C = 0.583, p = 0.055), a da sa po#etkom tretmana napada panike
(5. seansa) dolazi do smanjenja broja i intenziteta napada panike. Promjena u#estalosti
napada panike u drugom dijelu tretmana je statisti#ki zna#ajna na nivou 0.05 (C = 0.684,
p = 0.030), kao i promjena intenziteta napada panike (C = 0.678, p = 0.031).
Navedeno poveanje broja napada panike pred kraj prvog dijela cjelokupnog
tretmana je popratni efekat uspjenog tretmana depresije. Naime, sa smanjenjem
intenziteta depresije D. M. je postajala manje pasivna, a poveanje aktivnosti (npr. izlasci
sa drutvom) doveli su do izlaganja situacijama u kojima je ona doivljavala napade
panike.
Razlika izme'u prvog i drugog dijela tretmana pokazala se zna#ajnom na nivou
0.01 na sve tri vrijednosti (Intenzitet depresije: C = 0.882, p = 0.002; u#estalost napada
panike: C = 0.757, p = 0.007; intenzitet napada panike: C = 0.773, p = 0.006).
Razlika izme'u drugog dijela tretmana i efekata tretmana tokom 7 mjeseci nakon
zavretka tretmana tako'e se pokazala zna#ajnom na nivou 0.01 na sve tri vrijednosti
(intenzitet depresije: C = 0,784, p = 0,008; u#estalost napada panike: C = 0,803, p =
0,007; intenzitet napada panike: C = 0,801, p = 0,007).
Dobijeni statisti#ki podaci potvr'uju klini#ku evaluaciju tretmana i zajedno sa
njom ukazuju da je primjenjeni REBT tretman depresije i napada panike bio uspjean, te
da ima dugoro#an i stabilan efekat.