Zrcalni neuroni- neuroloka osnova empatije?

ivane stanice koje u mozgu prilikom promatranje neke aktivnosti

izazivaju iste potencijale kao da osoba zaista provodi tu aktivnost.
Zrcalne neurone otkrili su 90-tih godina Vittorio Gallese i Giacomo
Rizzolatti na Sveuilitu u Parmi.
Neurolog Vittorio Gallese elio je ispitati to
se dogaa u mozgu majmuna kada ivotinja
radi pokret hvatanja kikirikija na
njegovo iznenaenje se u mozgu majmuna
zbivala gotovo ista aktivnost aktiviranje
odreenih neurona i kada je ispitiva
posegnuo za kikirikijem. Time je zapoeo
niz istraivanja s razliitim hipotezama, koje
su se svodile na pretpostavku da se u
aktivnost zrcalnih neurona moe nai objanjenje empatije, razumijevanja
drugih, socijalnog ponaanja Ranije je bilo teko ispitati i nai zrcalne
neurone, no noviji oblici istraivanja (Kernspintomographie) slikovito
pokazuju aktivnost cijelih podruja u mozgu. Kod majmuna su zrcalni
neuroni naeni, izmeu ostalog, u pred-motorikom cortexu kod ljudi u
Broccinom podruju, znaajnom za preradu jezinih informacija.
Kod ljudi se Broccino podruje nalazi u lijevoj polovici mozga, a upravo je to
podruje i kod primata razvijenije, to je dovelo do stvaranja hipoteze da se
Broccino podruje prvo razvilo za komunikaciju gestama, a tek zatim na
govor.
Odavno je poznato da prije nego to razvijemo sposobnost jezine prorade
informacija/govora neverbalna komunikacija ostavlja dubok utisak na na
razvoj linosti. Djeca ue po modelu promatrajui druge, a zrcalni
neuroni su moda klju objanjenja kako se to dogaa na neurolokoj
razini. Razvojne studije ponaanja pokazale su da su geste vrlo usko
povezane sa govornim izraavanjem gestikuliramo i kada telefoniramo,
gestikuliraju i slijepi Ispitivanje ljudi takoer je pokazalo da se
aktivnou zrcalnih neurona ono to gledamo i zbiva i to na osnovi
aktivacije pojedinih modanih centara. Dakle, ne samo da gledamo, ve
imamo kompletan doivljaj mozak transformira ono to vidimo u ono to
bismo i mi osjetili u istoj situaciji. Gallese i Rizzolatti u New Scientist,
2001, piu Simpatija i suosjeanje, uenje po modelu i svi oblici ljudske
komunikacije mogli bi potjecati od aktivnosti zrcalnih neurona. U poetku
se polazilo od toga da aktivnost zrcalnih neurona potiu samo pokreti, no
1
pokazalo se da se te imitirajue stanice aktiviraju i pri promatranju
dodira ili emocionalnih izraza. Razlika izmeu onoga to se dogaa npr.
promatranja flma i realnog dogaanja je samo pitanje kvantiteta Kod
gledanja se aktivira odreen broj zrcalnih neurona u odgovarajuim
dijelovima mozga, dok se kod stvarnosti zbiva jo i aktivacija brojnih
drugih stanica (koe.). Aktivnost zrcalnih neurona snimljena je i u mozgu
beba koje promatraju odreene radnje iako one za to fziki uope nisu
sposobne pretpostavlja se da se na taj nain u mozgu stvaraju odreene
sheme koje su osnova kasnijeg uenja. Iako aktivnou zrcalnih neurona
dolazi i do odreenih tjelesnih reakcija (npr. tjelesno usaglaavanje kod
rapora), no izgleda da ipak postoji odreena konica koja, npr., sprjeava
da padnemo ako vidimo nekoga kako pada.
U NLP/NLPt pristupu djelatnost zrcalnih neurona neposredno dolazi do
izraaja u fenomenu rapora, koji je jedan od temelja uinkovitog terapijskog
rada. Budui da je suosjeanje puno kompleksniji efnomen od pukog
mentalnog, logikog shvaanja druge osobe, ono omoguuje da se
paralelnom sa svjesnim radom zbivaju promjene na brojnim drugim,
preteito nesvjesnim razinama, irinu kojeg procesa znanost moda tek
poinje nasluivati.
2