Osnovni pojmovi u ekonomiji

Predavanje

ime se bavi ekonomija?

prouava kako se odreuju cijene rada, kapitala i zemlje,
istrauje ponaanja financijskih trita i analiziranje kako ona
rasporeuju kapital na ostatak ekonomije,
analizira posljedica dravnog reguliranja na efikasnost trita,
istrauje razdiobe dohotka i predlaganje naina kako da se pomogne
siromanima bez naruavanja mogunosti trine ekonomije,
istrauje utjecaje dravne potronje, poreza i proraunskih deficita
na rast gospodarstva,
prouava poslovne cikluse,
ispituje modele razmjene meu dravama,
istrauje rast u zemljama u razvoju i
predlae naine za poticanje efikasne upotrebe oskudnih sredstava.

Definicija
Ekonomija je znanost koja prouava kako drutva
koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne
robe i raspodijelila ih meu razliitim ljudima.
Dvije su kljune zamisli:
1. dobra su oskudna
2. drutvo treba resurse efikasno upotrebljavati

Mikroekonomija i makroekonomija
Mikroekonomija bavi se ponaanjem individualnih entiteta
(poduzea i domainstava) razmatra kako se odreuju
cijene, kako se ponaaju potroai pri odabiru dobara, kako
cijena utjee na ponudu i potranju, prouava odrednice
cijene rada, zemlje i kapitala, te snage i slabosti trinog
mehanizma.
- utemeljitelj je Adam Smith Bogatstvo naroda
- Poznat je po mehanizmu nevidljive ruke
Makroekonomija se bavi prouavanjem cjelokupnog
(nacionalnog) gospodarstva.
- predstavnik makroekonomije je John Maynard Keynes
(Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca).

Povezanost mikro i makroekonomije

Tri problema ekonomske organizacije
Koja e se dobra proizvoditi
Kako e se proizvoditi
Za koga e se proizvoditi

Pozitivna i normativna ekonomija
Pozitivna ekonomija istrauje funkcionalne i kauzalne
odnose izmeu ekonomskih varijabli bez vrijednosnih
sudova o njima. Ona prouava ekonomske pojave
onakvima kakve one jesu. Primjer: Inflacija u
Hrvatskoj 2009. je iznosila 8 %.
Normativna ekonomija - sadri prosudbe o
ekonomskoj stvarnosti ocjenjujui ih s odreenih
etikih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske
pojave trebale biti. Primjer: visoka inflacija je
ekonomski neprihvatljiva te politika smanjenja inflacije
treba biti jedan od prioriteta ekonomske politike

Vrste gospodarskih sustava
Trini gospodarski sustav - pojedinci i poduzea
donose glavne odluke o proizvodnji i potronji;
laissez faire
sustav zasnovan na privatnom vlasnitvu
Naredbodavni gospodarski sustav - drava donosi
sve vane odluke o proizvodnji i potronji (bivi
Sovjetski savez)
Mjeoviti gospodarski sustav - elementi trinog i
naredbodavnog gospodarstva dominantan u svijetu
TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTVA
prikazuje maksimalne koliine proizvodnje koje neko
gospodarstvo moe dosegnuti uz dano tehnoloko znanje i
raspoloivu koliinu ulaznih veliina. GPM predstavlja
popis roba i usluga raspoloiv drutvu.


Mogunosti strojevi majice
A 0 15
B 1 14
C 2 12
D 3 9
E 4 5
F 5 0
0
2
4
6
8
10
12
14
16
0 1 2 3 4 5 6
m
a
j
i
c
e
strojevi
Granica proizvodnih mogunosti
A
B
C
D
E
F
TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTVA
Ako neko drutvo danas vie proizvodi dobara i
usluga konane potronje (cipele, hrane, stolica) to
e manje proizvesti kapitalnih dobara (strojevi,
tvornice) kojima bi se u budunosti ostvarivala
vee proizvodnja potronih dobara
Ulaganje u buduu potronju zahtijeva rtvovanje
tekue potronje
Neka drutva imaju neiskoritenih proizvodnih
sredstava kao to su nezaposleni radnici,
neiskoritene zemlje i tvornica proizvodnja unutar
granica proizvodnih mogunosti (GPM)

GPM prije i nakon ulaganja
TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTVA
Svako gospodarstvo ima resurse koji su
ogranieni rad, znanje, tvornice, alati, zemlje
i energija
Razliite mogue kombinacije dobara
Razliite tehnike proizvodnje




Inputi, proizvodi i faktori proizvodnje
Inputi (utroci) - robe i usluge koje koriste poduzea u procesima
proizvodnje (zemlja, rad i kapital).

Outputi (proizvodi) - razliite korisne robe i usluge koje se troe ili
upotrebljavaju za daljnju proizvodnju.

Proizvodnja - proces transformiranja resursa u korisna dobra ili
usluge.
Faktori proizvodnje su: zemlja, rad i kapital
Zemlja - sve osigurano od strane prirode ili prijanjih generacija koji se
direktno ili indirektno koriste za zadovoljenje potreba (zemlja, bakar,
pijesak).
Proizvoai (rad)- svaka osoba ili grupa ljudi, javna ili privatna koja
transformira resurse u upotrebljivi, korisni output.
Kapital - ve proizvedena dobra ija je namjena proizvodnja drugih
dobara (ceste, raunala, automobili, zgrade).


Zakon oskudnosti - temeljni ekonomski problem

Oskudnost ili rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer
izmeu elja i potreba s jedne strane i mogunosti njihovog
zadovoljenja s druge strane

Kada bi dobra bila bezgranina, a potrebe se zadovoljavale u
potpunosti ne bi postojala ekonomska dobra

Dobra su oskudna zato to nema dovoljno resursa da se
proizvedu sva dobra koja ljudi ele troiti.

Ekonomska i slobodna dobra
Dobra koja su oskudna ili rijetka nazivaju se
ekonomskim dobrima.
Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se
neekonomskim ili slobodnim dobrima.
Ekonomska dobra - imaju cijenu
slobodna dobra -besplatna
Ekonomija prouava samo ekonomska dobra


Oportunitetni trokovi

Izabravi jednu od dvaju mogunosti rtvovali smo
onu proputenu. Odabirui neto znai da se
odriemo neeg drugog, a vrijednost robe ili usluge
koje smo se odrekli naziva se oportunitetni troak.
Primjer: .osmislite sami



Zadatak

Pretpostavimo da poduzee Dalmacija d.o.o.
proizvodi cipele i strojeve. Dalmacija d.o.o.
ima 800 sati rada. Proizvodnja cipela zahtijeva
4 sata rada, a strojeve 20 sati rada. Napravite
granicu proizvodnih mogunosti poduzea
Dalmacija d.o.o.

Izraun - prijedlog
Cipele 4 x 0 = 0
Strojevi 20 x 40 800 800 sati

Cipele 4 x 50 = 200
Strojevi 20 x 30 = 600 800 sati

Cipele 4 x 100 = 400
Strojevi 20 x 20 = 400 800 sati

Cipele 4 x150 = 600
Strojevi 20 x 10 = 200 800 sati

Cipele 4x 200 = 800
Strojevi 20 x 0 = 0 800 sati
Rjeenje tablica i graf
Mogunosti Cipele Strojevi
A 0 40
B 50 30
C 100 20
D 150 10
E 200 0
200
150
30 20 10
50
100
40
Neki znanstvenici vjeruju da brzo crpimo nae
prirodne resurse. Pretpostavite da postoje samo
dva utroka (rad i prirodni resursi) koji
proizvode dva dobra (cipele i benzin) bez
poboljanja tehnologije. to bi se dogodilo s
GPM tijekom vremena kad bi se iscrpili
prirodni resursi? Kako bi izum i poboljanje
tehnologije promijenili va odgovor?