HPP CHP 010 Libre

Hrvatski povijesni portal - Croatian Historical Portal
h p p
ISSN 1846-4432 www.povijest.net
KATALOG
Novi katalog natjecanja iz
povijes za 2014. godinu
str. 4
SEMINARI
Malinska, Varava,
Amsterdam
str. 12
KATASTROFE
Poari u novom vijeku
str. 18
Hrvatski povijesni portal
2
IMPRESUM
ISSN 1846-4432
Broj 10
6. prosinac 2013.
Elektroniki asopis za povijest i srodne
znanosti izlazi od 26. sijenja 2006. na
adresi www.povijest.net
Izdava:
Inter nos
Obrt za raunalnu djelatnost
vl. Miljenko Hajdarovi
Dr. Ive Kekea 16
40323 Prelog
Urednik:
Miljenko Hajdarovi, mag.hist.
urednik@povijest.net
Suradnici:
Milivoj Dretar, prof.
Kristina Repar, prof.
Samir Hasanagi, prof.
Snjeana Odak Hrka, prof.
Marta Husi, prof.
Mirna Glavan, prof.
Izlazi mjeseno.
Autori tekstova sami brinu o
gramatikoj ispravnosti istih.
Za oglaavanje u Hrvatskom
povijesnom portalu obratite se na
e-mail
info@inter-nos.biz
Uredniki ...
Upute za autore
Hrvatski povijesni portal je elektroni-
ki asopis za povijest i srodne znanosti.
asopis izlazi jednom mjeseno u PDF
formatu veliine A4 i pogodan je za ispis
na kunim pisaima. HPP se objavljuje
uglavnom na hrvatskom jeziku osim u
sluaju kada autori iz inozemstva mogu
objavljivati na engleskom jeziku. Kratke
novosti i uvod (ili saetak) strunih lan-
ka se objavljuju na internetskom portalu,
dok se cijeli lanci objavljuju u PDF mje-
seniku.
Oprema lanaka
lanci svojim opsegom u naelu ne tre-
baju prelaziti dva autorska arka (32 kar-
tice, odnosno 58.000 slovnih znakova,
ukljuujui i biljeke). Svaki lanak redom
treba sadravati:
podatke o autoru/autorici: Ime
i prezime (uz akademsku titulu),
ustanovu, e-mail
naslov lanka na hrvatskom ili
engleskom jeziku
saetak i do 10 kljunih pojmova
(nakon naslova)
biljeke na kraju teksta
bibliografiju na kraju teksta
Uobiajeni format za slanje teksta su
Word datoteke u kojima su jasno ozna-
eni naslovi te opisi grafikih materijala.
Grafike materijale aljite kao zasebne
datoteke u to veem formatu (dimenzi-
je i rezolucije).
Slanje lanaka
Materijale moete slati e-mailom na
adresu urednik@povijest.net.
Prol autora
Svi autori iji se lanci objavljuju u Hr-
vatskom povijesnom portalu objavljuju
javni prol na kojima je istaknuto nji-
hovo formalno obrazovanje, zaposlenje
i drugi detalji koji govore o profesional-
nos autora.
Umjesto pisanja silnih znakova ovaj u Uredniki... odradi ba onako uiteljski. Gore
i dolje su dvije vrlo simboline poruke za trenutnu situaciju u Hrvatskoj. U vrijeme
sveope gospodarske i drutvene krize, kada radikalni desniari koriste diskriminaciju
manjina kao oruje nacionalne kohezije, obrazovanju se posveuje samo povrna
panja. Graanski odgoj je nuno uves u kole, ali ni to nee naglo promijeni nau
situaciju sve dok ne shvamo vrijednost razliitos!
Broj 10 [prosinac 2013.]
3
Najstarija boina estitka
| Napisao: Miljenko Hajdarovi|Objavljeno: 12.12.2006. |
Neposredno pred Boi aljemo desetke estitki na adrese dragi
ljudi i poslovnih partnera. Najstarija tampana boina estitka,
koja je ula u masovnu proizvodnju proizvedena je 1843. go-
dine u Engleskoj. estitka tiskana u tisuu primjeraka izazvala je
i malu buku oko injenice da se na njoj vidi kako dijete pije vino
iz ae.
Engleski slikar John Calcott Horsley (1808.-1882.) izradio je tu
estitku za svog prijatelja sir Henry Colea. Cole je elio karticu
koja bi bila spremna za slanje jer nije imao vremena za pisanje
desetaka estitki rodbini i znancima.
Kartica potjee iz vremena kada tiskanje u boji jo nije bilo razvi-
jeno, pa je runo bojana. Podijeljena je na tri dijela. U central-
nom dijelu vidimo obitelj koja pije vino i slavi, a sa strane vidimo
prizore milostinje davanja hrane i odjee siromanima.
Tekst na estitci je A Merry Christmas and a Happy New Year to
You. ili na hrvatskom jeziku estit Boi i sretna Nova godina.
U prosincu 2010. godine aukcijska kua Sothebys ponudila je 18
posljednjih primjeraka te estitke na aukciji uz oekivanu cijenu
od 4.500 do 10.000 funti po komadu. Pripadale su poduzetniku
Jocku Elliotu koji je preminuo 2005. godine. Dananja vrijednost
pojedinog primjerka procjenjuje se i do 15.000 funti.
4
Natjecanje iz povijesti 2014. (katalog)
| Napisala: Loranda Mileti, prof.|
Organizatori
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za odgoj i obrazovanje
Sjedite i adresa Dravnog povjerenstva
Agencija za odgoj i obrazovanje Podrunica Split
21 000 Split, Tolstojeva 32
Tajnica Dravnog povjerenstva
Loranda Mileti, via savjetnica
E-mail: loranda.miletic@azoo.hr
Predsjednik Dravnog povjerenstva
Doc.dr. sc. Mladen Domazet
Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Sinjska 2
E-mail: mdomazet@ffst.hr
Vremenik
kolska natjecanja: etvrtak, 6. veljae 2014. u 13:00 sati
upanijska natjecanja: petak, 7. oujka 2014. u 10:00 sati
Dravno natjecanje: Trogir, 9. 11. travnja 2014.
Kategorije
Za uenike/ice VII. i VIII. razreda osnovne kole natjecanje se
provodi u kategoriji pisana provjera znanja razliitim vrstama
(tipovima) zadataka.
Za uenike/ice srednjih kola natjecanje se provodi u dvije
kategorije:
A. pisanom provjerom znanja razliitim vrstama (tipovima)
zadataka
B. samostalnim istraivakim radovima uenika/ica.
Kategorija pisana provjera znanja u osnovnim kolama organizira
se u dvije skupine:
1. skupina: VII. razred
2. skupina: VIII. razred
Kategorija pisana provjera znanja u srednjim kolama organizira
se u etiri skupine:
1. skupina: Prapovijest i Stari vijek
2. skupina: Srednji i Rani novi vijek
3. skupina: 18. i 19. stoljee
4. skupina: 20. stoljee
PISANA PROVJERA ZNANJA U OSNOVNIM I SREDNJIM
KOLAMA
A) KOLSKO NATJECANJE
Testove za kolsko natjecanje iz povijesti za uenice i uenike
osnovnih i srednjih kola izrauje Dravno povjerenstvo i alje po
jedan primjerak upanijskim uredima, a ovi po jedan primjerak
kolama. Osnovne i srednje kole koje se ele natjecati na kolskoj
razini dune su se prije natjecanja prijaviti njihovu upanijskom
odjelu, a do datuma koji odredi upanijsko povjerenstvo.
upanijski e odjeli proslijediti ispitne materijale samo onim
kolama koje su se prijavile za natjecanje na kolskoj razini. Ovo
vrijedi i za Grad Zagreb. Pravo natjecanja imaju svi uenici/ce u
osnovnim i srednjim kolama koje su se prijavile za natjecanje na
kolskoj razini. Natjecanje provodi kolsko povjerenstvo.
Za kolsko natjecanje u VII. i VIII. razredu osnovne kole pitanja
e se, po skupinama, odnositi na gradivo (prema HNOS
Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu):
1. skupina: zakljuno s nastavnom temom Revolucija
1848. u Europi i Hrvatskoj
2. skupina: zakljuno s nastavnom temom Znanost i
kultura u prvoj polovici 20. stoljea u svijetu i u Hrvatskoj
Za kolsko natjecanje u srednjim kolama pitanja e se, po
skupinama, odnositi na gradivo (prema Nastavnom planu i
programu za gimnazije):
1. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Sparta
2. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom
Zapadnoslavenske i Istonoslavenske zemlje
3. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Liberalni i
nacionalni pokreti u Europi tijekom prve polovice 19.
stoljea
4. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Znanost,
kultura i sport (Hrvatska i svijet uoi Drugog svjetskog
rata)
Testovi za kolsko natjecanje izrauju se za svaku skupinu
posebno, a sadre naslovnicu i pitanja, od kojih se oko 60%
odnosi na nacionalnu povijest, a preostalih oko 40% na svjetsku
povijest. Broj bodova u svim testovima odreuje sastavlja
testa brojem traenih podataka. Poslovi izrade, umnoavanja i
distribucije ispitnih materijala ne smiju biti dostupni javnosti.
Za poslove preuzimanja, umnoavanja i distribuciju testova
odgovoran je predsjednik povjerenstva kolske razine natjecanja.
Pitanja za pojedine skupine natjecanja odnose se na nastavno
gradivo razreda. Literatura za uenike/ice su svi udbenici koje je
odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Nakon zavretka kolskog natjecanja kolsko povjerenstvo mora
5
dostaviti upanijskom povjerenstvu, odnosno povjerenstvu
Grada Zagreba, rezultate prvih pet (5) mjesta na kolskom
natjecanju s testovima i ostalom dokumentacijom na nain i
prema kriterijima koje poblie odreuje upanijsko povjerenstvo,
odnosno povjerenstvo Grada Zagreba. Ukoliko na kolskom
natjecanju dva ili vie najbolje plasirana uenika/ica imaju isti
broj bodova za toliko e se poveati broj uenika koji zauzimaju
prvih pet mjesta na rezultatima kolskog natjecanja. Rezultati
prvih pet mjesta na kolskom natjecanju s testovima i ostalom
dokumentacijom dostavljaju se u kolu koja e biti domain
upanijskoga natjecanja. upanijsko povjerenstvo, odnosno
povjerenstvo Grada Zagreba, pregledat e pristigle materijale i
pozvati natjecatelje na upanijsko natjecanje.
B) UPANIJSKO NATJECANJE
Na upanijsko natjecanje prijavljuju se uenici/ice koji su ostvarili
najbolje rezultate na kolskom natjecanju. O broju sudionika i
provoenju upanijskog natjecanja konanu odluku donose
upanijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba,
o emu izvjeuju kole na svome podruju.
Testove za upanijsko natjecanje iz povijesti za uenike osnovnih
i srednjih kola izrauje Dravno povjerenstvo i alje po jedan
primjerak Upravnom odjelu u upanijama, a ovi koli u kojoj se
odrava upanijsko natjecanje. Natjecanje provodi upanijsko
povjerenstvo, a u Gradu Zagrebu povjerenstvo Grada Zagreba.
Za upanijsko natjecanje u VII. i VIII. razredu osnovne kole
pitanja e se, po skupinama, odnositi na gradivo (prema HNOS
Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu):
1. skupina: zakljuno s nastavnom temom Europa na
vrhuncu moi: nastanak prvih modernih drava u Europi
2. skupina: zakljuno s nastavnom temom Drugi svjetski rat
Za upanijsko natjecanje u srednjim kolama pitanja e se, po
skupinama, odnositi na gradivo (prema Nastavnom planu i
programu za gimnazije):
1. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Uspon Rima u
doba Republike(do brae Grakho)
2. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Kultura Hrvata
od 12. do 15. stoljea
3. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Zapadna
Europa: Velika Britanija, Francuska, otpor kolonija
4. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Hrvatska
drava u sklopu jugoslavenske federacije
Testovi za upanijsko natjecanje izrauju se za svaku skupinu
posebno, a sadre naslovnicu i pitanja, od kojih se oko 60% odnosi
na nacionalnu povijest, a preostalih oko 40% na svjetsku povijest
(postotak se ne odnosi na 1. skupinu u srednjoj koli: Prapovijest
i Stari vijek). Broj bodova u svim testovima odreuje sastavlja
odgovoran je predsjednik povjerenstva upanijske razine
natjecanja. Pitanja za pojedine skupine natjecanja odnose se
na nastavno gradivo razreda. Literatura za uenike/ice su svi
udbenici koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta.
Ukoliko na upanijskom natjecanju dva ili vie najbolje plasirana
uenika/ica imaju isti broj bodova za toliko e se poveati broj
uenika koji zauzimaju prva mjesta na rezultatima upanijskog
natjecanja, u skladu s odredbama ovoga Kataloga o natjecateljima
na dravnom natjecanju.
upanijska povjerenstva duna su u roku od 48 sati po
objavljivanju konanih rezultata dostaviti Dravnom povjerenstvu
ljestvicu konanog poretka na temelju rezultata, obrasce za
zaporkama i testove prvoplasiranih natjecatelja za svaku skupinu
u osnovnoj i srednjoj koli, u skladu s odredbama ovoga Kataloga
o natjecateljima na dravnom natjecanju.
C) DRAVNO NATJECANJE
Za Dravno natjecanje pitanja e obuhvatiti gradivo razreda i po
jednu odabranu temu za svaku skupinu u osnovnoj i srednjoj koli
s precizno navedenom literaturom. Testove izrauje Dravno
povjerenstvo. Broj bodova u svim testovima odreuje sastavlja
odgovoran je predsjednik Dravnoga povjerenstva.
Testovi za dravno natjecanje u osnovnoj koli izrauju se za
svaku skupinu posebno, a sadre naslovnicu i pitanja, od kojih
se oko 50% (u omjeru oko 40% svjetska i oko 10% nacionalna
povijest) odnosi na gradivo razreda (prema HNOS Nastavnom
planu i programu za osnovnu kolu)
1. skupina: zakljuno s nastavnom temom Drutvo, kultura i
promjene u svakodnevnom ivotu u drugoj polovici 19. i
na poetku 20. stoljea
2. skupina: zakljuno s nastavnom temom Postanak i razvoj
samostalne hrvatske drave
Preostalih oko 50% u testovima za dravno natjecanje u osnovnoj
koli odnosi se na odreenu temu iz nacionalne povijesti u svakoj
skupini s precizno navedenom literaturom:
1. skupina: Hrvoje Graanin, Kratka povijest Hrvatske za
mlade, sv. II, Zagreb: SysPrint, 2006., str. 24-75.
mlade, sv. II, Zagreb: SysPrint, 2006., str. 91-158.
Testovi za dravno natjecanje u srednjoj koli izrauju se za svaku
skupinu posebno, a sadre naslovnicu i pitanja, od kojih se oko
50% (u omjeru oko 40% svjetska i oko 10% nacionalna povijest)
odnosi na gradivo razreda (prema Nastavnom planu i programu
za gimnazije):
1. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Pad Zapadnog
Rimskog Carstva
2. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Kulturni razvoj
u Hrvata u XVI. i XVII. stoljeu
3. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Hrvati u
prekomorskim zemljama
4. skupina: zakljuno s nastavnom jedinicom Hrvatska
samostalna i suverena drava (III)
Preostalih oko 50% u testovima za dravno natjecanje u srednjoj
koli odnosi se na odreenu temu iz nacionalne povijesti u svakoj
skupini s precizno navedenom literaturom:

1. skupina: Robert Matijai, Povijest hrvatskih zemalja u
6
antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam International,
2009., str. 222-256.
mlade I, Zagreb. SysPrint, 2006., str. 147-201.
3. skupina: Dragutin Pavlievi, Povijest Hrvatske, IV.
izdanje, Zagreb: Naklada P.I.P Pavii, 2007., str. 243-295.
4. skupina: Zdenko Radeli-Davor Marijan-Nikica Bari-
Albert Bing-Draen ivi, Stvaranje hrvatske drave i
Domovinski rat, Zagreb: Hrvatski institut za povijest,
kolska knjiga, 2006., str. 47-96.
Literatura za uenike/ice su svi udbenici koje je odobrilo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao i navedena
dodatna literatura za predviene teme.
Tijek natjecanja na kolskoj, upanijskoj i dravnoj razini
Dravno povjerenstvo e na vrijeme dostaviti primjerke pisanih
zadataka s rjeenjima za sva natjecanja na kolskoj i upanijskoj
razini osobama zaduenima za distribuciju 48 sati prije
natjecanja, tj. u vremenu koje treba biti dostatno za potpunu
pripremu natjecanja.
Rjeavanje testa traje 60 minuta od znaka zvona. Test se rjeava
iskljuivo plavom ili crnom kemijskom olovkom. Nije doputena
uporaba obine olovke i crvene tinte. Za vrijeme rjeavanja testa
ne smije se koristiti nita osim navedenog pribora za pisanje i
praznog lista papira za pripremu odgovora. Odgovori u testu
upisuju se na za to predviena mjesta. U testu se moe upisivati
samo ono to se u njemu trai. Jednom napisane odgovore u
testu nije doputeno prepravljati. Netono ili nepotpuno rijeeni
zadaci, naknadno ispravljani odgovori, odgovori koji nisu upisani
na za to predviena mjesta ne vrednuju se, to vrijedi i za
dodatno upisivanje bilo ega to se u testu ne trai. Osobna i
zemljopisna imena (i prezimena) piu se izvorno. Test se ispravlja
crvenom kemijskom olovkom, a broj postignutih bodova
upisuje se u za to predvieno mjesto u testu. Test ispravljaju
i svojim potpisom potvruju tonost postignutih bodova tri
lana kolskog povjerenstva odnosno tri lana upanijskog
prosudbenog povjerenstva. lanovi Dravnog povjerenstva
provjeravaju zaprimljene upanijske testove i sastavljaju listu
kojom se pozivaju uenici na dravnu razinu natjecanja. Na
dravnom natjecanju tri lana Dravnog povjerenstva ispravljaju
i svojim potpisom potvruju tonost postignutih bodova.
Sudionici natjecanja e po zavretku testiranja biti upoznati
s ispravnim rjeenjima pitanja u testu. Nakon natjecanja
nadlena kolska i upanijska povjerenstva moraju do kraja
kolske godine u kojoj je natjecanje provedeno uvati rijeene
zadatke svih uenika/ca koji su u natjecanju sudjelovali. Dravno
povjerenstvo ima pravo uvida u natjecateljsku dokumentaciju
na svim razinama natjecanja i za sve natjecatelje. Pravo pristupa
istoj kategoriji natjecanja isti uenik ima samo jednom.
SAMOSTALNI ISTRAIVAKI RADOVI - SREDNJA KOLA
Kategorija samostalnih istraivakih radova namijenjena je svim
uenicima/ uenicama srednjih kola. Teme koje se istrauju
su iz zaviajne povijesti, no trebaju biti jasno uklopljene u iri
lokalni, nacionalni, regionalni, europski i/ili svjetski kontekst.
Radovi ije teme nisu iz zaviajne povijesti nee biti ukljueni u
natjecanje ili e biti izuzeti iz njega. Teme se istrauju na temelju
literature i raznovrsne izvorne grae koja je dostupna uenicima.
Preporua se interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje povijesnog
istraivanja s geografijom, etnologijom, povijesti umjetnosti,
knjievnosti itd.
U izradi jednoga samostalnog istraivakog rada na svim
natjecanjima mogu sudjelovati najvie dva uenika. Na ljestvici
konanog poretka za samostalne istraivake radove ne mogu
dva razliita istraivaka rada osvojiti isto mjesto.
Vrednovanje samostalnog istraivakog rada sastoji se od
sljedeih segmenata:
a) eseja
b) obrane, koja se sastoji od prezentacije rada te odgovora
na pitanja koja postavlja prosudbeno povjerenstvo
nakon prezentacije.
Esej
Duina eseja iznosi 15.500 18.200 znakova (bez razmaka,
ukljuujui i biljeke), odnosno oko osam do deset kartica
teksta (1 kartica = 30 redova sa 60 znakova, odnosno oko 1.800
znakova po stranici teksta. U navedeni broj znakova ne ubrajaju
se: naslovnica, sadraj, bibliografija i prilozi.
Esej se pie na raunalu pismom Times New Roman, veliina 12
toaka, prored 1,5 s marginama 2,54 (gore i dolje) i 3,17 (lijevo
i desno). Stranice trebaju biti paginirane, osim onih za koje to
ovdje izrijekom nije predvieno. Paginacija se ispisuje na sredini
donje margine stranice.
Esej treba imati naslovnu stranicu. Naslovnica se ne paginira i
ne ubraja se u broj znakova eseja, a treba sadravati sljedee
podatke: naslov teme, imena i prezimena uenika i mentora,
kola, razred, grad i upanija. Iza naslovnice slijedi sadraj s
naslovima poglavlja i brojem stranica na kojima se nalaze. Ova
se stranica ne ubraja u broj znakova eseja niti se paginira.
Zatim slijedi uvod. Uenici srednjih kola trebaju u uvodu osobito
obratiti pozornost na obrazloenje odabira teme, istraivakog
pitanja i metodologije rada te objasniti odabir izvora i literature
koritene prilikom izrade rada. Uvod iznosi do jedne kartice
teksta (ne manje od i ne vie od jedne kartice teksta), odnosno
od oko 900 do oko 1800 znakova. Stranica se paginira i uraunava
u broj znakova eseja.
Sredinji dio eseja razrada teme treba biti podijeljen na
logino oblikovana poglavlja. Naslovi pojedinih poglavlja trebaju
biti jasno istaknuti te odgovarati sadraju poglavlja. Stranice se
paginiraju i uraunavaju u broj znakova eseja.
Slijedi zakljuak koji saima temeljne rezultate istraivanja i
odgovara na istraivako pitanje postavljeno u uvodu. Sastoji se
od do jedne kartice teksta (ne manje od ni vie od jedne
kartice teksta), odnosno od oko 900 do oko 1.800 znakova.
Stranica se paginira i uraunava u broj znakova eseja.
Na kraju eseja potrebno je dodati i saetak od 600 do 800
znakova, s istaknutim kljunim rijeima. Ova stranica se takoer
paginira i ubraja u broj znakova eseja.
Esej obvezno treba sadravati biljeke i bibliografiju. Biljeke se
piu iskljuivo na dnu stranice, a ne na kraju teksta niti u tekstu.
Bibliografija se navodi na posljednjoj (zasebnoj) stranici koja
slijedi nakon zakljuka, a sadri popis izvora (ako su koriteni) i
literature. Popis izvora i literature se paginira, ali se ne uraunava
u broj znakova eseja.
Uz esej je mogue imati do pet stranica priloga (npr. fotografija,
reprodukcija umjetnikih slika, gradskih planova, pisanih izvora,
novinskih lanaka, intervjua s kazivaima, ako se rad temelji na
usmenoj povijesti itd.). Prilozi se stavljaju na zasebne stranice
na kraju rada (nakon bibliografije), koje se mogu paginirati,
ali se ne ubrajaju u broj znakova eseja. Na vrhu stranice treba
istaknuti naslov Prilozi. Svaki prilog treba biti numeriran i opisan
na odgovarajui nain (potpis uz sliku, podrijetlo pisanog izvora
ili novinskog lanka, vrijeme i mjesto kada je voen intervju i
slino). Prilozi se posebno ne boduju ali mogu utjecati na jasnou
7
razjanjavanja teme i metodologije rada.
Obrana rada
Obrana rada sastoji se od uenike prezentacije rada te pitanja koja postavljaju lanovi prosudbenog povjerenstva nakon prezentacije.
Prezentacija teme traje najvie 15 minuta tijekom kojih treba saeto izloiti temeljne rezultate istraivanja: zato su temu odabrali,
kako se uklapa u iri nacionalni, europski i/ili svjetski kontekst, koliko je bila prisutna u dosadanjim istraivanjima, kojom su se
metodologijom sluili prilikom izrade rada te koje su rezultate postigli. Preporuamo uenicima maksimalno koritenje suvremenih
medija i mogunosti prezentacijske tehnike.
Nakon prezentacije, lanovi prosudbenog povjerenstva postavljaju do pet pitanja. Ona su vezana uz esej ili prezentaciju (ako je
neki segment teme ostao nedovoljno razjanjen) te na konkretizaciju prezentirane zaviajne teme u irem lokalnom, nacionalnom,
regionalnom, europskom i/ili svjetskom kontekstu na koji se tema odnosi.
Obrana rada mora biti javna. upanijska povjerenstva moraju osigurati javni prostor i omoguiti nazonost zainteresiranim uenicima
i nastavnicima. Na kolskoj, upanijskoj i dravnoj razini imenovat e se prosudbeno povjerenstvo za vrednovanje samostalnih
istraivakih radova. Svaki lan prosudbenog povjerenstva boduje oba segmenta prema kriterijima koji se nalaze u ovom Katalogu,
nakon ega se bodovi zbrajaju te se tako dobiva konani rezultat.
Razine natjecanja u srednjoj koli
Natjecanje se provodi na tri razine: kolskoj, upanijskoj i dravnoj.
kolsko natjecanje: Tijekom kolske godine uenici/ice pod vodstvom svojih nastavnika/mentora, a prema propozicijama u Katalogu,
izrauju samostalne istraivake radove. Na kolskom natjecanju kolsko povjerenstvo vrednuje radove prema spomenutim
propozicijama, te jedan najbolje ocijenjeni rad (esej), u est primjeraka, od kojih je pet u tiskanom i uvezanom obliku i jedan u
elektronskom obliku (na CD-u), alje upanijskom povjerenstvu odmah isti dan po zavretku kolskog natjecanja, tj. 6. veljae 2014.
godine.
upanijsko natjecanje: Prosudbeno povjerenstvo ocjenjuje sve prispjele eseje prema propozicijama u Katalogu. Na upanijskom
natjecanju Prosudbeno povjerenstvo vrednuje obranu rada prema spomenutim propozicijama i dodaje ocjenu eseja. Ako prosudbeno
povjerenstvo, na prijedlog kolskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo kolsko povjerenstvo plagijat,
tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava veinu predvienih uvjeta, upanijsko e povjerenstvo u konanici takav rad diskvalificirati.
Jedan najbolje ocjenjeni rad (iznimno u Gradu Zagrebu dva najbolje cijenjena rada) na upanijskom natjecanju, u est primjeraka,
od kojih je pet u tiskanom i uvezanom obliku i jedan u elektronskom obliku (na CD-u), alje se Dravnom povjerenstvu u roku od 48
sati nakon objavljivanja slubenih rezultata upanijskog natjecanja. Uz rad svakako mora biti priloena dokumentacija o postupku
ocjenjivanja (pojedinana i zbirna tablica), a takoer i OIB natjecatelja jer je potreban za unos u E-maticu i vrjednovanje osvojenih
mjesta. U sluaju krenja pravila iz Kataloga od strane upanijskog povjerenstva, Dravno povjerenstvo e poslani rad izuzeti iz
dravnoga natjecanja, za to e se odgovornim smatrati upanijsko povjerenstvo.
Dravno e povjerenstvo pozvati uenike i mentora na dravno natjecanje 17. oujka 2014. godine, a popis pozvanih sudionika bit
e objavljen na web stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.
Dravno natjecanje: Dravno povjerenstvo organizira natjecanje na dravnoj razini. Prosudbeno povjerenstvo ocjenjuje radove
prema navedenim kriterijima. Na dravnom natjecanju rad mogu prezentirati najvie dva uenika. Dravno povjerenstvo ne vraa
radove sa upanijskih natjecanja.
Ako Dravno povjerenstvo, na prijedlog upanijskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo upanijsko
povjerenstvo plagijat, tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava veinu predvienih uvjeta, Dravno e povjerenstvo takav rad izuzeti iz
dravnog natjecanja, a ime i prezime mentora koji prati takav rad na odgovarajui nain objaviti.
Samostalni istraivaki radovi uenika/ica ne smiju se objavljivati ni na koji nain prije zavretka dravnog natjecanja. Radovi koji
zauzmu prva tri mjesta na dravnom natjecanju mogu se objaviti po zavretku natjecanja.
Kriteriji za vrednovanje samostalnoga istraivakog rada
Kriteriji za vrednovanje samostalnog istraivakog rada u srednjoj koli sastoje se od:
a) kriterija za vrednovanje eseja
b) kriterija za vrednovanje prezentacije i obrane.
Ukupan broj bodova: 43 (esej 29 bodova i obrana 14 bodova).
8
a) Kriteriji za vrednovanje eseja
Bodovi 1. Oblikovanje pisanog rada
0 Rad ima manje od 15 500 i vie od 18 200 znakova.
1 Rad je skroman i nema potpunu strukturu (uvod, glavni dio, zakljuak). Rjenik je siromaan,
izraavanje nespretno i nejasno. Upotreba strune terminologije ne postoji ili je skromna. U tekstu je
mnogo gramatikih i pravopisnih pogreaka.
2 Rad je djelomino ureen. Struktura rada je jasna, no pojedini elementi nisu doraeni (npr. na
naslovnici nisu istaknuti svi potrebni podaci, nedostaje ili je nejasan sadraj, neoznaene su stranice,
premalo je biljeaka, bibliografija ne sadri sve reference, postoje pogreke pri citiranju, neki su
prilozi loe odabrani i slabo opisani, saetka nema ili u njemu nisu istaknute kljune rijei). Rjenik
je primjeren, izraavanje uglavnom jasno i precizno. Uporaba strune terminologije je uglavnom
primjerena. U tekstu je malo gramatikih i pravopisnih pogreaka.
3 Rad je u potpunosti sreen i ukljuuje sve potrebne elemente (naslovnica, sadraj, dobro oblikovani
tekst, bibliografija, biljeke, prilozi, saetak, kljune rijei). Struktura rada u potpunosti je razumljiva
(uvod, sredinji dio, zakljuak). Rjenik je bogat, izraavanje jasno i jezgrovito. Koritenje strunom
terminologijom je suvereno. U tekstu gotovo da i nema gramatikih i pravopisnih pogreaka.
Bodovi 2. Uvod (odabir teme i istraivakog pitanja, odreivanje ciljeva i metodologije)
0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.
1 Uvod je loe oblikovan (npr. odabir teme slabo je obrazloen, istraivakog pitanja nema ili je
postavljeno nejasno, cilj rada i/ili metodologija istraivanja nisu objanjeni, nema osvrta na literaturu
i izvore koritene prilikom izrade rada).
2 Uvod je djelomice oblikovan (npr. istraivako pitanje je postavljeno jasno, ali je preopirno i
preopenito ili ogranieno, odabir teme, cilj i metode obrazloeni su na jednostavan nain, osvrt na
izvore i literaturu je samo djelomian).
3 Uvod je uspjeno oblikovan (npr. istraivako pitanje postavljeno je jasno i tono, tema i cilj rada,
tj. pitanja koja e se obraditi, jasno su definirani, metodologija je jasno opisana, osvrt na izvore i
literaturu je precizan, postoji kritiki odnos prema prednostima i nedostacima izabranih metoda).
Bodovi 3. Znanje i razumijevanje povijesnih sadraja
1 Rad pokazuje skroman opseg potrebnog znanja i ogranieno razumijevanje pojmova. Veina
odabranih podataka i primjera ne odgovara cilju i naslovu. Podaci su obraeni skromno i nisu
povezani s kronolokim razvojem.
3 Rad pokazuje zadovoljavajue znanje o temi i razumijevanje pojmova. Podaci i primjeri uglavnom
odgovaraju cilju i naslovi. Podaci se iznose na razumljiv nain i ukazuju na razumijevanje kronologije.
5 Rad je potkrijepljen potrebnim znanjem i pokazuje visoku razinu razumijevanja pojmova. Podaci i
primjeri su odgovarajui, iznose se na jasan i razumljiv nain te ukazuju na razumijevanje vanosti
kronologije za odabranu temu.
Bodovi 4. Analiza i argumentacija
1 Rad sadrava malo vlastita razmiljanja, dijelovi teksta su preuzeti iz razliitih izvora i meusobno
nepovezani. Prevladava pripovijedan ili opisan pristup, a nedostaje objanjavanje i analiza. Ne
objanjavaju se promjene, uzroci i posljedice. Previe je nepotkrijepljenih i openitih tvrdnji te se u
radu ne moe prepoznati navedena metodologija.
3 Rad sadri vlastita razmiljanja, tekst je povezan ali jo uvijek ne djeluje cjelovito jer su pojedini
dijelovi doslovno preuzeti iz izvora. Analiza postoji, no gradivo se jo uvijek iznosi na previe opisan
nain. Promjene, uzroci i posljedice su djelomice objanjeni. Objanjenja i argumenti djelomino se
temelje na dokazima i uglavnom su u skladu s navedenom metodologijom.
5 Rad pokazuje visoku razinu samostalnog razmiljanja. Tekst je logian i koherentan. Analiza je
temeljita, a udio opisa primjeren. Promjene, uzroci i posljedice objanjavaju se temeljito i uvjerljivo.
Objanjenja i argumenti su primjereni, dobro organizirani i povezani te u skladu su s opisanom
metodologijom.
Bodovi 5. Interpretacije
1 Uenik/ca uglavnom nije svjestan/na da se povijest sastoji od razliitih interpretacija.
3 Uenik/ca je svjestan/na da postoje razliite interpretacije, ali ih navodi nejasno.
5 Uenik/ca je svjestan/na da povijest pretpostavlja razliite interpretacije dogaaja i to pokazuje u
svojem radu: zna protumaiti zato je to tako i vrednovati pojedina tumaenja.
Bodovi 6. Koritenje povijesnih izvora
1 U radu se izvori koriste malo i neprimjereno, a razumijevanje njihovih mogunosti i ogranienja je
limitirano.
3 U radu se dostatno koriste izvori, a razumijevanje njihovih mogunosti i ogranienja uglavnom je
zadovoljavajue i primjereno.
5 U radu se uspjeno i esto koriste izvori razliitog tipa te se jasno pokazuje sposobnost njihove
evaluacije.
9
Bodovi 7. Interdisciplinarnost, povijesni kontekst i zakljuivanje
1 Uenik/ca tek rijetko povezuje povijesno istraivanje s drugim disciplinama i podrujima uzajamnog
utjecaja. U radu se poziva samo openito na povijesni kontekst (lokalni, nacionalni, regionalni,
europski i/ili svjetski). Zakljuka nema ili je nejasan i nije povezan s temom, istraivakim pitanjem i
rezultatima istraivanja.
2 Uenik/ca djelomino povezuje povijesno istraivanje s drugim disciplinama i podrujima uzajamnog
utjecaja. U radu je iskazano djelomino razumijevanje povijesnog konteksta. Zakljuak djelomice
uspijeva prikazati rezultate istraivanja i odgovoriti na istraivako pitanje, no ne upuuje na
nerijeena ili nova pitanja.
3 Uenik/ca uspjeno povezuje povijesno istraivanje s drugim disciplinama i podrujima uzajamnog
utjecaja. U radu je povijesni kontekst prikazan na primjeren nain. Zakljuak je jasan i primjeren,
uspjeno saima zakljuke pojedinih poglavlja, prikazuje temeljne rezultate i odgovara na istraivako
pitanje. Ukazuje na nova i nerijeena pitanja.
b) Kriteriji za vrednovanje prezentacije i obrane
Bodovi 1. Sadraj i struktura izlaganja
0 Prezentacija ne zadovoljava nijedan kriterij.
1 Izlaganje je loe povezano i nije pregledno. Nejasno su iznesene temeljne ideje, metodologija rada i/
ili rezultati istraivanja.
3 Izlaganje ima preglednu strukturu ali ne djeluje cjelovito. Temeljne ideje, metodologija rada i rezultati
istraivanja djelomino su izneseni i argumentirani.
5 Izlaganje ima jasnu strukturu (uvod, glavni dio, zakljuak). Reenice su precizne, jasne i gramatiki
korektne. Temeljne ideje, metodologija i rezultati istraivanja jasno su izloeni, povezani i
potkrijepljeni adekvatnim primjerima, odabir terminologije prikladan, zakljuci uvjerljivi.
Bodovi 2. Nain izlaganja
0 Prezentacija ne zadovoljava nijedan kriterij (dua je od 15 minuta).
1 Prezentacija je u okviru propisanog vremena, ali je kratka i neadekvatna. Izgovor je nerazgovijetan, a
tempo govora prebrz ili prespor. Uenik ita biljeke ili govori napamet naueni tekst.
2 Prezentacija je vremenski adekvatna i uglavnom primjerena temi. Izgovor, tempo i jaina glasa
su veim dijelom primjereni. Uenik/ca usmeno prezentira svoj tekst no nedostaje spontanosti i
kontakta sa sluateljima.
3 Prezentacija je u okviru propisanog vremena i primjerena temi. Izgovor je razgovijetan, jaina glasa i
tempo govora primjereni. Pozornost je usmjerena na sluatelje, gestikulacije primjerene i postignuta
interaktivnost.
Bodovi 3. Koritenje medija
0 Prezentacija ne zadovoljava nijedan kriterij (mediji se nisu koristili).
1 Koritenje odabranih medija je slabo, prezentirani materijal lo i tek dijelom prati izlaganje.
2 Uenik/ca se dobro slui odabranim medijima. Prezentirani materijal je uglavnom reprezentativan za
provedeno istraivanje i veim dijelom prati izlaganje.
3 Uenik/ca se suvereno slui odabranim medijima. Pisani i slikovni materijal je reprezentativan za
provedeno istraivanje: prati tijek izlaganja, naglaene su kljune ideje rada, primjeri su dobro
odabrani i odnose na sadraj predavanja.
Bodovi 4. Odgovori na pitanja
0 Uenik/ca nije odgovorio/la ni na jedno pitanje.
1 Uenik/ca djelomino je odgovorio/la na pitanja.
2 Uenik/ca veinom je odgovorio/la na pitanja.
3 Uenik/ca u potpunosti je odgovorio/la na pitanja.
Napomena: Ukupan broj bodova pri vrednovanju samostalnog
istraivakog rada u srednjoj koli odnosi se na broj bodova
koje daje svaki pojedini lan prosudbenog povjerenstva.
Nakon provedbe natjecanja sastavit e se ljestvica poretka na
temelju rezultata koji se dobiva zbrajanjem bodova svih lanova
prosudbenog povjerenstva.
USTROJ POVJERENSTAVA
kolska povjerenstva imaju najmanje tri lana i imenuje ih
ravnatelj kole.
imaju predsjednika, tajnika i tri lana. Ravnatelj kole-domaina
natjecanja lan je povjerenstva zbog organizacijskih poslova.
Voditelj upanijskog strunog vijea za povijest predsjednik je
upanijskoga povjerenstva. Ostali lanovi se imenuju iz redova
uitelja i nastavnika povijesti, a na prijedlog voditelja upanijskog
strunog vijea za povijest. Iznimno, ako nema dovoljno uitelja
i nastavnika povijesti, lanom upanijskog povjerenstva moe
postati uitelj i nastavnik drugog predmeta iz drutvenog ili
humanistikog podruja ili vanjski suradnik koji ima struna
znanja iz navedenog podruja. Upravni odjeli u upanijama duni
su prije kolskog natjecanja obavijestiti ravnatelje osnovnih i
srednjih kola u svojim upanijama koje su osobe predsjednici
upanijskih povjerenstava za provedbu natjecanja, a ovi su duni
prije poetka natjecanja preko ravnatelja kola koje sudjeluju na
kolskoj razini natjecanja upoznati kolska povjerenstva s time
koja e kola biti domain upanijskog natjecanja.
Prosudbeno povjerenstvo za kategoriju pisana provjera znanja
ima predsjednika i dva lana, a za kategoriju samostalni
istraivaki radovi predsjednika i etiri lana. Izuzetak ine one
upanije u kojima nema dovoljno uitelja i nastavnika povijesti
ili strunih suradnika koji imaju struna znanja iz drutvenog ili
humanistikog podruja. U tom sluaju upanijsko povjerenstvo
10
i prosudbeno povjerenstvo ine istovjetno tijelo, koje onda kao
takvo obavlja poslove prosudbenog povjerenstva.
Dravno povjerenstvo ima predsjednika, tajnika i lanove.
Imenuje ih ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje.
Za svaku razinu natjecanja lanovi povjerenstva i prosudbenih
povjerenstava moraju biti asni, uzorni i struni ljudi, koji e
aktivno i savjesno sudjelovati u radu povjerenstva pridravajui se
zadanih rokova, uputa i pravila natjecanja. lanovi povjerenstava
i prosudbenih povjerenstava na upanijskoj i dravnoj razini
natjecanja ne mogu biti mentori/ce uenika/ca natjecatelja.
Popis lanova upanijskih povjerenstava i povjerenstva Grada
Zagreba za natjecanje mora se dostaviti Agenciji za odgoj i
obrazovanje (na adresu elektronike pote: slavica.perovic@
azoo.hr), Donje Svetice 38, Zagreb, s naznakom ZA NATJECANJA
I SMOTRE do 2. prosinca 2013. Do istog datuma valja dostaviti
iste podatke i tajnici Dravnoga povjerenstva (na adresu
elektronike pote: loranda.miletic@azoo.hr). Uz lanove
dotinih povjerenstava mora biti naznaena osoba (ime i
prezime, adresa, telefon i adresa elektronike pote) kojoj e
dravna povjerenstva dostaviti potrebne materijale i zadatke za
provedbu natjecanja i koja e biti odgovorna za tajnost zadataka
do poetka natjecanja.
NATJECATELJI NA DRAVNOM NATJECANJU
Za dravno natjecanje u kategoriji Pisana provjera znanja
upanijsko povjerenstvo predlae uenike koji su ostvarili najvei
broj bodova na upanijskom natjecanju po skupinama. Za dravno
natjecanje moe biti predloen jedan (1) uenik/ca u svakoj
skupini iz svake upanije. Iznimno upanijska povjerenstva u
Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osjeko-baranjskoj
upaniji predlau po dva (2) prvoplasirana uenika/ce u svakoj
skupini, a povjerenstvo Grada Zagreba tri (3) prvoplasirana
uenika/ce u svakoj skupini. Ukoliko na upanijskom natjecanju
dva ili vie najbolje plasirana uenika/ice imaju isti broj bodova za
toliko e se poveati broj prvoplasiranih uenika koje upanijsko
povjerenstvo, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba, predlae za
dravno natjecanje.
Uvjet za predlaganje uenika/ca za dravno natjecanje
je najmanje dvije treine (66,6%) ostvarenih bodova na
upanijskom natjecanju po skupinama. Uenici/ce koji na
upanijskom natjecanju ostvare manje od dvije treine (66,6%)
od ukupnog broja bodova u odreenoj skupini ne mogu biti
predloeni za dravno natjecanje.
Dravno e povjerenstvo na temelju prispjelih prijedloga
upanijskih povjerenstava i povjerenstva Grada Zagreba te
provjeravanja pristiglih testova svih predloenika utvrditi
objedinjene ljestvice poretka prema broju bodova ostvarenih
na upanijskom natjecanju u cijeloj zemlji i objaviti popis
pozvanih uenika po skupinama 17. oujka 2014. Na dravnu
razinu natjecanja u kategoriji pisana provjera znanja poziva se
15 uenika po skupini koji su osvojili najvei broj bodova na
upanijskim natjecanjima u cijeloj zemlji.
Na dravnom natjecanju u kategoriji Samostalni istraivaki
radovi sudjelovat e samostalni istraivaki radovi koji su ostvarili
najvei broj bodova na upanijskim natjecanjima. upanijska
povjerenstva duna su dostaviti Dravnom povjerenstvu po
jedan najuspjeniji (1) samostalni istraivaki rad. Iznimno
povjerenstvo Grada Zagreba alje dva (2) prvoplasirana
samostalna istraivaka rada. Samostalne istraivake radove
koji ne zadovoljavaju formalne uvjete (nemaju odgovarajui
broj znakova, uvod, razradu, zakljuak, saetak i bibliografiju),
Dravno povjerenstvo nee uzeti u obzir za dravno natjecanje.
Na dravnu razinu natjecanja u kategoriji Samostalni istraivaki
radovi pozivaju se uenici/ce koje potvrdi Dravno povjerenstvo,
a prema rezultatima postignutim na upanijskoj razini u cijeloj
zemlji i zadovoljenim formalnim uvjetima.
dostavljaju Dravnom povjerenstvu podatke o uenicima koji
su osvojili prvo mjesto po skupinama (ime i prezime uenika,
datum roenja, OIB, razred, kola, adresa kole, ime i prezime
mentora) u roku od 48 sati po zavretku upanijskog natjecanja.
Dravni prvak je uenik/ca koji je na Dravnom natjecanju u
odreenoj kategoriji osvojio najvei broj bodova. Ukoliko na
dravnom natjecanju dva ili vie najbolje plasirana uenika/ice
imaju isti broj bodova za toliko e se poveati broj uenika/ica
koji zauzimaju mjesta dravnog prvaka u odreenoj kategoriji i
skupini.
ALBE
albe na postupak provedbe kolskih natjecanja rjeavaju
upanijska povjerenstva, a u Gradu Zagrebu povjerenstvo Grada
Zagreba. albe se rjeavaju odmah.
albe na postupak provedbe upanijskog natjecanja rjeavaju
upanijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba
u roku od dva sata nakon objavljivanja rezultata natjecanja.
Nezadovoljni natjecatelji mogu se u drugom stupnju aliti
Dravnom povjerenstvu u roku od 48 sati nakon dobivanja
odgovora na albu od strane upanijskog povjerenstva.
Odluke Dravnog povjerenstva su konane, to vrijedi za albe
uenika, mentora i roditelja na rad upanijskih povjerenstava
i povjerenstava na dravnom natjecanju. Natjecateljima i
njihovim mentorima doputen je uvid u zadatke u nazonosti
lana povjerenstva.
Ako se natjecatelji i mentor tijekom dravnog natjecanja ponaaju
neprilino, krei kodeks ponaanja prema odredbama statuta
kole domaina, Dravno e povjerenstvo iskljuiti uenike i
mentora iz natjecanja te e se oni vratiti na svoje matine adrese
o vlastitom troku. Na dravnom natjecanju mogu sudjelovati
samo pozvani natjecatelji i njihovi mentori.
NAGRADE I PRIZNANJA
Uenici koji na upanijskom i dravnom natjecanju osvoje
prvo, drugo i tree mjesto dobivaju diplome, ostali sudionici
pohvalnice, a mentori/ice i organizatori zahvalnice.
Diplome, pohvalnice i zahvalnice na dravnom natjecanju
potpisuje ovlatena osoba Ministarstva znanosti, obrazovanja
i porta i Agencije za odgoj i obrazovanje. Na upanijskom
natjecanju diplome, pohvalnice i zahvalnice potpisuje upan,
odnosno u gradu Zagrebu gradonaelnik Grada Zagreba i
predsjednik upanijskog povjerenstva odnosno povjerenstva
Grada Zagreba.
Zajedno s diplomama, nagraenim uenicima javno se dodjeljuju
prikladne nagrade, koje osiguravaju organizatori natjecanja.
11
LANOVI DRAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ
POVIJESTI
1. Tonija Andri, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet
Sveuilita u Splitu, Sinjska 2, Split
2. Sonja Bani, Osnovna kola Stoja, Brijunska 5, Pula
3. Ivan Basi, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveuilita
u Splitu, Sinjska 2, Split
4. Franjo iak, vii savjetnik, Agencija za odgoj i obrazovanje,
Podrunica Osijek, Strossmayerova 6/1, Osijek
5. Jelena ilje Capor, Osnovna kola Marina Dria, Volantina
6, Dubrovnik
6. Ivan ui, Osnovna kola Skalice, Put Skalica 18, Split
7. doc, dr. sc. Mladen Domazet, Odsjek za povijest, Filozofski
fakultet Sveuilita u Splitu, Sinjska 2, Split, predsjednik
8. Katarina Domljanovi, V. gimnazija Vladimir Nazor,
Zagrebaka 2, Split
9. Jurica Dukan, Prva gimnazija, Nikole Tesle 10, Split
10. Natalija Gjeri Robi, Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja, Petraieva 4, Zagreb
11. Jelena Jakovljevi, gimnazija Matija Mesi, Naselje
Slavonija I br.8, Slavonski Brod
12. Neda Krianovi, III. gimnazija, Split, Matice hrvatske 11,
Split
13. ime Labor, Osnovna kola Pakotane,bana Josipa Jelaia
1, Pakotane
14. Ivan Matijevi, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet
Sveuilita u Splitu, Sinjska 2, Split
15. Loranda Mileti, via savjetnica, Agencija za odgoj i
obrazovanje, Podrunica Split, Tolstojeva 32, Split, tajnica
16. Silvija Mrkonji, Srednja kola Jure Katelan, Trg kralja
Tomislava 2, Omi
17. Jasminka Pai, gimnazija Antuna Vrania, 29. listopada
1918. br. 64, ibenik
18. Mario Perani, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja, Petraieva 4, Zagreb
19. Petar Peri, Osnovna kola Bijai, Katel Novi, Polinovac
8, Katel Stari
20. Suzana Peorda, Gimnazija Sesvete, Bistrika 7, Sesvete
21. Tvrtko Rogulji, Osnovna kola Gornja Poljica, Srijane,
Neaj 43, Donji Dolac
22. Alen imii, Isusovaka klasina gimnazija s pravom
javnosti, Osijek, trg Vatroslava Lisinskog 1, Osijek
23. Svjetlana Vorel, V. gimnazija, Klaieva 1, Zagreb
Slobodna Podravina
Ludbreg je dobio novu knjigu o zaviajnoj povijesti. Povodom
Mjeseca hrvatske knjige, u dvorcu Batthyany predstavljena je
nova knjiga ludbrekog povjesniara Milivoja Dretara. Radi se
o brouri koju je ovog rujna tiskao Savez antifaista iz Zagreba,
a posveena je velikim dogaajima od prije 70 godina i najve-
em sukobu u ljudskoj povijesti - Drugom svjetskom ratu. Kako
je i sam autor napomenuo, bila su to vremena kada je bilo te-
ko ostati neutralan jer mnogo je nevinih stradalo, bilo da su su-
djelovali u vojnim jedinicama na jednoj ili drugoj strani, bilo je i
mnogo nedunih civila koji su poginuli daleko od svojih domova.
Drugi svjetski rat
snano je zahvatio
Podravinu i ludbre-
ko podruje. Za grad
Ludbreg sredite
kotara koji je tada
obuhvaao preko e-
trdeset sela, vodilo se
nekoliko tekih borbi.
Bitka za osloboenje
Ludbrega, poznati-
ja i kao emoveka,
bila je dotad najvea
bitka na ovim pro-
storima. Voena je
3. listopada 1943.
kada su partizani 17.
udarne NO brigade
napali domobransku
posadu u Ludbregu. Kako je tekao napad na Ludbreg, koliko je
ljudi sudjelovalo u bitki, gdje su vodile najee borbe, kako je
Ludbreg izgledao poslije bitke, to se dogaalo kod sela emo-
vec sve je to opisano u sredinjem dijelu knjige. Knjiga zapoi-
nje s opisom situacije koja je bila u samim poecima Travanjskog
rata 1941. i okupacijom od faistikih snaga, zatim se opisane
prve diverzije i napadi na okupatorske snage, velike bitke za Novi
Marof, Varadinske Toplice i Koprivnicu, a tekst zavrava slomom
slobodne Podravske republike u veljai 1944. Tada je najvei dio
Podravske republike ponovo zauzeto od ustako-domobranskih
strana. Povijest i politika su teme koje uvijek izazivaju velike stra-
sti i rasprave. Iako se esto stjee dojam da su sve teme iscrplje-
ne i da o prolosti sve znamo, uvijek postoji i ona neznana pria.
Nai su arhivi i muzeji nepresuna vrela prolosti. A o mnogim
dogaajima ustvari malo znamo ili imamo neke predrasude na
temelju netonih informacija. A to nije povijest. Oni koji su ne-
kad slavljeni kao heroji, sad su u zaboravu, a danas su neke druge
vrijednosti koje e opet izgubiti za deset-dvadeset godina. elja
mi je bila da pribliim temu Drugog svjetskog rata naim ljudima,
posebno mlaima koji o tom razdoblju znaju vrlo malo. Nadam
se da e ova knjiica nai put za svakog dobronamjernog itate-
lja, rekao je prof. Dretar.
Knjiga je skromnog obujma, na 47 stranica, no podijeljena je na
ak 13 poglavlja. Sadri 24 fotografije i jednu kartu te preko 20
svjedoenja. Naalost, opseg knjiice je bio unaprijed odreen
pa su neki segmenti i fotografski prilozi morali biti izostavljeni.
Tiskana je u 500 primjeraka. Grafiki urednik je Mario imunko-
vi, a lektor Miroslav Kirini.
12
Teaching about the Holocaust in relation to
prejudices and discrimination today
| Napisao: Miljenko Hajdarovi|
Meunarodni seminar Teaching about the Holocaust in relation
to prejudices and discrimination today organizirala je Kua
Anne Frank iz Amsterdama od 20. do 22. studenog 2013. godine.
Meu dvadestak nastavnika iz cijele Europe bilo je i petero iz
Hrvatske. Kristina Repar, Samir Hasanagi, Tomislav imi,
Tihana Maga i Miljenko Hajdarovi su tijekom tri dana aktivno
sudjelovali u radionicama, terenskoj nastavi i svatko je u kratkim
prezentacijama predstavio svoj rad i svoju kolu.
Seminar je otvorio Ronald Leopold kratkim pojanjem irokog
spektra aktivnosti Kue Anne Frank. Organizacija Kua Anne
Frank je osnovana 1957. godine na incijativu Otta Frank koji je
elio ouvati kuu u kojoj su se skrivali i u kojoj je Anne pisala
dnevnik s porukom za cijelo ovjeanstvo.
Dr.sc. Matthias Heyl je u predavanju Educational concepts
pojasnio to holokaust znai za kolstvo. Obzirom na recentne
dogaaje i sve zloine koji su se desili nakon Drugog svjetskog
rata skeptian je oko toga da nas je holokaust stvarno neemu
pouio. Kroz vie primjera fotografija poveo je diskusiju oko
namjera fotografa, oko toga to se i na koji nain prikazuje na
fotografijama. Fotografija prikazuje neko trenutno stanje, ali
gotovo uvijek pokazuje i na neku namjeru fotografa koji stvara
priu koju eli prikazati. Dio rasprave je bilo i pitanje emocija u
nastavi jer se npr. djeaci puno lake identificiraju sa snanim
likovima umjesto sa rtvama. Ne moemo oekivati empatiju
ako uenicima samo prikazujemo film ili ih odvedemo na mjesto
sjeanja bez davanja konteksta svih zbivanja.
Jaap Tanja i Wies Dinsbach su u predavanju The psychology of
stereotyping and discrimination pojasnili stupnjeve koji vode
od kategorizacije do diskriminacije. U prvom stupnju automatski
dajemo etikete (poput spola, godina, boje koe) i to nas lako vodi
do generalizacija tj. do stereotipa. U sljedeem stupnju radimo
podjelu na poeljne i nepoeljne grupe (in i out grupe). Svi
nastojimo biti dio poeljne grupe i lako se okreemo protiv druge
grupe kada zaprijete naem drutvenom identitetu. Predrasude
se temelje na na naim emocionalno nabijenim generalizacijama
(stereotipima). Konaan stupanj je diskriminacija kada odbijamo
razliitosti i poduzimamo neko konkretno djelo protiv drugih.
Kako bi se mogli nositi sa stereotipom i predrasudama moramo
poeti od sebe i sagledati kakva su naa razmiljanja i postupci.
Nakon prezentacija rada svih sudionika prvi smo dan zavrili vrlo
emotivno. Cijela je grupa prvo mogla razgledati ured Otta Frank
iznad kojeg se nalazilo skrovite. Nakon toga smo samostalno u
vlastitom tempu prolazili kroz skrovite odnosno kroz sam muzej
Anne Frank. U tihoj i mranoj atmosferi prolazili smo kroz muzej
praznine. Sav namjetaj je nakon izdaje oduzet u ime nacista,
pa se Otto Frank kao jedini preivjeli nakon rata vratio u potpuno
praznu kuu. Kuu bez namjetaja. Kuu bez ljudi. Prema njegovoj
elji skrovite je i dalje prazno kako bi posjetitelji osjetili prazninu
koja je ostala nakon rata. Hodajui po kripavom drvenom podu,
kroz zamraene sobe, vrlo je teko ostatiti pribran. Teina nekih
reenica iz dnevnika na licu mjesta je postala jo dublja i stvarno
je nevjerojatno koliko je zrelosti bilo u toj djevojici kada je pisala
da e nakon rata ponovno biti ljudi, a ne samo idovi!
13
Kristina Repar
profesorica u enskoj
opoj gimnaziji
Drube sestara
milosrdnica, Zagreb:
Teme koje su profeso-
ri imali priliku uti na
seminaru posveenom
Holokaustu, iznimno
su zanimljive i dobar
su materijal za potica-
nje rasprava i razvoja
kritikog miljenja kod
uenika. Cilj je nastave
povijesti sagledati odreen povijesni fenomen iz vie per-
spektiva te ukazati uenicima na injenicu da niti jedan po-
vijesni dogaaj nije jednoznaan. Naprotiv, trebaju ga prou-
iti s razliitih stajalita te teiti to veoj objektivnosti. Osim
predavanja, organiziran je i posjet kui Anne Frank, to je bio
osobit doivljaj. Susret s mjestom na kojem je jedna djevoj-
ica svojim retcima ispisala povijest budi posebne emocije i
pijetet. Smatram da je seminar bio vrlo edukativan te da e se
brojne radionice moi iskoristiti na nastavi povijesti.
Samir Hasanagi
profesor u Srpskoj
pravoslavnoj
opoj gimnaziji
Kantakuzina
Katarina Brankovi,
Zagreb:
Na strunim skupovi-
ma posveenim pro-
uavanju holokausta
i drugih genocida su-
djelujem od poetka
svoje radne karijere.
Nakon posjeta Yad
Vashemu u Jeruza-
lemu, posjet kui Anne Frank u Amsterdamu bio je poseban
doivljaj. Kao profesor povijesti i geografije, u svom radu po-
tenciram terenski rad, a sudjelovanje na meunarodnom se-
minaru u kui Anne Frank bio je posebnu doiovljaj, jer se
odvijao na povijesnom mjestu, mjestu tragedije jedne obite-
lji, koje i dan danas svojim zatamljenim prostorijama Anninog
skovita svjedoi o besmislenosti i dimenzijama poinjenog
zloina i genocida Drugog svjetkskog rata.
Seminar je za mene otvorio i jednu dosad, ne toliko poznatu
temu, temu genocida poinjenog nad europskim Romima ti-
jekom Drugog svjetskog rata.
Zanimljive radionice, novi radni materijali, te brojna nova po-
znanstva i razmijenjena iskusta europskih kolega, pridonijet
e boljem i kvalitetnijem radu na jednom irem europskom
nivou.
Tomislav imi
profesor u Osnovnoj
koli Hugo Kon, Zagreb:
Seminar u Amsterdamu
bio je vrlo dinamian,
zabavan i nadasve
edukativan. Okupili su
se na jednom mjestu
profesori iz mnogih
zemalja s ciljem da
proire svoje ideje i
naue nove metode
i pristupe radu s
uenicima. Iako radim
u idovskoj osnovnoj
koli gdje je edukacija o holokaustu i o idovskoj kulturi
dosta prisutna, dobio sam nove ideje za budui rad i daljnje
usavravanje u tom podruju. Posjetili smo kuu Anne
Frank to je zaokruilo predavanja, radionice i rasprave o
holokaustu. Ostao sam zateen i emocionalno i vizualno
nakon obilaska kue. Bogatstvo sadraja i perspektiva koje
prua kua Anne Frank je svakako za preporuiti svakom
posjetitelju Amsterdama. Takoer mi je bilo zanimljivo
predavanje i radionica o genocidu nad Romima u Drugom
svjetskom ratu. injenica je da se o toj tematici manje pria
i predaje u kolama pa mi je drago to sam proirio svoje
spoznaje. O timu kue Anne Frank koji je sve to organizirao i
koji se brinuo da nebudemo gladni i edni te da budemo na
pravom mjestu u pravo vrijeme sve pohvale.
Drugi je dan zapoeo fantastini predava dr.sc. David Netzer
iz izraelske Ghetto Fighters House. Njegova organizacija uz
muzejski dio poduzima edukacijske aktivnosti u kojima spaja
idove i Palestince u zajednikim projektima. U svom radu
kombinira edukaciju o holokaustu i idovsko-arapski dijalog.
Piet van Ledden je predstavio nekoliko stripova Kue Anne
Frank u kojima se na zanimljiv i uenicima bliski nain indirektno
poduava o predrasudama i diskriminaciji. Imali smo prilike
raditi na stripu koji se jo uvijek razvija i osmiljavali smo naine
njegove primjene u nastavi.
U terenskom dijelu seminara razgledavali smo multietniki
imigrantski dio Amsterdama uz zgodno natjecanje. Podijeljeni
u grupe posjeivali smo drutvene centre i socijalne ustanove,
te smo na ulici morali razgovarati s prolaznicima o njihovim
korijenima.
Posljednji dan smo analizirali nizozemske udbenike povijesti
od 1960-ih do dananjih dana. Marc van Berkel je zakljuio da
su udbenici nacionalne autobiografije i sadre ono to narod
eli vidjeti. Poduavanje povijesti moe doprinijeti nacionalnoj
koheziji i biti dio socijalizacije. Udbenici povijesti vie govore o
sadanjem trenutku nego o prolosti. Osvrnuo se i na injenicu
da se u edukaciji esto sluimo jezikom poinitelja kada npr.
govorimo o terminima rase, konanog rjeenja itd.
U posljednjem predavanju Karen Polak je predstavila web stranicu
uz pomo koje moemo na temelju osobnih svjedoanstava i
individualnih pria poduavati o genocidu nad Romima tijekom
drugog svjetskog rata. Na web stranici se na nekoliko jezika
mogu pronai tekstovi o pojedincima, njihove fotografije i dio
svjedoanstava. Uz web stranicu postoji i prirunik za nastavnike.
Postoji vjerojatnost da e se ti materijali u budunosti prevesti
na hrvatski jezik.
Tijekom evaluacije, koju je vodila Maja Nenadovi, sudionici su
izrazili zadovoljstvo temama i predavanjima.
PODSJEAMO da je putujua izloba Anne Frank prevedena na
hrvatski jezik i trenutno je na turneji po Hrvatskoj.
14
Understanding history
| Napisao: Miljenko Hajdarovi|
U sklopu svojih aktivnosti Vijee Europe provodi Pestalozzi
program permanentnog usavravanja odgojno-obrazovnih
djelatnika. Program se provodi od 1969. godine u sklopu
Europske kulturne konvencije, a omoguuje nastavnicima,
ravnateljima, kolskim inspektorima, pedagokim savjetnicima
i mentorima iz 48 zemalja potpisnica Konvencije da sudjeluju
na seminarima za usavravanje. Provodi ga Agencija za odgoj i
obrazovanje. Poetkom svake godine izdaje se katalog seminara
koji je dostupan na web stranicama Pestalozzi programa. Teme
seminara su esto vezane uz demokratski i graanski odgoj,
ljudska prava, europska dimenzija u nastavi povijesti, razvoj
politika i instrumenata za promicanje viejezinosti i jezine
raznolikosti, interkulturalni dijalog i prevencija sukoba, jednakost
spolova za demokraciju, itd.
Poljsko ministarstvo obrazovanja i centar za usavravanje
nastavnika (ORE) organizirali su meunarodni seminar
Understanding history koji se od 3. do 8. studenog 2013.
odravao u Sulejoweku i Varavi. 25 sudionika iz cijele Europe
sudjelovalo je u predavanjima, radionicama, razgledavalo izlobe
i istraivalo prostor nekadanjeg Varavskog geta i logora smrti
Treblinka. Zanimljivo je bilo i samo mjesto odravanja edukacije
i smjetaja sudionika. Centar za edukaciju poljskih nastavnika (i
europskih gostiju) nalazi se u kui koju je sagradio prvi poljski
premijer Paderewski. U vrijeme rata tu se smjestio Abwehr
i nakon njih NKVD. Preko puta tog objekta nalazi se posjed i
kua marala Pilsudskog. Mjesto Sulejowek (pola sata vonje od
centra Varave) je nastalo nakon to su se oko Pilsudskog naselili
njegovi simpatizeri.
Prvi dan je bio posveen meusobnom upoznavanju gdje su
sudionici kroz nekoliko didaktikih igara doznali poneke detalje
o svojim kolegama.
Drugi je dan bio ispunjen intenzivnim predavanjima i radionicama
u kojima se prialo o razliitima pristupima prouavanju i
poduavanju o holokaustu. Bilo je vrlo zanimljivo sudjelovati u
Sajmu ideja. Svaki sudionik je mogao predstaviti jednu svoju
ideju ili projekt za nastavu. Predstavljanje je trajalo po 3 minute,
a nakon toga je svatko za svojim stolom primao kupce koji su
bili zainteresirani za odreenu ideju. Voditelji aktivnosti su bili
Hugo Verkest i Alex Dancyg.
Trei je dan bio ispunjen terenskim aktivnostima. Sudionici su
proetali Varavom uz predavanje Alexa Dancyga. Obili su
granice geta, varavsko idovsko groblje i naposlijetku logor
smrti Treblinka. Vei dio sudionika je u veernjem terminu
pogledao poljski film o Janusu Korczaku.
Sudionici seminara uz dio predavaa i domaina usred spomenika na mjestu Umschlagplatza (mjesto za pretovar idova iz geta na vlakove
prema logorima smrti)
15
Kako sudjelova u Pestalozzi programu?
Nastavnici hrvatskih osnovnih i srednjih kola mogu
sudjelova u seminarima Pestalozzi programa. Potrebno je
proui katalog seminara i pronai teme koje vas interesiraju.
Uz svaki seminar su navedeni uvje za prijavu, tema, mjesto
odravanja i drugi detalji. Vano je do odreenog roka posla
prijavu prema nacionalnom asniku za vezu pri Agenciji za
odgoj i obrazovanje. Kod veine seminara trokove puta snosi
Vijee Europe, a smjetaj i hrana su u organizaciji domaina
seminara. Putni trokovi su veinom u post paid sustavu
to znai da vi sami plaate putnu kartu do desnacije, a po
povratku imate vremenski rok u kojem morate zatrai povrat
novca uz prilog originalnih karata. Prema vlastom iskustvu
povrat novca ide vrlo brzo.
Alex Dancyg pria o Varavskom getu uz preostali dio orginalnog zida
koji je podignut za izolaciju idova
Poljski nastavnik povijesti nam je uz etnju kvartom pojasnio kako na
terenu poduava uenike o zbivanjima u njihovom gradu
etvrti dan je bio ispunjen aktivnostima u novo
otvorenom Muzeju povijesti poljskih idova.
Voditeljica edukacije je predstavila rad muzeja,
planove za slubeno otvaranje stalne postave
sljedee godine, te radionicu o koritenju video
materijala fondacije Shoah. Kolega iz Turske je
iskoristio priliku i u kasnom terminu prezentirao
povijest i stanje idovstva u Turskoj.
Iznimno zanimljiva aktivnost petog dana je
bila posjet jednoj od varavskih gimnazija. Uz
upoznavanje sa kolom, nastavnik povijesti je
poveo sudionike na terensku nastavu povijesti
ba kako on radi sa svojim uenicima. kola se
nalazi na rubu nekadanjeg geta i etnjom po
kvartu se prolazi uz mnoga znaajna mjesta
koja su sada obiljeena spomenicima. Uz
pomo mapa iz razliitih vremena uenici mogu
usporeivati prijanje sa sadanjim stanjem. Uz
pomo fotografija mogu traiti koji su objekti jo i danas vidljivi.
U dva sata etnje uenici mogu kroz prolost svog grada doznati
puno o prolosti Poljske i Europe.
Posljednji je dan bio namijenjen razmjenom prikupljenog
iskustva iz proteklog tjedna. Sudionici su podijeljeni po grupama
kreirali prijedloge nastavnih aktivnosti ili projekata. Te su ideje
prestavljene na zajednikom sastanku.
Razmjena iskustva
Uz znanje i ideje steene na radionicama i predavanjima
posebno vrijedi istaknuti i element meusobnog upoznavanja
i razmjena informacija i iskustva meu sudionicima. Vrlo je
zanimljivo na jednom mjestu imati kolege iz desetak zemalja
i s njima priati o poloaju obrazovanja, povijesti i odrugim
svakodnevnim temama. esta su tema razgovora bile satnica,
plaa i utjecaj politike na obrazovanje posebno na povijest.
Ispostavilo se da velika veina kolega ima vrlo slinu
ili manju tjednu satnicu od hrvatskih kolega. Plae
se razlikuju i definitivno se vidi pad prosvjetarskih
plaa od zapada prema istoku Europe. Interesantno
je i jezino iskustvo u kojem tokom cijelog tjedna
sudionici pokuavaju nauiti druge poneto iz svog
jezika. esto se radi toga deava da se govore razne
inaice engleskog jezika.
Seminar je bio vrlo intenzivan i dinamian. Predavai
i sudionici su predstavili brojne ideje koje se mogu
isprobati u nastavi. Premda je svaki sudionik
predstavio ideje koje funkcioniraju u odreenom
nacionalnom sustavu obrazovanja iz veine njih se
vidi mogunost primjene u razliitim europskim
sustavima. Vei dio kolega je izrazio spremnost
za daljnju suradnju i razvijanje meunarodnih
projekata.
16
Peti hrvatski simpozij o nastavi povijesti
| Napisala: Snjeana Odak Hrka, prof.|
Uitelji i nastavnici povijesti okupili su se od 13. do 15. studenog
2013. u Malinskoj na otoku Krku na Petom hrvatskom simpoziju
o nastavi povijesti koji je ove godine bio posveen temi Nastava
povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima uenja:
Hrvatska i Prvi svjetski rat.
Simpozij je otvorila klapa Katati iz Poljica na otoku Krku. Sudi-
onike su uvodno pozdravili via savjetnica za povijesti u Agencije
za odgoj i obrazovanje Marijana Marinovi, naelnik opine Ma-
linska Robert Antun Kralji i zamjenica upana Primorsko-goran-
ske upanije Marina Medari.
U trodnevnom radu sudionici su upoznati s najnovijim spoznaja-
ma o Prvom svjetskom ratu. Na terenskom dijelu simpozija obili
su mjesta na koma su se vodile velike kopnene i pomorske bitke
u Prvom svjetskom ratu i u kojima je sudjelovao velik broj vojnika
iz Hrvatske.
U uvodnom predavanju mr. sc. Marijana Marinovi objasnila je
vanost koritenja razliitih metoda pouavanja i osposobljava-
nja uenika za kritiko miljenje. Istaknula je kako Hrvatska jo
nema podataka o sudionicima i rtvama Prvoga svjetskog rata.
O meunarodnim odnosima uoi Prvoga svjetskog rata, na izu-
zetno zanimljiv nain, upoznala nas je dr. sc. Livia Kardum.
Kakav je bio drutveni ivot u Zagrebu tijekom Prvoga svjetskog
rata i o dobrotvornim drutvima pojasnila je dr. sc. Vijoleta Her-
man Kauri sa Hrvatskog instituta za povijest, a dr. sc. Ljiljana
Dobrovak sa Instituta Ivo Pilar odrala je predavanje o idovima
u Osijeku za vrijeme Prvog svjetskog rata. Mr. sc. Ivan Filipovi
bio je sprijeen, ali je njegovo predavanje o arhivskoj grai u
Prvom svjetskom ratu u Hrvatskom dravnom arhivu proitao
eljko Holjevac.
Nakon stanke za ruak ( sudionici su bili odlino ugoeni u ho-
telu Malin ) odrane su radionice. Uvodna izlaganja i radionice
tog dana pripremili su: Igor Despot, eljko Holjevac, Branimir Bu-
njac, Snjeana Koren, Miroslav ai, Mladen Stoji i Vesna Slavi-
ek. Svaki sudionik sudjelovao je u jednoj radionici. Radionice su
bile raznolike, zanimljive i korisne za nastavu.
Drugog dana svi sudionici bili su podijeljeni u dvije skupine. Prva
skupina uputila se prema Kobaridu i posjetila Muzej na otvore-
nom Kolovrat. Druga skupina uputila se prema Puli i obila utvr-
du Muzil kao dio pulskih austrougarskih fortifikacija, Mornariko
groblje, Mornariku crkvu i Mornariku knjinicu. Obje grupe
imale su organizirano struno vodstvo.
Trei dan predavanja su odrali mr. sc. Tvrtko Boi o otoku Krku
u Prvom svjetskom ratu, a o Rijeci 1918. 1925. svojim predava-
njem zaintrigirao nas je dr. sc. eljko Bartulovi.
Nakon predavanja uvodna izlaganja i radionice odrali su: Suza-
na Jagi, Tomislav Bogdanovi, Nera Malbaa Kovai, Daniela
Jugo Superina, Helena Miljevi.
Na samom kraju simpozija Vijoleta Herman Kauri u ime Inicija-
tivnog odbora za obiljeavanje 100. godinjice Prvoga svjetskog
rata pozvala je sve da se ukljue razliitim aktivnostima i projek-
tima kako bi Hrvatska primjereno i dostojanstveno obiljeila taj
jubilej.
Pogled na dolinu rijeke Soe sa Kobarida (oko 2500m nadmorske
visine)
[foto: B. Bunjac]
Predavanje dr.sc. Branimira Bunjca
Rekonstrukcija ivota vojnika u planini
[foto: B. Bunjac]
17
Obiljeavanje dana sjeanja na rtvu
Vukovara
Mirna Glavan
profesorica u Osnovnoj koli eerana:
Osnovna kola eerana u Belom Manastiru svake godine pri-
godnim programom odaje poast rtvama grada Vukovara.
Osim panoa koji je cijeli tjedan imao vukovarsku postavu, ove
smo godine zapoeli kratkom priredbom u kojoj je nastav-
nica povijesti uputila nekoliko prigodnih rijeci o Vukovaru i
hrvatskim braniteljima spomenutog herojskog grada. Nakon
toga, uenici osmih te predstavnici ostalih razreda zapalili su
svijee na oblinjem spomeniku poginulim braniteljima na-
ega mjesta te time odali poast svim rtvama Domovinskog
rata, a posebno smo se, toga 18.studenog, prisjetili Vukovara
i njegovih heroja. Tijekom programa uenicki je zbor otpjevao
skladbu Naa domovina koju je sama nastavnica glazbene kul-
ture nae kole napisala i uglazbila, a uenice osmih razreda
izrecitirale su prekrasnu pjesmu Moj dom, hrvatskog pjesnika
S.S.Kranjevica. U kratkom mimohodu sudjelovali su i ostali
uitelji, zajedno s pedagoginjom i ravnateljem, a za kraj naeg
kratkog programa, vjerouitelj je izmolio molitvu za sve zrtve
Vukovara.
Povodom Dana sjeanja na rtvu Vukovara Srednja kola ako-
vec svake godine organizira strunu ekskurziju za uenike prvih
razreda. Ovogodinja ekskurzija planirana je za 23. studenog, a
kako bi uenici prije samog puta na terensku nastavu imali to
bolju teorijsku podlogu, organizirana je tribina Vukovar u Do-
movinskom ratu. U petak 15. studenog prepuna dvorana punih
je 120 minuta sluala to se dogaalo u Vukovaru 1991. godine.
Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata odrao je predavanje o povijesnom
razvoju velikosrpske ideje koja je dovela do rata 1991. godine.
U drugom dijelu tribine meimurski policijski veterani dali su
osobna svjedoanstva iz Vukovara. Antun Novak, Zvonko Horva-
ti, Tihomir Domini, eljko Kodba, Dragutin Topolnjak i Andrej
Janec, pripadnici Zasebne postrojbe Policijske uprave Varadin,
priali su o junakoj obrani slabo naoruanih i malobrojnih bra-
nitelja koji su se suprotstavili viestruko nadmonom neprijate-
lju. Kroz osobne prie svjedoili su o ranjavanju i smrti prijatelja,
stanju u bolnici, izvlaenju iz okruenja, zarobljavanju, torturi u
logorima i o ekanju slobode. U vrlo emotivnim trenucima ista-
knuto je da je u obrani Vukovara vaniji od broja vojnika ili bombi
bio motiv za koji su se borili - domoljublje.
U subotu 23.11.2013. uenici prvih razreda Srednje kole ako-
vec posjetili su Vukovar. Imali su prilike vidjeti Vukovarsku bolni-
cu, Memorijalno groblje rtava Domovinskog rata, Spomen- dom
na Trpinjskoj cesti, Ovaru i Memorijalni muzej Domovinskog
rata. Bilo je to dirljivo i pouno iskustvo.
18
Poari u novom vijeku
| Napisala: Marta Husi, prof.|
Poar je jedna od katastrofa koja se odvija u svim geografskim
podrujima i povijesnim etapama. Dogaa se neovisno od poli-
tikih i drutvenih kretanja, a uzrok je najee ljudski faktor.
Sukladno tendencijama gradnje u novom vijeku, ne treba uditi
uestalost i razmjer poara. Svjesni opasnosti koje predstavlja
poar, vrlo se rano poinju sastavljati pravilnici koji su treba-
li jamiti sigurnost. Najstariji tampani protupoarni pravilnik u
srednjoj Europi potjece iz 1557. godine za grad Be. Dok je stra-
na historiografija analizirala problematiku poara neto detaljni-
je (Braudel, u sklopu kapitalnog djela "Strukture svakidanjice.
Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII
stoljea"; Zagreb, 1992.; Pyne Steven J., "Vatra:saeta povijest",
Zagreb, 2010., i djelomino u sklopu svakodnevnog ivota, Sarti
Raffaella, "ivjeti u kui", Zagreb, 2006.), u hrvatskoj historiogra-
fiji radova koji se dotiu poara i njegovog uzrono-posljedinog
utjecaja na okoli nema. Jedini povjesniar koji je na sebe pre-
uzeo ulogu rasvjetljavanja jest Petri Hrvoje koji u svom radu
"O poarima i urbanom okoliu slobodnih kraljevskih gradova
Hrvatsko-slavonskog kraljevstva u ranome novom vijeku (Va-
radin, Krievci, Koprivnica, Zagreb,)", objavljenom u asopisu
"Ekonomska i ekohistorija " (5/2009, 5, 158-191.). Iz naslova se
vidi kako je panja uautora usmjerena na navedena etiri grada.
Cjelovitog rada koji se dotie poara kao katastrofalne pojave sa
znaajnim demografskim, urbanistikim i gospodarskim poslje-
dicama u hrvatskoj historiografiji nema. Upravo zato ovaj e rad
biti prikaz drutvenih okolnosti u kojima poari nastaju i nain na
koj mijenjaju drutvo i njegov okoli.
U vijeme novoga vijek gradovi Europe bili su u rastu i stvaranju
pogodnog mjesta za ivot. Ravojem trgovine i cestovnog pro-
meta nastaju na sjecitima puteva i trgovakih karavana, hodo-
asnikih mjesta i rijenih tokova. Ukratko, gradovi nastaju na
pogodnim mjestima koja omoguavaju gospodarski prosperitet i
kvalitetniji ivot. Okrueni bedemima jamili su sigurnost od na-
Nepoznati autor ovako prikazuje prizor iz velikog poara u Londonu 1666. godine
Razdobljem novog vijeka obuhvaene su sve drutvene, materijalne i ekonomske promjene. Brojne tekovine poput
baruta, kompasa, topa i sl. utjecali su na neminovni razvoj drutva u cjelini. Ipak, na podruju urbanizma bilo je po-
trebno gotovo cijelo stoljee kako bi se unaprijedila gradnja novim materijalima i tehnikom. Naselja i gradovi razvili
su se tijekom 18. stoljea u urbanistikom i stilskom aspektu te su postali ne samo estetski ljepi nego i sigurniji za
ivljenje.
19
pada neprijatelja te zatitu u sluaju bolesti. Brojnost kua unu-
tar grada odnosno veliina grada u korelaciji je triju elemenata:
gradskog sredita, pregraa i vanjske periferije. Pitanje veliine
i uestalosti poara treba sagledati u kontekstu preduvjeta koje
prua pojedini grad. Tako brojnost kua i lako zapaljivi materijali
ine usku vezu sa nainima gradnje i mjerama zatite od poara.
Veliki poari nisu bili rijetkost pa je tako i London izgorio gotovo
do temelja (vie od 13 000 drvenih kua) u velikom poaru 1666.
godine. (Sarti, 138.) Pri obnovi grada slijedila se ve tada prisut-
na tendencija gradnje kua prema zapadu, kako bi se izbjegao
smrad koji se irio isparavanjima iz okolnih naselja, jer je vjetar
puhao sa zapada. (Sarti, 128-129.) Poari u Parizu i Moskvi samo
su jedni od brojnih i slinih poara koji su obiljeili novi vijek. Sli-
ni po svom nastanku i intenzitetu, zajednika im je karakteristika
zapaljivog materijala i brzog irenja u sirotinskim etvrtima. Tako
je i veliki varadinski poar svoj ishodite imao u ljudskoj pogre-
ci, a brzim irenjem slamnatim krovovima utjecao je na izmjenu
vizure grada, pa ak i na izmjenu njegove upravne funkcije kada
se sjedite svih administrativnih funkcija seli u Zagreb.

Problematika koja se namee u pitanju gradova novog vijeka jest
njihova prostorna smjetenost, tonije povoljni uvjeti za ivot,
pri emu mislim prvenstveno na opskrbljenost vodom. Voda kao
pie, a zatim i kao mjera zatite od poara esto je bila teko do-
stupna. Upravo zbog tog faktora, gradovi nastaju u blizini rijeka.
U Europi, Pariz, London, Amsterdam, u Hrvatskoj Zagreb, Vuko-
var, Osijek, Slavonski Brod itd. Njihov razvitak usko je povezan
i sa gospodarskim ibenikom veinom su to ili luke ili sjecita
rijenih puteva. Neto je tei sluaj bio sa selom gdje je voda naj-
ee bila udaljena. Uporabni vodovodi prilino su rijetki, a voda
se najee transportira raznosaima vode koji svoje usluge na-
plauju. Seoske ene diljem Europe bile su zaduene za skuplja-
nje vode kako bi uz kinicu imali dovoljno zaliha. S obzirom kako
je i u Hrvatskoj ena brinula za kuu, za prepostaviti ja kako je
situacija bila vrlo slina. ee se koriste vodenice i mlinovi, koji
u ranom novom vijeku postaju kljuan stroj u predindustrijskoj
Europi. Tako Braudel zakljuuje u sluaju da je omjer vodenica i
stanovnitva bio svagdje jednak kao i u Poljskoj, treba ih raunati
60 000 u Francuskoj, oko 500 000 do 600 000 u Europi, uoi in-
dustrijske revolucije. (Braudel, 382.).
Ipak razvoj ponekih gradova treba povezati sa smjetajem dvo-
ra u njima. Tako, primjerice, francuski se dvor smjeta u Parizu
od 1528.g, dinastija Savoja uspostavlja svoje sredite u Torinu
1528.g., Rusi obnavljaju Moskvu, a Habsburgovci se smjetaju u
Be 1683.g. (Sarti, 127.) Novi status grada kao centra vladareve
moi zahtjevao je i preinake u gradnji odnosno arhitektonskom
oblikovanju grada.
Tradicionalnim nainom gradnje iskljuivi materijal jest drvo.
Nedostatak kamena i opeke nadomjestilo je drvo postavi tra-
dicijski materijal pa ak i temeljna konstrukcija kua. Zbog rai-
renosti uma u srednjoj Europi, gradnja kua bila je jednostavna
i lako izvediva, a alatno pojednostavljena. Ondje gdje je vladala
nestaica ma bila je dovoljna glina i slama. Rekonstrukcija gra-
dova uobiajeno je slijedila nakon poara velikih razmjera. Tako
je nakon velikog poara u Londonu 1666. koji je u prah pretvo-
rio tri etvrtine grada, glavni materijal gradnje postala opeka,
a slino se dogaa i u Moskvi nakon poara 1662. U dananjoj
Njemakoj i Italiji dolo je ak i do zabrana postavljanja slame na
krovove kua zbog uestalih poara. Tako je pozat sluaj u Sar-
diniji iz 1772., gdje je odredbom kralja bilo zabranjeno pruanje
pomoi stradalima u poaru ukoliko su njihove kue nisu pokri-
vene crijepom. (Braudel, 286.).
U Hrvatskoj je nain gradnje bio slian. Tradicionalno, kue su
bile graene od drva, posebice u Slavoniji i Srijemu. Crijep je bio
vrlo rijedak, a kue su najee bile pokrivene slamom. Stoka,
esto i radna snaga i izvor prihoda i hrane, bila je smjetena tik
uz kue i neadekvatno odvojena od ostalih ukuana. Nerijetki
su sluajevi gubitka stoke, a samim time i prihoda za obitelj. Za-
hvaljujui maloj povrini gradova, odnosno prostornoj zbijeno-
sti kua, u sluaju poara vatra se brzo irila. Poveemo li nain
gradnje i prostornu zbijenost sa slabom opskrbljenosti vodom
te nedostatak slube odgovorne za zatitu tijekom poara, jasno
je zato su poari najee bili estali, velikih razmjera te poslje-
dino katastrofalni za gradove i naselja ne samo Hrvatske nego i
srednje Europe.
Ulaskom u 18. stoljee Hrvatska je osloboena Osmanske vlasti
te vraena u okrilje Monarhije. Iako upravno odvojena i stavljena
pod upravu Dvorske komore, te izuzeta ispod bana i hrvatskog
sabora, Slavonija je slijedila tekovine koje su bile prisutne u Mo-
narhiji i Banskoj Hrvatskoj.
U vrijeme brojnih reformi, razdoblje vladavine Marije Terezije i
Josipa II., posebna pozornost bila je posveena promjena u na-
inu ivljenja. Tradiciju vladanja svoje majke, Josip II. je nastavio
izgradnjom apsolutistike dravu brojnim reformama. Od drav-
nog ureenja i uplitanja u crkvenu domenu do nastojanja da se
izmijeni ustaljeni nain ivljenja, Josip II. donosi brojne patente
koji su se ticali svakodnevnog ivota seljaka i graana. Odredba-
ma o uzgajanju stoke, obiajima tijekom svadbenih sveanosti ili
zabrani pijenja vode iz bunara tijekom ljetnih radova, drava je
zadirala u svakodnevicu svojih stanovnika. Primjerom moe po-
sluiti i patent iz 1788. godine koji izmeu ostalih navodi mjere
zatite i zabrane od poara te upute stanovnicima.
Patenti su obino bili tiskani na njemakom jeziku i na zemalj-
skom jeziku pa je tako u Hrvatskoj i Slavoniji bio objavljen na
kajkavskom i tokavsko-ikavskom. Dijelove tog patenta navodi
Josip Matasovi u djelu Jozefinska skrb protiv poara objavlje-
nom u asopisu Narodna starina (27/1932., 63-66.). Iz njegovog
se rada vidi emu je u primjeru patenta bila posveena pozor-
nost. Patent se veinom osvre na nain gradnje i izgleda kua,
pri emu se primjerice, zabranjuje postavljanje pei i ognjita
pokraj drvenih zidova i postvljanje drvenih podova u kuhinji, te
odreuje nadzor nad novogradnjom. Od uzroka poara istaknuti
su sljedei: nepazljivost ljudi pri slame rezanju, vrenju, mlate-
nju, prediva terenju, mikanju, jahlanju. Navedeno je i vrijeme
deurstva nonih straa te kopanje bunara i u omjeru sa brojem
kua u naselju te odravanje ribnjaka i drugih mjesta za napaja-
nje.
U sluaju poara, patent navodi redosljed prilikom gaenja. Dok
mukarci gase vatru ene su dune ostajati kod kue i paziti na
stoku. U sluaju da je vatra blizu, dune su osigurati stoku i odve-
sti je nasigurno te polijevat krov. upanije su imale ovlast utvri-
vanja uzroka poara i odreivanja kazni.
U 18. stoljeu na podruju Banske Hrvatske postoji nekoliko ra-
zvijenih gradova, od kojih bih istaknula Varadin i Zagreb. Oba
grada u svojoj su povijesti bili rtva nekolicine poara koji se e-
sto bili proglaavani katastrofalnima. Veina poara rezultat su
ljudskog djelovanja, a osim onih velikih zabiljeeni su i manji po-
ari koji se u literaturi ne spominju esto. Zagrebaki poari bili
su vrlo esti, pa se tako samo u razdoblju 17. i 18. stoljea odvi-
jaju sljedeih godina: 1624., 1645., 1674., 1706., 1730., 1731. i
1786. (Ivanan, 7892.)
20
Najpoznatiji zagrebaki poar dogodio se 31. svibnja 1731. godi-
ne kada su izgorijela gradska vrata i okvir slike Majke Boje dok
je jedino slika ostala cijela. Poar u Zagrebu 1786. godine popri-
lino je nepoznat, iako je tada stradalo oko 100 kua te krovite
i kupola crkve sv. Marije na Dolcu. (Pukadija Ribkin, 77.) Nepo-
sredno nakon poara, na oteeno podruje grada izala je komi-
sija koja je utvrdila tetu i odredila visinu naknade koja je trebala
biti isplaena kuevlasnicma. Prema nalazu komisije, utvrena
je teta u iznosu od 140, 269 forinti. (Pukadija Ribkin, 79.)
Izravna posljedica tog poara bila je izmjena Radieve ulice gdje
se u iduih deset godina podiu nove kue. Nije bila iznimka da
se poinju nastanjivati novi kuevlasnici jer dotadanji nisu imali
dovoljno novca za obnovu. Nastanjuju se brojni imuni trgovci
to je u konanici dovelo do izmjene ne samostrukture stanovni-
ka Radieve ulice nego i njezine prenamjene u trgovaki centar
grada. (Ribkin Pukadija, 82.)
Varadin, kulturno i barokno sredite sjeverne Hrvatske tijekom
novog vijeka postao je i administrativno sredite, a uz Zagreb,
jedan je od rijetkih urbanih sredina kontinentalne Hrvatske. Nje-
govu ulogu kulturnog i politikog sredita prekinuo je veliki poar
1776. Godine kada je izgorijelo 70 kua unutar zidina grada, a
izvan njih ak tri puta vie. Poara je izazvan od strane jednog
djeaka koji je puio u staji iako je puenje tada bilo strgo zabra-
njeno. Sa gradskog majura poar se vrlo brzo proirio na okolne
kue koje su bile graane od drveta. Osim kua stanovnika grada
izgorijele su sve vanije zgrade u gradu popout gradske vijenice,
isusovakog samostana, palaa Drakovi te upanijska palaa,
gradska vrata i druge plemike palae. (Puhmajer, 50.) Posljedi-
ce velikog poara i vie su nego vidljive, jer do tada sveprisutni
plemii odlaze i svoje rezidencije premjetaju u Zagreb, gdje se
smjetaju i administrativne funkcije. Varadin se kasnije razvija
u smjeru sredita obrtnika i trgovaca. (Puhmajer, 51.) Kasnije je
tema velikog varadinskog poara bila uzeta i kao predloak knji-
evnom djelu Marije Juri Zagorke, Grika vjetica.
Na podruju Slavonije poari su takoer bili sveprisutni. Tako je i
grad Vukovar pogodilo nekoliko poara. Prvi koji je prekinuo ur-
banu strukturu Vukovara bio je onaj na kraju ratova sa Turcima
kada su se povlaei, zapalili grad. Brli Antun Eugen tako napo-
minje da je grad zapaljen () na oigled nadirajue austrijske
vojske tvrdavu i predgrade. (Brli, 7.) Inspekcijom carske komisi-
je ustanovljeno je kako su neotecenima osta-
le samo 44 kuce koje su bile prikladne za sta-
novanje sa 166 stanovnika. Prilikom obnove
grada ponovno se rabio matrijal iz drva to je
bila tradicija gradnje, ne samo ovog podruja
nego i veine Europe. Ponovni poar u Vuko-
varu zbio se 1736. godine sa tetom od 26
izgorenih kuca, a nedugo poslije, vec 1743.g.
ponovno je prilikom poara izgorjelo 20 kua.
(Brli, 7.)
Neto vie podataka dostupno je za poar iz
1755. godine. Iz podataka je razvidan popis
izgorenih zgrada sa inventarima i njihovom
vrijednosti. U tom je poaru unitena imovina
veine trgovaca, jednog mesara, trojice trgo-
vaca, dvojice koara, jednog licitara odnosno
voskara te pojedinanih graana za to je uku-
pna teta procjenjena na 3,471,11 forinti. U
spisima je zapisan i nain i pojedinci koji su
gasili vatru. U gaenju su sudjelovali susjedi,
znanci i namjernici, a poar se gasio ime
god se moglo - voda, aklje, sjekire i drugi alati. (Brli, 8.)
Iako svi razmjeri navedenog poara nisu potpuno poznati, iz po-
pisa trgovaca Srijemske upanije 1771. godine, upisan je samo
jedan trgovac, stoga se moe pretpostaviti kako je poar 1755.
imao dalekosene posljedice na obrt i trgovinu u Vukovaru. (Br-
li, 8.)
Ova tri grada primjer su na koji je nain poar utjecao na mije-
njanje strukture i razvoja grada. Najee je utjecao na razvoj
trgovine i obrta koji su bili neophodni za razvitak grada. Izgrad-
njom novih kua mijenjana je urbana struktura grada i njegovo
irenje. Ipak najvea posljedica bila je izgradnja svijesti o opa-
snoti poara i svim mogunostima borbe protiv istih. Novim
zakonima diljem Europe nastojalo se zatiti ljudstvo i soigurati
bolje naine gradnje. Nadzorom gradnje i brojnim odredbama
u nainima gradnje, izboru materijala te poloaju ognjita u kui
mijenjala se ne samo arhitektonska vizura kua nego svijest ljudi
o zatiti i brizi. Osnivanjem vatrogasnih drutava uinjen je veliki
napredak u modernizaciji gradova i regulaciju drutva u cjelini.
Od poetih mjera poput none strae i zvonjave crkvenim zvo-
nom na znak opasnosti do uspostave broja deurnog ljudstva i
njihovih funkcija za vrijeme gaenja poara izmijenila se i dru-
tvena odgovornost. Modernizacija sveukupnih drutvenih normi
te osvijetenost najprije drave, a zatim i pojedinca unutar nje,
omoguen je laki i sigurniji suivot sa poarnom katastrofom.
Literatura
Braudel Fernand, "Strukture svakidanjice. Materijalna
civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII stoljea";
Zagreb, 1992.
Brli A.E., Poarne katastrofe i vatrogastvo u Vukovaru, Vuko-
var, 1965.
Ivanan Ljudevit, "Poari Zagreba XVII. i XVIII. stoljea", Bo-
goslovska smotra, 19/1931., 1., 7892.
Puhmajer Petar, Barokni ivot Varadina, hp://bib.irb.hr/
datoteka/363829.varazdin.pdf, pogledano na dan 25. 11.
2013.
Pukadija Ribkin Tatjana, "Poar u Zagrebu 1786.", Kaj (Za-
greb), 25/1992., 5-6., 77-82.
Pyne Steven J., "Vatra:saeta povijest", Zagreb, 2010.
Sar Raaella, "ivje u kui", Zagreb, 2006.
21
Bela IV.
| Napisala: Mirna Glavan, mag. edu. hist.|
POECI VLADANJA BELE IV.
Bela IV. imao je 29 godina kada je stupio na prijestolje. Naslijedio
je oca Andriju II. koji je umro 21. rujna 1235. godine i ostavio
mu izmuenu dravu u vrlo tekom stanju. Nakon to je doao
na vlast, premda je ve bio okrunjen za kralja i ponosio se
kraljevskim naslovom, nakon oeve smrti sazvao je sabor u
Stolnom Biogradu i tamo se drugi puta sveano okrunio. Okrunio
se jednom ceremonijom za ugarskog i hrvatskog kralja (14.
listopada); od toga je vremena naputeno zasebno krunjenje za
hrvatsko dalmatinskog kralja. 1
.... Bela je odluio zaustaviti raspad sustava zasnovanog
na utvrdama i kraljevskim upanijama, a njegov autoritarni stil
stvorio mu je mnoge neprijatelje u najgore vrijeme, pred samu
mongolsku invaziju na Ugarsku. 2
Prvi Belin zadatak, nakon dolaska na prijestolje, bio je vratiti
pali ugled kraljevskog dostojanstva te slomiti premo velikaa.
Uz Kolomana i Belu III., Bela IV. bio je najpoznatiji vladar iz
dinastije Arpadovia. Prvo je uklonio loe savjetnike koji su kralja
Andriju II. navodili na loe odluke. Nedugo nakon toga posvetio
se velikaima i sredio prilike na dvoru. Naredio je da nitko osim
najviih dravnih asnika ne smije sjediti u kraljevoj prisutnosti.
Takoer je obnovio uredbu svoga djeda Bele II. koja je donosila
da nitko ne smije usmeno iznositi kralju svoje pritube, ve se
mora oitovati pismeno. Najtei udarac Bela je zadao zajedno
s bratom hercegom Kolomanom kada su odluili vratiti kruni
sva ona imanja koja je njihov otac razdijelio ili su ih se plemii
domogli na nepravedan nain. Donesena odluka odnosila se i
na imanja i posjede nedavno utemeljenih crkvenih redova, kao
to su bili cisterciti, templari, ivanovci i drugi. Herceg Koloman
uinio je isto to i brat Bela IV. Godine 1236. oduzeo je redovima
u svojoj zemlji nepravedno steenu zemlju. Papa ga je opomenuo
zbog toga, ali se Koloman ispriao i rekao kako ne radi po svojoj
zamisli, nego po bratovom nareenju. Istovremeno je krenuo
u novi rat protiv patarena. U ratu je nedvojbeno pobijedio,
primaorao bana Ninoslava na pokornost te provalio u Humsku
zemlju, kojom je tada vladao knez Toljen (1237. godine). Poslije
tih pobjeda, Koloman je krenuo u sreivanje crkvenih prilika u
Bosni. Novoimenovanom biskupu 1238.godine podigao je stolnu
crkvu u upi Vrhbosni. Nedugo nakon toga, patareni su poeli
opet ugroavati biskupi, te ga je Koloman preselio u akovo,
koje je izmeu 1242. i 1252. bilo stalno sjeditebosanske crkve.
Istovremeno je splitska nadbiskupija osiromaila, osobito
otkada se od nje odmetnula zadarska biskupija i ostale biskupije
mletake Dalmacije. Koloman je, potaknut od zagrebakog
biskupa Stjepana, zatraio sjedinjenje splitske nadbiskupije
sa zagrebakom. Ipak, postupak sjedinjenja je prekinut jer su
22
Mongoli provalili u Ugarsku i Hrvatsku, te su crkvene prilike
stavljene u drugi plan. 3
NAPAD TATARA
Poetkom XIII. Stoljea mongolski glavar Temudin ujedinio je
razliita plemena na sjeveru dananje Kine i, prozvavi se Dingis
kanom (najmonijim kanom), pokorio je Kinu, srednju Aziju i
Perziju. Nakon Temudinove smrti (1227.) naslijedio ga je vrhovni
kan Ogotaj (ili Oktaj4), a na europskom istoku vlast je preuzeo
Batu kan. Ogotajev neak, Batu kan, poveo je silnu vojsku
prema zapadu i ve 1237.godine pokorio ruske kneevine, a u
prosincu 1240. osvojio je bogati trgovaki grad Kijev. Nakon toga,
prelazi Karpate i napadne sredinju Ugarsku. 5Godine 1239.
jedan dio Kumana (oko 40 000) preao je na Belinu stranu, kralj
ih je primio pod uvjetom da prijeu na katolianstvo, to su oni
i uinili. Nakon to su saznali za to, Tatari su od Bele IV. traili da
im vrati Kumane, a kad je Bela to odbio, Tatari su odluili napasti
Ugarsku. U svrhu jaanja svojih veza s Kumanima, kraljevska se
kua enidbeno povezala s njima. Stjepan, nasljednik ugarskoga
prijestolja, oenio se kerkom kumanskog princa, koja je dobila
kransko ime Elizabeta. 6 Batu kan je, 1241.godine, okupio
oko 150 000 vojnika (Bela je skupio oko 62 000 vojnika) i spustio
se preko Karpata u sjevernu Ugarsku; a jedan od Batu kanovih
pomonika Kadan, provalio je s druge strane u Erdelj. Na rijeci
aju, kod mjesta Mohi, 1241.godine dolo je do krvave bitke u
kojoj je kraljeva vojska teko potuena. Kralj je jedva pobjegao
u Austriju, a herceg Koloman je poginuo. Austrijski herceg
iskoristio je situaciju i natjerao kralja da mu ustupi tri susjedne
upanije. 7
Slavko Pavii navodi kako su veina Beline vojske bili seljaci,
samo jedan mali dio bila je stalna vojska pojedinih velikaa.
Za bitku na rijeci ajo vrlo je vano napomenuti da se iz nje
daje naslutiti kako je Batu kan bio strategijski nadaren. u
obliku potkove opkolio je Belin tabor, pa vojska nije imala
gdje pobjei. Ipak, najvei krivac za Belin poraz jest razdor
izmeu kralja i velikaa te nesposobnost onih koji su vodili
vojsku. 8
Vjekoslav Klai u prvoj knjizi Povijesti Hrvata navodi
jednu slavnu pobjedu Bele IV. i hrvatskih itelja okolice
otoka Paga. Bela je smatrao kako ga Mongoli nikako nee
nai ako se skloni na neki otok, te je odluio otii na Pag.
Meutim, uskoro je, plovei prema Pagu, ugledao brojne
mongolske brodove kako mu se primiu. Kako je bio uvjeren
u svoju sigurnost, uz njega je bio samo mali broj vojnika.
Kralj se uplaio za svoju sigurnost, ali u posljednji as spasili
su ga hrvatski itelji predvoeni stanovnicima Paga. Tada
se odigrala bitka kod otoka Raba u kojoj su Hrvati uvjerljivo
pobijedili i unitili mongolske ete. U toj su se bitci proslavili
knezovi Krki, braa Fridrik i Bartol Frankopan. 9
Istovremeno su Tatari opustoili itavu Ugarsku s lijeve
obale Dunava. Poetkom 1242.godine preli su Dunav
i razdijelili se u dvije ete: jednu je vodio Kadan ona je
krenula na jug za kraljem Belom IV., a druga je pod vodstvom
Batu kana udarila na Stolni Biograd i druga mjesta u Ugarskoj.
Opustoili su i Zagreb, gdje je stradala nedavno dovrena
stolna crkva kralja Stjepana. Kadan se poeo pribliavati
obali, te su kralj i njegova obitelj, zajedno s velikaima
zaklon potraili u Klisu, Splitu i Trogiru. Krajem oujka 1242.
godine stigla je vijest da je u Aziji umro vrhovni kan Ogotaj,
te su se Tatari odluili povui na istok. Jedna eta vraala
se, a time i palila i pustoila, kroz Bosnu, Srbiju i Bugarsku;
a druga preko dubrovakog podruja, Kotora i Bugarske. 10
Za sobom su Tatari ostavili razorenu, opustoenu i
opljakanu zemlju, po kojoj su se irile glad i kuga. Moe se
rei da je to prva ratna katastrofa koja je pogodila hrvatski
narod.11
Dragutin Pavlievi navodli legendu o porazu Tatara na
Grobnikom polju kraj Rijeke. Pobjeku koju su, navodno, ostvarili
braa Kres, Kupia i Rak iz Srijema, iako se vjerojatno jedna od
bitaka odrala u blizini ibenika. Takoer navodi i priu o junakoj
obrani Kalnika i Trogira. 12
Hrvoje Kekez navodi kako je svojim boravkom u Dalmaciji,kralj
jo vie povezao dalmatinske gradove s dinastijom Arpadovia.
13
Slavko Pavii najbolje opisuje kako su Mongoli ratovali:
Mongoli su nastupili velikim snagama, silnim konjanikim
etama. Bili su dobro naoruani svinutom sabljom, lukom i
strjelicama, s otricom od eljeza ili kosti. Ta je strjelica bila znatno
dulja nego strjelice tadanjih europskih vojska. Na glavi su nosili
kacige od koe ili eljeza. Jahali su konje bez sedla. Konji su im bili
maleni, ali jako, te naueni na glad i napore. 14 Iz navedenog
nam je jasnan razlog zbog kojeg su Mongoli bili uspjeni u svojim
ratovanjima. Bili su dobro naoruani, naprednije od svojih
protivnika, a imali su i konje koji su bili priviknuti na teke uvjete.
Pavii takoer navodi kako je borba s Mongolima bila
najvanija i najsudbonosnija u hrvatskoj povijesti, ali i u povijesti
cijele Europe. Da Hrvati nisu uspjeli, da se nisu tako sjajno drali,
moda bi povijest cijele Europe pola drugim tijekom. 15
Vrlo je zanimljiv opis izgleda Tatara koje donosi splitski
arhiakon Toma u svojoj povijesti salonitansko splitske crkve
(Historia Salonitana). Njihovo lice prua straan izgled; noge
su im kratke, a prsa iroka; lice im je plosnato, a koa blijeda;
golobradi su, nos im je kukast, a oi male i dosta razmaknute.
16
23
OBNOVA DRAVE I
POSTANAK SLOBODNIH
KRALJEVSKIH GRADOVA
Krajem jeseni 1242.godine kralj
se s velikaima, u pratnji knezova
Krkih, vratio u Zagreb te se susreo s
razruenom zemljom. Napad Tatara
unitio je u godinu dana stoljetno
kulturno i drutveno nastajanje u
Hrvatskoj i Ugarskoj. Zemlja je bila
opustoena, stanovnitvo rastjerano,
a dravna organizacija sruena. Bela
IV. najveu je panju posvetio obrani
zemlje, jer se bojao da e se Tatari
vratiti. Proli napad preivjeli su samo
dobro utvreni gradovi, te je kralj na
toj injenici uspostavio novi obrambeni
sustav. Stare je gradove popravio i
pojaao, a velikae je potaknuo da grade
nove, utvrene i sigurne gradove. Tada
je kralj dao sagraditi Budim, a kraljica
Viegrad. U Hrvatskoj su tada podignuti Kalnik, Medvedgrad,
Gari, Lipovac, Oki i drugi. Opustjelu zemlju odluio je naseliti
strancima, osobito Nijemcima, obeavi im velike privilegije.
Ti stranci nazivani su gosti i najee su bili obrtnici. Iz toga su
se razvili slobodni kraljevski gradovi u kojima su graani imali
gradsku upravu u svojim rukama, sobodno birajui suca 8koji je
do polovine XIX.stoljea bio na elu gradske uprave), njegove
pomagae i upnika. Vrlo je vana injenica da su gosti slobodno
mogli raspolagati svojom imovinom. Navedene povlastice u
gradove su privukle mnoge slobodne seljake i nie plemie, koji
su sa starijim iteljima inili hrvatski gradski element. Krajem
1242.godine osnovana je slobodna kraljevska opina Gradec, u
blizini Zagreba. 17
Do kraja Beline vladavine nastala je mrea od gotovo stotinu
takvih modernih utvrda na kraljevim preostalim imanjima te na
imanjima svjetovnih i, u manjoj mjeri, crkvenih zemljoposjednika.
Tako se poela stvarati slika koja se povezuje s maarskim
razvijenim srednjim vijekom utvreni feudalni zamak na vrhu
breuljka, selo u podnoju, plemiki posjed i pojedinane seoske
kuice u poljima. 18
Vjekoslav Klai donosi cijelu priu o nastanku slobodnog
kraljevskog grada Gradeca. Navodi kako se jo za vrijeme kralja
Ladislava uz desni brijeg potoka Crkvenika (kasnije Medveaka)
nalazila vrsta zgarad s kulama. To je bio upni grad zagrebake
upe, koja se prostirala ispod breuljka u ravnici rijeke Save.
Od grada je itav breuljak dobio ime Gradec ili Gradac. Kako
se kralj elio zatititi od novih tatarskih napada, proglasio
je Gradec slobodnim kraljevskim gradom, naseliti ga novim
gostima ili strancima i opasati ga vrstim zidinama. Gradecu je
podijelio brojne povlastice: graani su imali vlastitog suca kojeg
samostalno biraju, dva puta tjedno prireivali su sajam u gradu,
grad je bio obvezan sluiti kralja kada je iao u rat i druge. 19
Nada Klai u svome djelu Izvori za hrvatsku povijest do 1526.
godine objanjava kako je Petrinja postala slobodni kraljevski
grad 1240.godine. Tvrdi da je Sisak u 12.stoljeu doao u ruke
zagrebake crkve te je u tom dijelu srednjovjekovne Slavonije
ostala Petrinja kao jedno od najvanijih naselja na kraljevskom
teritoriju. Njezina je vanost bila u tome to se nalazila uz tzv.
vojniki put (via exercitualis). Petrinja se takoer nalazila na
granici Slavonije prema Hrvatskoj pa je mogla sluiti kao vano
uporite u obrani zemlje. Jednake povlastice kao Petrinja kasnije
e dobiti Samobor i Jastrebarsko. Nada Klai uz kratka objanjenja
prilae originalne izvore koji govore o Belinu vladanju: izvor
kojim Bela IV. obavjetava papu Grgura o provali Tatara, izvor
kojim objanjava povlastice koje je 1242.godine dobio Zadar i
Samobor te Zlatnu Bulu koju je vladar dao zagrebakom Gradecu
1242.godine. 20
Peter Hanak takoer navodi kako se broj Nijemaca, odnosno
Sasa, poveao nakon mongolske provale u zemlju. S Nijemcima
su stigli i moravski, rutenski i rumunjski seljaci, a od toga doba
Ugarska je uistinu mnogonarodna zemlja. Novo naseljavanje
zemlje u vrijeme kralja Bele IV. poboljalo je i sudbinu maarskog
seljatva, a maarski kmetovi dobili su slobode koje su uivali
strani naseljenici. Kako bi zaustavio proces jaanja pojednih
velikaa, Bela IV. podupirao je nastanak nove vrte upanija koje
su stvarali kraljevski vitezovi. Nakon 1267.godine ta je nova vrsta
upanija ustanovila autonomiju sitnog plemstva, autonomiju
koja je imala vojnu potporu upanijskog elnika. 21
MLETAKI RAT I SUKOB SPLITA S TROGIROM
Iako je zemlja bila u vrlo tekom stanju, Bela IV. odluio je
nastaviti s agresivnom politikom. Jo iste godine, 1242., oruanim
napadom natjerao je austrijskog hercega Fridrika Babenbergovca
da mu vrati tri otete upanije. Nedugo nakon toga, Bela IV.
zaratio je s Venecijom zbog Zadra, koji se jo poetkom 1242.
godine, odmah nakon kraljeva dolaska u primorje, pobunio
protiv Republike. U ljeto 1243.godine, vojska hrvatskog hercega
i bana Dionizija bila je poraena kod Zadra, nakon ega je grad
opet pao u ruke Mleana. Tada se veina graana iz Zadra seli u
Nin, otkuda su vrlo esto napadali Republiku. Nakon navedenog
neuspjeha, Bela je 1244.godine sklopio mir s Mleanima u
slavonskom gradu Glau, u dananjoj bosanskoj Posavini.
Tim mirom kralj se odrekao Zadra, a dud se obvezao da nee
podupirati Stjepana, izvanbranog sina biveg kralja Andrije, u
nastojanju da dobije hrvatsko hercetvo. Zadrani su se takoer,
iako protiv svoje volje, 1247. izmirili s Venecijom. Uvjeti ovoga
mira bili su ti da su Zadrani morali za kneza prihvatiti onoga
koga im je dud poslao, Mleani su preuzeli upravu svih gradskih
prihoda i zapoeli upravljati s zadarskim brodovljem. 22
Istovremeno, kralj je bio u loim odnosima s gradom Splitom.
U Splitu su graani prestali za svoje naelnike uzimati Hrvate,
ve su 1239.godine izabrali Talijana. U vrijeme kada je kralj s
Zlatna bula Bele IV. kojom se potvruje Gradecu status slobodnog
kraljevskog grada
24
obitelji bjeao od Tatara, nije se uspio skloniti u Split i tada odlazi
u Trogir gdje je naelnik bio knez Stjepko Bribirski od plemena
ubi. Zahvalni je kralj 18.oujka 1242.godine Trogiru izdao
povelju kojom je potvrdio stare povlastice i prepustio im na
upravu selo Ostrog. Tada je dolo do otvorenog sukoba izmeu
gradova Splita i Trogira, u kojem je na strani Trogira bio kralj,
Stjepko Bribirski i Nelipii; a na strani Splita bili su bosanski ban
Ninoslav i humski knez Andrija. Nakon velikih borbi u Dalmaciji
i Bosni, kralj se izmirio sa graanima Splita te pomirio dva
dalmatinska grada. 23
RAT ZA BABENBERKU BATINU
Austrija je od 1156.godine bila vojvodstvo, a zajedno sa
tajerskom, njome je vladala obitelj Babenberg. Krajem 1245.
godine Bela je obnovio svoj sukob s Fridrikom Babenbergovcem.
Nedaleko od Wiener Neustadta dolo je, poetkom 1246., do
bitke u kojoj je Fridrik poginuo kao posljednji muki potomak
svoje dinastije. Sva zemlja od eke do hrvatske granice
(odnosno Austrija i tajerska) ostala je bez zakonitog vladara, a
za spomenute teritorije poeli su se sukobljavati kralj Bela IV. i
eki kralj Otokar II. Bela je s Otokarom ratovao etiri prethodne
godine, a 1254. njih dvojica podjelili su babenberke posjede.
Mir je potpisan u Pounu, uz posredstvo pape Inocenta IV. eki
kralj dobio je Austriju, a ugarsko hrvatski tajersku. 24

Nekoliko godina kasnije princ Stjepan postavljen je za upravitelja
tajerske, regije dobivene mirom u Pounu, ali lokalni su se
feudalci 1259.godine pobunili i obratili Otokaru koji je porazio
ugarsku vojsku. Zbog nastale situacije dolo je do eko
ugarskog rata, u kojem je eka vojska pobijedila na rijeci Moravi
1260.godine. tada se kralj Bela IV. morao odrei tajerske, a kao
jamstvo za trajni mir bio je dogovor da e se Belin mlai sin Bela
oeniti otokarovom neakinjom, to se kasnije i dogodilo; tako
su povezane dvije dinastije Arpadovii i Pemislovii. Unato
dogovoru, trajni mir nije ostvaren. Krajem Belina ivota eki je
kralj zavladao Kranjskom i Korukom te je nastojao dobiti vlast
i u zapadnoj Slavoniji. Zaista, u vrijeme Beline smrti Hrvatsko
zagorje i sav kraj oko Samobora bili su u rukama ekog kralja. 25
Oko 1250.godine u Bosni je bana Mateja Ninoslava zamijenio
Prijezda. Novi ban bio je izrazito odan katolikoj crkvi i kralju Beli
IV. to je izazvalo nove pobune. Godine 1254. Bela IV. pokorio je
Bosnu i nametnuo joj banove po svojoj volji. Istovremeno, kralj
je osvojio i Humsku zemlju gdje je knezove zamijenio upanima.
Banovina Mava prostirala se u dananjoj sjeverozapadnoj Srbiji
sa sreditem u blizini dananjeg Valjeva.
26
Bela je razdijelio
Bosnu u banovine Bosnu, Usoru i Soli. Dvije posljednje poslije
je spojio s novoosnovanom Banovinom Mavom. Mavi je
pridruio stare hrvatske krajeve, Srijemsku i Vukovsku upaniju.
27
Bela IV. sve ee dolazio je u sukob sa sinom Stjepanom
koji je bio nezadovoljan svojim poloajem u zemlji (na upravu je
dobio Transilvaniju). Godine 1262. dolo je do sukoba izmeu
oca i sina, to je izazvalo podjelu velikaa u zemlji: dva kralja
znaila su dva puta vie funkcija, kao i razna podmiivanja za
pridruivanje i prelazak s jedne na drugu stranu. Stjepan je
nastavio vlastitu vanjsku politiku, ratovao je na Balkanu i 1269.
stupio u saveznitvo s Karlom Anuvincem, novim vladarem na
napuljskom prijestolju. 28
VELIKAI U VRIJEME BELE IV.
Tatarski napad promijenio je smijer kraljeve politike. Do napada,
kralj je svim silama nastojao sprijeiti jaanje velikaa, a od tada
ih je i sam podupirao zbog jaanja vojne snage. Darivao im je, uz
obvezu vojne slube, ne samo pojedina zemljita nego i itave
upanije. Time jaa mo velikaa jer su u svojim gradovima drali
vojne ete, koje nisu bile samo u kraljevoj slubi radi obrane
zemlje nego su velikaima sluile i za njihove osobne ciljeve. Kako
bi oslabio velikae, kralj je uz sebe elio to jae vezati graanski
stale. Nakon svae sa sinom Belom, zemlja je imala dva kralja.
Obojica su nastojali uz sebe vezati to vie velikaa. Kralj Bela IV.
tada je potvrdio knezovima Krkim upaniju Modruku i Vinodol
(1251.), Bribirskim upaniju bribirsku (1251.), Baboniima
Vodievo (1256.). Nakon toga nastavlja se jaanje velikaa;
sjevernije jaaju knezovi Krki koji su 1271. zadobili Senj. U
25
Slavoniji je najpoznatija borba velikaa Gisingovaca, vlastele
njemakog podrijetla, i hrvatskih Babonia.29
UPRAVNE PROMJENE
Nakon mira sa ekim kraljem Otakarom kralj je Bela uinio
neke promjene u vladanju svoje drave, koje su bile kobne ne
samo za nj i njegovu porodicu nego i za itavu dravu, tako da je
posljednji decenij njegova vladanja ispunjen samim smutnjama
u kraljevskoj porodici. 30
Ferdo ii slae se s tvrdnjama da je oko 1260.godine kralj
Bela IV. uinio je mnoge promjene u upravi hrvatskih zemalja.
Navodi kako je kralj uredio da itavim hrvatskim kraljevstvom
vlada herceg od kraljevskog roda, kojemu je dodijelio dva bana:
slavonskog i hrvatsko dalmatinskog. Kada nije bilo hercega,
onda je upravu nad itavim hrvatskim kraljevstvom preuzimao
slavonski ban. Slavonskom banu morao se pokoravati hrvatsko
dalmatinski ban, koji je katkad nosio naslov primorskog
bana. Tom je podjelom ostvarena osnova u razdiobi do tada
jedinstvenog upravnog i politikog hrvatskog kraljevstva u dva
zasebna politika i upravna teritorija: u Kraljevinu Hrvatsku i
Dalmaciju i u Kraljevinu Slavoniju (ta e se podjela odrati do
XVI. stoljea). 31

Trpimir Macan navodi kako je postojanjem dva bana ojaala
rascjepkanost hrvatskih zemalja. Tvrdi kako je udaljavala pristae
jednog bana od pristaa drugog bana; unato injenici da su svi
pripadali istom narodu. Podvojenost hrvatskoga naroda pojaala
se i sazivom prvog hrvatskog stalekog sabora u Zagrebu. Bio je
to Slavonski sabor 1273.godine na kojem su okupljeni plemii
Zagrebake, Krievake i Varadinske upanije. Iako je sabor
pojaao podvojenost, ipak je na neki nain naglasio posebnost
Hrvatske prema Ugarskoj, jer je u njemu hrvatsko plemstvo s
banom donosilo zakone, to je najvii dravni posao. Tada je u
Hrvatskoj ojaala banska vlast; ban je obavljao poslove koje je
prije obavljao kralj. 32
POSLJEDNJE GODINE VLADAVINE BELE IV.
Krajem 1267.godine kralj Bela IV. pomirio se sa sinom Stjepanom.
Uvjeti mira nisu poznati, ali zna se da je Stjepan ostao gospodar
istone Ugarske i Erdelja, dok je mlai brat Bela zadrao vlast
hercega u Slavoniji, Hrvatskoj i Dalmaciji. Sve do kraja 1267.
godine herceg Bela ostao je pod skrbnitvom majke Marije i bana
Rolanda. Tek 1268. godine preuzima samostalno upravu; od tada
se u ispravama naziva hercegom itave Slavonije, Dalmacije i
Hrvatske. Meutim, ve sljedee godine herceg Bela je umro.
Sinova smrt jako je pogodila kralja Belu IV. Kako bi ublaio
svoju tugu, kralj se pomirio s drugim sinom Stjepanom koji je
postao herceg cijele Slavonije. Stjepan je sklopio savez s Karlom
I. Anuvincem, najvjerojatnije protiv kralja Bele IV. i Otokara II.
ija je drava graniila sa Stjepanovom. Prije smrti Bela IV. sve je
predao Odoakru, te je 3. svibnja 1270.godine umro. 33
ZAKLJUAK
Bela IV. jedan je od najznaajnijih vladara iz dinastije Arpadovia.
Vladao je u vrlo osjetljivom razdoblju, prepunom brojnih
previranja. Upravo u vrijeme njegove vladavine dolo je do
snanog napada Tatara na Hrvatsku i Ugarsku, to je uvelike
odredilo smjer njegove politike. Kralj je uzalud pokuao
zaustaviti jaanje plemstva; provala Tatara ipak je ubrzala proces
feudalizacije. Naime, pokazalo se nunim braniti zemlju mreom
utvrenih gradova, to je jo jedno od osnovnih obiljeja njegove
vladavine. U vrijeme Bele IV. nastaju slobodni kraljevski gradovi
iji e razvoj obiljeiti politiku vladara nadolazeeg razdoblja.
Biljeke
1 Ferdo ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Za-
greb 1962., str.186. 187.
2 Laszlo Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi,
Srednja Europa, Zagreb 2007., str. 84.
3 Vjekoslav Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, Nakladni zavod MH, Za-
greb 1981., str.243. 244.
4 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str.247.
5 Hrvoje Kekez: Bitke prekretnice hrvatske povijesti, Mozaik knjiga, Za-
greb 2010., str. 25.
6 Peter Hanak: Povijest Maarske, Barbat, Zagreb 1995., str. 43. 44.
7 Trpimir Macan: Povijest hrvatskoga naroda, kolska knjiga, Zagreb
1992., str. 88. 89.
8 Slavko Pavii: Hrvatska vojna i ratna povijest, Knjigotisak, Split 2009.,
str. 18.
9 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str.255.
10 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 139.
11 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str.88.
12 Dragutin Pavlievi: Povijest Hrvatske, Naklada avii, Zagreb 1994.,
str. 99.
13 H. Kekez, Bitke prekretnice hrvatske povijesti, str. 28.
14 S. Pavii: Hrvatska vojna i ratna povijest, str. 17.
15 Isto, str. 22.
16 Nada Klai: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.godine, kolska knji-
ga, Zagreb 1972., str. 136.
17 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 190. 192.
18 L. Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi, str.
85. 86.
19 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 257.
20 N. Klai: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.godine, str.133. 143.
21 P. Hanak: Povijest Maarske, str. 43.
23 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 261. 262.
25 L. Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi, str.
88.
26 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 267.
27 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str. 267.
28 L. Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi,str.
88. 89.
29 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str. 89. 90.
30 V. Klai, Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 269.
31 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 194. 195.
32 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str. 89.
33 V. Klai, Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 273. 274.
Literatura
1. Hanik, Peter: Povijest Maarske, Barbat, Zagreb 1995.
2. Kekez, Hrvoje: Bitke prekretnice hrvatske povijes, Mozaik
knjiga, Zagreb 2010.
3. Klai, Nada: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.godine,
kolska knjiga, Zagreb 1972.
4. Klai, Vjekoslav: Povijest Hrvata, knjiga prva, Nakladni
zavod MH, Zagreb 1981.
5. Kontler, Laszlo: Povijest Maarske: suu godina u
Srednjoj Europi, Srednja Europa, Zagreb 2007.
6. Macan, Trpimir: Povijest hrvatskoga naroda, kolska
knjiga, Zagreb 1992.
7. Pavlievi, Dragun: Povijest Hrvatske, Naklada Pavii,
Zagreb 1994.
8. ii, Ferdo: Pregled povijes hrvatskoga naroda, Maca
hrvatska, Zagreb 1962.
26
Nelson Rolihlahla Mandela
| Napisala: Marta Husi, prof.|
Borac za ljudska prava i junak borbe protiv apartheida preminuo je 5.
prosinca 2013. godine u 95. godini.
Njegov otac bio je savjetnik vijea poglavica u plemenu (pleme Tembu) no
zbog gubitka titule u plemenu, obitelj je preselio u jo manje selo sjeverno
od Mveza. Napunivi devet godina umro mu je otac to mu je dramatino
promijenilo ivot. Posvojio ga je poglavica Jongintaba Dalindyebo. Mandela
je tada otiao ivjeti u Mqhekezweni. Ondje je nastavio kolovanje uei
engleski, povijest i zemljopis. Zainteresirao se za afriku povijest, a za vrijeme
studiranja prava ukljuio se u pokret za prava crnaca u JAR-u. Godine 1942.
prikljuio se Afrikom nacionalnom kongresu s ciljem organiziranja pokreta
povratka korijenima te vraanje prava glasa veinskom stanovnitvu.
Uskoro su zapoeli trajkovi i bojkoti (1949.) kojima je bio cilj ostvariti puno
dravljanstvo, podjelu zemlje i besplatno obrazovanje za svu djecu. Mandela
je i kasnije, 20 godina neumorno vodio nenasilne prosvjede protiv vlade i
njene rasistike politike.
Uhien je 1956. godine zajedno sa ostalim aktivistima. Optueni su za izdaju.
Optube su odbaene nakon etverogodinjeg suenja. Prvi puta je osuen
na pet godina zatvora (1962.), a na doivotni zatvor osuen je 1964. godine.
Za vrijeme odsluenja kazne obolio je od tuberkuloze. Iako je kao crni
zatvorenik imao i loiji tretman u zatvoru, od obrazovanja nije odustajao.
Poloio je ispite i diplomirao te postao prvostupnik prava. Ujedno je
usavravao svoje vjetine govornika i lidera. Mandeli je 1985. godine
"Da bi ovjek bio slobodan nije dovoljno odbaci svoje okove, ve ivje
na nain da potuje i razvija slobodu drugih ljudi."
Nelson Rolihlahla Mandela (18. srpnja 1918. 5. prosinca 2013.)
27
ponuena sloboda ukoliko se odrekne oruane borbe, no on je
to odbio. Pod pritiskom meunarodne zajednice i neodrivosti
tadanjeg reima, vlada je bezuspjeno odrala brojne razgovore
s Mandelom. Nakon najave osloboenja iz zatvora od strane
tadanjeg predsjednika Willema de Klerk (11. veljae 1990.)
Mandela je puten na slobodu. Zbog svoje predane borbe za
ljudska prava proveo je 27 godina u zatvoru (1964. 1990.).
Tijekom vremena sluenja kazne imao je pravo na jednog
posjetitelja godinje u trajanju od 30 minuta.
Odmah po izlasku iz zatvora zatraio je od meunarodne javnosti
pomo kako bi crnci dobili pravo glasa u svojoj zemlji. Na
prvoj konferenciji Afrikog nacionalnog vijea, odranoj nakon
zabrane djelovanja 1960., izabran je za predsjednika vijea
(1991.). Nakon nekoliko pokuaja, de Klerk i Mandela dogovorili
su prve demokratske izbore. Izbori su odrani 27. travnja 1994.
godine. Mandela je na mjesto predsjednika doao 10. svibnja
iste godine u dobi od 77 godina. Zamjenikom je izabran upravo
bivi predsjednik de Klerk. Mandela je prvi crnac koji je obavljao
ovu funkciju. Prije izbora 1999. godine povukao se iz aktivne
politike nastavljajui svoj dobrotvorni rad prikupljajui novac za
kole i bolnice u ruralnim dijelovima Junoafrike republike.
Nakon dijagnoze raka prostate (2001.) povukao se iz politikog
ivota, a u dobi od 85 godina povlai se iz javnog ivota.
Njegov posljednji javni nastup bio je 2010. godine na finalu
Svjetskog nogometnog prvenstva. Posljednje godine ivota
proveo je u borbi sa bolesti te je ivio povueno. Upravo zbog
svog pomirljivog stava prema bijelcima te zbog napora koje
je uloio u ujedinjene Junoafrikanca bio je vrlo tovan diljem
zemlje i svijeta. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir (1993.),
nagrade Saharov (1988.) i mnogo drugih priznanja. Mandela je
bio iroko prihvaen kao najznaajniji crni lider u Junoj Africi.
Postao je snaan simbol otpora apartheidu. Usprkos svim
pritiscima i dugotrajnom zatvoru, odbijao je napustiti svoja
uvjerenja.
Tijekom ivota enio se tri puta. U razdoblju od 1944. do 1957.
godine bio je u braku s Evelyn Ntoko Mase s kojom je imao
etvero djece. Winnie Madikizela-Mandela i Nelson bili su u
braku od 1958. do 1996. godine. Trea ena mu je bila Graca
Machel.

HPP CHP 010 Libre

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HPP CHP 010 Libre

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hrvatski povijesni portal - Croatian Historical Portal

You might also like