Pitanja za ispit iz ekofiziologije:

1. to je ekofiziologija i kakav je njen odnos sa ostalim fiziolokim i molekularnim

znanostima?
2. Objasnite pojam strukturna dinamika ivotinja.
3. Kakv uinak ima vrijeme na fizioloka svojstva ivotinje? Objasnite vremenske okvire
u kojima se odvija fiziologija.
4. Objasnite razlike izmeu akutnog i kroninog fiziolokog odgovora.
5. Objasnite uinak temperature, parcijalnog tlaka kisika i vode na fiziologiju ivotinje.
6. Usporedite okoli i mikrookoli sa fiziolokog stanovita te kako ih ivotinje mogu
koristiti da bi ostavarile homeostazu.
7. to je evolucija i zato je znaajna za fizioloke procese?
8. Koje metode moemo koristiti da bi pokazali evolucijske promjene fiziolokih
sustava?
9. Objasnite na primjeru uinak evolucijskog potencijala na fizioloka svojstva.
10. Zato ivotinje esto ovise o fenotipskoj plastinosti, umjesto da odravaju sve svoje
fizioloke sustave u stalnoj funkciji?
11. Liinke jedne vrste morskog raka su svijetlonaranaste boje. Odrasle su jedinke,
meutim, sivobijele. Kada su strunjaka za rakove upitali zato postoji takva razlika u
obojanosti izmeu odraslih rakova i njihovih liinki, on je odgovorio: Zato to liinke
akumuliraju karotenoidne pigmente u tijelu, a oni im daju naranastu boju. Da li je
znanstvenik u potpunosti shvatio pitanje? Objasnite svoj odgovor.
12. Najmanje tri alela za hemoglobin u ljudskoj populaciji mijenjaju hemoglobin na takav
nain da ometaju prijenos kisika u krvi, ali poveavaju rezistenciju na malariju.
Objasnite kako takvi aleli mogu u nekim sluajevima dovesti do neadaptivne evolucije
prijenosa kisika u krvi.
13. Poznati francuski genetiar Franois Jacob rekao je da je evolucija kao stalno
zakrpavanje neke naprave, a ne kao inenjerstvo. Objasnite njegov stav.
14. Objasnite kako se komparativni pristup, uporaba knockout ivotinja i geografske
razlike u genskim frekvencijama mogu iskoristiti da bi se pokazalo da je neko
fizioloko svojstvo adaptivno? Koje su prednosti i nedostaci svakog od gore
navedenih pristupa?
15. Neke ivotinje mogu ivjeti na temperaturama blizu 50
o
C, dok veina ne moe. Neke
ivotinje mogu ivjeti pri vrlo niskim parcijalnim tlakovima kisika, ali veina ne
moe. Navedite neke razlogeda su ivotinje nastale i u takvim nepovoljnim
uvjetima. Kako bi pokusno testirali vae pretpostavke?
16. Objasnite i usporedite pojmove: Homeotermija i poikilotermija, endotermija i
ektotermija, regionalna heterotermija i temporalna heterotermija.
17. Voda na 10
o
C daje utisak vee hladnoe nego zrak na 10
o
C. Zato?
18. to su antifriz proteini i zato se mogu nai u morskih, ali ne i u slatkovodnih riba.
19. Objasnite mehanizme termogeneze. Koje su biokemijske reakcije odgovorne za
proizvodnju topline.
20. Koje sve izvore energije moe korisiti ektoterm da bi povisio tjelesnu temperaturu?
21. Koja ponaanja smanjuju gubitak topline zbog a) kondukcije i b) konvekcije?
22. Kako znamo da su antifriz proteini nastali nekoliko puta neovisno tijekom evolucije?
23. Kako funkcioniraju protustrujni izmjenjivai topline? Zato su oni vani?
24. to su proteini toplinskog stresa (engl. heat shock proteins) i kako funkcioniraju?
25. to je termiki neutralna zona i zato je ona vana?
26. Kako se membranski lipidni dvosloj prilagoava promjenama temperature?
27. to je smee masno tkivo, gdje je smjeteno i kako funkcionira?
28. Kakva je uloga vaskulature u zagrijavanju odn. hlaenju tijela?
29. Kako hipotalamus regulira tjelesnu temperaturu?
30. Objasnite razlike i slinosti znojenja u ljudi i dahtanja u pasa.
31. Kakva je veza imunosnog sustava i regulacije tjelesne temperature?
32. Objasnite uinak visokih i niskih temperatura na molekule, stanice, tkiva i organe.
33. Kako bi pretvorili stenotermalnu u euritermalnu ivotinju?
34. Zato endotermne ivotinje trebaju periferme i centralno smjetene termoreceptore?
35. Boja utjee na razliite aspekte fiziologije i ekologije ivotinje. Navedite neke
sluajeve gdje je boja usko povezana sa termoregulacijom u ivotinja.
36. Koje su relativne prednosti i nedostaci velikog i malog tijela pri ivotu na niskim
temperaturama?
37. Kada se mikrobni sastav buraga promjeni, to moe bit iz vie razloga. Navedite neke
od njih. Moete li neke i pokusno dokazati?
38. Koje su opcije preivljavanja vrlo hladnih uvjeta? Komentirajte prednosti i nedostatke
svakog od njih?
39. to je znaajka reprodukcijskih ciklusa u polarnim podrujima? Objasnite svoj
odgovor sa ekofiziolokog stanovita.
40. Kakve su znaajke prehrambenih ciklusa sobova? Objasnite svoj odgovor sa
ekofiziolokog stanovita.
41. Koje su fizioloke znaajke dormancije u medvjeda?
42. Kako se gustoa dlake reflektira na poloaj termiki neutralne zone?
43. Kakve su adaptacije lipinog sastava membrana u nozi soba s obzirom na tlo. Objasnite
svoj odgovor.
44. Kakve su termike adaptacije bijelog medvjeda na hladnou?
45. Kakva je uloga masti kao termoizolatora u polarnim krajevima? Objasnite svoj
odgovor s obzirom na postojanje intraabdominalne i potkone (tzv. blubber) masti.
46. Sa kakvim se problemima susreu ribe koje ive u pothlaenom moru?
47. Kakve su fizioloke adaptacije riba koje ive u vrlo hladnim morima?
48. Koji su problemi zamrzavanja i kasnijeg odmrzavanja stanica i tkiva?
49. Kako funkcionira smee masno tkivo i kakav je njegov znaaj u polarnim podrujima?
50. Objasnite temeljne strategije koje koriste evaderi, evaporatori i endureri da bi
preivjeli u pustinjama.
51. Kakve biokemijske adaptacije pokazuju enzimski sustavi u pustinjskim uvjetima?
52. Kakve fizioloke strategije koristi kalifornijski zec da bi se zatitio od sunca?
53. Kakve su fizioloke adaptacije ptica na ivot u pustinjama?
54. Kakve adaptacije bubrega moemo vidjeti u ivotinja koje ive u aridnim podrujima?
55. Koje anatomsko-morfoloke prilagodbe posjeduju pustinjska gazela i noj za ivot u
aridnim podrujima?
56. Kakav je promet vode u gnuova i oriksa u konstantnim odn. aridnim uvjetima?
57. Koje fizioloke prilagodbe na aridne uvjete imaju arabijski oriks i deva?
58. to je karotidni rete mirabile i kako funkcionira?
59. Objasnite slinosti i razlike u indukciji hibernacije u fakultativnih i obligatnih
hibernatora.
60. Objasnite energetiku periodinih buenja iz hibernacije u alpskih svizaca.
61. Objasnite fizioloke strategije koje koriste hibernatori kada temperatura brloga padne
ispod 0
o
C.
62. Kakva je uloga smeeg masnog tkiva pri izlasku iz hibernacije? Komentirajte njegov
smjetaj u tijelu s obzirom na izvoenje specifinih funkcija pri izlasku iz hibernacije.
63. Kakva je interakcija ekologije ponaanja (bihevioralne ekologije) i fiziologije
hibernacije u alpskih svizaca?
64. Kako se prehrana masnoama odraava na fiziologiju hibernacije u prugastih
pozemnih vjeverica?
65. Sa kojim se problemima susreu istraivai koji istrauju migracije ptica (novi vs.
iskusni migranti)?
66. Kakva je uloga vidne orijentacije u orijentaciji ptica?
67. Kako funkcionira sunev kompas i kako se ptice orijentiraju pomou njega?
68. Kako funkcionira stelarni kompas i kakva je ponekad njegova interakcija sa
magnetskim kompasom?
69. Kako funkcionira magnetski kompas u ptica i koje komponente zemljinog magnetizma
ptice koriste za orijentaciju?
70. to ukazuje da bi zemljin magnetizam mogao funkcionirati kao karta u morskih
kornjaa?
71. Objasnite prednosti i nedostatke sunevog, stelarnog i magnetskog kompasa te
koritenja polarizirane svjetlosti.
72. Kako se ptice orijentiraju mirisom i koji su problemi u istraivanju mirisne orijentacije
ptica?
73. Kako se ribe orijentiraju njuhom? Koji su temeljni pokusi pokazali mirisnu
orijentaciju pacifikih lososa?
74. Koje adaptacije kostura sisavaca omoguuju brzo kretanje (tranje)?
75. Koje anatomsko-fizioloke adaptacije omoguuju gepardu brzo tranje?
76. Objasnite mehaniku kretanja zmija lateralnom undulacijom.
77. Objasnite mehaniku gusjeniastog kretanja zmija.
78. Objasnite tehniku ketanja zmija po sipkim podlogama.
79. Objasnite mehaniku kretanja riba kotunjaa i mehaniku ribljih miia.
80. Objasnite mehaniku gibanja vode oko vretenastog tijela u vodi.
81. Objasnite morfoloke adaptacije koje su se razvile u riba koje vrlo brzo plivaju.
82. Kako funkcioniraju elektrini organi riba?
83. Objasnite aerodinamiku ploe u laminarnom strujanju zraka i aerodinamiku avionskog
krila.
84. to je kovit (eng. stall), kako nastaje na avionskom krilu i kako se sprijeava na
avionskom i ptijem krilu?
85. Zbog ega nastaju vrne turbulencije na krilu i kako se mogu sprijeiti u aviona i
ptica?
86. to je bono prosklizavanje aviona (engl. sideslip) i kako se sprijeava?
87. to je granini sloj i koja su mu svojstva?
88. to je Magnusov efekt i zato je znaajan?
89. Kako nastaju startni i vezani vrtlog na avionskom krilu i zato su znaajni za letenje
ivotinja?
90. Objasnite clap - fling djelovanje na krilu kukaca.
91. Objasnite clap - fling - ring djelovanje na krilu kukaca.
92. to je party streamer efekt?
93. Objasnite fiziologiju sinkronih i asinkronih letnih miia kukaca.
94. Objasnite jedrenje na termalima i konstrukciju krila povezanu s tim.
95. to je efekt zemlje (engl. ground effect)?
96. Objasnite nain jedrenja u albatrosa i usporedite ga sa mehanikom jedrenja na
termalima.
97. Objasnite mehaniku lebdenja u kolibrija.
98. Objasnite koji se letni problemi javljaju zbog poveanja mase ptice i ogranienja
povezana s time.
99. Sa kojim se problemima suoavaju znanstvenici koji prouavaju fiziologiju ronjenja
morskih sisavaca?
100. Objasnite dinamiku ronjenja Weddell-ovih tuljana i kako se ona uklapa saznanja o
aerobnoj granici ronjenja (engl. aerobic dive limit).
101. Usporedite i komentirajte zalihe kisika i njegovo skladitenje u sisavaca koji dugo i
kratko rone.
102. Do kakvih cirkulacijskih promjena dolazi tijekom dugotrajnih zarona u sisavaca?
103. Do kakvih metabolikih promjena dolazi tijekom i nakon dugih zarona?
104. to je aerobna granica ronjenja (engl. aerobic dive limit) i kako se ivotinje njemu
prilagoavaju?
105. to je dekompresijska bolest, kako nastaje i kako je izbjegavaju sisavci koji rone?