Hildegard Auf Franic Osnovne Skole Primary Schools

Prof. dr. sc.
Hildegard Auf-Frani i suradnici

OSNOVNE KOLE
PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE
GOLDEN MARKETING
TEHNIKA KNJIGA
ARHITEKTONSKI FAKULTET
SVEUILITA U ZAGREBU P
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

H
i
l
d
e
g
a
r
d

A
u
f
-
F
r
a
n
i

i

s
u
r
a
d
n
i
c
i
O
S
N
O
V
N
E

K
O
L
E

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E
,

P
L
A
N
I
R
A
N
J
E

I

P
R
O
J
E
K
T
I
R
A
N
J
E
UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Nakladnik
Golden marketing - Tehnika knjiga
Juriieva 10, Zagreb
Sunakladnik
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Kaieva 26, Zagreb
Za nakladnika
Franjo Maleti
Za sunakladnika
Prof. Ivan Crnkovi, dekan Fakulteta
Recenzenti
Prof. dr. sc. Boris Krstulovi
Prof. dr. sc. Lenko Pletina
Prof. emeritus dr. sc. Edo midihen
Urednik
Zlatko Kara
Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu odlukom
br. 02-2504/3-2003 od 18. studenog 2003.
Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb, 2004.
Sva prava pridrana.
Inicijalni radni tekst Normativi za osnovne kole bio je izraen 1985. g. u interdisciplinarnoj grupi pri
Republikom sekretarijatu prosvjete u kojoj su sudjelovali prof. Berislav Radimir, dipl. ing. arh. i mr. sc.
Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, te Josip Lojen, dipl.
ing. arh., savjetnik Republikog sekretarijata prosvjete za investicije u kolstvu.
Prvo, interno izdanje knjige pripremljeno je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije
RH, Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja (ifra: 2-13-114). Ovo sintezno izdanje izraeno
je u sklopu znanstvenog projekta Parametri za planiranje i programiranje prostora za visoko obrazovanje
(ifra: 0054025) pod vodstvom glavnog istraivaa prof. dr. sc. H. Auf-Frani.
Istraivanje, pripremu rukopisa i tisak knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH.
Udbenik objavljujem s potovanjem i sjeanjem na prof. Berislava Radimira i arh. Josipa Lojena.
Autor
Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl ing. arh.
Suradnici
Doc. Veljko Olui, dipl. ing. arh.
Doc. Toni arni, dipl. ing. arh.
Asist. Marina Ber tina, dipl. ing. arh.
Asist. Luka Korlaet, dipl. ing. arh.
Asist. Vanja Rister, dipl. ing. arh.
Asist. Mia Roth-erina, dipl. ing. arh.
Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani i suradnici
OSNOVNE KOLE
PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE
GOLDEN MARKETING - TEHNIKA KNJIGA
ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
ZAGREB, 2003.
4 H. Auf-Frani / Osnovne kole 5 H. Auf-Frani / Osnovne kole
SADRAJ
1.0. OPA NAELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE KOLE 7
1.1. KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI KOLSKE MREE 7
1.1.1. Kapacitet 7
1.2. ZEMLJITE ZA GRADNJU KOLSKE ZGRADE: VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR 9
1.2.1. Lokacija i orijentacija kolskih zgrada 10
1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE KOLSKE ZGRADE
I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA) 11
1.3.1. Razredna nastava 11
1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 12
1.3.3. Drutveni prostori 12
1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada 13
1.3.5. Gospodarski prostori 13
1.3.6. Ostali prostori 14
1.3.7. Vanjski prostori 14
2.0. PROSTORNI SKLOPOVI KOLSKE ZGRADE:
PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE 15
2.1. RAZREDNA NASTAVA 15
2.1.1. Uionice od I. od IV. razreda 15
2.1.2. Kabinet 16
2.1.3. Prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu 17
2.2. PREDMETNA NASTAVA 19
2.2.1. Jezino-umjetniko podruje 19
2.2.1.1. Uionica za hrvatski jezik 19
2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik 19
2.2.1.3. Uionica za strani jezik 20
2.2.1.4. Kabinet za strani jezik 20
2.2.1.5. Uionica za glazbenu kulturu 20
2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 21
2.2.1.7. Spremite za glazbenu kulturu 21
2.2.1.8. Uionica za likovnu kulturu 21
2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu 22
2.2.1.10. Spremite za likovnu kulturu 22
2.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje 22
2.2.2.1. Uionica za matematiku 23
2.2.2.2. Kabinet za matematiku 23
2.2.2.3. Kompjutorska uionica 23
2.2.2.4. Uionica za fiziku i kemiju 24
2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju 25
2.2.2.6. Uionica za prirodu i biologiju 25
2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju 25
2.2.2.8. ivi kuti (vivarij) 25
2.2.3. Drutveno podruje 26
2.2.3.1. Uionica za povijest 26
2.2.3.2. Kabinet za povijest 26
2.2.3.3. Uionica za zemljopis 26
2.2.3.4. Kabinet za zemljopis 26
2.2.3.5. Geografska promatranica 26
2.2.4. Radno-tehniko podruje 27
2.2.4.1. Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica) 27
2.2.4.2. Kabinet 28
2.2.4.3. Spremite 29
2.2.4.4. Fotolaboratorij 29
2.2.5. Izborna nastava 29
2.2.5.1. Uionica za teajnu nastavu i izborne programe 29
2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori 30
2.2.6.1. Dvorana za TZK 32
2.2.6.2. Spremite sprava 37
2.2.6.3. Skupna svlaionica 38
2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima 38
2.2.6.5. Kabinet TZK 39
2.2.6.6. Ambulanta 39
2.2.6.7. Svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama 40
2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka 40
2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje 40
2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 40
2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike 41
2.2.6.12. Gledalini prostori 41
2.2.6.13. Prostorija za reiju 41
2.2.6.14. Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene 41
2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku 41
2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana 42
2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite) 42
2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje 44
2.3. DRUTVENI PROSTORI 45
2.3.1. Prostor za vie namjena 45
2.3.2. Knjinica s itaonicom, mediatekom i kompjutorima
(biblioteno-informacijski centar osnovne kole) 46
2.3.3. Blagovaonica 49
2.4. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE 50
2.4.1. Zbornica 50
2.4.2. Soba ravnatelja kole 51
2.4.3. Soba tajnika 51
2.4.4. Soba struno-razvojne slube 51
2.4.5. Soba administracije 51
2.4.6. Arhiva 51
2.4.7. Sanitarije uitelja 51
S
A
D
R
A
J
4.2. GRAEVNI ELEMENTI 67
4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi 67
4.2.2. Stijene, unutranji zidovi i podovi 69
4.2.3. Prozori i vrata 70
5.0. HIGIJENSKO-TEHNIKI ZAHTJEVI 73
5.1. OSVJETLJENJE 73
5.1.1. Prirodno osvjetljenje 73
5.1.2. Zatita od sunca 76
5.1.3. Umjetno osvjetljenje 76
5.2. PROZRAIVANJE 77
5.3. AKUSTIKA I ZATITA OD BUKE 77
5.4. GRIJANJE 78
5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZATITA OD POARA 78
6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA
INVALIDNE DJECE 79
7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE KOLE 82
8.0. SAETAK / SUMMARY 84
9.0. APPENDIX 85
9.1. PRIMJER GRAEVNOG PROGRAMA OSNOVNE KOLE 85
9.2. VODI - primjeri kolskih zgrada u Zagrebu 87
9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor) 91
9.4. INDEKS AUTORA 92
9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronoloki) 92
9.6. POPIS GRAFIKIH PRILOGA 93
9.7. BILJEKA O AUTORICI 95
2.5. GOSPODARSKI PROSTORI 52
2.5.1. Kuhinjski pogon 52
2.5.1.1. Kuhinja sa spremitem 52
2.5.1.2. Spremite za zimnicu 53
2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja 53
2.5.2. Energetsko-tehniki blok 53
2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) 53
2.5.2.2. Radionica kunog majstora 53
2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja 53
2.5.2.4. Ope gospodarsko spremite 53
2.5.2.5. Garderoba i sanitarije istaica 53
2.5.2.6. Prostor za odlaganje smea 53
2.6. OSTALI PROSTORI 54
2.6.1. Ulaz 54
2.6.1.1. Trijem 54
2.6.1.2. Vjetrobran 54
2.6.1.3. Ulazni prostor 55
2.6.1.4. Vratarnica 55
2.6.1.5. Garderoba za uenike 55
2.6.2. Komunikacije 56
2.6.2.1. Hodnici 56
2.6.2.2. Stubita 58
2.6.3. Sanitarije za uenike 59
2.6.4. Stan domara 60
2.6.5. Stan uitelja 60
2.7. VANJSKI PROSTORI 61
2.7.1. Opi prostori 61
2.7.1.1. Pjeaki prilazni put 61
2.7.1.2. kolski trg 61
2.7.1.3. Parkiralite za kolski autobus i automobile 63
2.7.1.4. Gospodarsko dvorite 63
2.7.2. Prostori nastavnih podruja 63
2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna) 63
2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvjetnjak) - kolski vrt 64
2.7.2.3. Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) 64
2.7.2.4. Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture 64
2.7.2.5. Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije 64
3.0. UIONICA, PROSTOR I OPREMA 65
4.0. KONSTRUKCIJA I GRAEVNI ELEMENTI 66
4.1. KONSTRUKCIJA 66
4.1.1. Zidane konstrukcije 67
4.1.2. Skeletna konstrukcija 67
4.1.3. Ostale konstrukcije 67
S
A
D
R
A
J
1.0. OPA NAELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE KOLE
1.1. KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI KOLSKE MREE

a) matine kole (centralne kole)
b) podruni odjeli
Matine kole obuhvaaju sve kolske obveznike s odreenog podruja i uenike viih
razreda sa ireg podruja koji su zavrili poetni ciklus u pripadajuim podrunim
odjelima. Iz toga proizlazi da zgrada matine kole ima manji kapacitet za poetni, a vei
kapacitet za vii ciklus obrazovanja koji se u njoj organizira.
Podruni odjeli okupljaju uenike niih razreda (od I.-IV.) s odreenog podruja, dok
obveznici viih razreda (od V.-VIII.) u pravilu polaze matinu (centralnu) kolu.
Podruni odjeli posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoko-administrativnom pogledu ine
cjelinu s matinom (centralnom) kolom koja moe biti udaljena do 4 km, a ako postoje
dobre komunikacije i vie.
1.1.1. Kapacitet
Kapacitet kolske zgrade odreen je brojem uenikih mjesta. Potreban kapacitet
proizlazi iz broja kolskih obveznika na podruju unutar predvienoga radijusa
gravitacije, a ovisan je o gustoi naseljenosti.
Radijus gravitacije (udaljenost izmeu mjesta stanovanja i kole):
vei
gradovi
prigradska
naselja
samostalna
naselja
za uenike
I.-IV. razreda 600 m 600 m 800 m
za uenike
V.-VIII. razreda 800 m 1000 m 1200 m
Kod utvrivanja broja kolskih obveznika mora se uzeti u obzir, uz postojei broj uenika,
i perspektivno poveanje ili smanjenje broja uenika za razdoblje od 5 do 10 godina.
Veliinu kolske zgrade koju treba izgraditi na odreenome kolskom podruju odreuje
broj kolskih obveznika te odnos broja viih i niih razrednih odjela, zatim pedagoki i
drutveni imbenici, ali i materijalne mogunosti.
Veliina kolske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, posebno za nie i posebno
za vie razrede. Za iskazani broj radnih prostora predvia se i potreban broj i veliina
pomonih, specijaliziranih i prateih prostora (specijalizirane uionice, kabineti, radionice
itd.). Pritom se pretpostavlja da je kapacitet uionice 30 uenika, a iskoristivost uionica
i ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene. Shodno potrebama, moe
se u kolama organizirati rad u smjenama.
Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola limitiraju najvei kapacitet kolske
zgrade za osnovnu kolu na 720 uenikih mjesta (24 uionice). Optimalni kapacitet
kolske zgrade iznosi od 480 do 600 uenika.
Klasifikacija kolskih zgrada prema veliini:
- seoska kola s jednom do dvije uionice,
- mala kola s 4 do 6 uionica,
- kola srednje veliine s 8 do 12 uionica,
- velika kola izgrauje se do kapaciteta od 24 uionice.
K
L
A
S
I
F
I
K
A
C
I
J
A

K
O
L
S
K
I
H

Z
G
R
A
D
A
1 dijagrami radijusa gravitacije
vei gradovi prigradska naselja samostalna naselja
I. - IV. razred
V. - VIII. razred
8
0
0
6
0
0
1
0
0
0
6
0
0
1
2
0
0
8
0
0
K
L
A
S
I
F
I
K
A
C
I
J
A

K
O
L
S
K
I
H

Z
G
R
A
D
A
2 funkcionalna shema kole
ENERGETSKO-TEHNIKI BLOK KNJINICA I ITAONICA TRIJEM PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA
GOSPODARSKI ULAZ ULAZNI PROSTOR
GOSPODARSKO DVORITE
VJETROBRAN
DVORANA TZK
ULAZ VANJSKIH KORISNIKA
KUHINJSKI POGON BLAGOVAONICA PROSTOR VIE NAMJENA RAZREDNA NASTAVA PREDMETNA NASTAVA
NASTAVA NA OTVORENOM VJEBALITA
ODRAVANJE
VEZA SA SUSTAVOM
K. KOMUNIKACIJA
KOLSKI TRG
1.2. ZEMLJITE ZA GRADNJU KOLSKE ZGRADE
VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR
Ukupna veliina zemljita za gradnju (izgraeni i slobodni prostor) moe se priblino
odrediti na temelju potrebne povrine po ueniku (uzevi u obzir broj uenika samo
jedne smjene).
Normativi za ukupnu veliinu zemljita osnovne kole:
- kolska zgrada kapaciteta do 300 uenika: 40 m
2
/u.,
- kolska zgrada kapaciteta vie od 300 uenika: 30 m
2
/u.
Kada je velika gustoa naseljenosti ili ako postoji neki drugi opravdani razlog (npr. manja
tlocrtna povrina zgrade zbog katnosti; u blizini kole su slobodne povrine koje mogu
koristiti i uenici itd.), kvadratura po ueniku moe biti i manja, ali nikada manje od
20 m
2
/u.
Tako normirane veliine (m
2
/u.) ukljuuju i mogunost etapne izgradnje i dogradnje, za
to treba rezervirati oko 20-30% od ukupne povrine kolskog zemljita.
Pri izboru zemljita mora se voditi rauna o sanitarnim, pedagokim, urbanistikim,
tehnikim i ekonomskim uvjetima koje mora ispunjavati zemljite za gradnju
kolske zgrade.
Elementi za izbor zemljita:
1. Smjetaj u mirnoj zoni, daleko od buke i izvora buke, te izvora praine, dima,
plina i sl. (a ako je u zoni intenzivnog prometa, tada treba provesti zatitne
mjere s ciljem smanjenja utjecaja buke);
2. Zatienost od prejake magle i vjetrova (mora postojati mogunost smje-
taja nastavnih prostorija na suprotnu stranu od jakih vjetrova);
3. Teren zdrav - bez vlage, vodopropustan, da nije oneien otpadnim tvarima;
4. Poloaj i oblik zemljita mora omoguavati odgovarajue osunanje kol-
ske zgrade te pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored svih prostora
kole (otvorenih i zatvorenih);
5. kolsko zemljite treba i veliinom i oblikom, uz povrinu za kolsku zgradu,
omoguavati formiranje odgovarajuih otvorenih povrina;
6. Najpovoljnije je zemljite koje lei juno od puta i koje je vodoravno ili
s blagim nagibom prema jugu, a kod terena u padu da ima nadvien poloaj
s vizurama;
7. Prilaz za uenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice
s jakim prometom niti preko nezatienih prometnih prijelaza (eljeznikih,
tramvajskih i sl.),
8. Zemljite mora biti takve veliine i oblika da omoguuje smjetaj uionikog
3 Aleksandar Dragomanovi, Radovan Niki:
kola u Dubravi (natjeajni rad),
Zagreb, 1954.
V
E
L
I
I
N
A

I

E
L
E
M
E
N
T
I

Z
A

I
Z
B
O
R

Z
E
M
L
J
I
T
A
4, 5 Johannes Duiker: Open air kola,
Amsterdam, Nizozemska, 1930.
fotografija pokazuje stanje prije (integralno
planirane) izgradnje okolnog bloka
trakta kolske zgrade u pravilu oko 50 m od prometnice, a u iznimnim
sluajevima 35 m;
9. Najmanji je razmak kolske zgrade (nastavni prostori) i susjednih objekata 12 m;
10. kolsko zemljite mora imati odreenu kvalitetu tla u odnosu na nosivost tla,
razinu podzemne vode, opasnost od klizanja, slijeganja, odronjavanja i sl.
Radi ekonominosti treba odabrati zemljite koje ne zahtijeva vee trokove za
saniranje terena ili vee zemljane radove zbog konfiguracije terena, a
treba razmotriti i seizmike karakteristike podruja i mikrolokacije zbog
analize tehnikih i ekonomskih efekata antiseizmikih postupaka koje treba
poduzeti, kao i razinu podzemne vode (kod zgrada bez podruma ne bi
smjela biti via od 1,2 m ispod razine zemljita, a u sluaju podrumljenja
0,5 m ispod poda podruma);
11. Mogunost dobrog i ekonominog sustava kanalizacije;
12. Ekonomina duina komunalnih prikljuaka i prilaznih putova;
13. Veliina i oblik zemljita mora omoguavati eventualnu dogradnju radi
poveanja kapaciteta ili promjene pedagokih zahtjeva.
1.2.1. Lokacija i orijentacija kolskih zgrada
1. kolsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, povrina za
tjelesni odgoj, povrina za rekreaciju, gospodarskih povrina i zelenih
povrina meusobno ne dolaze u sukob.
2. Poeljno je da povrine za tjelesni odgoj i povrine za rekreaciju ne budu
smjetene ispred uionica i specijaliziranih prostorija.
3. Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred uionica.
4. Ulaz ne smije biti izloen jakom vjetru i zapusima.
5. kolsku zgradu treba tako postaviti da bude omoguena ispravna orijentacija
uionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne prilike).
Za uionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno jugo-
zapad, s otklonom do 15. Nekim specijaliziranim uionicama vie odgovara
sjeverna orijentacija (sjeveroistona).
6. Preporuuje se da se povrine za tjelesni odgoj orijentiraju po uzdunoj
osi sjever-jug, ako je to mogue.
6,7 Herman Hertzberger: kola i djeji vrti,
Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.
V
E
L
I
I
N
A

I

E
L
E
M
E
N
T
I

Z
A

I
Z
B
O
R

Z
E
M
L
J
I
T
A
F
U
N
K
C
I
O
N
A
L
N
E

K
A
R
A
K
T
E
R
I
S
T
I
K
E 1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE KOLSKE ZGRADE I
NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA)
Funkcionalne karakteristike kolske zgrade razmatraju se u odnosu na radne procese
i dogaaje koji se zbivaju u prostorima kole. Uz to vrednuje se znaenje kole u
okolini u kojoj se gradi, te ukljuivanje i koritenje kolskih prostora u ivotu dru-
tvene zajednice.
Prostorna struktura kolske zgrade odreena je drutvenim ciljevima kole, primijenjenom
pedagokom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogunostima drutva,
kao i specifinim urbanistikim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama ue
sredine u kojoj se kola gradi.
Podrazumijevajui da svaki prostor kole mora udovoljavati opim tehnikim, fizikalnim i
higijenskim uvjetima, istraujemo i druge specifine uvjete kojima moramo dati odreena
rjeenja. Tako se smatra da je pedagoki povoljno odvojiti uionice za razrede od I. do
IV. od onih od V. do VIII. Meusobnim povezivanjem uionica za nie razrede, odvojeno
od meusobno povezanih uionica za vie razrede, moemo ostvariti specifine
funkcionalne karakteristike istih ili slinih prostora, te time doi do razliitih prostornih
sklopova kole. Ovim diferenciranjem ne namjerava se unaprijed odrediti sustav gradnje
kolske zgrade, ve postaviti zahtjev da se u svakom sustavu gradnje, vodei rauna
o ekonominosti rjeenja, moraju ostvariti odreene funkcionalne karakteristike za
pojedine prostorne sklopove kole:
1.3.1. razredna nastava,
1.3.2. predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
1.3.3. drutveni prostori,
1.3.4. prostori za organizaciju i koordinaciju rada kole,
1.3.5. gospodarski prostori,
1.3.6. ostali prostori,
1.3.7. vanjski prostori.
1.3.1. Razredna nastava
Razredna nastava provodi se u sklopu matinih uionica za uenike od I. do IV. razreda
osnovne kole, odvojeno od uionica predmetne nastave i od drugih prostora kole.
Najee se uionice za razrednu nastavu smjetaju u prizemlju, uz naglaenu
mogunost povezivanja s organiziranim vanjskim povrinama. Za ove je uionice
obvezna juna orijentacija, uz dobro rjeenje zatite od prejakog osunanja. Kao i kod
drugih prostornih sklopova, kod tih uionica naglaena je odgojna dionica koritenja
8,9 Arne Jacobsen:
kola Munkegaard, Gentofte,
Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
1 spremite za bicikle, sanitarije
2 dvorana za tjelesni odgoj
3 razredna nastava
4 specijalizirane uionice
5 dvorana za vie namjena
6 uprava
7 zbornica
5
4
2
3 6
1
2
7
6
5
7
4
3
1
2 2
svih prostora kole, a naroito hodnika, garderoba (rijeenih unutar sklopa) i prostora
sanitarnih ureaja. Ovaj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu vezu s ulaznim
prostorom i drutvenim prostorima kole.
1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
Uionice predmetne nastave odijeljene su od uionica razredne nastave jer okupljaju
uenike od V. do VIII. razreda i imaju svoje specifine funkcionalne zahtjeve prema
orijentaciji, odnosu prema vanjskim terenima, prema opremi, instalacijama i dodatnim
prateim prostorima.
Prostorni sklop ovih uionica mora imati jednostavne i pregledne veze sa:
- ulaznim prostorom,
- sredinjom garderobom,
- BIC-om (biblioteno-informacijskim centrom),
- prostorom za vie namjena,
- blagovaonicom,
- prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
Putem prostora za vie namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim
prostorima odmora i rekreacije.
Uionice se mogu organizirati u prizemlju ili po katovima pri emu se prema njihovoj
pedagoko-radnoj funkciji bira optimalna orijentacija, osiguravaju potrebne veze na
vanjske povrine i nuna akustika prostorna izolacija.
Uionicama za radno-tehniku i likovnu kulturu preporua se sjeverna orijentacija radi
ravnomjernijeg i difuznog osvjetljenja, a specijaliziranoj uionici za prirodu i biologiju
preporua se veza na kolski vrt i vivarij.
Uionica za radno-tehniku kulturu mora biti tako smjetena ili akustiki izolirana da
ne prenosi eventualnu buku na druge prostore kole, a treba imati i neposrednu vezu s
vanjskim povrinama. Oprema instalacijama (voda, elektrika i plin) zahtijeva prostudirana
rjeenja, s obzirom na zahtjev fleksibilnosti posebno ovih prostora, i mogunosti lakih
preinaka za nove uvjete i pedagoke zahtjeve.
1.3.3. Drutveni prostori
Drutveni su prostori kole smjeteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim
sklopovima, a poeljno je da se mogu koristiti i za potrebe lokalne zajednice.
12,13 Radovan Niki:
kola u Dubravi, Zagreb, 1960.
10,11 Ivo Zemljak:
kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.
F
U
N
K
C
I
O
N
A
L
N
E

K
A
R
A
K
T
E
R
I
S
T
I
K
E
Prostor vie namjena meusobno povezuje sve prostorne sklopove i slui za okupljanje
uenika i prezentaciju kole prema sredini u kojoj djeluje. Orijentacija ovog prostora
s obzirom na strane svijeta nije naglaena, primarna je meusobna funkcionalna
povezanost pojedinih sklopova s PVN-om, kao i osiguran prostor za odmor i boravak te
nastupe uenika.
Poeljna je dobra veza - neposredna - na kolski trg, tj. na ulazni prostor i vanjski
prostor odmora i rekreacije.
Biblioteno-informacijski centar sredinji je informacijski prostor kole u kojem su
uenicima i nastavnicima na raspolaganju raznoliki izvori informacija. Poloajno je
ovaj prostor u sreditu kolske zgrade, na najpristupanijem mjestu, po mogunosti
orijentiran sjever-sjeveroistok.
1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada
U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se
koordinira kompleksno djelovanje cijele kole koje proizlazi iz njene unutarnje i
vanjske uloge.
Vaan je poloaj ovih prostora prema glavnom ulazu i prema ostalim prostorima kole.
Potrebna je veza s ulaznim halom i prostorom za prijam roditelja.
Smjetaju se obino u prizemlje, a mogu imati i poseban ulaz (kod veih kola) koji se
koristi tijekom godinjih odmora ili praznika. Poloaj ovog sklopa morao bi biti takav da
nije prolazan za ostale sklopove prostorija.
1.3.5. Gospodarski prostori
Gospodarski prostori kole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (odravanje) svih
prostora kole, pridonose zdravom i uspjenom razvoju uenika.
Putem ovih prostora ostvaruje se sva doprema u kolu kao i otprema svih nepotrebnih
predmeta, otpadaka i smea. Te se veze ostvaruju preko gospodarskog dvorita koje
ima kolni prilaz.
Zbog svoje osnovne funkcije - pripremanje jela i kondicioniranje prostora - ovi prostori
imaju visoku tehniku razinu opreme (tednjaci, kotlovi, strojevi za pranje sua i drugi
kuhinjski i ventilacijski ureaji, te ureaji centralnoga grijanja), uz primjenu raznih
izvora energije.
Kvalitetna i tehniki ispravna izvedba te mogunost odravanja ureaja i instalacija
veoma je vana funkcionalna karakteristika koja se zatim proiruje na obradu stijena,
prozora, podova, stropova i svih instalacija.
15 Hubert Bennett: kola Pimlico,
London, Velika Britanija, 1971.
knjinica
16 Paul Rudolph:
kola Middletown, New York, SAD, 1969.
14 K. Namba: kola u Nigati, Japan, 1979.
prostor za vie namjena
F
U
N
K
C
I
O
N
A
L
N
E

K
A
R
A
K
T
E
R
I
S
T
I
K
E
1.3.6. Ostali prostori
Ulaz u kolsku zgradu mora biti, u odnosu na prilaz zgradi, uoljiv i lako pristupaan.
Pred ulazom formira se trijem ili nadstrenica za okupljanje djece i zatitu od nevremena.
Neposredno uz ulaz smjeta se sredinja garderoba, ali tako da veza ulaznog sklopa s
komunikacijama i prostorom vie namjena ostane nesmetana.
Komunikacije (horizontalne i vertikalne), osim to ostvaruju pregledne veze meu
prostornim sklopovima i omoguavaju jednostavnu orijentaciju uenika, mogu se
formirati kao prostor upotrebljiv za razne aktivnosti (nastava, rekreacija itd.).
Pravilan izbor i raspored sanitarija nuni su za odravanje optimalnih higijenskih
uvjeta u kolskoj zgradi i vaan su inilac formiranja higijenskih navika i zdravstvene
kulture uenika.
U manjim kolama projektira se i stan za uitelja, a u veim stan za domara, s po-
sebnim ulazom.
1.3.7. Vanjski prostori
Vanjski su prostori kole, posredno ili neposredno, vezani za organizaciju odgojno-
-obrazovnog procesa, stoga kolsko zemljite mora omoguiti formiranje odgovarajuih
povrina uz povrine za gradnju kolske zgrade.
Uz pjeake pristupe koli (uenika, roditelja, nastavnika, osoblja) nuno je ostvariti i
kolni pristup, na koji se vee gospodarsko dvorite. Prilazi se lociraju tako da ne ometaju
rad u kolskim prostorima.
kolski trg, povezan s ulazom u kolsku zgradu, mjesto je okupljanja i igre uenika.
kolsko je dvorite zasebna, osunana i od vjetra zatiena povrina za odmor i igru
uenika koja je tako smjetena da ne smeta radu u koli.
Za praktine vjebe iz biologije potrebno je organizirati, u sklopu kolskog dvorita, kao
nastavnu povrinu i kolski vrt.
Zelene povrine kolske parcele ureuju se kao park.
Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (kolsko vjebalite) namijenjeni su
organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama, a pogodno su vezani za sport-
sku dvoranu.
Gospodarsko dvorite je samostalna povrina, odvojena od prilaza za uenike i
nastavnike, te tako smjetena da ne ometa rad u kolskoj zgradi. Kolnim je pristupom
prikljuena na prometnicu.
Na parceli je potrebno osigurati i parkiralite za vozila nastavnika.
17,18 Martorell, Bohigas, Mackay: kola Thau,
Barcelona, panjolska, 1972.
19,20 Aldo van Eyck:
kola u Nageleu,
Nizozemska, 1954.-56.
F
U
N
K
C
I
O
N
A
L
N
E

K
A
R
A
K
T
E
R
I
S
T
I
K
E
R
A
Z
R
E
D
N
A

N
A
S
T
A
V
A 2.0. PROSTORNI SKLOPOVI KOLSKE ZGRADE:
PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE
2.1. RAZREDNA NASTAVA
Razredna se nastava organizira i izvodi s uenicima I.-IV. razreda.
Radni prostor za razrednu nastavu mora biti prostorno, funkcionalno i oblikovno takav
da omogui ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka definiranih nastavnim planom
i programom.
Za razrednu nastavu potrebni su radni prostori:
2.1.1. uionice,
2.1.2. kabinet,
2.1.3. prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu,
2.1.4. prostor za vie namjena te prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
Za rad s uenicima koriste se i vanjski prostori, pa se u pravilu neposredno uz matinu
uionicu formira uionica u prirodi.
Unutar sklopa razredne nastave smjeta se i garderoba, pojedinana ili zajednika, za
uenike niih razreda. Najee je garderoba u hodniku ispred uionica ili u pretprostoru
kroz koji se ulazi u uionice. Moe se organizirati i u zasebnom prostoru, nasuprot
uionicama. Vano je osigurati dobro prirodno prozraivanje garderobe.
2.1.1. Uionice od I. do IV. razreda
Pedagoko-didaktiki karakter rada u niim razredima (I.-IV.) zahtijeva veu povrinu
uionice po ueniku (u odnosu na uionice V.-VIII. razreda) kako bi se omoguila vea
sloboda kretanja u uionici, te stoga to se ee izmjenjuju razliiti oblici rada, vie je
didaktikih igara itd.
Povrina radnoga prostora dimenzionira se s 2 m
2
po ueniku, dakle 60 m
2
za 30
uenika, tlocrtnih proporcija 1:1 do 1:1,5 potujui uvjete optimalnog osvjetljenja.
Sam radni prostor uionice mora biti tako formiran da omoguava brze promjene
razmjetaja opreme, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, skupni, rad
u parovima i individualni). Svojim dimenzijama, oblikom i smjetajem namjetaj mora
biti prilagoen uzrastu uenika.
Ako je u koli formiran kombinirani razredni odjel, tada u uionici mora biti toliko
kolskih ploa koliko ima razreda u odjelu, a namjetaj mora biti prilagoen njihovu
razliitom uzrastu.
21 primjeri organizacije uionice razredne nastave
1 nastava na otvorenom, 2 frontalni postav, 3, 4, 5 oblici grupnog rada, 6 crtanje,
7 kazalite, 8 projekcije, 9 ples, 10 razgovor, 11 diskusija, 12 pojedinani rad
1 2 3 4
5 6 7 8
9 10 11 12
22,23 Livio Vacchini:
kola u Locarnu, vicarska, 1980.
mj. 1:200
1 2 3 4 3 4
5
5
1 uionica
2 grupni rad
3 natkrivena terasa
4 terasa
5 komunikacija
Na prednjem zidu uionice razredne nastave postavlja se kolska ploa s tri dijela: jedan
dio s crtovljem, drugi dio s pravokutnom mreom, a trei dio - s jedne strane neiscrtan,
a s druge strane s povrinom za projekcije (preporua se da ploa sadri flanelograf i
magnetograf). Na bonom zidu postavlja se zidna ploha za izlaganje uenikih radova.
Na stranjem zidu postavljaju se ormari, police i vitrine u kojima uenici odlau pribor
koji ostaje u koli. Kuti za igranje mora imati ovei prostira (tepih) i biti opremljen
raznovrsnim igrakama primjerenim dobi uenika.
Oprema: kom.
- radni stol za uenike (dim. prema uzrastu) 15
- stolice (dim. prema uzrastu) 30
- stol i stolica za nastavnika 1
- trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom 1
- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1
- zidna ploha za izlobe 1
- ormar za radni materijal 2
- kuti igara 1
- autotehnika, komplet 1
- prva pomo, komplet 1
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
- utinice za elektrinu struju od 220 V 4
- prikljuak na antenski razvod 1
2.1.2. Kabinet
Kabinet razredne nastave rabe nastavnici za pripremu odgojno-obrazovnog rada. U tom
se prostoru odlau odreena nastavna sredstva i pomagala.
Na etiri odjela razredne nastave predvia se u pravilu jedan kabinet, a za vie od est
predviaju se dva kabineta.
Oprema:
- radni stolovi i stolice za uitelje
- ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
- utinica za elektrinu struju od 220 V 4
R
A
Z
R
E
D
N
A

N
A
S
T
A
V
A
24-26 Arne Jacobsen:
kola Munkegaard,
Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
27-29 Herman Hertzberger:
Montessori kola,
Delft, Nizozemska, 1960.-81.
mj. 1:200
1 2 3
1 2 3
uionica sloenog, L oblika, s denivelacijama i
mokrom zonom koja se otvaranjem pulta povezuje
sa zajednikim koridorom
1 uionica, 2 grupni rad, 3 terasa
2.1.3. Prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu
Ako postoje potrebe i mogunosti sredine u kojoj kola djeluje, formira se prostor za
produeni i cjelodnevni boravak.
Ovi prostori moraju zadovoljavati sve pretpostavke za zdrav i normalan razvoj uenika,
a svojom opremom moraju omoguiti funkcionalnu organizaciju prostora za cjelokupni
odgojno-obrazovni rad, naroito racionalno, samostalno i efikasno uenje, te oputanje
i odmor uenika u slobodnom vremenu.
Prostor za produeni boravak uenika - heterogenih ili homogenih skupina - mora
omoguivati provedbu samostalnog uenja i pisanja (rjeavanja) zadataka te provoenje
dijela slobodnog vremena u odmoru.
Prostor za skupine produenoga boravka (orijentaciono 20 uenika) treba u pravilu
dimenzionirati s 2 m
2
po ueniku minimalno kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi.
Zbog sustava izgradnje, promjena u broju uenika u koli i fleksibilnosti prostora
preporua se taj prostor dimenzionirati sa 60 m
2
(razredna nastava) i zbog njegova vie-
namjenskog koritenja.
Prostor za produeni boravak treba svojom prostorno-funkcionalnom organizacijom
i opremom omoguiti uenje, odmor i igru djece. Prostor se oprema standardnom
opremom uionice za razrednu nastavu, lealjkama za odmor za najnii uzrast,
kutiem igara te izabranim predmetima koji izazivaju interes uenika i nadopunjuju
njegovo uenje.
Rjeenjem prostora ovakve uionice treba osigurati dovoljan broj povrina za izlaganje,
crtanje i pisanje. Horizontalne povrine mogu se diferencirati po namjeni i po visini, uz
osiguranje provedbe osnovnih funkcija. Pritom treba postii optimalni sklad odnosa i
motivaciju za razliito, meusobno neometano koritenje tih povrina.
Uionica za cjelodnevnu nastavu jednoga razrednog odjela (30 uenika) mora
zadovoljavati potrebe suvremene organizacije nastave, uz dodatne specifinosti ivota i
rada uenika s boravkom u koli koji traje i do 10 kolskih sati na dan.
Veliina uionice za cjelodnevnu nastavu (30 uenika) mora iznositi 60 m
2
(razredna nastava).
Organizacija uionice za cjelodnevnu nastavu, kao i prostora za produeni boravak,
moe biti vrlo slobodna i raznovrsna jer navedeni prostori nadoknauju prostor
obiteljskoga doma.
Taj je prostor vezan za vanjske organizirane povrine i na unutarnje prostore (BIC,
prostor za vie namjena, blagovaonicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
te radionice).
32,33 Herman Hertzberger:
Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.
30,31 Ulrich
Baumgartner:
kola Aesch,
Neftenbach,
vicarska,
1958.-59.
mj. 1:200
R
A
Z
R
E
D
N
A

N
A
S
T
A
V
A
1 uionica
2 grupni rad
3 terasa
4 komunikacija
2
1 3 4
1 3
Oprema: kom.
- radni stol za uenike (dim. prema uzrastu) 10
- stolice (dim. prema uzrastu) 20
- stol i stolica za uitelja 1
- ormar za radni materijal 2
- kuti igara 1
- autotehnika, komplet 1
- prva pomo - komplet 1
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
36 Arne Jacobsen:
namjetaj za kolu Munkegaard, Gentofte,
Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
34 shema uionice razredne nastave
s jednostranim osvjetljenjem
90 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 120
6
0
1
2
0
1
2
0
6
0
1
2
0
9
0mj. 1:100
37 osnovne mjere (ovisno o starosti uenika)
35 kolski namjetaj
120 60
6
7
-
7
6
h=37-46
R
A
Z
R
E
D
N
A

N
A
S
T
A
V
A
6
4
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
102 cm
113 cm
127 cm
127 cm
132 cm
137 cm
142 cm
147 cm
152 cm
157 cm
162 cm
167 cm
172 cm
185 cm
5 110 cm
1 1/5 H
9/10 H
1/2 H
H
7/10 H
2/7 H
3/7 H +23 cm 1/4 H
2,3 m
1,52 m 1,37 m
86,5 cm 76 cm
76 cm 61 cm
B
C
D
A
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
1
2
3
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A 2.2. PREDMETNA NASTAVA
Predmetna nastava organizira se i izvodi u pravilu s uenicima od V. do VIII. razreda.
To je takav sustav nastave koji se izvodi po predmetima u odgovarajue opremljenim
uionicama.
Podruja predmetne nastave su:
2.2.1. jezino-umjetniko podruje,
2.2.2. prirodoslovno-matematiko podruje,
2.2.3. drutveno podruje,
2.2.4. radno-tehniko podruje,
2.2.5. izborna nastava,
2.2.6. podruje tjelesne i zdravstvene kulture.
2.2.1. Jezino-umjetniko podruje
U radnim prostorima za jezino-umjetniko podruje organizira se i izvodi nastava
hrvatskog i stranog jezika, likovne i glazbene kulture te njima pripadajuih izbornih
programa.
Kabineti se koriste za pripremu nastavnog procesa, izvannastavne aktivnosti te za
skupni i individualni rad uenika.
U koli treba za ovo odgojno-obrazovno podruje osigurati sljedee prostore:
2.2.1.1. uionica za hrvatski jezik,
2.2.1.2. kabinet za hrvatski jezik,
2.2.1.3. uionica za strani jezik,
2.2.1.4. kabinet za strani jezik,
2.2.1.5. uionica za glazbenu kulturu,
2.2.1.6. kabinet za glazbenu kulturu,
2.2.1.7. spremite za glazbenu kulturu,
2.2.1.8. uionica za likovnu kulturu,
2.2.1.9. kabinet za likovnu kulturu,
2.2.1.10 spremite za likovnu kulturu.
Kod kola do 16 odjela viih razreda predvia se 1 uionica za hrvatski jezik, povrine
54 m
2
(bolje 60 m
2
), s kabinetom od 16 m
2
.
Kod kola s veim brojem razrednih odjela (od 5 paralelki nadalje) neophodne su dvije
uionice za hrvatski jezik istih povrina, s jednim kabinetom od 20 m
2
.
Kod kola s 2 do 4 paralelke predvia se jedna uionica za strani jezik, povrine 40 m
2
,
s kabinetom od 20 m
2
.
Kod kola s 4 paralelke nadalje predvia se uionica za strani jezik 54 m
2
(bolje 60 m
2
),
s kabinetom povrine 12-16 m
2
.
Kod kola do 20 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za
glazbenu i likovnu kulturu.
Povrina uionice za likovnu, odnosno glazbenu kulturu iznosi 70 m
2
(bolje 80
m
2
), a kabineta 16 m
2
, odnosno 12 m
2
ako postoje posebni kabineti za glazbenu ili
likovnu kulturu.
Spremite za glazbenu kulturu predvia se kod kola s vie od 12 odjela viih razreda,
a povrina mu iznosi 8 m
2
.
2.2.1.1. Uionica za hrvatski jezik
Oprema: kom.
- radni stolovi dvosjedi 15
- stolice s naslonima za uenike 30
- uiteljski stol i stolica s naslonom 1
- ormar (nastavna sredstva, nastavna pomagala i priruni materijal) 3
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik
Oprema:
- radni stolovi sa stolicama za nastavnike
- radni stol sa stolicama za grupni rad uenika
- ormari za didaktika sredstva i uenike radove
Instalacije: kom.
*Prijedlog Kabineta Zgrade za odgoj i obrazovanje prema meunarodnim standardima, odnosno veem
broju m
2
po ueniku.
2.2.1.3. Uionica za strani jezik
Oprema uionice za strane jezike razlikuje se od opreme uionice za hrvatski jezik
jedino po radnim stolovima uenika. Radni stolovi opremljeni su slualicama koje su
prikljuene na nastavniki stol, a radni stol nastavnika ima ugraenu AV tehniku.
U kolama s uionicom za strani jezik, povrine 40 m
2
, organizira se nastava s radnom
skupinom od 15 do 18 uenika.
Uionica za strani jezik, povrine 54 m
2
(bolje 60 m
2
), treba se moi podijeliti u dva
zasebna prostora, unutar kojih se moe organizirati skupno voenje konverzacije,
direktna nastava ili odjeljci s audioopremom.
2.2.1.4. Kabinet za strani jezik
Oprema i instalacije kabineta identini su opremi kabineta za hrvatski jezik.
2.2.1.5. Uionica za glazbenu kulturu
Uionica za glazbenu kulturu izdvaja se, zbog buke i reima rada, od ostalih uionica,
a postavlja se uz prostor za vie namjena. U takvim rjeenjima, uionica za glazbenu
kulturu koristi se kao scena PVN-a prilikom kolskih priredbi i drugih manifestacija.
U kolskim zgradama manjega kapaciteta, nastava iz glazbene kulture organizira se u
zajednikoj uionici za likovnu i glazbenu kulturu ili u prostoru za vie namjena.
Oprema: kom.
- stolice s pominom daskom za pisanje, koje su smjetene u tri reda
u polukrugu oko pianina 30
- praktikabl-troredni za zbor (montani) 1
- pianino sa stolicom za nastavnika 1+1
- radni stol uitelja i stolica s naslonom 1
- kolska ploa dvodijelna - ista povrina i povrina s muzikim crtovljem 1
- muzika linija (kazetofon, CD player, pojaalo, zvunici) 1
- TV prijamnik s AV tehnikom (video, odn, DVD recorder) i pominim stalkom 1
- synthesizer, gitara 1
- projekciona povrina 1
- modulator i notni modulator 1
- ksilofon 1
- metronom 1
- diktaton 1
38,39 uionica za strani jezik
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
40-42 uionica za glazbenu kulturu
varijante organizacije
Napomena:
Ako se uionica koristi za glazbenu i likovnu kulturu, onda se oprema stoliima za
individualni likovni rad koji imaju pominu radnu plohu.
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu
Oprema:
- radni stol uitelja sa stolicom
- ormari za pohranjivanje nastavnih pomagala i strune literature
Instalacije: kom.
2.2.1.7. Spremite za glazbenu kulturu
U kolama s 8 ili vie odjela viih razreda predvia se spremite za glazbenu kulturu (za
pohranu muzikih instrumenata, literature, nota...) vezano za prostor za vie namjena.
Oprema:
- police za pohranjivanje muzikih instrumenata
- notni stalci
2.2.1.8. Uionica za likovnu kulturu
Uionica za likovnu kulturu optimalno je osvijetljena ako je orijentirana na sjever jer joj
to osigurava difuzno prirodno osvjetljenje.
Oprema: kom.
- specijalni stolii za individualan likovni rad 30
- stolice s naslonom za uenike 30
- radni stol sa stolicom za uitelja 1
- stalak za modeliranje 15
- stol za grafiki tisak 2
- police za likovno-pedagoku dokumentaciju 2
43,44 uionica za likovnu kulturu
varijante organizacije
46 Arne Jacobsen: kola Munkegaard
45 Jacques Schader:
kola Freudenberg,
Zrich, vicarska, 1956.-60.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
Instalacije: kom.
- praonik s toplom i hladnom vodom 2
2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu
Oprema:
- radni stol sa stolicom uitelja
- radni stol za trodimenzionalno oblikovanje
- stol za grafiko otiskivanje
- grafika prea za visoki i duboki tisak
- police za materijale i sredstva likovnog rada
Instalacije: kom.
- umivaonik s toplom i hladnom vodom 1
2.2.1.10. Spremite za likovnu kulturu
Oprema: kom.
- police za odlaganje radova iz keramike
- okviri za tkanje i pletenje 15
2.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje
U radnim prostorima za prirodoslovno-matematiko podruje organizira se i odvija
nastavni proces matematike, prirode, biologije, kemije i fizike, kao i izborni programi i
izvannastavne aktivnosti toga podruja. Kabinete koriste uitelji za pripremu nastave, a
takoer mogu posluiti za skupni i individualni rad uenika.
U koli se za ovo odgojno-obrazovno podruje osiguravaju sljedei prostori:
2.2.2.1. uionica za matematiku
2.2.2.2. kabinet za matematiku
2.2.2.3. kompjutorska uionica
2.2.2.4. uionica za fiziku i kemiju
2.2.2.5. kabinet za fiziku i kemiju
2.2.2.6. uionica za prirodu i biologiju
2.2.2.7. kabinet za prirodu i biologiju
2.2.2.8. ivi kuti (vivarij).
Za matematiku se predvia uionica povrine 54 m
2
(bolje 60 m
2
), s kabinetom od 16
do 20 m
2
.
Uionica ili uionice za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju su prostori u kojima se mogu
primjenjivati svi nastavni oblici i metode rada koje predvia suvremeni nastavni proces,
te im izvedbom i opremanjem osiguravaju mogunost brzih promjena nastavnih oblika
i metoda rada.
U kabinetima se ostvaruje neposredna priprema nastavnoga procesa, naroito za
pripremu eksperimentalnog rada, tj. demonstracijskih pokusa i praktinih radova
uenika. U kabinetima se nalazi i najvei dio zbirki nastavnih sredstava, a u njima se
moe organizirati i rad s manjim skupinama uenika.
Zbog potrebe za estom i brzom izmjenom nastavnih oblika i metoda rada, potrebno je
osigurati efikasnu komunikacijsku povezanost uionice i kabineta za uitelje. Ako u koli
postoji zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju s dva kabineta, onda oba
moraju biti povezana s uionicom.
U kolama do 12 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za
fiziku, kemiju, prirodu i biologiju povrine 70 m
2
, s kabinetom od 16 m
2
.
U kolama od 12 do 16 odjela viih razreda predvia se zajednika uionica za fiziku,
kemiju, prirodu i biologiju povrine 70 m
2
(bolje 80 m
2
), s dva kabineta - jedan za
prirodu i biologiju od 16 m
2
i drugi za kemiju i fiziku, takoer od 16 m
2
.
U kolama s 20 i vie odjela viih razreda predviaju se dvije uionice i dva kabineta.
Jedna uionica za prirodu i biologiju povrine 54 m
2
, s kabinetom od 16 m
2
, i druga
uionica za kemiju i fiziku povrine 70 m
2
(bolje 80 m
2
), s kabinetom od 20 m
2
.
Posebne uionice za fiziku ili kemiju predviaju se uglavnom u srednjim kolama.
Uionice namijenjene za Fi-Ke-Bi moraju biti dobro iskoritene, to znai da bi se u
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
njima trebalo odvijati 30 sati nastave tjedno.
Tendencija je da se uionice za Fi-Ke-Bi projektiraju i opremaju tako da se mogu koristiti
za bilo koji od tih predmeta. U ovoj grupi uionica i kabineta treba posvetiti posebnu
pozornost prozraivanju te osigurati mogunost dobrog zamraivanja.
ivi kuti (vivarij) locira se u uionici ili kabinetu za prirodu i biologiju, ili pak u proirenoj
komunikaciji.
2.2.2.1. Uionica za matematiku
Oprema: kom.
- radni stol 15
- stolica s naslonom za uenike 30
- uiteljski stol sa stolicom 1
- ormar za didaktiki pribor uenika 2
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.2.2. Kabinet za matematiku
Oprema:
- radni stolovi sa stolicama za uitelje
- 2 ormara za prirunu literaturu, uenike pismene radove i nastavna
sredstva i pomagala
Instalacije: kom.
2.2.2.3. Kompjutorska uionica
U kompjutorskoj uionici odvija se nastava s pomou kompjutora, nastava informatike,
nastava izbornih predmeta vezanih za kompjutore, te izvannastavne aktivnosti vezane
za kompjutore.
Uionica treba imati kompjutorska radna mjesta za uenike (min. 8) i jedno kompjutorsko
radno mjesto za uitelja, voditelja informatike uionice.
Za jedno kompjutorsko radno mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m
2
.
Uionica treba imati dovoljan broj prikljuaka na gradsku mreu, rasporeenih po svim
zidovima uionice. Poeljno je da uionica ima telefonski prikljuak. Uionica treba biti
opremljena prikladnim namjetajem za smjetaj kompjutorske opreme.
kole se opremaju kompjutorima ovisno o broju uenika i odjela u koli prema kriterijima
48 kompjuterska uionica
namjetaj prilagoen radu na kompjuteru
49,50 kompjuterska uionica
(radno mjesto)
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
pregrada s elektroinstalacijama
ovjeeni projektor
47 primjer organizacije
kompjuterske uionice
za opremanje osnovnih i srednjih kola informatikom opremom nadlenog Ministarstva
Republike Hrvatske:
- do 16 odjela 8 komp. mjesta
- od 16 do 24 odjela 10 komp. mjesta
- od 25 do 32 odjela 12 komp. mjesta
- vie od 32 odjela 16 komp. mjesta
Oprema:
- kompjutorska oprema 8-16
- radni stolovi (s gornjom ploom u 2 dijela, visinski pomina) 8-16
- stolice s naslonom za uenike 8-16
- uiteljski stol (moe biti istovjetan uenikom) sa stolicom 1
- demonstracioni monitor (ili TV prijamnik) - ovjeen ili na stalku 1
- ormar za didaktika sredstva
- zatiena razvodna ploa za elektrino napajanje radnih stolova
Instalacije:
- utinice za elektrinu struju od 220 V
- raunalna mrea (LAN, beini LAN) s prikljukom na internet
- utinice za TV prijamnik i antenu
2.2.2.4. Uionica za fiziku i kemiju
Oprema: kom.
- radni stolovi (dimenzije radnih ploha stolova su: 120-130/60cm 15
ili 180/60 cm) 10
- radne povrine uz bone zidove (duine 4 m, dubine 60 cm), s 3
ugraena praonika
- demonstracijski-uiteljski stol sa stolicom 1
- demonstracijski pokretni stoli 1
- kolska ploa s projekcionom povrinom 1
- visee vitrine 3
- periodni sustav elemenata 1
- pokretne energetske baterije (mogunost nepokretne) 4
- laboratorijske stolice s mogunou podeavanja visine 6
- aparat za gaenje poara 1
- priruna apoteka 1
52 demonstracijski stol 51 uionica za fiziku i kemiju
53-55 sklop fi-ke-bi
varijante
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
nepokretna
pokretna
energetske baterije
Instalacije: kom.
- praonik 4
- prikljuak na plin 4
- demonstracijski stol s razvodnom ploom za elektrinu struju i plinskom
bocom od 2 kg 1
2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju
Oprema: kom.
- ormari za odlaganje uenikih pismenih radova, zbirke, didaktiki
materijal i strunu literaturu 4
- ormar za kemikalije s protupoarnom zatitom 1
- radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa 1
- demonstracijski pokretni stoli 1
- stol sa 6 stolica za skupni rad uenika 1
Instalacije: kom.
- praonik 1
- po mogunosti, prikljuak na plinsku instalaciju 1
2.2.2.6. Uionica za prirodu i biologiju
Oprema uionice i kabineta za prirodu i biologiju istovjetna je opremi uionice i kabineta
za fiziku i kemiju, samo to nema razvodne ploe za elektrinu struju i prirodni sustav
elemenata.
2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju
2.2.2.8. ivi kuti (vivarij)
U vivariju treba osigurati odgovarajui broj polica za uzgoj lonanica i nastambe s
postoljima za ivotinje.
Napomena uz 2.2.2.:
Oprema zajednike uionice fizike, kemije, prirode, biologije i pripadajuih kabineta treba sadravati sve ve
navedene elemente opreme.
56 Dolf Schnebli: kola u Locarnu,
vicarska, 1961.-64.
uionica za fiziku i kemiju
kosog presjeka
57 kosa uionica fizike i kemije,
odn. prirode i biologije (detalj)
58 oprema kabineta za fiziku i
kemiju, odn. prirodu i biologiju 59 vivarij
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
2.2.3. Drutveno podruje
U radnim prostorima za drutveno podruje organizira se i izvodi nastava povijesti i
zemljopisa te njima pripadajuih izbornih programa, kao i izvannastavne aktivnosti
toga podruja.
U koli se za ovo odgojno-obrazovno podruje osiguravaju sljedei prostori:
2.2.3.1. uionica za povijest,
2.2.3.2. kabinet za povijest,
2.2.3.3. uionica za zemljopis,
2.2.3.4. kabinet za zemljopis,
2.2.3.5. geografska promatranica.
U kolama do 20 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za
povijest i zemljopis, s kabinetom.
Povrina uionice iznosi 54 m
2
(bolje 60 m
2
), a kabineta 12-16 m
2
.
Uionice moraju biti tako oblikovane da je u njima mogua brza promjena rasporeda
opreme prostora, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, u parovima,
skupni i individualni).
Uz uionice nalaze se kabineti za uitelje koji su direktno povezani s uionicom, a
namijenjeni su nastavnicima za pripremu nastavnog procesa i pohranu didaktike
opreme, kao i za rad s manjom skupinom uenika.
2.2.3.1. Uionica za povijest
Oprema: kom.
- dvosjedni radni stolovi 15
- stalak ili tranice za karte 1
- izlobeni panoi i flanelograf te lenta vremena
- vitrine za izloke i povrina za povijesne i zidne karte te slike
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.3.2. Kabinet za povijest
Oprema:
- radni stolovi i stolice uitelja
- ormari za nastavna sredstva i pomagala
- stalak za odlaganje karata
- radni stol sa stolicama za skupni rad
Instalacije: kom.
2.2.3.3. Uionica za zemljopis
Oprema:
Osnovna oprema uionice za zemljopis istovjetna je s opremom uionice za povijest.
Posebnost opreme za uionicu zemljopisa jest stol za promatranje, s policama za
odlaganje materijala i pribora za rad.
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.3.4. Kabinet za zemljopis
Oprema:
Osnovna oprema kabineta za zemljopis istovjetna je s opremom kabineta za povijest.
Posebnost opreme za kabinet zemljopisa jesu:
- stol za crtanje i kopiranje karata s prikljukom za struju,
- stol-vitrina s ormarom za geoloku, petrografsku i pedoloku zbirku.
2.2.3.5. Geografska promatranica
Za organizaciju praenja prirodnih geografskih pojava u nastavi zemljopisa potrebno
je organizirati geografsku promatranicu na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini
kole.
Oprema:
- vjetrulja
- gnomon
- eklimetar
- vlani i suhi pjeanik
- meteoroloka postaja s odgovarajuim instrumentima za meteoroloka i fenoloka
promatranja
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
2.2.4. Radno-tehniko podruje
U tom se prostoru odvija redovna nastava tehnike kulture, nastava izbornih programa
i izvannastavne tehnike aktivnosti uenika. Za ostvarivanje programa ovog podruja
treba osigurati odgovarajui radni prostor, spremite alata, materijala, izraenih
predmeta i pribora.
Radni prostor za ovo podruje sastoji se od:
2.2.4.1. specijalizirane uionice (radionice),
2.2.4.2. kabineta,
2.2.4.3. spremita,
2.2.4.4. fotolaboratorija (po mogunosti i potrebi).
Poeljno je da prostori toga podruja imaju mogunost pristupa iz dvorita radi lakeg
unoenja potronog materijala i opreme te eventualnog rada na otvorenom.
Zbog stvaranja buke pri praktinom radu uenika te posebnog reima ekonomskog i
energetskog opsluivanja, radionica se prostorno odjeljuje od nastavnih, drutvenih i
upravnih prostorija.
Kod kola s 4-8 odjela viih razreda predvia se jedna specijalizirana uionica veliine
54 m
2
(bolje 60 m
2
).
Kod kola sa 12-16 odjela viih razreda predviaju se 2 specijalizirane uionice, od kojih
jedna od 54 m
2
, a druga od 75 m
2
, a kod kola s 20-24 odjela viih razreda predviaju
se 2 specijalizirane uionice sa po 75 m
2
, ili ukupno 150 m
2
.
Specijalizirana uionica dimenzionira se za jednu polovicu razrednog odjela, a najvie
za 18 radnih mjesta.
Prilikom dimenzioniranja specijaliziranih uionica treba raunati s 3,5 m
2
/uenikom
mjestu za runu obradu, a 5,0 m
2
/uenikom mjestu za strojnu obradu.
Neposredno uz specijaliziranu uionicu smjetaju se spremita za materijal (s ulazom iz
radionica) i kabinet uitelja za pripremu praktine nastave.
Kabinet za uitelje treba biti od 12 do 24 m
2
, ovisno o veliini kole.
Spremite je takoer ovisno o veliini kole, a predvia se da bude od 8 do 20 m
2
.
Za fotolaboratorij predvia se 8 m
2
.
2.2.4.1. Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica)
U ovoj uionici (radionici) obavlja se runa obrada i modeliranje papira (karton, ljepenka
i drugo), elementarna obrada drva i metala, kao i upoznavanje s osnovnim radnjama na
strojevima za obradu razliitih materijala.
U kolskim zgradama manjega kapaciteta, opa radionica smjetena je u jedinstvenom
prostoru, dok se u kolama veega kapaciteta radionica dijeli na prostor za obradu
kartona i drva, te prostor za obradu metala.
60,61 Hubert Bennett:
kola Pimlico, London, Engleska, 1971.
radionica
radionica
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
Po mogunosti treba osigurati sjeverno osvjetljenje jer se time postie difuznost
dnevnog svjetla u radionici.
Oprema: kom.
- radioniki stolovi za uenike (jednosjed 120x60x80) 15
- univerzalni mjerni stol 1
- element uz demonstracijski stol 1
- kolica za nastavna sredstva 1
- ormar s kompletom alata za obradu drva 1
- ormar s kompletom alata za obradu kovina 1
- ormar s kompletom alata za elektroradove 1
- ormar s kompletom alata za rad s poliesterskim smolama 1
- ormari s priborom za vjebe (V., VI., VII. i VIII.) 4
- vitrine za nastavna sredstva, uenike radove i sl. 4-8
- ormari za uenike radove, materijal i pribor 4-8
- razvodni ormari sa sklopkama 1
- postolja za strojeve 1-5
- radni stol za grublje radove 1-4
Instalacije: kom.
- praonici s toplom i hladnom vodom 2
- elektrina instalacija
a) za rad strojeva potrebni su posebni prikljuci
b) za svako radno mjesto 1 trofazna utinica 15
Sve elektrine instalacije moraju biti propisno izvedene i sa dvostrukom zatitom.
Utinice su u zidovima, kao i u pokretnim energetskim baterijama.
- utinica za TV prijamnik i prikljuak na antenski razvod 1+1
2.2.4.2. Kabinet
Oprema: kom.
- ormari 2
- visee vitrine 2
Instalacije: kom.
- utinica za elektrinu struju od 220V 2
63 mala uionica za tehniki odgoj
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
62 uionica za tehniki odgoj - radionica
2.2.4.3. Spremite
Oprema:
- otvorene police od poda do stropa
- 1 ormar
2.2.4.4. Fotolaboratorij
Fotolaboratorij se oprema ureajima za razvijanje i kopiranje razliitih vrsta foto-
materijala.
U fotolaboratoriju obvezna je mehanika ventilacija, i to izvedena tako da je onemogueno
prodiranje svjetlosti u prostoriju.
Instalacije: kom.
(specifine elektrine instalacije)
- praonik s dvije pregrade i dvije slavine 1
- utinice za elektrinu struju (odmaknute 2-3 m od praonika) 2-3
2.2.5. Izborna nastava
U koli se za teajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti osiguravaju
sljedei prostori:
2.2.5.1. uionica za teajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti
2.2.5.2. kabinet izborne i dr. nastave
2.2.5.3. spremite za teajnu nastavu: prehrane, odijevanja, stanovanja.
Praktini rad teajne nastave u kolama do dvije paralelke izvodi se u prostoru za vie
namjena i blagovaonici. Stoga je i potrebno u dijelu tih prostora instalirati dovoljan broj
utinica, dva praonika s toplom i hladnom vodom te umivaonik. Potreban prostor (oko
2,5 m
2
po radnom mjestu) odvaja se od ostalog prostora pominim panoima.
U kolama s vie od dvije paralelke u viim razredima, radni prostor za teajnu nastavu
organizira se u vienamjenskoj uionici koja mora omoguivati podjelu radi koritenja
prostora od vie grupa, odnosno vie programa izborne nastave.
Uionica za teajnu i izbornu nastavu treba biti smjetena blie blagovaonici ili prostoru
za vie namjena, a opremljena kompletom individualne kuhinje (tednjak, ormari, visei
ormarii, hladnjak i ormar za pribor za ienje). Osim toga, potreban je stroj za ivanje,
pranje, daske za glaanje, pokretna vjealica za kuhinjske krpe i pregae, te ormar za
pohranu elektrinih kuhala s jednom ploom. Za iskljuenje elektrinog napona na svim
radnim mjestima mora biti instaliran automatski osigura.
2.2.5.1. Uionica za teajnu nastavu i izborne programe
Oprema: kom.
- radne plohe veliine 120x60 cm 3
- pomini radni stolovi 6
- stolice 16
- tednjaci 3
Instalacije: kom.
- praonik s prikljukom na toplu i hladnu vodu 2
- umivaonik s toplom i hladnom vodom 1
- el. utinice - 220 V do 16 A 15
- utinica za tednjak do 7 Kw 1
- prikljunica za stroj za pranje 1
- plinski prikljuak za tednjak 1
65 uionica za teajnu nastavu
i izborne programe
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
64 uionica za teajnu nastavu
i izborne programe
varijanta organizacije
2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori
Za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), uz objekt kole gradi se sportska
dvorana koje se veliina odreuje prema potrebama kole, lokalnog stanovnitva i
sportskih drutava.
Sklop zatvorenih prostora za nastavu TZK povezan je s opim komunikacijama kolske
zgrade i kolskim vjebalitem.
Ulazni prostor sklopa neposredno je povezan s prilazima na kolsku parcelu, i to tako
da se moe koristiti posve nezavisno od reima rada u kolskoj zgradi.
Prema namjeni, potrebni prostori toga sklopa dijele se na prostor za sportsko-nastavnu
aktivnost, pomone prostore i eventualne prostore za gledatelje. Broj i veliina pomonih
prostorija ovisi o broju i veliini jedinice za rad u dvorani.
Elementi sklopa TZK:
2.2.6.1. dvorana za TZK
2.2.6.2. spremite sprava
2.2.6.3. skupna svlaionica
2.2.6.4. skupna praonica s WC-ima
2.2.6.5. kabinet TZK
2.2.6.6. ambulanta
2.2.6.7. svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama
2.2.6.8. prostorija za kondicioniranje zraka
2.2.6.9. prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje
2.2.6.10. ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom
2.2.6.11. sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
2.2.6.12. gledalini prostori
2.2.6.13. prostorija za reiju
2.2.6.14. spremite sprava i rekvizita za vanjske terene
2.2.6.15. dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku
2.2.6.16. teretana i trim-dvorana.
Meusobni raspored i odnos prostora uvjetovan je pedagoko-nastavnim, sportsko-
funkcionalnim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Osnovno pravilo i zahtjev jest jasna
podjela povrina na kojima se komunicira u cipelama (neiste povrine), sportskoj
obui, odnosno obui za rad (ista povrina) i mokre povrine (praonice). U
rasporedu prostora ne smije se nikada dopustiti direktna veza neistih povrina s
povrinama za rad (pod dvorane).
Pristup u svlaionice mora biti iz glavnog ulaza (hala) ili komunikacijskih povrina
preko neistog hodnika. U sklopu ove ulazne grupe prostorija nalazi se hal, WC,
66
sheme poloaja dvorane
unutar kolske zgrade
1 Ivo Zemljak:
kola na Jordanovcu,
Zagreb, 1931.
4 Gino Valle:
varijanta tipske kole,
Bissuola, Italija, 1976.
5 Ivo Zemljak:
kola na Selskoj cesti,
Zagreb, 1930.
0 5 10 20
2 Jorma Jrvi:
kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55.
3 Radovan Niki, Edo midihen:
kola Trnsko, Zagreb, 1963.
4
1
2
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
5
3
prostor za osvjeenje za posjetitelje i gledatelje te poseban izlaz na vanjske sportsko-
nastavne povrine.
Svlaionice treba po mogunosti organizirati tako (vei broj manjih jedinica) da se
izmeu dviju svlaionica nalazi sanitarna baterija (praonice, tuevi i WC-i), koja je
pristupana iz obiju svlaionica. Sanitarnu bateriju (praonice i tueve) uvijek koristi
skupina u odlasku, ime se postie njena maksimalna iskoritenost i produuje efektivno
vrijeme koritenja prostora za rad.
Uz izravnu vezu svlaionica s praonicama i tuevima, treba postaviti WC-e. Takoer,
potrebno je osigurati prostor za svlaionice uitelja, u sklopu koje mora biti predvien
tu s praonikom.
Kabinet za nastavu tjelesne kulture mora biti neposredno uz glavni prostor za rad
(dvoranu) i mora imati vezu sa sustavom komunikacija. Neposredno uz kabinet tjelesne
kulture treba predvidjeti prostoriju ambulante (pribor za davanje prve pomoi, kartoteka
i pomagala za praenje razvoja uenika, sportaa ili drugih korisnika), s vezom na
kabinet i dvoranu, te osiguran pristup na vanjsku komunikacijsku povrinu (ambu-
lantno vozilo).
Spremite sprava treba biti tako postavljeno da je njegovo koritenje mogue iz svih
dijelova za rad i da nije dublje od 4,50 m u odnosu na smjer koritenja (radi lakeg
prenoenja sprava). Spremite treba u naelu dijeliti od prostora za rad prolazima
minimalne irine 1,80 m i minimalne visine 2,20 m, i to radi toga da se omogui
prijenos sprava iz jednoga u drugi prostor. Spremite sprava za vanjske povrine treba
biti odijeljeno od spremita dvorane, ali s nunom vezom. Spremite strojeva i pribora
za odravanje vanjskih sportsko-nastavnih povrina mora biti odijeljeno od spremita
sprava. Podovi ovih spremita trebaju biti na istoj razini kao i podovi prostorija za rad.
Prostorija za reiju treba biti tako postavljena da je osiguran pregled cijele po-
vrine dvorane.
Prostorije za grijanje, ventilaciju i pripremu tople vode imaju izravan pristup izvana i s
neistih povrina u objektu.
Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje objekta mora biti tako smjetena
da je osiguran pristup u sve njegove dijelove.
U dvoranama koje se dijele na dva ili tri prostora za rad, pomone prostorije (svlaionice,
spremita sprava, pristupi) moraju biti tako organizirane da je omoguen nesmetan rad
u podijeljenim dijelovima. Dopunski prostori za rad - gimnastika dvorana, teretana,
trim-dvorana, dvorana za korektivnu ili estetsku gimnastiku - moraju imati izravnu
vezu s istom komunikacijom. Ukoliko su ti prostori tako organizirani da su potrebna
dodatna spremita opreme i rekvizita, tada pod spremita mora biti na istoj razini kao i
pod prostora za rad. Ako je u sklopu takvih prostora predvieno i gledalite, ono mora
biti odvojeno od prostora drugih korisnika (uenici, sportai, rekreativci). Pristup na
gledalite najee je s gornje strane, ali to ovisi o konstrukciji i veliini gledalita.
U dvoranama s gledalitem gdje je prvi red gledalita na razini poda dvorane, pod
67,68 Ivo Zemljak:
kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
terasa na krovu dvorane
dvorana
dvorane mora biti zatien prostiraima ili posebnim komunikacijskim povrinama.
U dvoranama gdje gledalite nije svakodnevno u upotrebi, postavljaju se takve
konstrukcije tribina (montano-demontane, sklopive-teleskop ili sl.) koje omoguuju
da se povrina koju zaprema gledalite koristi kao povrina za rad.
2.2.6.1. Dvorana za TZK
Dvoranu treba locirati tako da je mogua direktna zatvorena (topla) veza komunikacijskih
povrina kole s komunikacijskim povrinama dvorane tijekom odravanja nastave
tjelesne kulture, odnosno da se ova veza moe prekinuti ako se dvorana koristi za
potrebe sporta i naselja. U tom sluaju mora se osigurati poseban direktni pristup u
dvoranu. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, dvorana ne gradi uz kolu, tada udaljenost od
kole do dvorane ne bi smjela biti vea od 400 m (5 min hoda), s osiguranim stazama
za pjeake.
Orijentacija dvorane ovisi o njenoj veliini, sustavu podjele i nainu prirodnog
osvjetljenja. U analizi lokacije treba osobitu pozornost posvetiti zatiti objekta od buke,
oneienja, nepovoljnih strujanja zraka, te je interpolirati u zonu zelenila.
Dvorane koje zadovoljavaju potrebe stanovnitva i kole uglavnom zadovoljavaju i
potrebe sportskih drutava (klubova). Ovisno o sportovima kojima se bavi drutvo
(klub), mogu doi u obzir vee povrine od prethodno izraunanih, kao i razliite visine
dvorana ili dodatni posebni prostori, npr. teretana, trim-dvorana, gimnastika dvorana.
Mogue vrijeme koritenja zatvorenoga prostora za rad:
Za nastavu:
dnevno 8-13.30 6 kolskih sati
14-19.30 6 kolskih sati
Ukupno: 12 kolskih sati
(Vrijeme od 13.30 do 14 i od 19.30 do 20 sati za prirodno prozraivanje prostora za rad)
tjedno 5x12 60 kolskih sati
Za ostale aktivnosti (sport, rekreacija, natjecanje):
dnevno 20-22 2 sata
tjedno 5x2 10 sati
subota 12 sati
nedjelja 8 sati
Ukupno 30 sati tjedno
69-71 Neven egvi:
kola u Kumrovcu, 1955.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
d
v
o
r
a
n
a
t
e
r
a
s
a
dvorana
pogled s juga
presjek, tlocrt dvorane
Nedjeljiva dvorana
Dvorana za tjelesnu kulturu vel. 27x15x6 m 405 m
2
Dvorana za tjelesno vjebanje po posebnom programu
(dvorana za korektivnu gimnastiku, vel. 8x10x4 m) 80 m
2
Spremite sprava, opreme i rekvizita (maks. dubina spremita 4,5 m) 30 m
2
Dvije skupne svlaionice, s klupama i vjealicama po18 m
2
36 m
2
Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m
2
32 m
2
Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) 20 m
2
Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m
2
Dvije svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m
2
24 m
2
Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice 30 m
2
Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike
te slobodnu aktivnost u slobodno vrijeme 20 m
2
Sanitarna grupa (WC-i) uz ulazni dio 12 m
2
Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje dvoranskog sklopa 6 m
2
Ukupno: 707 m
2
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine (hodnici, pretprostori i sl.) 140 m
2
Sveukupno: 847 m
2
Dvodijelna dvorana
Dvorana za tjelesnu kulturu, veliine 30x20x7 m
(djeljiva u dva dijela, vel. 15x20 m) 600 m
2
Teleskop-gledalite u dvorani (s etiri reda unutar veliine dvorane 30x20 m)
Spremite sprava, opreme i rekvizita (maksimalna dubina 4,5 m) 60 m
2
Dvorana za korektivno tjelesno vjebanje, modernu i estetsku gimnastiku,
borilake sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m
2
etiri skupne svlaionice, s klupama i vjealicama, po 18 m
2
72 m
2
Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m
2
32 m
2
2
2
Dvije svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om, po 12 m
2
24 m
2
2
Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje dvoranskog sklopa 6 m
2
Ukupno: 1052 m
2
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine (hodnici, pretprostori i sl.) 210 m
2
Ukupno: 1262 m
2
za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 78 m
2
Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 16 m
2
Sveukupno: 1356 m
2
72,73
funkcionalna shema
nedjeljive dvorane
varijante
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
veza na vanjska igralita
veza na kolsku zgradu
ulaz za vanjske korisnike
svlaionica
nastavnik
WC WC praonica
svlaionica
svlaionica
WC WC praonica
prolaz
kabinet/ambulanta
istaica
spremite
korektivna
gimnastika
klub
ulaz
vanj
koris
WC
pristup
is
t
i
h
o
d
n
ik
n
e
is
t
i
h
o
d
n
ik
s
p
r
e
m
i
t
e
dvorana
svlaionica
svlaionica
WC praonica
svlaionica
svlaionica
WC praonica
spremite kondicioniranje
nastavnik
prolaz
kabinet/ambulanta
istaica
spremite
korektivna
gimnastika
klub
ulaz
vanj
koris
WC
dvorana
n
e
is
t
i
h
o
d
n
ik
Trodijelna dvorana
Dvorana za tjelesnu kulturu veliine 45x27x8 m
(djeljivo u tri dijela vel. 15x27 m) 1215 m
2
Gledalite u dvorani (s etiri reda unutar veliine dvorane 45x27 m)
Spremite sprava, opreme i rekvizita (nastavnih pomagala) 96 m
2
Dvorana za korektivno tjelesno vjebanje, modernu i estetsku gimnastiku,
borilake sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m
2
Osam skupnih svlaionica, s klupama i vjealicama, po 18 m
2
144 m
2
etiri skupne praonice s WC-ima po 16 m
2
64 m
2
2
2
Tri svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m
2
36 m
2
2
Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje dvoranskog sklopa 6 m
2
Ukupno: 1831 m
2
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine 366 m
2
za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 150 m
2
Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 24 m
2
ajna kuhinja 6 m
2
Sveukupno: 2377 m
2
Konstrukcija dvorane: rasponi koji se svladavaju jesu 15, 20 i 27 m; konstruktivne osi
neka se poklope s ravninama dijeljenja djeljivih dvorana. Kod statikog prorauna valja
paziti na dodatna optereenja od krugova i konopa.
Pri projektiranju i izgradnji potrebno je uiniti sve kako bi se sprijeila mogunost
nesrea prigodom koritenja prostora. Da bi se udovoljilo navedenom zahtjevu, osobitu
pozornost treba posvetiti izvedbi zidova i stropova (materijal), prozora i vrata (poloaj),
nainu osvjetljavanja, kao i ugradnji sprava.
Zidovi moraju biti otporni na udarac loptom, pogodni za odravanje do visine 2,0 m
iznad poda, glatki i ravni (bez otvora). Ovaj zahtjev vai i za ugraene sprave. Zidovi,
vrata i pregrade moraju biti od materijala sa stupnjem refleksije veim od 0,45.
Vrata i pregrade spremita sprava moraju biti otporni na udarac loptom i moraju biti u
ravnini s unutranjom okomitom povrinom zida ili stijene dvorane. Vrata se moraju
otvarati prema van i imati uputen okov. Na eonim zidovima u irini borilita treba
izbjegavati otvore. Ukoliko se iz bilo kojih razloga moraju izvesti, treba teiti da se
smjeste na udaljenosti od 5 m od osi igralita.
Ureaji za pregraivanje moraju osigurati vizualnu i dovoljnu akustinu podjelu, te
odgovarati zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na zidove odnosno stijene.
Prozori moraju odgovarati mehanikim zahtjevima koji se postavljaju za zidove.
74 funkcionalna shema dvodijelne dvorane
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
kondicioniranje
svlaionica
WC WC praonica
svlaionica
n
a
s
t
a
v
n
ik
prolaz
kabinet/ambulanta
istaica
s
p
r
e
m
i
t
e
pristup
s
p
r
e
m
i
t
e
n
a
s
t
a
v
n
ik
pristup
svlaionica
WC WC praonica
svlaionica
spremite
korektivna
gimnastika
klub
ulaz
vanj
koris
WC
is
t
i
h
o
d
n
ik
n
e
is
t
i
h
o
d
n
ik
dvorana
dvorana gledalite
ulaz
gledalaca
Okovi prozora moraju biti unutar povrine stijene - zida ili 2,0 m iznad povrine poda.
Pod mora na svim dijelovima povrine biti elastian.
Reflektiranje energije treba iznositi 80%. Elastinost itave povrine poda mora biti
unutar navedenih granica, odnosno pod ne smije imati krutu vezu s podlogom. To se
osobito odnosi na mjesta gdje se uvruju sprave (sprave se uvruju u podlogu
poda neovisno o njegovoj zavrnoj plohi).
Gornji sloj poda mora biti bez sjaja, lagan za odravanje, trajan, bez trenja (opeklina) i
elektrostatske nabijenosti. Boja povrine mora biti u kontrastu s oznakama polja za igru,
a stupanj refleksije mora biti vei od 0,2. Povrina poda ne smije biti skliska.
irenje buke za vrijeme tranja po podu i prenoenje vibracija na podu moraju biti
to manji.
Toplinskoj izolaciji, izolaciji protiv vlage, zatiti materijala (impregnaciji) i eventualnoj
ventilaciji konstrukcije poda treba takoer posvetiti pozornost.
Strop mora biti otporan na udar lopte. Preporuuje se vodoravan i ravnomjeran strop.
Krovnu konstrukciju, stropne elemente i druge tehnike elemente u stropu (kanali,
ventilacije, rasvjeta, nosai sprava i sl.) koji omoguavaju skupljanje praine valja
izbjegavati. Uoljive dijelove povrine stropa obraditi tako da stupanj refleksije iznosi
0,7, a ne bi smio biti manji od 0,5.
Valja paziti na dodatna optereenja zidova i stropa konstrukcijama za koarkaku plou
i drugim ugraenim elementima. Takoer treba predvidjeti temelje za sidrenje u podu
(stupova za igru i zatega natjecateljskih greda, konja, prea, rua, zatega za karike,
reetke itd.).
Dubinu temeljenja i nain sidrenja treba uskladiti s oekivanim optereenjima.
Prirodno osvjetljenje dvorane moe biti zenitalno (skupa i sloena izvedba) ili, ee,
putem visoko postavljenih prozora po uzdunim stijenama dvorane. Povrina prozora
mora iznositi najmanje 1/5 podne povrine dvorane.
Kod nedjeljivih dvorana jedan uzduni zid okrenut prema sjeveru mora biti prozraan
odnosno providan po itavoj duini.
Osvjetljenje prostora po dubini mora se osigurati visoko postavljenim prozorima
(ovisno o sustavu gradnje i izvoru osvjetljenja) u drugom uzdunom zidu, svjetiljkama
ili dopunskim otvorom zatienim od direktnog upada sunevih zraka. eoni su zidovi
bez otvora za osvjetljenje kako bi se izbjeglo zasljepljivanje kod promatranja u uzdunom
smjeru dvorane.
U djeljivim dvoranama treba izbjegavati otvore u zidovima zbog promjene smjera
kretanja. Djeljive dvorane valja osvjetljavati odozgo prirodnim osvjetljenjem (zeni-
talno osvjetljenje).
Koeficijent prirodnog svjetla u najnepovoljnijoj toki korisne povrine ne smije biti
manji od 2% u dvoranama gdje je preteito osvjetljenje sa strane (prozori u uzdunim
stijenama ili eventualno dodatnim gornjim svjetlima), a u dvoranama s preteito gornjim
svjetlima mora iznositi 4%. 75 funkcionalna shema trodijelne dvorane
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
kondicioniranje
svlaionica
WC WC praonica
svlaionica
svlaionica
WC WC praonica
svlaionica
svlaionica
WC WC praonica
svlaionica
svlaionica
WC WC praonica
svlaionica
prolaz
kabinet/ambulanta
istaica
is
t
i
h
o
d
n
ik
n
e
is
t
i
h
o
d
n
ik
spremite
korektivna
gimnastika
klub
ulaz
vanj
koris
WC
s
p
r
e
m
i
t
e
n
a
s
t
a
v
n
ik
pristup
s
p
r
e
m
i
t
e
n
a
s
t
a
v
n
ik
pristup
dvorana
dvorana gledalite
s
p
r
e
m
i
t
e
n
a
s
t
a
v
n
ik
pristup dvorana
ulaz za
gledatelje
WC
caf
Izvor osvjetljavanja mora biti takav da omoguuje stvaranje kontura.
Treba sprijeiti direktno upadanje sunevih zraka i bljetanje u dvorani. To se postie
izborom difuznih stakala i zatitnim ureajima koji se postavljaju izvana na objektu.
Srednja vodoravna jaina umjetnog osvjetljavanja na 0,85 m iznad poda mora iznositi
najmanje 200 luksa.
U dvoranama bez dnevnog svjetla osvjetljavanje mora biti najmanje 600 luksa (zbog
psiholokih i fiziolokih razloga). Pojedinosti za projektiranje, pogotovo za izbor i
raspored rasvjetnih tijela (izbjegavanje zasljepljenja) i koritenje objekata, treba obaviti
prema vaeim tehnikim propisima.
U sportskim dvoranama koje imaju prirodnu rasvjetu treba dati prednost neutralno
bijelim izvorima rasvjete. U dvoranama bez prirodnog osvjetljavanja moe se koristiti
topla bijela boja svjetla.
Zbog dobrih svojstava fluorescentne su cijevi najpovoljnije za osvjetljavanje sportskih
dvorana (osobito dvorana manjih visina). Za objekte s visokom razinom osvjetljavanja
pogodna su halogena rasvjetna tijela. Pri izboru tipa svjetiljke treba odabrati one koje se
ne zaprauju, a lako se iste i odravaju. Mora biti predviena zatita svjetiljki od udarca
loptom, a ugradnja mora biti takva da onemogui izravan udarac u svjetiljku.
Rasvjetna tijela treba tako rasporediti da se osiguraju jednaki uvjeti osvjetljavanja kako
za itavu (nepodijeljenu) tako i za podijeljenu dvoranu.
S obzirom na geografski poloaj nae zemlje u normalnim klimatskim uvjetima, za
normalnu upotrebu i koritenje dvorane uglavnom je dovoljno prozraivanje kroz
prozore (za nedjeljive dvorane), a to se odnosi i na pomone prostorije. Dobro se
prozraivanje dvorane moe postii kada svijetli presjek otvora za prozraivanje iznosi
oko 6% povrine poda. Treba teiti da se 1/2 otklopnih prozora postavi ispod stropa na
suprotnim uzdunim stranama dvorane, a 1/2 na 2,0 m iznad poda, ime se osigurava
maksimalno popreno prirodno prozraivanje.
Za djeljive dvorane treba predvidjeti mehanike ureaje za prozraivanje.
Akustika dvorane mora osigurati da vrijeme odjeka bude u nedjeljivim dvoranama 1,6
sekundi, a u djeljivim 1,7 sekundi.
Monolitni jednostruki zidovi, s prostornom teinom veom od 250 kg/m
2
, daju
dovoljno veliko priguivanje zvuka od okolne (prometne) buke. Staklena stijena dvorane
orijentirana na ulicu s velikim prometom mora biti vrsto ostakljena.
Minimalna vrijednost zvune izolacije od zvuka prenoenog zrakom izmeu dvorane i
drugih nastavnih prostorija mora iznositi R
w,min
=60 dB (prema normama U.J6.201), a
maksimalna vrijednost zvuka prouzroenog tranjem L
w,max
=48 dB, mjerei u smjeru
irenja buke.
Buka koju stvaraju ugraeni ureaji ne smije biti vea od 40 dB, mjereno u visini glave.
Razina zvuka u zraku koji nastaje od skakanja po podu smanjuje se postavljanjem,
u konstrukciju poda, materijala koji upija zvuk i koritenjem materijala za izradu
konstrukcije poda koji priguuje zvuk.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
76 dijeljenje dvorane za TZK
Za grijanje dvorane treba odabrati takve sustave kod kojih je mogua brza regulacija
temperature, a koja ovisi o aktivnosti u prostoru. Ureaje treba projektirati tako da se
moe osigurati sobna temperatura od 18C pri smanjenim fizikim naprezanjima.
Prije odluke o vlastitom izvoru opskrbljivanja toplinom treba istraiti mogunost
prikljuaka na toplovod ili izvore u oblinjim objektima.
Zahtjev brze regulacije mogue je osigurati putem zranog grijanja (klimatizacije).
Pritom treba dati prednost posrednom grijanju zraka toplom vodom u odnosu na izravno
(plinsko ili termogensko). Kao mogunost moe se predvidjeti i elektrino grijanje
jednim od postojeih sustava. Da bismo osigurali u itavom prostoru za aktivnost
to izjednaeniju temperaturu (do 2 m iznad poda), potrebno je odreeno mijeanje
zraka (3,5 izmjene zraka), a mjerenje se obavlja na 0,5 m od poda. To se odnosi na
recirkulaciju - mjeanje zraka, odnosno nema zamjene vanjskim zrakom. Radi to
ujednaenijeg cirkuliranja i mijeanja, potrebno je da se dio zraka uzima na razini poda.
Ovisno o nainu koritenja dvorane, preporuuje se kombinirani nain grijanja, i to tako
da se dio gubitaka u prijenosu topline pokrije statinim zatienim ogrjevnim tijelima, a
da se potrebne izmjene i mijeanje zraka osigura putem ventilacijskih ureaja.
Za gimnastiku, atletiku i druge aktivnosti na podu, stropno grijanje ima prednost zbog
vee povrinske temperature podova, zidova i sprava. Mijeanje zraka takoer je
povoljnije, a izoterme su ujednaenije.
Za djeljive dvorane velikih dubina i visina, kod kojih je predviena podjela prostorija,
kao i kod eventualnih koritenja dvorana za priredbe, tj. kod dvorana s gledalitem,
najpovoljniji uvjeti klime u prostoriji mogu se postii kombinacijom stropnoga grijanja s
ventilacijom (zrano grijanje) ili klimatizacijom, gdje sustav funkcionira odozgo prema
dolje. Za svaki dio podijeljene dvorane mora biti osigurano adekvatno grijanje i ventilacija,
s mogunou ukljuivanja i regulacije prema zonama (dijelovima dvorane).
U opremu dvorane treba ubrojiti ugraene sprave, pokretne sprave i rekvizite. Broj i
raspored sprava treba prilagoditi veliini dvorane, njenoj namjeni i istodobnom broju
korisnika u dvorani.
Sidra i leaji za ugraene sprave (ljestve, stupovi, karike, konopci, pree i koevi) moraju
biti uputeni u osnovnu konstrukciju. Obvezatno se pri projektiranju mora izraditi nacrt
ugradnje sprava i prigodom obrade konstruktivnih elemenata predvidjeti mjesta za
ugradnju sprava.
2.2.6.2. Spremite sprava
Spremite mora biti tako dimenzionirano da osigurava smjetaj pokretnih sprava kako bi
se unutranjost dvorane koristila bez smetnji. Spremite sprava treba, po mogunosti,
predvidjeti po itavoj duini (osim neophodnih vertikala i stupova) s preklopnim vratima,
svijetle visine 2,20 m, kako bi se sprave poredale okomito na dvoranu jedna do druge
77,78
Alfred Roth: kola u Riedhofu,
Zrich, vicarska, 1961.-63.
dvorana
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
radi njihova lakeg postavljanja i spremanja.
Kao pregradu izmeu spremita i dvorane potrebno je predvidjeti preklopna vrata u
ravnini s unutranjom povrinom zida dvorane, s tim da vrata u otvorenom poloaju
budu iznad 2,0 m i, po mogunosti, izvan prostora dvorane. Zidovi, stupovi i bridovi
moraju biti otporni na udar. Kako bismo lake organizirali rukovoenje spravama,
poeljno je na zidovima dvorane ucrtati poloaj sprava u spremitu.
Veliina spremita sprava dimenzionirana je prema veliini dvorane, odnosno broju
sprava koje se pohranjuju u spremitu.
U sklopu spremita, koje ne bi trebalo biti dublje od 4,5 m, predvien je smjetaj
otvorenih (polica) i zatvorenih ormara za spremanje pomagala i rekvizita s uporabnim
prostorom za njihovo koritenje. Ukoliko dvoranu koriste razliiti korisnici sa spe-
cifinom opremom, poeljno je osigurati poseban prostor ili spremite za tu opremu u
blizini dvorane.
2.2.6.3. Skupna svlaionica
Veliina prostorije dobiva se na osnovi veliine razrednog odjela i meurazmaka izmeu
klupa. Svijetla visina svlaionice treba iznositi najmanje 2,6 m.
U svakoj svlaionikoj jedinici potrebne su klupe za sjedenje, u ukupnoj duini od
najmanje 12 m (uz pretpostavku da razredni odjel broji 30 uenika). Za svakoga korisnika
treba raunati s 0,4 m irine i 0,25-0,30 m dubine klupe za sjedenje. Udaljenost klupe
od zida (naslona) iznosi 10 cm. Ako se rade dvoredne klupe (sa zajednikim naslonom),
moraju imati predviene pregrade do visine vjealica za odjeu. Za svako mjesto u
svlaionikoj jedinici treba predvidjeti najmanje dvije vjealice sigurne od loma. Iznad
vjealica treba predvidjeti police za odlaganje. irina prolaza i meurazmak izmeu klupa
te klupa i zida (ormara) treba iznositi 1,20 m. Ako se prolaz koristi za dva usporedna
reda klupa istodobno kao jedini prolaz, irina mora iznositi 1,80 m. Svaka svlaionica
treba imati najmanje 2 zrcala montirana tako da ih mogu koristiti odrasli i djeca.
Zidovi treba da budu otporni na udar i da se mogu prati. Prozori moraju onemoguiti
promatranje izvana. Svlaionice moraju imati dovoljno prozraivanje. Eventualno treba
predvidjeti mehaniko prozraivanje. Pod mora biti ist, higijenski, topao za noge i da
se lako odrava i isti. Da bi pod bio topao za noge, moe se predvidjeti reetka od
odgovarajueg materijala. Upotrebu drvenih reetki treba izbjegavati zbog higijenskih
razloga. Za spremanje vrijednih predmeta moe se predvidjeti ugradnja ormaria s
ureajem za zakljuavanje.
2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima
Tueve treba ugraditi kao fiksne nepomine rosete na visini 1,8 m od poda. Kombinirane
praonike za ruke i noge treba ugraditi iznad slivnika, ija je visina 65 cm iznad povrine
79,80 Rem Koolhaas / OMA: kola Ij Plein, Amsterdamu, Nizozemska, 1986.
kola i dvorana oblikuju kolski trg
dvorana i spremita za sprave (lijevo)
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
poda. Minimalni razmak meu slavinama treba biti 60 cm. Radi zatite od prevrue
vode, njena temperatura mora biti termostatski regulirana.
U svakoj mokroj prostoriji treba predvidjeti slavinu s holenderom za crijevo radi
odravanja prostorije. Predvidjeti treba i mehaniko prozraivanje (deseterostruka
izmjena zraka). Prozori moraju onemoguiti promatranje izvana. Praonice i tuevi
moraju imati protuklizni, nepropusni pod za vodu. Zidovi praonice do visine od 2,0 m
(poeljno po itavoj visini) moraju biti zatieni nepropusnim materijalom za vodu koji
omoguuje lako odravanje. Valja predvidjeti vjealice za runike i odjeu na suhim
mjestima, kao i konzole ili nie za kutije za sapun i sl.
Preporuuje se da pod u praonicama ima zatitne reetke od odgovarajueg materijala u
ravnini s podom svlaionice. Drvene reetke treba izbjegavati. Predvidjeti treba i ureaje
za dezinfekciju poda.
WC-i moraju imati osiguranu stalnu ventilaciju kroz ventilacijske reetke, lako pro-
zraivanje i u izuzetnim sluajevima mehaniku ventilaciju. Prozori moraju onemogu-
ivati promatranje izvana. Preporuuju se WC-i s vodokotliem.
2.2.6.5. Kabinet TZK
Ova se prostorija u kolskoj zgradi koristi kao dijagnostiki centar gdje e se provjeravati
psihosomatski status. Osim toga, taj se prostor koristi za razgovore s uenicima i
roditeljima kada je tema tjelesna i zdravstvena kultura uenika.
U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s kartotekom za praenje
psihosomatskog razvoja uenika, kao i strunu literaturu, te pomagala za mjerenje i
praenje psihosomatskog statusa.
Taj prostor mora biti funkcionalno povezan s prostorom ambulante i, prema mogunosti,
u blizini dvorane, a njegova je tlocrtna veliina 20 m
2
.
2.2.6.6. Ambulanta
Primarna je namjena ovoga prostora davanje prve pomoi ozlijeenima prilikom izvoenja
aktivnosti u nastavi tjelovjebe, pri sportu i rekreaciji. Osim toga, ako ne postoji kabinet
TZK (u kojem se obino vodi kartoteka s psihosomatskim i zdravstvenim podacima
uenika, odnosno drugih korisnika), ambulanta mora sadravati spomenutu kartoteku.
U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s instrumentima, lijekovima i
drugim sredstvima za prvu pomo, leaj za obavljanje pregleda i drugu opremu koja je
potrebna za djelatnost ambulante prve pomoi.
Povrina te prostorije je 12 m
2
, a povezana je s kabinetom za tjelesnu kulturu i u
neposrednoj je blizini dvorane te, prema mogunosti, sa to kraom vezom s vanjskim
komunikacijama (vozilo hitne pomoi).
81,82 spremite sprava
podizna vrata
vedske ljestve kao pregrada
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
neisti hodnik
isti hodnik
83,84 skupne svlaionice s praonicom i WC-om
2.2.6.7. Svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama
Za uitelje ili voditelje vjebi (trenere) valja predvidjeti odvojene svlaionice za muke
i za enske. Uz svlaionice treba predvidjeti tu s praonikom za toplu i hladnu vodu. U
sklopu svlaionica treba predvidjeti ormarie za opremu uitelja i garderobu, leaj za
odmor i stol sa stolicom.
2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka
U neposrednoj blizini sportske dvorane potrebno je predvidjeti prostoriju za smjetaj
ureaja za kondicioniranje zraka potrebnog za ventilaciju dvorane. Veliina prostorije ovisi
o gabaritnim dimenzijama dvorane, tj. o veliini samog ureaja. Ureaj se dimenzionira
tako da osigurava 4-6 puta izmjenu zraka u jednom satu, dok se koliina svjeega zraka
odreuje na osnovi broja korisnika u samoj dvorani, uz uvjet da minimalna koliina
svjeega zraka bude 1 izmjena zraka u satu. Ureaj za kondicioniranje zraka mora imati
ugraen rekuperator topline. Prostorija mora imati mogunost spoja na vanjski zrak
- bilo putem ventilacijskih kanala ili direktno. Zidovi strojarnice moraju biti toplinski i
zvuno izolirani prema postojeim propisima, te protupoarno otporni u trajanju od
najmanje 60 minuta.
Podovi strojarnice moraju biti vodonepropusni i u prostoriji treba biti ugraena podna
reetka za odvod vode s poda strojarnice. Na svim prodorima kanala iz strojarnice u
dvoranu moraju biti ugraene protupoarne zaklopke. Vrata strojarnice otvaraju se
prema van i moraju biti u protupoarnoj izvedbi.
2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje
Ova prostorija mora biti opremljena praonikom s toplom i hladnom vodom.
2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom
Ulazni prostor treba, prema mogunosti, locirati to blie svlaionicama. S obzirom
na nae klimatske prilike u kontinentalnom dijelu zemlje, preporuuje se izvedba
vjetrobrana. Veliina i oprema ulaza ovisi o konkretnim uvjetima koji se postavljaju u
koritenju dvorane (mogunost sjedenja i zadravanja, oglasna ploa, zvonce za odmor
i sat vezan na signalizaciju kolskog objekta).
U neposrednoj blizini ulaznog hala preporuuje se osiguravanje sklopa prostorija za
zadravanje i osvjeavanje (priprema, posluivanje, spremite, spremite ambalae
i sl.), s garniturama za sjedenje i zadravanje, oblikujui prostor tako da boravak u
njemu bude ugodan.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
85,86 dvorana TZK
pomini ko, pregrada, tribine
teleskopske tribine
2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
Potrebno je predvidjeti muki i enski sanitarni vor sa pretprostorima.
2.2.6.12. Gledalini prostori
U pravilu se gledalini prostori u polivalentnim objektima, ako broj mjesta u gledalitu
ne premauje 600, izrauju kao dvonamjenski prostori. Zato se gledalita izvode kao
montano-demontana, tako da se prostor ispod gledalita, kada se ne koristi za
gledalite, upotrebljava kao prostor za rad (nastavu). Takvom konstrukcijom gledalita
kod pojedinih veliina dvorana poveavamo uporabni prostor za rad i do 20%, a u
pogonu smanjujemo nepotrebno zagrijavanje prostora iznad gledalita, to u odnosu na
ukupnu zapreminu prostora dvorane iznosi i do 25%.
Gledalita se mogu predvidjeti kao fiksna i montana. Pri izboru montano-
demontanoga gledalita preporuuje se tzv. teleskop-gledalite koje je, kada se ne
koristi, sklopljeno u niu-ormar dubine 1,10 m. Tribine u pravilu imaju pristup odozgo.
Komunikacijske pristupe valja rijeiti tako da se zadovolje sanitarno-higijenski zahtjevi i
zahtjevi sigurnosti (nuni izlazi - panika, poar i sl.).
Cijela povrina igralita mora biti vidljiva s bilo kojeg mjesta gledalita.
Ako gledalite nema vie od 5 redova, visine redova mogu biti jednake. Meutim, ako ima
vei broj redova, potrebno je izraditi vizurnu liniju i prema njoj odrediti visine redova.
2.2.6.13. Prostorija za reiju
U ovoj su prostoriji smjeteni upravljaki ureaji za elektrinu i optiku signalizaciju.
2.2.6.14. Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene
Spremite sprava ima pristup izvana i dimenzionirano je tako da osigurava smjetaj sprava
i rekvizita potrebnih za vanjske terene. Vrata su svijetle irine najmanje 1,80 m. Ukoliko
u sklopu tih prostorija treba predvidjeti strojeve i pribor za odravanje vanjskih povrina,
tada to mora biti zasebna prostorija koje veliina ovisi o njihovoj koliini i veliini.
2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku
Ovaj se prostor koristi za rad i vjebe prema posebnom programu za specifine grupe
korektivnog i kineziterapijskog vjebanja, kao i za sportsku i estetsku te sportsko-
-ritmiku gimnastiku.
Kao ugraene sprave treba predvidjeti ljestve, baletne motke, penjalice, zrcala. Treba
osigurati prikljuke za ugradnju zvuno-tehnikih ureaja.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
87 dvorana za korektivnu gimnastiku
88 Hildegard Auf-Frani, Veljko Olui, Toni arni:
kola u Petruevcu, Zagreb, 1995.-2000.
igralite na krovu poluukopane dvorane
2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana
Teretana i trim-dvorana koriste se za poboljavanje ope fizike pripreme tijela i
specifian trening.
Valja teiti to kraoj vezi s glavnom dvoranom. Donoenje i spremanje sprava u
teretanu mora biti omogueno direktno iz spremita.
Pod treba biti otporan na habanje i lom, zadravati oblik, biti pogodan za odravanje,
siguran za hodanje i ne smije biti klizav. Takoer, pod na mjestima odlaganja utega mora
biti zatien podlonim daskama ili neim slinim.
U trim-dvoranama pod mora biti elastian.
Opremanje ovih prostora sastoji se od ugraenih i pokretnih sprava. Treba zapoeti
s osnovnom opremom u prostoru koji je namijenjen za opi kondicijski trening.
Postavljanje tekih sprava za snagu na zidovima i stropu treba predvidjeti prilikom
statikog prorauna. Jedan zid mora ostati slobodan za vjebanje bacanja.
2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite)
Svaka osnovna kola, bez obzira na veliinu, mora imati kolsko vjebalite. Njegova
povrina ovisi o veliini kole.
U Normativima su navedene neto povrine sportskih borilita. Zato igralitima za
sportske igre valja dodati tzv. prostor oko igralita (najmanje 1 m sa svake strane).
Kombinirano igralite gradi se u kolama s manjim brojem razrednih odjela. Na njemu
se moe po uzdunoj osi igrati rukomet i nogomet, a poprijeko koarka i odbojka.
Uz neka sportska borilita moe se, po potrebi, izgraditi gledalite.
Navedenoj neto povrini cjelokupnoga kolskog vjebalita treba dodati povrinu za
prometnice, zelenilo, meurazmake meu igralitima, higijenski i zvuni minimum.
Ako konfiguracija raspoloivoga zemljita za gradnju ne omoguuje smjetaj svih borilita
na jednoj razini, tada se pojedina borilita mogu organizirati na raznim visinama.
Igralita treba orijentirati duom osi u smjeru sjever-jug.
Ako je potrebno, pojedina se borilita mogu osvijetliti radi mogunosti njihova koritenja
u kasnijim veernjim satima.
Prostor za rekreativne aktivnosti (800 m
2
) namijenjen je raznim rekreacijskim aktiv-
nostima, npr. mali golf, boanje, stolni tenis (betonski stolovi) i dr. Ovi se sadraji ne
moraju grupirati na jednom mjestu.
U pravilu, prilikom vjebanja na kolskom vjebalitu uenici koriste pratee prostore
koji se nalaze uz dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu: svlaionice, sanitarije,
spremite za sprave, kabinet uitelja i dr. U protivnom, ako toga nema, tada uz kolsko
vjebalite treba izgraditi odgovarajue pratee prostorije koje e zadovoljiti osnovni
minimum u pogledu higijensko-zdravstvenih zahtjeva i funkcionalnosti.
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
89-92
Mathias Klotz:
kola u Santiago de Chileu, ile, 2000.
kolski trg na krovu dvorane
dvorana
Vjebalite A
Broj razrednih odjela u koli: 10 do 20
Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vjebalitu: 2
Ukupna povrina vjebalita: 8803 m
2
Sadraji koje treba ostvariti:
Staza za tranje duine 75 m i irine 5 m 375 m
2
Zaletite za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m 51 m
2
Bacalite kugle 200 m
2
Vjebalite sa spravama veliine 27x15 m 405 m
2
Igralite za koarku 26x14 m s prostorom oko igralita 30x16 m 480 m
2
Igralite za odbojku 18x9 m s prostorom oko igralita 24x13 m 332 m
2
Igralite za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igralita 56x34 m 1904 m
2
Prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu 800 m
2
Ukupna povrina 4574 m
2
Dodatak za brutto povrinu 4574 m
2
Ukupna brutto povrina vjebalita 9148 m
2
Vjebalite B
Broj razrednih odjela u koli: 20 do 32
Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vjebalitu: 3
Ukupna povrina vjebalita: 11290 m
2
Sadraji koje treba ostvariti:
Staza za tranje duine 75 m i irine 5 m 375 m
2
Zaletite za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m 51 m
2
Bacalite kugle 200 m
2
Vjebalite sa spravama veliine 27x15 m 405 m
2
Staza za poligon prepreka duine 70x4 m 320 m
2
Igralite za koarku 26x14 m s prostorom oko igralita 30x16 m 480 m
2
Igralite za odbojku 18x9 m s prostorom oko igralita 24x13 m 332 m
2
Igralite za rukomet 40x20 m s prostorom oko igralita 42x22 m 924 m
2
Igralite za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igralita 56x34 m 1904 m
2
Prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu 800 m
2
Ukupna povrina 5790 m
2
Dodatak za brutto povrinu 5790 m
2
Ukupna brutto povrina vjebalita 11580 m
2
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
93 vjebalite A
elementi za projektiranje
(prikazana je optimalna orijentacija terena,
te potrebni prostor oko igralita)
prostor za rekreativne sadraje
u slobodnom vremenu
94
vjebalite B
vjebalite
sa spravama
01 5 10 20
prostor za rekreativne sadraje
u slobodnom vremenu
vjebalite
sa spravama
2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje
U sklopu prostora za nastavu TZK moe se planirati kolski bazen koji se koristi kao
podruni za vie kola.
Bazen slui u nastavi za obuku neplivaa, nastavu plivanja i za kolska natjecanja.
Osim toga, ovi se bazeni mogu koristiti za rekreaciju uenika, a s odreenim reimom i
graana. Ukoliko se gradi bazen samo za obuku i nastavu plivanja, tada njegova veliina
moe biti 6x12,5 ili 8x16,67 m, to je bolje. Jedna takva bazenska koljka zadovoljava
tjedne potrebe 120 razrednih odjela (svaki odjel koristi bazen jedan kolski sat svakih 14
dana). Svijetla visina bazenske dvorane mora biti najmanje 3,40 m.
Bazen veliine 16,67x8 m, s promjenljivom dubinom
od 0,80 do 1,25 metara neto korisne povrine vode 133 m
2
Uporabni prostor oko bazena od 2 do 4 m 200 m
2
etiri skupne svlaionice po 12,5 m
2
50 m
2
Individualne svlaionice (12 prolaznih kabina, oko 100 ormaria) 100 m
2
Sanitarije (tuevi i WC-i) 50 m
2
Dvije svlaionice za uitelje, po 12 m
2
24 m
2
Prostorija kontrole pogona 6 m
2
Prostorija opreme i pribora za ienje i odravanje 12 m
2
Prostorija za kondicioniranje bazenske vode 32 m
2
Prostorija za kond. zraka u bazenskoj dvorani, svlaionicama i tuevima 18 m
2
Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadravanje 60 m
2
Ukupno 685 m
2
Dodatak za komunikacije maks. 30% od ukupne povrine 206 m
2
Sveukupno: 891 m
2
P
R
E
D
M
E
T
N
A

N
A
S
T
A
V
A
97 Hubert Bennett: bazen kole Pimlico,
London, Velika Britanija, 1971. 96 okvirne dimenzije malog kolskog bazena
95 funkcionalna shema bazena
n
e
is
t
i
h
o
d
n
ik
is
t
i
h
o
d
n
ik
ulazni
prostor
klub
s
a
n
it
a
r
n
i
p
r
o
p
u
s
n
ik
s
a
n
it
a
r
n
i
p
r
o
p
u
s
n
ik
trener
tehniki pogon sprem.
bazen
individualne
svlaionice
skupna
svlaionica
()
skupna
svlaionica
(M)
WC
D
R
U
T
V
E
N
I

P
R
O
S
T
O
R
I
98 sheme poloaja PVN-a unutar kolske zgrade
2.3. DRUTVENI PROSTORI
Drutveni ivot u koli sastavni je dio ukupnoga procesa rada i ivota u koli te se
odvija u svim prostorima kole. Meutim, predviaju se i zasebni prostori za odravanje
mnogih aktivnosti, kao to su npr. kolske priredbe, kazaline predstave, filmske
projekcije, odravanje javnih predavanja, uenikih i drugih izlobi, kolskih zabava i sl.
Vrsta, broj i veliina prostora namijenjenih za drutveni ivot kole odreuje se prema
karakteru kole, uzrastu uenika i aktivnostima koje se u koli organiziraju, te potrebama
lokalne sredine.
U koli se kao drutveni prostori planiraju sljedei prostori:
2.3.1. prostor za vie namjena (PVN)
2.3.2. knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima
(Biblioteno-informacijski centar / BIC)
2.3.3. blagovaonica.
2.3.1. Prostor za vie namjena (PVN)
Prostor za vie namjena je prostor u koli koji se polivalentno koristi za boravak i odmor
uenika te povremeno za manifestacije i odreene nastavne i izvannastavne aktivnosti.
Formira se od povrine koja se kao postotak dodaje neto povrini svih zatvorenih
prostora (bez podruja tjelesne i zdravstvene kulture). Taj postotak iznosi 65% od
ukupne neto korisne povrine radnih prostora zgrade (bez podruja TZK), te unutar
njega treba rijeiti sve komunikacije, zidove, prostore sanitarija i prostor za vie namjena
(PVN se dimenzionira s 0,25 m
2
po ueniku, odnosno 0,50 m
2
po uenikom mjestu).
Neke aktivnosti koje se mogu odvijati unutar PVN-a:
- predavanja (demonstracije, projekcije i sl.) za vei broj razrednih odjela
- izvoenje nastave iz likovne i glazbene kulture
- izvoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u kolskim zgradama manjega
kapaciteta (gdje ne postoji dvorana)
- kolska blagovaonica
- priprema i izvoenje kolskih priredbi, izlobi itd.
- sastanci uenikih zajednica i sastanci s roditeljima uenika
- organizacija izvannastavnih oblika rada i slobodnih aktivnosti...
Prostor za vie namjena je prostor u kojem uenici borave:
- prije poetka nastave
- poslije zavretka nastave
- tijekom odmora
- tijekom toplog obroka.
3 Gino Valle:
varijanta tipske kole,
4 Herman Hertzberger:
Montessori kola Apollolaan,
Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.
0 5 10 20m
1 Jorma Jrvi:
kola Brnd,
Helsinki, Finska, 1954.-55.
2 Radovan Niki, Edo midihen:
kola u Trnskom,
Zagreb, 1963.
3
1
2
4
kola Polygoon,
Almere, Nizozemska, 1990.-92.
5
Unutar PVN-a sastaju se uenici i uitelji svakodnevno i prema njemu su organizirani
prostori knjinice i itaonice (BIC) te prostori za likovnu i glazbenu kulturu.
U ovom se prostoru postavljaju izlobe uenikih radova, organiziraju priredbe kole,
postavlja se oglasna ploa, a moe se omoguiti i nabava sitnoga kolskog pribora.
On treba biti sveani prostor kole, dobro prirodno osvijetljen i s dobrom mogunou
prozraivanja; mora imati dovoljno elektrinih prikljuaka i instalirane elektrine
energije za specijalnu rasvjetu (reflektore) za pojedine nastupe, kao i platno za
filmske projekcije.
Prostor za vie namjena u direktnoj je vezi s ulaznim prostorom kole i izlazom na
prostore za odmor i igru. Pogodna veza s ulaznim prostorom omoguava koritenje
PVN-a nezavisno od reima rada u drugim nastavnim prostorima.
Njegova pozicija u koli ne mora biti centralna, ali on mora biti vezan na ulazni prostor
koji najneposrednije povezuje sve razliite sklopove kole:
- radne prostore za mlau dob (razredna nastava)
- radne prostore za stariju dob (predmetna nastava)
- radne prostore za organizaciju i koordinaciju rada
- prostor blagovanja s vezom na kuhinju i gospodarski sklop prostora
- prostore tjelesne i zdravstvene kulture.
Prostor za vie namjena treba tako oblikovati da te veze prihvaa tangencijalno.
PVN se moe povezivati i s prostorima viih katova, a u podu visinski diferencirati.
Vaan je odabir materijala za obradu zidova i podova, pri emu glavna orijentacija treba
biti usmjerena na trajnost i istou prostora te mogunost njegove dezinfekcije, pri
emu treba paziti na trokove izvedbe i kasnije odravanje.
2.3.2. Knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima
(biblioteno-informacijski centar osnovne kole)
Biblioteno-informacijski centar kole je sredinji informacijski prostor na raspolaganju
uenicima, uiteljima i drugim korisnicima. To je i sredite izvannastavne aktivnosti
koja je vezana za odgojno-obrazovni rad, slobodno vrijeme te kulturnu i javnu dje-
latnost kole.
Koristei knjinicu i itaonicu, uenici stjeu navike samostalnoga rada, proiruju i
produbljuju steena znanja, te ue kako da se koriste literaturom i drugim izvorima
informacija.
Veliina prostora predvienog za biblioteno-informacijski centar ovisi o broju uenika
odnosno broju razrednih odjela.
Prilikom programiranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika
jedne smjene (raunajui s veom smjenom), a radni prostor po jednom korisniku iznosi
D
R
U
T
V
E
N
I

P
R
O
S
T
O
R
I
Montessori kola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83.
2,0 m
2
. Tome treba dodati prostor za police s knjigama i prostor za unutarnji pristup, to
zajedno iznosi 5,50 m
2
za 1000 knjiga (rauna se do 10 knjiga po korisniku). Kod veih
biblioteno-informacijskih centara treba predvidjeti radni prostor bibliotekara do 15 m
2
,
ukljuujui i katalog, a prostor za tehniku i uskladitenje informacijske grae od 15 do
40 m
2
, ovisno o koliini informacijske grae (medijateka).
Zadovoljenje ovih veliina ovisit e o mogunosti u odreenoj situaciji. Ukoliko se bude
radilo o adaptaciji prostora ili njegovoj rekonstrukciji, morat e se te veliine reducirati,
odnosno prilagoditi uvjetima.
Smjetajem BIC-a neposredno uz ulaz, PVN i ope komunikacije omoguava se njegovo
koritenje nezavisno od reima rada u nastavnim prostorima.
Biblioteno-informacijski centar treba biti u sreditu kolske zgrade, na najpristupanijem
mjestu, zatien od buke i prejake insolacije.
Osnovne karakteristike prostora trebale bi biti udobnost, adaptibilnost i fleksibilnost.
Osnovna orijentacija toga prostora je sjeverna ili sjeveroistona strana. Najbolje
osvjetljenje je dnevno svjetlo. Umjetno svjetlo treba biti difuzno, boje dnevnog svjetla i
iznositi 150-200 luksa na radnoj plohi.
Biblioteno-informacijski centar osnovne kole ima prostor za:
- katalog
- davanje informacija i rad s korisnicima
- smjetaj informacijske grae u slobodnom pristupu za uenike
- smjetaj kompjutora dostupnih uenicima
- itaoniki prostor s dijelom za individualni rad, skupni rad i
koritenje AV materijala
- izlobeni prostor.
Biblioteno-informacijski centar je informacijsko-dokumentacijski centar kole pa je
poeljno da osim navedenih prostora za obavljanje osnovne djelatnosti ima prostor za
medijateku i nastavnu pripremu.
Organizacija prostora za navedene sadraje bit e razliita od sluaja do sluaja.
Meutim, prilikom programiranja i projektiranja treba voditi rauna o tome da prostor
bude fleksibilan, to valja ostvariti odabiranjem najpovoljnijih konstruktivnih rjeenja
i odgovarajuih materijala za izgradnju. Ako je BIC jednoprostoran, pri organiziranju
odluujuu ulogu imaju namjetaj i oprema. Meutim, u svakom sluaju za navedene
se sadraje mora nai odgovarajui prostor.
Namjetaj i tehnika oprema omoguavaju pravilan smjetaj i uvanje informacijske
grae, te korisnicima pruaju sve pogodnosti za njihova boravka i rada u biblioteno-
informacijskom centru. Oprema mora biti funkcionalna, jednostavnih oblika, napravljena
od odgovarajuih materijala, pogodnih za odravanje. Karakteristika namjetaja i opreme
treba biti jednostavnost, fleksibilnost, stabilnost i mogunost nadograivanja. Pri izboru
opreme treba voditi rauna o jedinstvu stila te skladu boja i oblika. Namjetaj je pokretan
D
R
U
T
V
E
N
I

P
R
O
S
T
O
R
I
106 Herman Hertzberger: kola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92.
102-105 James Stirling: obrazovni centar Olivetti,
Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.
primjer je uvrten zbog prostornih mogunosti
polivalentne dvorane, usporedive s PVN-om kole
kolska ulica
za potrebe preoblikovanja prostora ili transporta.
Vei dio informatike i AV opreme kole smjeten je u biblioteno-informacijskom
centru kole ili se iz njega distribuira.
Za odreivanje normativa za nastavna pomagala predlau se kvantitativni standardi
koji uzimaju u obzir broj uenika. Pri projektiranju novih kola potrebno je, uz ostalo,
planirati i instalacijske kanale i fiksne elektrine instalacije za optimalan broj pomagala.
U multimedijskom prostoru biblioteno-informacijskog centra najpovoljnije je koristiti
podne kanale koji mogu univerzalno posluiti za antenske i video kabele, daljinsko
upravljanje AV tehnikom, razvoj kompjutorskog sustava komunikatora i sl. Opremanje
kole obavlja se postupno dok se ne postigne standard koji je ovdje predloen.
Nastavna pomagala u BIC-u:

Veliina kole do do do do vie od
(broj uenika) 350 500 700 1000 1000
- grafoskop 2 4 5 6 7
- dijaprojektor 1 2 3 4 5
- TV s AV tehnikom (VHS, DVD) 2 5 6 8 10
- kinoprojektor, LCD projektor 1 1 2 2 3
- muzika linija 1 1 1 1 1
- ploa s mekom oblogom 4 8 12 16 18
- magnetna tabla 4 8 12 16 18
- scanner 1 1 1 1 1
- kompjutor s monitorom 8+1 8+1 10+1 15+1 15+1
- LAN / beini LAN + + + + +
- (mreni) printer 1 1 1 1 1
Moduli su specijalni elektroniki ureaji koji funkcionalno povezuju AV pomagalo pri
prezentiranju kombiniranih AV programa, npr.: kasetofon - dijaprojektor, mikrokompjutor
- magnetoskop, mikrokompjutor - sustav komunikatora i sline kombinacije.
Osnovnu opremu za uvanje i smjetaj informacijske grae ine police, ormari i
vitrine. Police mogu biti jednostrane ili dvostrane. Izrauju se od metala, drva, plastike
i omoguuju pomicanje. Horizontalne plohe polica mogu se pomicati ovisno o visini
knjiga ili predmeta. Polica duine 1 m omoguuje smjetaj do 35 knjiga, a irina iznosi
25 i 35 cm. Police u biblioteno-informacijskom centru visoke su 120 cm i imaju
najvie 5 horizontalnih redova. Ako je smjetajni prostor biblioteno-informatikog
centra manji, police mogu biti vie, ali ne vie od 185 cm. Prostor meu policama iznosi
90 cm, a glavni prolaz 120 cm. Sve police moraju imati drae za knjige za horizontalno
uvrivanje. Na vidnim su mjestima na polici odgovarajue oznake.
Tekua periodika od 1 godine u slobodnom pristupu postavljena je tako da je naslov
D
R
U
T
V
E
N
I

P
R
O
S
T
O
R
I
107 knjinica
108 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjinica
2.3.3. Blagovaonica
Predvia se kod kola veih od 240 uenika.
Dimenzionira se 0,80 m
2
/uenikom mjestu kole, uz pretpostavku da se hrana dijeli u
dvije do tri smjene. Prostor blagovaonice mora imati prirodnu ventilaciju i osvjetljenje,
kod ega povrina prozora mora biti veliine najmanje 1/6 podne povrine.
Uz blagovaonicu valja omoguiti pranje ruku prije konzumacije, a dimenzionira se s
jednom slavinom na 10 uenika u smjeni.
Ako je blagovaonica poseban prostor uz kolsku zgradu, ona mora imati svoju garderobu
i prostor sanitarnih ureaja.
D
R
U
T
V
E
N
I

P
R
O
S
T
O
R
I
109 Martorell, Bohigas, Mackay: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972.
publikacije uvijek vidljiv. Najuobiajeniji tip ovih polica slian je policama za knjige, samo
to su horizontalne pregrade u blagom nagibu. Na 1 m police stane 3-4 asopisa,
odnosno 18-24 primjeraka. Ogranienje visine isto je kao i kod polica za knjige.
Namjetaj za AV grau izraen je od metala ako se uva u spremitu, a od drva, metala
ili u kombinaciji ako se nalazi u slobodnom prostoru. Bitno je da bude izraen tako da
osigurava pravilno uvanje i koritenje te vrste grae. Visina i irina ormara i polica
jednaka je dimenzijama polica za knjige, osim dubine koja je kod ormara 40 cm, a kod
vitrina 35 cm. Stalak s ormariem za TV prijamnik i policom za magnetoskop visok je
169 cm, irok 85 a dubok 56 cm. Ormar s policama za AV tehniku je ovih dimenzija:
visina 190, irina 100 i dubina 56 cm.
Ormari za katalog moe biti jednostrani ili dvostrani, izraen od metala, drva ili u
kombinaciji razliitih materijala. Ladice ormaria dimenzionirane su prema katalokom
listiu. Visina katalokog ormaria iznosi 120 i 150 cm.
Osnovni namjetaj itaonikoga dijela biblioteno-informacijskog centra jesu stolovi
i stolice. Stolovi se izrauju od odgovarajuih materijala koji se lako odravaju,
ne reflektiraju svjetlo i nisu tetni za zdravlje. Dimenzije stola su 90x60x75 cm za
individualni rad i 150x75 cm za skupni rad. Za materijal od kojega se proizvode stolice
vrijedi isto to i za materijal stolova. Visina stolice iznosi 30-46 cm. Stolovi za rad s
korisnicima mogu biti u obliku pulta, od jednog ili vie dijelova, ili pak kao pisai stol.
Izrauju se od drva ili u kombinaciji metal-drvo. Plastika moe biti upotrijebljena za
izradu pretinaca. Stol te vrste mora osigurati prostor za pisai stroj u sklopu radnog
stola ili na posebnom daktilografskom stoliu. Radni stolovi izrauju se u dimenzijama
120x60x75, 160x70x75 cm ili 150x75x75 cm.
Osnovno sredstvo horizontalnog transporta jesu kolica za knjige. Mogu posluiti i kao
pomona povrina za odlaganje vraenih, odnosno neobraenih publikacija. Izrauju
se od odgovarajuih materijala. Kolica imaju ruicu, gumene kotae koji su okretni, a
dimenzije su im: duina 100 cm, irina 40-45 cm i visina 75 cm.
Vitrine i panoi neophodna su oprema za izlaganje knjiga i drugoga materijala. Vitrine
mogu biti vertikalne ili horizontalne. Sav izloeni materijal mora biti zatien i osiguran.
Dimenzije ovih dijelova opreme prilagoene su ostalome namjetaju.
U sklopu BIC-a, za potrebe knjinice smjeta se u knjinici kompjutor dostupan
bibliotekaru. Osim toga, u BIC-u su smjeteni i kompjutori koji su na raspolaganju
uenicima.
Ovisno o broju uenika i odjela u koli broj kompjutora je kako slijedi:
za bibliotekara: za uenike:
- do 16 odjela 0 0
- od 16 do 24 odjela 1 1-5
- od 25 do 32 odjela 1 2-10
- vie od 32 odjela 1 2-10
blagovaonica
2.4. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE
Ovi prostori objedinjuju pedagoku i administrativnu slubu kole te rjeavaju zahtjeve
prema cijelom uiteljskom kolektivu, uenicima i treim - vanjskim osobama.
Zbog toga je poeljno da se ovi prostori smjetaju u prizemlje, s jednostavnom i
preglednom vezom na ulazni prostor kole.
Pristup za roditelje i nastavnike, kratak i pregledan, ne smije ii preko ostalih prostornih
sklopova namijenjenih nastavi. Sklop prostora za organizaciju i koordinaciju rada ne bi
smio biti prolazan za ostale sklopove, ali treba biti pristupaan.
Ovaj prostorni sklop ine:
2.4.1. zbornica
2.4.2. soba ravnatelja kole
2.4.3. soba tajnika
2.4.4. soba struno-razvojne slube
2.4.5. soba administracije
2.4.6. arhiva
2.4.7. sanitarije uitelja.
Svi ovi prostori moraju imati dobre uvjete za rad: prirodno osvjetljenje, prozraivanje,
grijanje, zatitu od sunca, telefonske veze, a opremu adekvatnu zadacima koji se u
njima obavljaju.
Ti su prostori meusobno povezani neposrednim vezama, prema karakteru pojedinih
radnih prostora, i zajednikom komunikacijskom povrinom. Ovom povrinom treba
rijeiti i omoguiti nunost ekanja stranaka (nia, klupa, stoli i sl.), pristup do
garderobe te do prostora sanitarnih ureaja ovih radnika i, eventualno, ajne kuhinje.
U ovom komunikacijskom prostoru treba rijeiti i prostor pribora i sredstava
za ienje.
2.4.1. Zbornica
Zbornica je mjesto okupljanja svih uitelja kole, mjesto izmjene iskustava i rezultata
rada, odravanja zajednikih sjednica i mjesto odmora izmeu nastavnih sati.
Veliina zbornice ovisi o broju uitelja u veoj smjeni, a valja raunati s povrinom
od 2,5 do 3,0 m
2
/uitelju. Opremom treba omoguiti smjetaj razrednih dnevnika i
uiteljske biblioteke te osigurati mjesto svakom uitelju (za sjednice i obavljanje manjih
administrativnih poslova).
U sklopu zidnih povrina treba predvidjeti povrinu za raspored sati i druge
O
R
G
A
N
I
Z
A
C
I
J
A

I

K
O
O
R
D
I
N
A
C
I
J
A

R
A
D
A
zbornica
arhiva WC
SRS ravnatelj
pedagog tajnik
admini-
stracija
prijem
roditelja
111 Neven egvi:
zbornica
112 zbornica
110 shema prostornog sklopa
organizacije i koordinacije rada kole
pismene obavijesti kole.
Uz zbornicu (bolje) ili unutar nje treba osigurati prostor za uiteljsku garderobu s
umivaonicima, ako to nije rijeeno u kabinetima uitelja.
2.4.2. Soba ravnatelja kole
Radni prostor ravnatelja (10-16 m
2
) je prostor koji treba omoguiti nesmetani rad i
kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima, te s treim osobama. Usmjeravanje ovih
kontakata i realizaciju obino izvrava tajnik kole. Uz taj radni karakter, ovaj prostor ima
i reprezentativni karakter, adekvatan veliini i ulozi kole u naselju.
Taj je prostor neposredno vezan i s radnim prostorom tajnika.
Oprema valja omoguiti rad sa svim administrativnim djelatnicima i razgovore s manjim
brojem osoba.
2.4.3. Soba tajnika
Radni prostor tajnika (9-12 m
2
) ostvaruje funkcionalne veze sa strankama i pristup
aktualnoj arhivi, neposrednu vezu sa sobom ravnatelja i prostorom administracije
kole. Opremu ovog prostora treba uskladiti s poslovima i zadacima koje obavlja tajnik
- pisanje, pisanje na stroju, telefon i dr.
2.4.4. Soba struno-razvojne slube
U radnim prostorima pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa (9-36 m
2
)
istrauju se, planiraju i programiraju odnosi uitelj - uenik, uenik - uenik, roditelji -
- kola putem sastanaka, dogovora, testova i drugih oblika suradnje. Opremom
je potrebno osigurati radno mjesto za pisanje i pisanje na stroju, izradu testova i
arhiviranje materijala, pohranu literature i prostor za obavljanje individualnog ili rada s
manjim skupinama.
2.4.5. Soba administracije
Radni prostor administracije (12-16 m
2
) je prostor u kojem se obavlja ekonomsko-
-financijsko poslovanje kole s dva ili, kod veih kola, s tri radna profesionalna mjesta.
Svako radno mjesto mora imati mogunost pisanja i pisanja strojem te zajedniku
telefonsku vezu. Neposredno je povezan s prostorom tajnika kole.
2.4.6. Arhiva
U ovom prostoru (12 m
2
) pohranjuje se aktualna arhiva i kolska dokumentacija.
2.4.7. Sanitarije uitelja
Prostori sanitarnih ureaja za uitelje dimenzioniraju se:
za 20 uitelja: 1 pisoar + 1 WC kabina,
za 20 uiteljica: 2 WC kabine.
U odvojenim pretprostorima treba predvidjeti toliko umivaonika koliko je ugraeno
sanitarnih ureaja za muke odnosno enske uitelje. Sve ostale preporuke o ureenju
tih prostora vrijede kao i kod sanitarnih prostora uenika.
O
R
G
A
N
I
Z
A
C
I
J
A

I

K
O
O
R
D
I
N
A
C
I
J
A

R
A
D
A
113,114 Neven egvi:
prizemlje
zbornica
kat
115 Radovan Niki:
kola u Dubravi, Zagreb, 1960. prizemlje
2.5. GOSPODARSKI PROSTORI
Namjena, broj i veliina prostora za gospodarske servise utvruje se prema vrsti kole,
kapacitetu kolske zgrade i nainu opskrbe, odnosno osiguranja energetskih potreba.
2.5.1. kuhinjski pogon
2.5.2. energetsko-tehniki blok.
2.5.1. Kuhinjski pogon
Kuhinjski pogon obuhvaa:
2.5.1.1. kuhinja sa spremitem
2.5.1.2. spremite
2.5.1.3. sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.
2.5.1.1. Kuhinja sa spremitem
Prehrani djece u koli pripada vano mjesto u sklopu drutvene brige o djeci, a ima veliko
znaenje za odravanje njihove fizike i psihike kondicije te pravilan i zdrav razvoj.
Prehrana je, prema tome, sastavni dio organizacije rada kole, a kod kola s produenim
boravkom ona je jo naglaenija.
Priprema hrane za potrebe uenika organizira se na dva naina:
- kola samostalno nabavlja hranu i priprema obroke,
- kola distribuira nabavljenu hranu koja se priprema na centralnom mjestu.
Uz ove osnovne oblike, prehrana djece moe se realizirati i njihovom kombinacijom,
prilagoenom potrebama i uvjetima kole, odnosno uvjetima nabave namirnica ili
pripremljene hrane, tj. organizacijom kuhinje za pripremu toplog obroka - ajne kuhinje,
ili kuhinje za pripremu i distribuciju hrane.
Prema tome, veliina potrebnih prostorija za te namjene utvruje se prema vrsti,
kapacitetu kolske zgrade i nainu opskrbe.
Tehnoloki proces pripremanja hrane zahtijeva detaljniju organizaciju prostora kuhinje
- kako s njene higijenske strane, tako i s njene tehnoloke i ekonomske strane, i
to zbog skupoe i prostora i ureaja, a sve prema odabranim potrebama kole i
uenika te uz maksimalno potovanje higijenskih mjera i strogoga dijeljenja istog od
neistog prostora.
Prostor kuhinje mora imati dobru ventilaciju i dobro osvjetljenje.
Tehnoloki projekt kuhinje sastavni je dio tehnike dokumentacije kolske zgrade. 116 funkcionalna shema gospodarskih prostora
garderoba
osoblja
WC
kotlovnica
smee
ekonom
spremite
spremite
kuhinja
office
blagovaonica
istaica
ope
gosp.
spremite
radionica
kunog
majstora
WC
garderoba
osoblja
blagovanje
osoblja
g
o
s
p
o
d
a
r
s
k
o
d
v
o
r
i
t
e
e
n
e
r
g
e
t
s
k
o
-
t
e
h
n
i
k
i

b
l
o
k
k
u
h
i
n
j
s
k
i

p
o
g
o
n
veza sa sustavom
kolskih komunikacija
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
I

P
R
O
S
T
O
R
I
gospodarski
ulaz
Kuhinjsko spremite dimenzionira se shodno kuhinji i lokalnim uvjetima, a mora
sadravati:
- ostavu za suhu hranu, povre, te za konzumnu robu i kruh
(brano, eer, ulje, ocat i sl.),
- hladionike za meso i suho meso, te za mlijeko i mlijene proizvode.
2.5.1.2. Spremite za zimnicu
Ovo spremite treba predvidjeti u kolama kod kojih nije mogua dnevna
opskrba hranom.
2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja
Broj i veliina prostorija za osoblje kuhinje odreuje se prema vrsti i kapacitetu kuhinje,
a obvezno sadravaju:
- garderobu s dvodijelnim ormarima,
- prostor sanitarnih ureaja s umivaonikom, tuem i WC-om.
2.5.2. Energetsko-tehniki blok
Energetsko-tehniki blok ine:
2.5.2.1. kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad)
2.5.2.2. radionica kunog majstora
2.5.2.3. garderoba i sanitarije tehnikog osoblja
2.5.2.4. ope gospodarsko spremite
2.5.2.5. garderoba i sanitarije istaica
2.5.2.6. prostor za odlaganje smea.
2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i eventualni otpad)
Zagrijavanje zgrade, gdje je god mogue, treba predvidjeti sustavom centralnoga grijanja
zbog istoe, ekonominosti u odravanju i efikasnosti koritenja toplinske energije.
Ureaji centralnoga grijanja organiziraju se u kotlovnici. Gorivo ili energija odabiru se
shodno lokalnim uvjetima: drvo, ugljen, plin, ulje, elektrika.
Ovisno o izboru goriva dimenzionira se i projektira prostor za uskladitenje goriva i
eventualnog otpada (ljaka, pepeo). Zagrijavanje ogrjevnih tijela parom nije doputeno.
Kotlovnica se dimenzionira prema veliini kole i prema izboru izvora energije.
Ona mora biti pristupana i izvana, a posebice je vano rijeiti gospodarski (kolni) prilaz
koji ni u kojem sluaju ne smije biti ispred trakta uionica, kao ni na strani glavnog
ulaza u kolu.
Dimnjak se postavlja tako da vjetrovi ne zanose dim u nastavne prostorije.
Kotlovnicom upravlja ovlateni radnik: loa, i njegovo radno vrijeme ne poklapa se s
radnim vremenom ostaloga tehnikog osoblja, pa je time neovisan pristup kotlovnici
jo vaniji.
Loa u kotlovnici ima priruni radni stol s alatom za odravanje kotlovnice i skla-
dita goriva.
Garderoba i praonica loaa mogu se smjestiti unutar garderobnih prostora ostaloga
tehnikog osoblja.
Kotlovnica mora udovoljavati propisima zatite pri radu i zatite od poara pa u osnovi
mora imati odvojen pristup i izlaz za nudu.
Projekt instalacije centralnoga grijanja s mreom razvoda i tehnoloki projekt kotlovnice
sastavni su dio dokumentacije za izvedbu kolske zgrade.
2.5.2.2. Radionica kunoga majstora
Slui za popravak inventara - namjetaja i opreme, te pohranu alata i materijala za
popravak u zgradi.
2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja
Sastoje se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih ureaja s
umivaonikom, tuem i WC-om.
2.5.2.4. Ope gospodarsko spremite
Ovo spremite slui za odlaganje oteenoga kolskog inventara, namjetaja i opreme.
2.5.2.5. Garderoba i sanitarije istaica
Sastoji se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih ureaja s
umivaonikom, tuem i WC-om. Spremita pribora i sredstava za ienje smjetena su
po traktovima kolske zgrade i obino su veliine 2-3 m2.
2.5.2.6. Prostor za odlaganje smea
Prostor za odlaganje otpadnih tvari i smea mora biti neposredno vezan na mogunost
odvoza, tj. na gospodarsko dvorite kolske zgrade, ali strogo odijeljen od prostora za
prijam i skladitenje hrane. Prostor mora biti prirodno ventiliran te tako osiguran da se
onemogui pristup ivotinjama i insektima.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
I

P
R
O
S
T
O
R
I
2.6. OSTALI PROSTORI
2.6.1. ulaz
2.6.2. komunikacije
2.6.3. sanitarije za uenike
2.6.4. stan domara
2.6.5. stan uitelja.
2.6.1. Ulaz
Ulaz u kolsku zgradu postavlja se na uoljivom i lako pristupanom mjestu u odnosu
na prilaz zgradi. Preko kolskog trga, kroz natkriveni ulaz - trijem i ulazna vrata (koja se
moraju rjeavati vjetrobranom u svim klimatskim podrujima) ulazi se u kolsku zgradu.
U kolskim zgradama manjega kapaciteta obino se postavlja zajedniki ulaz za uenike
i nastavnike, ime se osigurava efikasan nadzor.
Ulaz u kolsku zgradu mora biti udaljen od prometnice najmanje 30,0 m.
Kao elementi ulaza obrauju se:
2.6.1.1. trijem
2.6.1.2. vjetrobran
2.6.1.3. ulazni prostor
2.6.1.4. vratarnica
2.6.1.5. garderoba uenika.
2.6.1.1. Trijem
Ispred ulaza za uenike postavlja se trijem (nadstrenica) radi okupljanja djece i zatite
od kie, vjetra itd.
Trijem je sastavni dio trga koji naglaava ulaz u kolsku zgradu. Minimalne je povrine
- za sve kole - 40 m
2
. On neposredno formira ulaz u kolsku zgradu.
U trijemu treba predvidjeti i mogunosti sjedenja, a na podesnome mjestu esmu s vie
vertikalnih mlazova.
2.6.1.2. Vjetrobran
Vjetrobran se dimenzionira prema broju uenika (korisnika), a irina ulaznih vrata
iznosi 0,5 cm/ueniku. Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata u koli iznosi 90 cm,
odnosno dvokrilnih vrata 150 cm.
Dubina vjetrobranoga prostora tako je dimenzionirana da se vrata meusobno ne
sudaraju te da je osiguran siguran izlaz i ulaz. Najmanja irina vjetrobrana je 2,0 m, a
dubina 2,20 m.
117 Jorma Jrvi: kola Brnd,
Helsinki, Finska, 1954.-55.
118 Radovan Niki:
kola u Dubravi, Zagreb, 1960.
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
trijem
trijem
Vrata se u vjetrobranu otvaraju u smjeru izlaza. Vrata prema vanjskom prostoru
su zaokretna (krila proviena automatskim zatvaraima), a prema unutranjem su
mimokretna.
U podu vjetrobranskoga prostora treba upustiti povrinu poda za debljinu brisaa za
obuu. U trijemu, ispred ulaznih vrata, treba osigurati strugalo za otklanjanje blata
s obue.
2.6.1.3. Ulazni prostor
Ulazni prostor u kolskoj zgradi zapravo je prostorna veza ulaza i opih komunikacija.
To je prostor izmeu vjetrobrana, prostora za vie namjena, garderobe za uenike i
komunikacija kole. Dimenzionira se s 0,05-0,08 m
2
po ueniku, a obraunat je u
sklopu 65% neto povrine.
2.6.1.4. Vratarnica
Postavom vratarnice treba osigurati nadzor ulaza u kolsku zgradu.
Vratarnica moe biti u vjetrobranskom prostoru ili u ulaznom prostoru kao slo-
bodno stojea.
2.6.1.5. Garderoba za uenike
Sredinja garderoba slui za uenike od V. do VIII. razreda. U prostoru garderobe treba
omoguiti skidanje i odlaganje odjee i obue te obuvanje kolske obue.
Obino je smjetena neposredno uz ulazni prostor i organizirana tako da osigurava
protok bez zastoja. Poeljno je da se garderobni prostor formira po razrednim odjelima.
Prostor u kojem se organizira garderoba mora biti dobro prirodno osvijetljen i prozraivan.
Temperatura garderobnih prostora ne smije biti nia od 18C. Vaan je odabir materijala
kod projektiranja garderobe. Preporuuju se trajne i jednostavne konstrukcije koje
omoguavaju prozranost, odravanje istoe i provoenje dezinfekcije prostora
garderobe.
Garderobe se dimenzioniraju s 0,15 m
2
/uenikom mjestu.
Osim kao poseban prostor, garderoba se moe organizirati i kao otvoreni prostor s
mobilnim garderobnim ormarima, ijim se pomicanjem prostor garderobe moe koristiti
i za druge namjene.
Odjeu treba vjeati na vjealice podeene uzrastu uenika na udaljenosti od 18,0 cm,
ako su sve vjealice na istoj visini, odnosno na udaljenosti od 15,0 cm ako se vjealice
postavljaju na izmjeninu visinu.
U sklopu vjealice treba rijeiti odlaganje kapa i kiobrana. Ispod vjealice treba
predvidjeti usku klupicu od 30,0 cm irine, ispod koje se na reetkastu policu, izdignutu
za 10-15 cm od poda (radi suenja), odlae obua.
Svijetla irina - udaljenost izmeu vjealica (nosa vjealica - stijena) jest 120,0 cm.
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
119 Antun Ulrich: kola na Pantovaku, Zagreb, 1952. vjetrobran
120-123 garderobni prostor - primjeri
Sredinje garderobe organiziraju se u pravilu kod kola koje imaju pretenu nastavu u
specijaliziranim uionicama ili se ak koriste radna odijela pri ostvarivanju odreenih
oblika nastave.
Kod podrunih kola gdje se okupljaju uenici iz udaljenih naselja s neasfaltiranim
cestama, takoer se preporuuje organiziranje sredinje garderobe uz ulazni prostor.
Te bi garderobe trebale imati mogunost pranja obue, pa se preporuuje osiguranje
tekue vode i korito za pranje.
Za uenike od I. do IV. razreda garderoba se organizira unutar komunikacijskih povrina
sklopa razredne nastave.
2.6.2. Komunikacije
U pravilu razlikujemo:
2.6.2.1. horizontalne komunikacije - hodnici
2.6.2.2. vertikalne komunikacije - stubita.
2.6.2.1. Hodnici
Hodnici slue ponajprije za prilaz pojedinim prostorijama i za povezivanje pojedinih
dijelova zgrade. Meutim, mogu imati i druge funkcije, uglavnom one koje su vezane
za prostorije koje povezuje hodnik. To mogu biti: ukljuenje dijela hodnika u sustav
uionice, rekreacija uenika tijekom odmora, distribucija hrane, izlaganje uenikih i
drugih radova, garderoba i dr. Tada je potrebno proiriti hodnik kako bi se osigurala
dostatna propusna mo.
Elementi za dimenzioniranje hodnika (za prostorne sklopove namijenjene nastavi i
drutvenom ivotu kole):
- minimalna irina hodnika za jednotrakt (za 2 uionice) = 180 cm
- 4 uionice u jednotraktu 240 cm
- minimalna irina hodnika za dvotrakt = 300 cm.
Za svaku daljnju uionicu irina se hodnika poveava za 30 cm.
Kako je najdulji put (propisan tehnikim normativima za zatitu od poara) iz uionice do
stubita (izlaza) maks. 30 m, za dimenzioniranje hodnika uzima se kao najvea duina
hodnika s 4 uionice na jednoj strani hodnika.
h (irina hodnika)
- 2 uionice u jednotraktu
h=180 cm
- 4 uionice u jednotraktu
h=240 cm (180+2x30)
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
124, 125 Arne Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952.
nadsvjetla u hodnicima
- 4 uionice u dvotraktu
h=300 cm
- 6 uionica u dvotraktu
h=360 cm (300+2x30)
- 8 uionica u dvotraktu
h=420 cm (300+4x30)*.
Minimalna visina hodnika jest 240 cm.
Vrata uionica otvaraju se prema hodniku, za 180, a smjer otvaranja vrata suprotan
je od smjera izlaza (evakuacijski put). Luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovinu
irine hodnika.
Ako su uionice s obje strane hodnika (dvotrakt), tada vrata nasuprotnih uionica
trebaju biti, po duini hodnika, razmaknuta za > 2 irine vrata.
Hodnici moraju biti dobro prirodno osvijetljeni i ventilirani putem otklopnih prozora. Nije
dobro samo eono osvjetljenje hodnika. Ukoliko su u hodnicima organizirane garderobe,
njihova je ventilacija jo vanija, a organizacija garderobe ne smije se stvarati na tetu
minimalne svijetle irine hodnika.
Materijali koji e se primijeniti u izvedbi tih prostora moraju biti takvi da se dadu lako
istiti i dezinficirati, i to koji ne upijaju mirise. Preporua se upotreba materijala sa to
manje ili uope bez sljubnica.
Poeljno je osigurati mogunost pranja zidova hodnika, i to do visine 130 cm (ili vie).
Hodnici su u pravilu ravni - horizontalni, a ako se u njima svladavaju odreene visinske
razlike terena, nije doputeno koristiti manji broj stuba od tri u jednome nizu.
Hodnici u ostalim sklopovima kolske zgrade iroki su 1,5 m.
* razliiti izvori daju razliite uvjete za dimenzioniranje hodnika s vie uionica:
Upute za programiranje - projektiranje i izgradnju osnovnih kola, Struna biblioteka SAH-a, 1965.:
... duina se hodnika rauna sa najvie 4 uionice, jer se kod veeg broja razreda mora interpolirati jo jedno
stubite koje odtereuje hodnik ...
... kod dvotrakta mjerama za irinu hodnika u jednotraktu treba dodati jo 50 cm ...
M. Baylon: kolske zgrade, 1958.:
... irina za slobodnu komunikaciju ne bi trebala biti manja od 180 cm kad se radi o hodniku sa 2 do 3
klasine uionice. Za svaku daljnju uionicu irina se poveava za oko 30 cm, to znai da se za svakog
uenika poveava uglavnom za 1 cm ...
E. Neufert: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002.:
irina za prilaz (+c) pri emu je:
c 1,0 m
+0,7 m za 100 uenika od 100 - 500 u.
+0,5 m za 100 uenika od 500 - 1000 u.
=irina vratnog krila
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
2 uionice u jednotraktu
4 uionice u jednotraktu
4 uionice u dvotraktu
6 uionica u dvotraktu
8 uionica u dvotraktu
otvaranje u smjeru evakuacije
180
240
300
360
420
126 dimenzioniranje hodnika
2.6.2.2. Stubita
Broj stubita ovisi o nainu rjeenja sklopova kolske zgrade i o broju uenika, pri emu
treba izbjegavati suvie iroka stubita.
Broj i poloaj stubita odreen je i zahtjevom da izlaz iz krajnje prostorije bude
najvie 30 m udaljen od stubita. Iz toga slijedi da je 60 m maksimalni meusobni
razmak stubita.
Stubite u kolskoj zgradi mora biti uoljivo i neposredno povezano s opim komu-
nikacijama (ulazni prostor, hodnici).
Pri projektiranju stubita potrebno je dimenzionirati visinu i irinu stube, irinu kraka
stubita i irinu podesta.
Visinu i irinu stube, s obzirom na manji korak djece, treba raunati po formuli:
2v+=61 cm, pri emu visina stube nije vea od 16 cm, a najpogodnije su visine od
13 do 15 cm. Gazite stube je horizontalna povrina, a elo je u nagibu prema nastupnoj
plohi (kut neto manji od 90).
irina stubinoga kraka mjeri se kao svijetla irina izmeu rukohvata. Minimalna
irina stubinoga kraka za 60 uenika (dvije uionice) jest 120,0 cm. Za sljedee
dvije uionice irina kraka se poveava za 30,0 cm (0,5 cm/u.) itd. Kod stubita sa
irinom kraka do 150 cm, rukohvat moe biti samo s jedne strane, dok se na stubinim
krakovima irim od 150 cm postavlja na obje strane, a kod stubinoga kraka irine
240 cm i u sredini (srednji rukohvat je dvostruk). Rukohvate treba tako projektirati da se
onemogui sklizanje po njima.
irina podesta (p) dimenzionira se tako da se mjeri svijetle irine kraka doda
20,0 cm.
p = k + 20,0 cm
Stubita moraju biti odijeljena proirenim podestom od horizontalnih komunikativnih
povrina kole, a zbog propuha i vratima. Pritom treba paziti da vratna krila ne zadiru
bitnije u prostor horizontalnih komunikacijskih povrina i da ne ometaju kretanje
po njima.
Stubita u sklopovima namijenjenim organizaciji i koordinaciji rada te gospodarstvu
dimenzioniraju se prema funkciji, a na osnovi opih standarda za arhitektonsko
projektiranje.
Stubita moraju biti prirodno osvijetljena i ventilirana.
Povoljnije je bono osvjetljenje stubita od eonoga.
Ako se za komunikaciju u kolskoj zgradi koristi rampa, tada nagib rampe smije biti
maksimalno 10% do12%.
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
skica sredinjega prostora kole
Montessori College Oost,
Amsterdam, Nizozemska, 1999.
stubita kao tribine/prostor okupljanja
radni prostori na galerijama
zaokretne radne plohe
konceptualni dijagrami
2.6.3. Sanitarije za uenike
Sanitarije za uenike ini prostor za WC kabine s pretprostorom u kojem su umivaonici.
Svaka sanitarna grupa sastoji se iz enskog i mukog dijela, koji imaju potpuno
odvojene pretprostore.
Sanitarijama valja posvetiti posebnu pozornost (lociranje unutar kolske zgrade,
odnos prema vanjskim povrinama, dimenzioniranje potrebnoga prostora, obrada
povrina...).
To su prostori ijim koritenjem uenici stjeu higijenske navike, ali i prostori koji
mogu biti izvori infekcije i oneienja zraka drugih prostora kole. Ukoliko se njihovu
higijenskom odravanju ne posveuje dovoljna pozornost, tada i dobro projektiran
prostor bez paljive njege postaje vrlo brzo prostor neugodan za okolinu.
Dimenzioniranje potrebnoga broja sanitarnih ureaja provodi se prema sljedeem
proraunu:
- za 30 uenica potrebno je osigurati 2 WC kabine
- za 30 uenika potrebno je osigurati 1 WC kabinu +1,5 pisoar
- za 30 uenica, odn. 30 uenika, potrebno je u pretprostoru osigurati 1 umivaonik
- potrebno je osigurati barem 1 WC kabinu za invalidnu djecu.
Prostor sanitarnih ureaja treba vezati za komunikacijske povrine kole te obvezno
prirodno osvjetljavati i prozraivati. Poeljna je orijentacija prema neosunanim
vanjskim povrinama.
Ulaz u prostore sanitarnih ureaja treba biti uvuen od komunikacijske povrine, pa se
u tom degamanu moe ugraditi - instalirati izvor pitke vode.
Zidovi i podovi moraju biti izvedeni kao hladni i nepropusni radi lakeg ienja i
dezinfekcije; podovi su u nagibu prema podnim slivnicima (sifonima) koji se lociraju na
optimalnim mjestima lakog pristupa - radi ienja prostora i za kontrolu protoka vode.
Pregradni zidovi izmeu prostora sanitarnih ureaja mukih i enskih kabina, kao i
pregradni zidovi izmeu pretprostora i prostora sanitarnih ureaja, moraju biti izvedeni
od poda do stropa.
Svi zidovi trebaju biti obloeni keramikom do visine vrata kabine.
Preporuuje se da su pregrade izmeu kabina izdignute od poda 15 cm (radi ienja i
ventiliranja), te da su minimalne visine do visine vrata kabine (200 - 210 cm).
Prostori sanitarnih ureaja moraju biti prirodno osvijetljeni i prirodno prozraivani.
Poeljno je predvidjeti i projektirati ugraene ventilacijske kanale za prirodnu ventilaciju
ako su prozori zatvoreni tijekom praznika (zimi - ljeti) ili zbog vremenskih nepogoda ne
mogu ostati nekontrolirano otvoreni.
Vrata izmeu komunikacijske - ope povrine kole i pretprostora WC kabina ili pisoara
imaju kvaku i obinu bravu.
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
132 sheme sanitarija
pisoari u
predprostoru kabina
WC kabine obostrano
sanitarije za 4 uionice
sanitarije
za 8 uionica
150 120 120 140
180 120 140 140
120 200 120 140 120 140
0 1m
WC kabine jednostrano
Sva su vrata ravna i glatka radi odravanja istoe i dezinfekcije, odnosno da ne upijaju
i ne zadravaju neugodne mirise.
U tom je smislu potrebna i pravilna selekcija te odabir sanitarnih ureaja, armatura
i drugog pribora, koja e osigurati trajnost upotrebe, jednostavnost odravanja i
maksimalnu mogunost higijenske njege svakog elementa.
Osnovne mjere elemenata sanitarija:
- WC kabina = irina 80 - 90 cm, dubina 120 -140 cm (ovisno o otvaranju vrata u
kabinu ili prema van)
- prostor pisoara: 60,0 cm x 100,0 cm
- prostor umivaonika: 60,0 cm x 100,0 cm.
Sve ove prostore povezuju komunikacijske povrine najmanje irine 120 cm odnosno
150 cm ako se vrata kabine otvaraju na komunikacijske povrine.
Vrata WC kabina trebala bi se u pravilu otvarati prema van (dubina kabine 120 cm), a
moraju se zatvarati patentnim zatvaraem koji se moe otvarati posebnim kljuem s
vanjske strane.
WC kabine moraju imati ureaj za papir.
Umivaonici su smjeteni u pretprostoru WC-a, koji je ujedno i tampon izmeu WC-a
i hodnika. Prostori umivaonika moraju imati nosae za papirnate ubruse i prostor za
sapun te posudu za otpatke.
Uz sanitarije i u njihovu sklopu poeljno je rijeiti i spremite pribora i sredstava za
ienje prostora kole.
Spremite pribora i sredstava za ienje ne smije biti pristupano uenicima, a mora
biti dobro ventilirano.
2.6.4. Stan domara
U veim kolama predvia se stan za kuepazitelja - domara zgrade kako bi kolska
zgrada bila neprekidno pod nadzorom.
Prilaz do stana mora biti odvojen od kole, a prostorije stana tako orijentirane s obzirom
na buku, poglede i mirise, da ne ometaju nastavu i obratno.
Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.
2.6.5. Stan uitelja
Predvia se za kole s 1-3 uionice (seoske kole). Stan mora pruiti i mogunost
stanovanja za dvoje nastavnika, razliitih po spolu. Kuhinja i sanitarni vor su zajedniki,
a prostor boravka odvojen. Veliina je stana 54 m
2
.
Ako se stan nastavnika gradi u sklopu kolske zgrade, tada mora imati poseban ulaz i
posebno dvorite. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.
O
S
T
A
L
I

P
R
O
S
T
O
R
I
133 Arne Jacobsen: kola Munkegaard,
1 spremite za bicikle / sanitarije, 2 dvorana za tjelesni odgoj, 3 razredna nastava, 4 specijalizirane uionice,
5 dvorana za vie namjena, 6 uprava, 7 zbornica, 8 stan ravnatelja, 9 stan domara
2.7. VANJSKI PROSTORI
Vanjski prostori kole jesu povrine kolske parcele koje nisu pokrivene kolskom
zgradom.
Moemo ih, prema namjeni, podijeliti u dvije grupe:
2.7.1. opi prostori
2.7.2. prostori nastavnih podruja.
2.7.1. Opi prostori
Ova grupa obuhvaa one povrine koje nisu neposredno vezane za odgojno-obrazovni
proces. To su prostori pjeakoga i kolnoga pristupa objektu:
2.7.1.1. pjeaki prilazni put
2.7.1.2. kolski trg
2.7.1.3. parkiralite za kolski autobus i automobile
2.7.1.4. gospodarsko dvorite.
2.7.1.1. Pjeaki prilazni put
Uglavnom se predvia zajedniki pjeaki prilaz za uenike, roditelje, uitelje i osoblje,
lociran tako da se ne ometa rad u kolskim prostorima. Kada su ulazi uitelja ili osoblja
diferencirani u odnosu na glavni ulaz, tada se razdvajaju i pripadajui pjeaki prilazi.
Prilazi za uenike ne smiju biti sa ili preko prometnica s intenzivnim prometom, s glavnih
prometnica ili preko nezatienih prometnih prijelaza (eljeznikih, tramvajskih itd.).
Ukoliko se planira koritenje dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu izvan kolskih
programa, tada se formira i prilazni put za vanjske korisnike dvorane.
2.7.1.2. kolski trg
kolski trg je prostor okupljanja uenika, uitelja, roditelja i graana prije nastave,
odreenih sastanaka ili rada.
Valja ga oblikovati shodno pristupu koli i okolnom ureenju prostora, a uz dekorativno
i funkcionalno zelenilo, te zelene i vrste povrine, treba koristiti i sve druge prostorne
elemente, kao npr.: klupe, ograde, tekuu vodu, prostor skulpture ili oznake kole i sl.,
da bi se oblikovao prostor za ugodno zadravanje ili doekivanje.
Na kolski trg vee se trijem i ulaz u kolsku zgradu.
V
A
N
J
S
K
I

P
R
O
S
T
O
R
I
134-136 Dieter Henke, Marta Schreieck:
kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002.
pogled iz pasaa prema trgu i ulazu, presjek, tlocrt
passage kolski trg aula dvorana
V
A
N
J
S
K
I

P
R
O
S
T
O
R
I
137,138 Martorell, Bohigas, Mackay:
kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972.
kolski trg
139,140 Mario Botta:
kola u Morbio inferioreu, kanton Ticino,
vicarska, 1972.-77.
kolski trg
V
A
N
J
S
K
I

P
R
O
S
T
O
R
I
2.7.1.3. Parkiralite za kolski autobus i automobile
Ako odreeni broj parkiralinih mjesta nije predvien u neposrednoj blizini zemljita
za gradnju, potrebno ih je osigurati na samome zemljitu. Broj parkiralinih mjesta
odreuje se prema broju zaposlenih u koli.
2.7.1.4. Gospodarsko dvorite
Na parceli kolske zgrade osigurava se odgovarajua povrina zemljita za gospodarske
svrhe (dovoz goriva, namirnica, odvoz smea, eventualno skladitenje itd.).
Gospodarsko dvorite smjeta se tako da njegovo koritenje ne ometa rad u kolskoj
zgradi ili na ureenim otvorenim povrinama kolske parcele. Formira se kao samostalna
povrina odvojena od kolskog dvorita i prilaza za uenike i nastavnike.
Veliina gospodarskoga dvorita odreuje se prema kapacitetu gospodarskih prostora
u kolskoj zgradi.
2.7.2. Prostori nastavnih podruja
Ova grupa obuhvaa one povrine koje su vezane za organizaciju odgojno-obrazovnog
procesa. To su sljedei vanjski prostori:
2.7.2.1. nastava na otvorenom (razredna)
2.7.2.2. prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - kolski vrt
2.7.2.3. prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park)
2.7.2.4. vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
2.7.2.5. ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna)
U krajevima gdje to klimatski uvjeti omoguavaju predvia se organizacija odgojno-
-obrazovnog rada s uenicima I.-IV. razreda i na otvorenom, kao uionica u prirodi.
Vanjski prostor namijenjen za nastavu na otvorenom postavlja se u neposrednoj vezi s
matinom uionicom u kolskoj zgradi, ali tako da rad jednog odjela ne ometa odvijanje
nastave u drugim odjelima.
Prostor nastave na otvorenom treba biti zatien od intenzivnog osunanja i jakog vjetra.
Povrina je toga prostora u pravilu poploena, a veliina joj je oko 80 m
2
. 141-146 primjeri nastave na otvorenom
Johannes Duiker: Open air kola, Amsterdam,
Nizozemska, 1930.
Ulrich Baumgartner: kola Aesch,
Neftenbach, vicarska, 1958.-59.
Arne Jacobsen: kola Munkegaard,
Hans Scharoun: kola u Lnenu,
Njemaka, 1958.-61.
Richard Neutra: eksperimentalna kola Corona,
Bell, Los Angeles, SAD, 1935.
Eugne Beaudouin, Marcel Lods: Open air kola u
Suresnesu, Pariz, Francuska, 1936.
2.7.2.4. Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
Obrauju se pod tokom 2.2.6.2.
2.7.2.5. Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije
Ako postoje prostorne mogunosti na zemljitu parcele mogu se urediti parkovne
povrine s tokovima vode ili bazenima, amfiteatar u prirodi, prostori za sjedenje i
okupljanje i dr.
V
A
N
J
S
K
I

P
R
O
S
T
O
R
I
2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak)
- kolski vrt
kolski vrt koristi se u nastavne svrhe i za praktian rad uenika. Postavom te
povrine treba osigurati osunanje i zatienost od vjetra (uglavnom na istonom
dijelu parcele).
Obuhvaa povrinu za botanike pokuse, toplo klijalite, povrtnjak, cvijetnjak, prostor za
male ivotinje i ptice, zemljite kolske zadruge.
Veliina je odreena vrstom i kapacitetom kole te karakterom podruja u kojem je kola
locirana. Orijentaciono se za vrt planira:
- kolske zgrade kapaciteta do 300 uenika:
8 m
2
po ueniku (samo uenici V.-VIII. razreda),
- kolske zgrade kapaciteta veeg od 300 uenika:
6 m
2
po ueniku (samo uenici V.-VIII. razreda).
2.7.2.3. Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park)
kolsko dvorite koristi se za okupljanje, igru, odmor, rekreaciju i slobodno kre-
tanje uenika.
Locira se tako da bude osunano i zatieno od vjetra a da se koritenjem tih povrina
ne ometa nastava u kolskoj zgradi.
Dvorite mora biti pogodno povezano sa kolskom zgradom.
Oprema se odgovarajuim ureajima za aktivnosti i igru uenika, klupama za sjedenje,
higijenskom esmom, koarama za otpatke itd.
Dio dvorita ima meku (travnatu) povrinu i namijenjen je uenicima niih razreda, a
drugi dio s tvrdom povrinom (tako izvedenom da se ne stvara praina) namijenjen je
uenicima viih razreda. kolsko dvorite treba graditi tako da se poslije kie brzo osui
(vrlo je korisno zemljite izvesti u padu 1,5% do 2,0%).
Povrine za igru mogu se organizirati i na nekoliko mjesta, to je poeljno zbog
dobne razlike uenika, a time se ujedno izbjegava skupljanje velikog broja djece na
jednom mjestu.
Orijentaciono, kolsko se dvorite dimenzionira na sljedei nain:
- kolske zgrade kapaciteta do 300 uenika - 5 m
2
po ueniku,
- kolske zgrade kapaciteta veeg od 300 uenika - 3 m
2
po ueniku.
kolski se park u pravilu locira pred uionicama. Dio kolskog parka uz put ili cestu
treba zagraditi viim drveem da se stvori zatita od praine.
147 Hubert Bennett, Michael Powell: kola u Londonu, Velika Britanija, 1970.
3.0. UIONICA, PROSTOR I OPREMA
Uionica je osnovni nastavni prostor za uenike (osnovne kole) unutar kojega uenik
prati izlaganje uitelja, sudjeluje u razrednim razgovorima, obavlja jednostavne vjebe i
zapaanja, rjeava odreene probleme, izrauje rune radove, pie i crta, slika, izlae,
recitira, igra se, muzicira itd.
U sklopu razredne nastave u pravilu se koriste matine uionice, dok se za predmetnu
nastavu mogu formirati uionice kao matine i/ili specijalizirane.
Pri projektiranju uionice treba uzeti u obzir dobro izvoenje nastave i slobodnih
aktivnosti te potrebu za zdravim, prijateljskim i poticajnim ozrajem. Nuno se razmatra
u procesu projektiranja:
- funkcionalna prostorna organizacija
- veliina uionice
- osvjetljenje, prozraivanje, konstrukcija
- namjetaj i oprema.
Veliinu uionice odreuje namjena i broj uenika koji je koristi. Broj uenika u razredu
obino je 30, pa se pretpostavlja da je to broj uenika koji se nalazi u uionici.
Potrebno je osigurati 2,0 (1,8) m
2
po ueniku (razlika izmeu niih i viih razreda) da bi
se formirao dostatan prostor za predviene aktivnosti u uionici. Neovisno o regionalnim
ili nacionalnim uvjetima, jedno se pravilo mora kod programiranja i projektiranja neke
kole prihvatiti: u svakom sluaju, uionica mora biti to je mogue vea.
Odreuje se i minimalna zapremnina zraka od 6 m
3
po ueniku, to uz nunu izmjenu i
dotok svjeeg zraka prozraivanjem daje potrebnu koliinu zraka u uionici.
Visina uionice, orijentaciono ne nia od 300-320 cm (osim kod sloenih presjeka
uionice), irina uionice od 660 cm granina je za dovoljno jednostrano osvjetljenje, a
duljina uionice limitirana je gornjom granicom za vidljivost uenika: 920 cm.
Prirodno osvjetljenje uionice trebalo bi biti dostatno i jednoliko rasporeeno, te u
pravilu jednostrano s lijeve strane uenika. Ako je uionica dublja od 660 cm, mora se
uvesti dodatno osvjetljenje.
Namjetaj i oprema sukladni su namjeni uionice. Oprema mora biti brino odabrana
prema posebnom obliku pouavanja i uzrastu uenika. Uz uobiajeni raspored radnih
stolova u frontalnom obliku, u uionicama je nuno omoguiti i stvaranje raznovrsnih
radnih situacija: individualnog, grupnog i kolektivnog rada. Vea se fleksibilnost
zahtijeva za uionice namijenjene niim razredima. Prema nekim autorima, kvadratian
tlocrt uionice prua odline mogunosti za suvremene metode pouavanja pa je,
tovie, najekonominije rjeenje.
A. Roth sugerira da se nastavna pomagala (koja se koriste za nastavu biologije,
kemije, fizike, matematike itd.) mogu pohranjivati tako da ostanu vidljivo izloena djeci.
148 Neven egvi: kola u Kumrovcu, 1955.
149 Rdiger Lainer: kola u Beu, Austrija, 1991.-94.
Prikladno smjetene u vitrinama u hodnicima, prolazima, PVN-u itd. ona znatno pomau
oivljavanju kole i formiranju poticajne edukativne sredine.
Ureenje unutranjosti uionice pomae stvaranju ugodna ozraja (fotografije iz
prirode, znanosti, tehnike, arhitekture, reprodukcije umjetnikih djela itd.), a jedan dio
moraju urediti sami uenici.
U
I
O
N
I
C
A
,

P
R
O
S
T
O
R

I

O
P
R
E
M
A
4.0. KONSTRUKCIJA I GRAEVNI ELEMENTI
Gradnja kolske zgrade pretpostavlja racionalno i zamisli sukladno rjeenje:
4.1. konstrukcije i
4.2. graevnih elemenata.
4.1. KONSTRUKCIJA
Konstrukcija kolske zgrade proizlazi iz:
- racionalnog organiziranja unutranjih prostora kole
- adekvatne upotrebe materijala u konstrukciji zgrade (vodei rauna o lokalnim
izvorima materijala i klimatskim karakteristikama lokaliteta te o zavrnoj obradi
vanjskih i unutarnjih povrina konstruktivnih elemenata)
- mogunosti i potrebe da se konstruktivnim rjeenjem osigura fleksibilnost i
adaptabilnost izgraenoga prostora kole u odnosu na inovacije u nastavi.
Za izvedbu konstrukcije doputena je upotreba svih materijala kojih se primjena treba
realizirati u skladu s pravilnicima o zatiti na radu, o zatiti od poara i drugim vaeim
standardima, a koji (materijali) u tehnolokom procesu izvedbe osiguravaju uspjenu
zavrnu obradu unutarnjih i vanjskih povrina.
Konstrukcija se moe projektirati i realizirati kao:
4.1.1. zidana konstrukcija,
4.1.2. skeletna konstrukcija,
4.1.3. ostale konstrukcije.
Shodno upotrijebljenom materijalu, moe se izvesti klasinim, polumontanim i
montanim sustavom.
Raspone, visine, dimenzije konstruktivnih elemenata treba, po mogunosti, projektirati u
modularnoj koordinaciji, pri emu je poeljno da se koriste sljedee veliine:
- za horizontalne elemente dimenzije koje istodobno sadre projektne module 3M i
4M (30 cm; 40 cm)
- za vertikalne elemente dimenzije koje sadre 3M ili 4M.
Uobiajene meukatne horizontalne armirano-betonske konstrukcije dijele se na dva
osnovna tipa: ploe (ravne i sitnorebriaste) i grede s ploom (gredni sustav nosiv u
jednom smjeru i sustav rotilja / nosivost u oba smjera).
K
O
N
S
T
R
U
K
C
I
J
A
150-152 Johannes Duiker: 0pen air kola u Amsterdamu, Nizozemska, 1930.
Skeletna konstrukcija omoguava visoku razinu otvorenosti uionica prema vanjskom prostoru u skladu s
principima Decroly pedagogije.
tlocrt aksonometrijski prikaz konstrukcije odozdo
4.1.1. Zidane konstrukcije
Zidane konstrukcije esto se primjenjuju, a jednostavnije su za izvedbu od skeletnih
konstrukcija. Kako je Pravilnikom o tehnikim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmikim podrujima limitirana duina zidova od opeke (do 6,5
m - zidovi debljine 25 cm i do 7,5 m - zidovi debljine 38 cm), za nosivu konstrukciju
pogodniji je armirani beton.
Prema istom Pravilniku treba zadovoljiti zahtjev da povrina armirano-betonskih zidova,
tj. povrina poprenog presjeka zidova, za svaki ortogonalni smjer ne smije biti manja
od 1,5% bruto povrine objekta visokogradnje u tlocrtu.
Pritom valja pri projektiranju obratiti pozornost da poloaj tih zidova bude to je mogue
ravnomjernije rasporeen po tlocrtu.
4.1.2. Skeletna konstrukcija
Skeletne konstrukcije izvode se iz armiranog betona ili elika. Vrlo su povoljne zbog
velike mogunosti fleksibilnog rjeavanja prostora. Konstruktorski je to takoer povoljna
konstrukcija iako e kod kolskih objekata obino biti kombinirana sa sustavom zidova ili
vrstih armirano-betonskih jezgri, dakle isti AB skelet vrlo e se rijetko ovdje pojaviti.
4.1.3. Ostale konstrukcije
Kombinacije osnovnih tipova konstrukcije mogu se takoer primijeniti.
4.2. GRAEVNI ELEMENTI
Kao graevni elementi obraeni su:
4.2.1. vanjski zidovi i krovovi
4.2.2. stijene, unutranji zidovi i podovi
4.2.3. prozori i vrata.
4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi
Proelja i vanjski zidovi i njihovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno
osiguravaju:
1. zatitu od oborina,
2. zatitu od poara,
3. odvoenje atmosferskih voda,
G
R
A
E
V
N
I

E
L
E
M
E
N
T
I
presjek
153-155 Arne Jacobsen: katolika gimnazija (Christianeum) u Hamburgu, Njemaka, 1971. terasa
Prefabricirana konstrukcija primjer je racionalnoga graenja veih kolskih zgrada.
tlocrt
4. toplinsku zatitu,
5. zvunu zatitu,
6. osvjetljenje,
7. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
8. sigurnost koritenja balkona, loggia, ispusta i drugih elemenata proelja,
9. stabilnost ovih elemenata i dijelova zgrade.
Proelja i vanjski zidovi zgrade moraju biti tako projektirani i izvedeni da u odnosnim
klimatskim i atmosferskim uvjetima zatite zgradu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda
koje nastaju od topljenja snijega i leda, te da zajedno s krovnim povrinama osiguraju
odgovarajuu zatitu zatvorenoga prostora.
Sustav odvoenja atmosferskih voda ne smije prodrijeti u unutranji prostor niti otetiti
povrine proelja.
Proelja i vanjski zidovi, iza kojih su prostori gdje nastaju vodene pare (prostor
kuhinje) koje mogu prodrijeti kroz proelja ili vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju,
moraju se tako projektirati da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se
mogle kondenzirati.
Proraun difuzne pare mora biti izraen u skladu s vaeim standardom.
Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugoga lomljivog materijala moraju biti
projektirane i izvedene tako da tijekom koritenja bude izbjegnuta mogunost njihova
loma i mogunost povreivanja.
Krov i svi njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina, atmosferskih utjecaja i voda,
2. zatitu od poara,
3. odvoenje difuzne pare,
4. toplinsku zatitu,
5. zvunu zatitu,
6. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
7. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.
Krov mora biti projektiran i izveden tako da u danim klimatskim i atmosferskim
uvjetima zatiti zgradu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog
topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim povrinama titi zgradu i osigura
jednaku zatitu.
Providne krovne plohe moraju biti zatiene ianom mreom ako postoji mogunost
pada predmeta s okolnih zgrada.
Krovne plohe u radnim prostorijama u kojima nema stropnih konstrukcija moraju
osigurati neposrednu toplinsku i zvunu zatitu radnoga prostora.
G
R
A
E
V
N
I

E
L
E
M
E
N
T
I
156-158 Gino Valle: varijanta tipske kole,
aksonometrijski prikaz odozdo
dijagram modularnog rasta tipske kole
detalj prefabriciranog proelja
4.2.2. Stijene, unutranji zidovi i podovi
Stijene su arhitektonski (graevni) elementi kojima dijelimo odreene prostore razliite
ili sline namjene radi fleksibilnoga koritenja prostora kole.
One mogu biti:
1. fiksne - trajno ili povremeno
2. pokretne
3. prozirne i neprozirne.
Stijene - trajno ili povremeno fiksne, ako dijele prostore iste ili sline namjene, moraju
udovoljavati vaeim standardima, zatiti pri radu, zatiti od poara i buke.
Ako dijele prostore razliite namjene i prostore razliite temperature, moraju biti
tako projektirane i izvedene da trajno osiguravaju predvienu funkciju, da ne
podlijeu temperaturnim razlikama te da se ostvaruje prolaz topline i buke prema va-
eem standardu.
Prozirne stijene moraju biti posebno oznaene da se kod uporabe izbjegne mogunost
povreivanja od lomljivih dijelova.
Povrina unutranjih zidova mora biti to glaa, ravna i dovoljno otporna na oteenja
i troenja. Boja na zidovima ne smije se skidati (brisati). Podnoja zidova treba zatititi
niskom zatitom protiv oteenja (niska zatita 10-15 cm).
Povrine zidova mokrih vorova moraju odgovarati uvjetima higijenskog odravanja.
Pod se mora projektirati i izvesti tako da trajno osigurava:
1. stabilnost, ravnu povrinu i sigurno hodanje
2. toplinsku zatitu
3. zvunu zatitu
4. lako koritenje i odravanje te ienje i higijenu prostora
5. vodonepropusnost u prostorima posebne namjene.
Stabilnost poda mora osiguravati prenoenje predvienih optereenja na nosivu
konstrukciju bez oteenja i trajnih deformacija.
U uionicama i kabinetima uglavnom moraju biti topli i polutopli podovi, trajni, s
mogunou lakog odravanja i ienja, te s dobrom akustinom izolacijom.
Posebnu pozornost treba posvetiti podu u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (vidi:
Normativi i upute za izgradnju prostora za TZK, Prosvjetni vjesnik br. 4/76).
Podovi na komunikacijskim povrinama moraju biti otporni, s mogunou lakog
odravanja i ienja (pranja), glatki, ali ne skliski; ne moraju biti topli. Kod veih
povrina treba paziti na dilatiranje.
Pod prostorija u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi prikljuci za
G
R
A
E
V
N
I

E
L
E
M
E
N
T
I
159-161 Gnther Behnisch: kola u Furtwangenu,
Njemaka, 1964.
kola je izgraena od prefabriciranih elemenata to je skratilo
vrijeme gradnje. Konstruktivni sustav zasniva se na modularnim
(1M=335 cm) elementima od prednapregnutoga betona.
presjek
montaa
pogled s jugozapada
vodovod ili kanalizaciju mora biti vodonepropustan, s odgovarajuim nagibom prema
otvorima odvodnih kanala. Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na
pristupanim mjestima radi mogunosti ienja.
Ukoliko se u prostorijama kole koriste individualne pei, u krugu najmanje 80 cm mora
se izvesti pod od negorivoga materijala.
Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je
najmanje jednaka irini prolaza u vratima.
Openito se preporuuje upotreba materijala koji osiguravaju trajnost koritenja podnih
povrina, lako odravanje istoe i izbjegavanje sljubnica.
4.2.3. Prozori i vrata
Prozori, vanjska i balkonska vrata te drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti
tako da trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja i voda
2. prirodno osvjetljenje prostorija
3. toplinsku zatitu
4. prozraivanje.
Oni moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu zatvarati s unutranje strane i da
onemoguuju otvaranje izvana.
Prozori i vrata bez parapeta ili s niskim parapetima moraju biti osigurani ogradama.
Nadalje, moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu sigurno odravati i istiti s
vanjske i s unutranje strane.
Prozori u uionicama: s minimalnim nadvojem (po mogunosti unutar stropne
konstrukcije) i parapetom visine 60-80 cm, u katovima. Horizontalne preke do-
prozornika trebaju biti postavljene tako da ne smetaju pogledu uenika u sjedeem ili
stojeem poloaju.
Polovica prozorske povrine moe se projektirati kao fiksna stijena. Vertikalnu
konstrukciju prozora valja racionalno projektirati tako da ukupna irina vertikalnih
nosaa ne prelazi 1/4 ukupne irine prozora.
Prozorska krila do visine 120 cm od poda, ne smiju se otvarati zaokretno u prostor gdje
borave i rade uenici. Prozori uionica i drugih radnih prostora moraju imati mogunost
zatite od prejakog osunanja i mogunost zamraenja (odmor, projekcije).
Dobro projektiranim i izvedenim prozorima osigurava se dobro prozraivanje prostora,
no ipak tako da se stalnim prozraivanjem ne stvara propuh, odnosno da brzina kretanja
zraka ne bude vea od 0,5 m/sek. Prozor mora osigurati toplinsku zatitu prostora
prema vaeim standardima.
G
R
A
E
V
N
I

E
L
E
M
E
N
T
I
162-166 Jean Prouv:
kola u Villejuifu, Francuska, 1956.
Montana konstrukcija koristi se kod hitne
potrebe za kolskim zgradama.
Unutranja vrata valja projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:
1. povezivanje i odvajanje prostorija
2. toplinsku zatitu
3. zvunu zatitu
4. prozraivanje.
Unutranja vrata treba projektirati i izvesti tako da:
1. mogu se ostaviti u zatvorenom ili otvorenom poloaju, zakljuavati ili otkljuavati, ako
namjenom nije drukije odreeno; kod prostora iste namjene (uionice)
preporuuje se sustav glavnoga kljua;
2. njihove mjere i konstrukcija odgovaraju frekvenciji prolaza osoba;
3. ne smije doi do njihova vitoperenja ako dijele prostore s razliitim temperaturama;
4. omoguuju lako ienje, odravanje i dezinfekciju (posebno okova).
Vrata uionice (bez obzira na vrstu i broj uenika) moraju se otvarati u punom luku za
180
o
na komunikacijske povrine i kod stanja potpune otvorenosti moraju imati svoj
prostor (udubljenje, nia) da ne ometaju kretanje hodnikom.
Smjer otvaranja vrata treba da je obrnut od smjera izlaza (evakuacije).
Iz higijenskih razloga vrata uionica treba da budu obostrano glatka, bez ikakvih profila,
i svijetlo oliena. Veliina im je 100/200 cm. Vrata kabineta, prostorija u sklopu za
organizaciju i koordinaciju rada i sl. mogu se otvarati prema unutra. Veliina im je
90/200 cm.
Ulazna (izlazna) vrata u kolu moraju se otvarati prema vanjskome natkrivenom
prostoru. Moraju biti proviena automatskim zatvaraima. Treba predvidjeti toliko izlaza
iz zgrade da na svakih 100 uenika dolazi svijetle irine vrata 1,0 m. Izlazna vrata mogu
biti u sastavu staklene stijene.
U komunikacijama se predviaju dvokrilna mimokretna vrata, veliine oko 150-180/200
cm. Ako nisu mimokretna, moraju se otvarati u smjeru glavnog izlaza iz kole, a mogu
biti u sklopu staklene stijene.
U sanitarijama su ulazna vrata u pretprostor veliine 80/200 cm, a u kabinama treba
predvidjeti vrata podignuta od poda.
Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od eksplozije ili poara moraju se
otvarati prema smjeru najblieg izlaza i prema van. Moraju biti od negoriva materijala
te izvedena prema tehnikim propisima i standardu. U pogledu njihove propusne moi,
vrata moraju zadovoljiti potrebe evakuacije bez umanjenja efikasne irine komunikacije
stubita, odmorita i drugih prolaza. Ni u jednom sluaju izlazna vrata ne mogu biti ua
od 70 cm.
Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina vanjskoga poda moe biti nia samo za
G
R
A
E
V
N
I

E
L
E
M
E
N
T
I
167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja:
eksperimentalna kola Yakumo, Tokio, Japan, 1955.

jednu stubu, a ne vie od 20 cm. Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena
tako da se u sluaju nestanka energije mogu otvarati runo, a ako se ta vrata koriste za
evakuaciju, moraju imati mogunost zaokretanja u smjeru izlaza.
G
R
A
E
V
N
I

E
L
E
M
E
N
T
I
171,172
Bolles+Wilson: kola Gievenbeck, Mnster, Njemaka, 1992. Presjek i segment proelja.
Nacrti pokazuju nosive, odnosno noene dijelove konstrukcije.
170
Ernst Giselbrecht: kola u Kaindorfu, Austrija, 1994.
aksonometrijski presjek konstrukcije
5.0. HIGIJENSKO-TEHNIKI ZAHTJEVI
Kako bi se u kolskoj zgradi osigurala sredina povoljna za rad, potrebno je zadovoljiti
odreene higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose na:
5.1. osvjetljenje
5.2. prozraivanje
5.3. akustiku i zatitu od buke
5.4. grijanje
5.5. ostale instalacije i zatitu od poara.
5.1. OSVJETLJENJE
Osvjetljenje je najznaajniji psiholoki i fizioloki inilac radnih uvjeta u kolskoj zgradi.
Ovisno o obliku nastave valja osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja.
U uionicama je najmanja jaina osvjetljenja Emin=120 luksa, a poeljno je da je
srednja jaina osvjetljenja Es=250 luksa. U uionicama za fiziku i kemiju, likovnu
kulturu i radionicama za radno tehniku kulturu najmanja jaina osvjetljenja iznosi
Emin=250 luksa, a poeljno je da je srednja jaina osvjetljenja Es=500 luksa.
Osvijetljenost kolske ploe na rubu mora iznositi najmanje 120 luksa. U sluaju da
navedene vrijednosti jaine dnevnog osvjetljenja nije mogue postii, potrebno je
prirodno osvjetljenje nadopuniti umjetnim.
Kod uobiajenoga naina rjeavanja kolskog prostora, ako je prostorija osvijetljena
dnevnim svjetlom samo s jedne strane, obino se postavlja zahtjev da svjetlo pri
osnovnoj frontalnoj postavi pada na radno mjesto s lijeve strane. Meutim, suvremena
kola razvija mnogo slobodnije oblike rada, pri emu je u svim situacijama potrebno
osigurati najpovoljnije uvjete osvjetljenja. Tako se dnevno svjetlo, koje i kod uvoenja
dodatnoga dnevnog osvjetljenja ne moe uvijek omoguiti najpovoljnije uvjete,
dopunjava, a u nekim sluajevima i zamjenjuje, umjetnim osvjetljenjem.
5.1.1. Prirodno osvjetljenje
Intenzitet prirodnog osvjetljenja u uionici mijenja se prema promjeni intenziteta
vanjskog svjetla. Faktor dnevnog osvjetljenja je postotkom izraen odnos izmeu
prirodnog osvjetljenja ostvarenog u uionici i intenziteta vanjskog osvjetljenja, a ne smije
biti manji od 2%, i to mjereno na radnome mjestu koje je najvie udaljeno od prozora.
Radi postizanja ravnomjernosti osvjetljenja, odnos izmeu minimalnog i maksimalnog
intenziteta prirodnog osvjetljenja treba iznositi najvie: Fmin : Fmax = 1 : 3.
O
S
V
J
E
T
L
J
E
N
J
E
174 dvostrano osvijetljena uionica
175,176 Alfred Roth:
Pestalozzi kola, Skopje, Makedonija, 1966.-67.
Posmicanjem uionica dobiva se zasjenjenje proelja,
kao i dodatno osvjetljenje.
177 shematski presjeci jednostrano, dvostrano,
viestrano i zenitalno osvijetljenih uionica
173 jednostrano osvijetljena uionica
Intenzitet prirodnog osvjetljenja u kolskim prostorijama ponajprije ovisi o arhitektonskom
rjeenju (tlocrtni oblik i presjek, visina i dubina prostorije), veliini i konstrukciji otvora
kroz koje prodire dnevno svjetlo.
Naini prirodnog osvjetljenja uionice:
1. jednostrano osvjetljenje (s prozorima u jednoj vertikalnoj ravnini ili s glavnim
prozorima u vanjskom zidu uionice i pojasom sekundarnih prozora u odreenom
dijelu dubine uionice)
2. dvostrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i pojasom
sekundarnih prozora u suprotnom zidu uionice)
3. viestrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i sekundarnim
otvorima u bonim zidovima ili dijelu bonih zidova)
4. zenitalno osvjetljenje (po cijeloj povrini stropa uionice ili samo u kritinom dijelu
uionice).
Suvremeni higijensko-tehniki standardi za kolski prostor predviaju ovaj odnos
izmeu povrine prozora i poda uionice:
- za jednostrano osvjetljenje 1:3 do 1:4
- za dvostrano osvjetljenje 1:2
Jednostranim osvjetljenjem, s prozorima u jednoj ravnini, ne moe se postii optimalna
razina dnevnog svjetla u uionici. U jednostrano osvijetljenim uionicama nastaju i
velike razlike u intenzitetu osvjetljenja na radnim mjestima uz prozore i radnim mjestima
uz suprotni zid. Osim toga, princip jednostranog osvjetljenja moe se koristiti samo za
frontalnu organizaciju nastave, a on ne omoguava ni dobro prozraivanje uionice.
Jednostrano se osvjetljenje koristi do dubine uionice od 6,80 m (i visine ne manje
od 3,20 m). Ravnomjernost osvjetljenja moe se poveati postavljanjem pojasa
sekundarnih prozora paralelno s glavnim prozorima, obino na jednoj treini dubine
uionice. To zahtijeva specifino konstruktivno rjeenje, to poveava trokove graenja
kolske zgrade.
Zenitalnim osvjetljenjem postie se potpuno ravnomjerno osvjetljenje u cijeloj uionici,
ali mogunost primjene ograniena je na prizemne kolske zgrade ili najvie katove.
Konstrukcija za zenitalno osvjetljenje (ed-krov, lanterna, krovna kupola i dr.) zahtijeva
posebnu zatitu i reim odravanja.
Optimalno prirodno osvjetljenje uionice postie se dvostranim osvjetljenjem. Prosjean
odnos povrine pojasa sekundarnih prozora i povrine glavnih prozora iznosi oko 1:2,5.
Izabrat e se onaj princip prirodnog osvjetljenja koji je u skladu s elementima opeg
arhitektonskog rjeenja kolske zgrade.
Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim
sredstvima za disperziju dnevnog svjetla i kontrolom refleksije unutarnjih povrina.
O
S
V
J
E
T
L
J
E
N
J
E
181 Hubert Bennett:
kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.
179 James K. Haveman:
kola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935.
178 Dieter Henke, Marta Schreieck:
kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002.
180 Arne Jacobsen:
kola u Rodovreu, Danska, 1952.
Pogodna kvaliteta osvjetljenja, sa stajalita intenziteta dnevnog svjetla, postie se
ujednaavanjem intenziteta u pojedinim dijelovima uionice.
Ravnomjerno osvjetljenje putem disperzije sunevih zraka ostvaruje se postavljanjem
odgovarajue vrste stakla ili drugih proizvoda na bazi stakla (npr. staklene prizme) u
gornjem dijelu primarnih fasadnih otvora. Tada se dnevno svjetlo usmjerava, zbog loma
svjetlosti, prema stropu uionice i zatim reflektira prema radnim povrinama.
Unutarnja obrada ploha u uionici mora biti usklaena s karakteristikama prozora,
posebice u odnosu na refleksiju svjetla i potencijalnih mogunosti za stvaranje
bljeska, kontrasta i sjene. Radi izbjegavanja sjene treba projektirati to manje presjeke
doprozornika i stupova meu otvorima.
Bljesak moemo reducirati izborom materijala i boja glavnih elemenata interieura
u kolskoj zgradi. kolska ploa, ugraena oprema i mobilni namjetaj u kolskim
prostorijama obrauje se tzv. mat-tehnikom.
Dakle - bljesak, tetno baena sjena i jaki kontrast svjetlo-tama u podruju gledanja
uenika nedopustivi su. Jae prodiranje dnevnoga svjetla u dubinu prostorije omoguit
e se povoljnim rasporedom prozora i sa to je mogue veom difuzijom sjena na
radno-korisnoj povrini. Svijetle i jasne pastelne boje mnogo bolje odbijaju svjetlost
od tamnih. Stoga je potrebno kod izbora boja za stropove, zidove, podove i namjetaj
koristiti sljedeu tabelu refleksije:
Postotak refleksije
strop zidovi pod ploe stolovi
70-80% 50-60% 15-30% oko 20% oko 40%
Postotak refleksije pojedinih boja
bijela 86%
svijetlouta 76%
zlatnouta - utozelena 60%
svijetlocrvena, ruiasta 61%
svijetlosmea, svijetloplava, srebrnosiva 27-40%
smea, maslinasto zelena 20-30%
tamnosmea, tamnocrvena 10-20%
tamnoplava 6%
crna 4%
Iz navedenoga slijedi da stropovi trebaju biti bijeli, zidovi zeleni, uti, svijetloplavi i svijetlosivi.
Radne prostorije, orijentirane na sjever, mogu imati stropove i u tonovima ute boje.
O
S
V
J
E
T
L
J
E
N
J
E
184 Alfred Roth:
kola u Riedhofu, Zrich, vicarska, 1961.-63.
185 Dolf Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1964.
Montessori kola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81.
182 Alfred Roth:
Pestalozzi kola u Skopju, Makedonija, 1966.-67.
kolska ploa mora biti bez sjaja, a boje mogu biti razliite. Kao najpovoljnija pokazala
se zelena boja. Za klupe ili stolove takoer je najpovoljnija zelena ili boja drva (postotak
refleksije 35-50%).
5.1.2. Zatita od sunca
Fiksnim ili pokretnim elementima za zatitu od sunca (brisoleji, aluzije, rolete ...)
spreava se direktan upad sunevih zraka u nastavne prostorije kako bi se onemoguilo
stvaranje bljeska ili pregrijavanje (u vrijeme pojaanog intenziteta osunanja).
Elementi za zatitu od sunca postavljaju se tako da ne smanjuju korisnu povrinu
prozora, ne stvaraju sjenu u prostoriji niti onemoguavaju prozraivanje.
U jednostrano osvijetljenim uionicama fiksne istake na proelju znatno smanjuju
prirodno osvjetljenje u dubini uionice pa koristimo pokretnu vanjsku zatitu od sunca
(aluzije, zatitni zastori ...). Slini se ureaji koriste i za uionice koje odstupaju od
june orijentacije za vie od 15% (fiksna je zatita nedovoljna zbog kose insolacije) i u
krajevima gdje je insolacija u prijelaznim razdobljima izuzetno snana.
U obostrano osvijetljenim uionicama fiksni zasloni poveavaju ravnomjernost
osvjetljenja i smanjuju bljesak u blizini prozora.
Zatita od sunca sastavljena od lamela reflektira dio indirektnog svjetla u uionicu.
Sve vanjske zatite od sunca valja postaviti na izvjesnoj udaljenosti od zida kako bi se
osiguralo nesmetano odvoenje tople zrane struje.
5.1.3. Umjetno osvjetljenje
Umjetnim osvjetljenjem treba nadopunjavati dnevno osvjetljenje dok se ne postignu
srednje vrijednosti jaine osvjetljenja na radno-korisnoj plohi. Umjetno osvjetljenje
mora biti bojom i kutom upada to je mogue slinije prirodnom osvjetljenju. Instalacija
umjetnog osvjetljenja mora zadovoljavati potrebe veernje nastave.
Prosjena osvijetljenost u visini radne plohe ne smije biti manja od 150 luksa, ako su
arulje sa arnom niti. Kod primjene fluorescentne rasvjete treba upotrijebiti cijevi koje
e davati boju dnevnog svjetla i koje ne titraju, a prosjena osvijetljenost na radnoj plohi
iznosi najmanje 250 luksa.
Poloaj svjetiljki u uionici osigurava ravnomjerno osvjetljenje u svim zonama radnih
povrina i spreava stvaranje veih kontrasta na pojedinim plohama.
O
S
V
J
E
T
L
J
E
N
J
E
1 Prozor uionice treba ostvariti kvalitetno prirodno osvjetljenje, omoguiti pogled prema van i osigurati potrebnu izmjenu zraka. Kod istone, june
i zapadne orijentacije mora se predvidjeti zatita od direktnog upada sunevih zraka tako da ni jedna od spomenutih funkcija nije ometena 2 Primjer
nepovoljne postave zatite od sunca: roleta s izbacivim donjim dijelom 3 Povoljna zatita od sunca: horizontalni istak u visini stropne ploe, iznad
prozora. eljeni uinak postie se samo kod june orijentacije.
4 Primjeri djelovanja horizontalnih zaslona s vanjske strane prozora. Istak koji pokriva kut od 30 pruit e, pri junoj orijentaciji, gotovo potpunu
zatitu od izravnog upada sunevih zraka za toplih mjeseci (srednja zemljopisna irina). Razbijanjem istaka u vie uih lamela (svijetle povrine) u
uionicu e se dovesti vie dnevnog svjetla. Preporua se odmicanje lamela od proelja tako da nakupljeni topli zrak moe proi uz proelje a da ne
struji u uionicu kad se otvore prozori, a i zato da praina koja se nakuplja s gornje strane lamela pri jakoj kii ne prska po proelju. 5 Kombinirana
zatita od sunca koja se sastoji od svjetlopropusnog stakla u gornjoj zoni prozora koje apsorbira toplinu sunca i baca sjenu te fiksnih lamela u
ravnini iznad visine oiju. 6 Nosa za lamele iznad prozora. Za prikazani primjer potrebna je velika povrina da bi se ostvarila potpuna zatita, pa
rjeenje iz arhitektonskih i ekonomskih razloga nije preporuljivo. Povoljnije bi bilo rjeenje prikazano u prethodnom primjeru, s nie postavljenim
lamelama. 7 Shematski prikaz tende od platna ili plastike: postavljena iznad prozora zasjenjuje prozor, ali ima i ve spomenuti negativni uinak
ugrijani zrak skuplja se ispod tende i ulazi u uionicu kad su otvoreni prozori 8 Slino vrijedi i za roletu koja se moe izbaciti oko sredine prozora.
Pritom su pogled prema van i ulaz dnevnog svjetla jo ogranieniji. 9 Vertikalne rotirajue lamele od laka metala posebno su djelotvorne kod
horizontalnog upada sunevih zraka pa se uspjeno primjenjuju kod istone i zapadne orijentacije.
1 2 3
4
5 6
7 8 9
186 zatita od sunca
tlocrt
5.2. PROZRAIVANJE
Prozraivanjem se kontinuirano obnavlja zrak u prostoriji. Tako se kvaliteta sobnoga
zraka pribliava istom, vanjskom zraku.
Prirodno prozraivanje uionice u neposrednoj je vezi s nainom prirodnog
osvjetljavanja, tako da se ta dva imbenika higijenskih uvjeta u kolskoj zgradi raz-
matraju u meusobnoj ovisnosti.
Efikasan sustav prirodnog prozraivanja jest popreno prozraivanje koje se ostvaruje u
dvostrano osvijetljenim uionicama.
U uionicama koje imaju prozore samo s jedne strane, ograniene su mogunosti
efikasnog prozraivanja i ne moe se postii optimalna kvaliteta zraka. Tu se
problem prozraivanja pokuava rijeiti dopunskom ugradnjom aeratora u zidu na-
suprot prozorima.
Za ravnomjerno prozraivanje nastavnih prostorija, bez promjene brzine strujanja zraka
i stvaranja propuha, od posebne je vanosti konstrukcija, veliina i nain otvaranja krila
prozora. Tehniki standardi za prozraivanje kolskih prostorija zahtijevaju 24-30 m
3
zraka/h po ueniku ili etverostruku izmjenu zraka za prirodno prozraivanje.
Mora se omoguiti trajno, prilagodljivo i blago prozraivanje prostorija za trajanja
nastave, i to bez stvaranja propuha. Maksimalna brzina strujanja zraka u nastavnim
prostorijama ne smije biti vea od 0,3 m/s.
Potrebno je omoguiti popreno prozraivanje svake uionice tehnikim i higijenskim
metodama. Prozraivanje uionica preko hodnika nije doputeno. Preporuuje se
mehaniko prozraivanje dovoenjem svjeega zraka kao nadopuna prirodnom
prozraivanju, ako nije mogue osigurati dovoljan broj izmjena zraka prirodnim putem
s obzirom na klimatske prilike i namjenu prostorija. Umjetnu ventilaciju zahtijevaju
prostorije za sastanke, dvorane, uionice za kemiju, kuhinje i praonice. Mora se osigurati
za uionice kemije 10 izmjena zraka, za kuhinje na plin i kruto gorivo te praonice takoer
10 izmjena zraka na sat, a ako je elektrini pogon, onda 6 izmjena.
Uzimanje svjeega zraka iz drugih prostorija kole za prozraivanje ne doputa se.
5.3. AKUSTIKA I ZATITA OD BUKE
Dva su uvjeta bitna za dobru akustiku kolskih prostorija: zvuna izolacija (iskljuenje
vanjske buke) i akustika same prostorije. Oblik prostorije, njen tlocrt i presjek, znaajno
odreuju akustiku prostora.
Nastavne prostorije moraju biti izvedene tako da omoguuju dobru slunost i razgovijetnost
pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe. Prema tome da li prostorije slue za
predavanja ili glazbenu kulturu, vrijeme odjeka iznosi 0,8-1,0 sek ili 1,2-1,5 sek.
Ve pri izboru lokacije za gradnju, kao i kod odreivanja poloaja objekta na parceli, valja
misliti na to da objekt ne bude optereen suvie jakom bukom.
P
R
O
Z
R
A
I
V
A
N
J
E
,

A
K
U
S
T
I
K
A
1 Jednostrano prirodno osvjetljenje, prozori u jednoj ravnini,
doputa se do dubine 7,2 m. U prikazanom primjeru potreban
je dodatni izvor dnevnog svjetla, a nema prirodnoga poprenog
strujanja zraka.
3 Dvostrano osvjetljenje. Kod uionica dubine 9,6 m potrebna je
visina etae od 4,2 m. Dobro je popreno strujanje zraka.
3a Varijanta primjenjiva samo u prizemnim objektima, odnosno na
zadnjem katu. Bolje je osvjetljenje dubine uionice.
4 Osvjetljenje putem ed-krova mogue je kod dvorana i na
zadnjem katu. Daje se prednost sjevernoj orijentaciji.
5 Osvjetljenje putem kupola. Ogranieno primjenjivo kod
viekatnih zgrada. Mane: direktan upad svjetla, lako se prlja.
6 Upotpunjavanje dnevnog svjetla radi bolje ravnomjernosti
osvjetljenja kod jednostrane postave prozora u uionicama.
7 Potpuno umjetno osvjetljenje omoguuje ujednaenost i
neovisnost o promjenjivom intenzitetu dnevnog svjetla. Povisuju
se trokovi.
187 osvjetljenje i prozraivanje
ovisno o presjeku uionice
dnevno osvjetljenje
prirodno prozraivanje
2 Jednostrano prirodno osvjetljenje, s prozorima u dvije ravnine,
moe se primjenjivati do dubine 9,6 m. Ostvareno je kvalitetno
popreno strujanje zraka. Uteda na komunikacijskim povrinama
(min. veliina 7,2 m x 9,6 m).
G
R
I
J
A
N
J
EMinimalne vrijednosti zvune izolacije i maksimalne vrijednosti udarnog zvuka (prema
normama U.J6.201) su kako slijedi:
R
w,min
(dB)

L
w,max
(dB)
- zid bez vrata izmeu uionica, te izmeu uionice i kabineta
- zid izmeu kabineta, te izmeu uionice i prostora druge namjene 52
- zid izmeu uionice ili kabineta i kolske sportske dvorane,
uionice za tehniki i glazbeni odgoj 60
- zid s vratima izmeu uionice ili kabineta i hodnika, D
w
37
- zid prema bunoj pogonskoj prostoriji 57
- meukatna konstrukcija izmeu uionice ili kabineta i
kolske sportske dvorane, uionice za tehniki i glazbeni odgoj 60 63
- meukatna konstrukcija prema bunoj prostoriji ispod 57 68
- meukatna konstrukcija prema bunoj prostoriji iznad 57 48
- meukatna konstrukcija - ostale 52 63
Za vrata uionica i kabineta prema hodniku treba koristiti vrata I. klase sa zvunom izolacijom R
w
=30-34 dB.
Prozori moraju zadovoljavati R
w
32 dB.
Mjere za izolaciju od vibracijske buke valja provesti na mjestima gdje se zbog rada ili
manipulacije tehnikim ureajima takva buka stvara, prenosi kroz zgradu i na nekomu
drugom mjestu pojavljuje kao smetnja.
5.4. GRIJANJE
Zagrijavanje treba omoguiti pravilnom podjelom grijaih tijela kako bi se u to kraem
vremenu zagrijao zrak u prostoriji i njeni vanjski zidovi.
Grijanjem valja postii ove temperature:
- u uionicama i radionici 19C
- u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici 20C
- u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 14-16C
- u svlaionicama i praonicama 20-22C
- u komunikacijama 18C
Relativna vlanost zraka je 45-55%.
Grijaa tijela moraju onemoguiti dizanje praine u prostoriji, te moraju biti pristupana
i takva da se daju lako istiti.
Zagrijavanje zraka u prostoriji postie se ili dovoenjem toploga zraka ili direktnim
isijavanjem ogrjevnih tijela.
Na poetku nastave temperatura zraka u prostoriji mora iznositi 16-17C, a tijekom
nastave ne smije prelaziti 21C.
Nain zagrijavanja mora biti prilagodljiv promjenljivim vremenskim prilikama te vrsti
prostorije putem centralne i lokalne regulacije.
Gubitke topline treba sprijeiti pravilnim izborom materijala za gradnju, sustavom
otvaranja prozora i nainom zagrijavanja. Prozori moraju dobro brtviti i onemoguiti
prodor hladnoe. Doputeni koeficijent prolaza topline ne smije biti prekoraen. Posebnu
pozornost valja obratiti na pravilan izbor vanjskih zidnih stijena kako bi se sprijeili gubici
topline i omoguilo optimalno zagrijavanje.
Ukoliko se radne prostorije - uionice zagrijavaju peima na drvo i ugljen, loenje se
mora obavljati izvan prostorije u kojoj borave uenici.
5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZATITA OD POARA
U opisima uionikih prostora po obrazovnim podrujima navedene su potrebne
energetske instalacije (elektrika, plin) i broj njihovih prikljuaka, komunikacijske
instalacije za izmjenu informacija (razglas, responderi, raunala), kao i instalacije vode
s pripadajuom odvodnjom.
Prilikom njihova projektiranja i izvedbe treba se strogo pridravati vaeih standarda i
pravilnika kojima je regulirana ova materija, a koji su objavljeni u slubenim glasilima
RH. O grijanju, ventilaciji i osvjetljenju kolskih prostora vidjeti 5.1., 5.2. i 5.4.
Ovdje emo se zadrati na ovim problemima: opskrba vodom i odvod otpadne vode.
Opskrba vodom, kao i odvodnja, pripada meu vrlo vane imbenike koji odreuju
mjesto gradnje kolskog objekta. Rjeenja opskrbe vodom i odvodnja moraju biti
predviene ve idejnim projektom za gradnju kolske zgrade.
Prema mjesnim prilikama za opskrbu vodom mogu doi u obzir ove mogunosti:
1. prikljuak na postojei vodovod
2. koritenje kinice
3. koritenje ostalih izvora vode.
Ad. 1. Prikljuak na vodovod najpovoljniji je nain opskrbe vodom. Pri izboru lokacije
treba odmah utvrditi koliki je raspoloivi tlak u mrei na mjestu prikljuka.
Ad. 2. Dimenzije cisterne i sabirne plohe za kinicu proraunavaju se na osnovi broja
potroaa, odnosno predviene koliine potronje vode i ombrometrijskih podataka
za to podruje. Cisterne treba projektirati s grubim pretfiltrom i pjeanim filtrom
za horizontalni prolaz vode iz cisterne u crpni zdenac. Cisterna je zatvorena radi
onemoguivanja prodora svjetla jer je to vano za suzbijanje razmnoavanja algi.
Ad. 3. U sluaju koritenja izvorske vode, podzemnih i povrinskih voda moraju se
osigurati sanitarni i tehniko-higijenski zahtjevi koritenja.
Kanalizacija kolske zgrade u pravilu se prikljuuje na javnu kanalizaciju. Ako ne postoji
mogunost prikljuka, sva tehnika rjeenja moraju zadovoljavati sanitarne i tehniko-
-higijenske zahtjeve, te se u tom sluaju preporuuje odijeliti fekalne vode od ostalih
otpadnih voda jer e se time smanjiti dimenzije ureaja za proiavanje.
Zatita od poara provodi se upotrebom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom (hidranti, aparati za gaenje
poara itd.) i signalizacijom.
Nosivi zidovi, stupovi i stropne konstrukcije izvode se kao vatrootporni, a obloge zidova
i stropova u uionicama od negorivih materijala. kolske zgrade sa 6 uionica imaju
2 razdvojena izlaza.
6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA
INVALIDNE DJECE
U skladu s ustavnim naelima i Zakonom o predkolskom odgoju i osnovnom
obrazovanju moraju se stvoriti uvjeti za upuivanje djece s oteenjima u redovni
proces odgoja i obrazovanja. Ovakva praksa primjenjuje se danas u velikom broju
zemalja i dosad je dala pozitivne rezultate.
U Pravilniku o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima
za spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera (NN, br. 47/82) reguliran
je nain kako treba graditi objekte javne upotrebe s aspekta tjelesnih invalida.
Prema odredbama Pravilnika kod izgradnje kole mora se osigurati pristup koli i svim
kolskim prostorima tako da mogu sluiti djeci pri upotrebi tapa, taka, invalidskih
kolica i drugih pomagala.
kolski sadraji, kao to su: stube, WC-i, radne plohe, rampa, univerzalno dizalo,
elektrine i druge instalacije, te drugi sadraji, trebaju biti maksimalno prilagoeni za
koritenje invalidnoj djeci u skladu s odredbama Pravilnika.
Pravilnik o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za
spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera odreuje:
- Za potrebe svladavanja manjih visinskih razlika invalidskim kolicima, izgrauju se
rampe kojih je poeljni nagib 5% (1:20), a najvei doputeni nagib 8,3% (1:12),
najmanje irine 130 cm i ograene u visini od 90 cm;
- Radi svladavanja visinskih razlika za osobe koje koriste pomagala (tap, take)
izgrauju se stube maloga nagiba (visine od 13 do 15 cm);
- Za potrebe svladavanja visinskih razlika invalidskim kolicima i za osobe sa tapom
ili takama moe se koristiti univerzalno dizalo kojega su unutranje dimenzije jednake
ili vee od 110x140 cm, a irina vrata je jednaka ili vea od 80 cm;
- U javnim objektima poloaj vrata te minimalna veliina ulaza i prolaza moraju
omoguiti koritenje invalidskih kolica, a irina hodnika ne smije biti manja od 180
cm; u sluju objekta koji ima denivelirane etae, izmeu kojih ne postoji mogunost
koritenja rampe ili univerzalnoga dizala, mora se izvesti pokretna platforma za
podizanje odnosno sputanje invalidskih kolica;
- kole moraju imati najmanje jednu jedinicu javnog invalidskog WC-a izvedenu
u jednom od tri standardizirana tipa: tip A tlocrtne povrine 225x225 cm, tip B
155x225 cm, tip C 190x190 cm; vrata WC-a otvaraju se prema van, a irine su 90 cm.
Uglavnom su tri kategorije invalidne djece, za koje se moraju prilikom izgradnje objekta
obaviti potrebni graevni zahvati. Te su kategorije: tjelesni invalidi, osobe oteena sluha
i osobe oteena vida.
Pravilnikom je rijeen problem arhitektonsko-urbanistikih barijera. Meutim, za djecu
oteenoga vida i sluha valja jo predvidjeti nekoliko detalja koji mnogo znae za njihovu
orijentaciju u prostoru.
Za kategorije djece oteena sluha potrebno je postaviti svjetlosne signalne ureaje
kako bi uitelj mogao na vrijeme ueniku skrenuti pozornost na rad. Inae, ona mogu
pratiti nastavu itanjem s usana uitelja i sa kolske ploe.
Za uenike oteena vida potrebno je na prometnicama koje vode prema kolskom
objektu postaviti zvune semafore, a isto tako i zvune signale na ulaz kole. Takoer,
na vratima svih prostorija treba postaviti natpise reljefnim slovima, koji moraju biti na
istoj visini.
U svim sluajevima gdje je oteano kretanje valja ueniku osigurati pratnju odnosno
prijevoz do kole.
Za djecu oteena vida treba osigurati, u blizini uionice ili u prostorijama BIC-a, ormar
za smjetaj njihovih knjiga, nastavnih sredstava, aparata i pomagala.
Namjetaj u uionicama mora imati zaobljene bridove, i to ne samo zbog invalidne djece
nego i ostale djece, jer tako rjee dolazi do povreda.
Djecu s oteenjima trebalo bi u pravilu smjestiti u prve redove - radi lakega praenja
nastave.
Posebno za uenike s oteenjem vida treba podesiti jainu rasvjete u skladu s njihovim
potrebama.
Uenike oteenoga vida dijelimo u dvije kategorije: na one koji se slue reljefnim
Brailleovim pismom i na one kojih je oteenje vida takvo da se mogu sluiti udbenicima,
lektirom i ostalim prirunicima na uveanom tisku. Slabovidnim uenicima smatraju se
oni polaznici koji imaju ostatak vida od 10 do 25%.
Za uenike koji se slue Brailleovim pismom neophodno je nabaviti, odnosno osigurati,
sve potrebne udbenike, i to za svaki predmet po dva primjerka jer su knjige na Brailleovu
pismu po volumenu i teini tako velike da ih uenik ne moe nositi u kolu i natrag, nego
jedan primjerak valja koristiti u koli, a drugi kod kue. Osim udbenika potrebno je jo
osigurati reljefne geografske karte, grafikone i crtee kako bi uenik to zornije mogao
usvojiti gradivo i da se ne bi osjeao zapostavljen u odnosu na ostale uenike.
Svaki uenik mora raspolagati strojevima za Brailleovo i obino pismo, kasetofonom
za sluanje etverokanalnih kasetnih snimaka, tablicama za pisanje Brailleova pisma
s pomou ila, radnim biljenicama, sredstvima za nastavu matematike i zemljopisa te
ostalim pomagalima.
O
B
R
A
Z
O
V
A
N
J
E

I
N
V
A
L
I
D
N
E

D
J
E
C
E
O
B
R
A
Z
O
V
A
N
J
E

I
N
V
A
L
I
D
N
E

D
J
E
C
E
presjek
dizalo: minimalne dimenzije za
kolica s pratiocem 110 x 140
cm, automatska posmina vrata
toan poloaj za kontrolnu plou
rukohvat na visini od 90 cm na
tri strane
alarmni ureaj na visini od 100
cm iznad poda
poeljan telefon
razmak izmeu dizala i poda
maks. 2 cm
razlika razine dizala i poda maks.
2,5 cm
tlocrt
unutranje dimenzije: 110x140 cm
razmak izmeu zida dizala i
rukohvata = 5 cm
razmak izmeu rukohvata = 100 cm
za bolnice i sl. preporuuju se
vei gumbi, po mogunosti u
vodoravnom nizu
188 dizalo za invalidne osobe
sifonska WC-koljka
preklopni dvostruki naslon
visina vjealica za odjeu = 120 cm
umivaonik dimenzije 30x50 cm s
konzolama i zrcalom
mogue otvaranje izvana
ko za smee
poelja posmina vrata
189-191 varijante WC-prostora za invalide
univerzalni plan
s prostorom za pratioca
prihvatljivi plan WC-a
s ogranienim prostorom
prihvatljivi plan WC-a
s ogranienim prostorom
O
B
R
A
Z
O
V
A
N
J
E

I
N
V
A
L
I
D
N
E

D
J
E
C
E
192,193 dimenzioniranje prostorije za odravanje seminara 194,195 rampe - elementi za projektiranje
Povrine za kretanje i vonju kolicima u prostoriji za odravanje seminara s izmaknutim rasporedom stolova
i sjedala, za frontalni rad.
Jednokrake rampe s meuodmoritima
Za svladavanje razlika u visini doputena je upotreba rampi
bez poprenog spusta, kosina ne smije biti vea od 6%.
Kod rampi kojih duljina iznosi vie od 600 cm, potreban je
podest duljine min. 150 cm.
Za svladavanje razlika u visini do 20 cm doputa se,
iznimno, u opravdanim sluajevima izvedba rampi kosine
10%.
Odbojnik za kotae i rukohvat moraju se produiti 30-50 cm
u podruje platforme.
Osoba u kolicima moe svladati rampu samostalno i bez rukohvata. Rukohvat s obje strane rampe. irina:
180 cm za mimoilaenje (ako se to ne predvia, onda 130 cm). Na dugim rampama svakih 900 cm trebalo bi
biti ravno odmorite. Duina odmorita = 200 cm, min 150 cm. Ako ima prostora, poeljan nagib rampe od
1:20 do 1:15, maks. 1:12. Za rampe s nagibom veim od 1:20 (5%) treba oznaiti postotak nagiba. Rampa
ne bi smjela biti nagnuta u poprenom smjeru. Uz rampu treba izgraditi i stube koje esto koriste osobe sa
tapom.
Dvokrake i viekrake rampe
Povrina za kretanje 150x150 cm
Povrina na kojoj je mogue kretanje mora
biti najmanje 150 cm irine i 150 cm dubine:
na poetku i na kraju rampe.
Povrina za kretanje irine 120 cm
Povrina za kretanje mora biti iroka naj-
manje 120 cm izmeu odbojnika za kotae te
rukohvata i zidova.
110 60 110 60 110 60 110 60
(120) (120) (120) 110
3
0
1
2
0
1
2
0
9
0
7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE KOLE
RAZREDNA NASTAVA
Uionice od I. od IV. razreda
Kabineti razredne nastave
Uionica za cjelodnevnu nastavu
Prostor za produeni boravak uenika
PREDMETNA NASTAVA
Jezino-umjetniko podruje
Uionica za hrvatski jezik
Kabinet za hrvatski jezik
Uionica za strani jezik
Kabinet za strani jezik
Uionica za glazbenu kulturu
Kabinet za glazbenu kulturu
Spremite za glazbenu kulturu
Uionica za likovnu kulturu
Kabinet za likovnu kulturu
Spremite za likovnu kulturu
Prirodoslovno-matematiko podruje
Uionica za matematiku
Kabinet za matematiku
Kompjutorska uionica
Uionica za fiziku i kemiju
Kabinet za fiziku i kemiju
Uionica za prirodu i biologiju
Kabinet za prirodu i biologiju
Drutveno podruje
Uionica za povijest
Kabinet za povijest
Uionica za zemljopis
Kabinet za zemljopis
Radno-tehniko podruje
Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica)
Kabinet
Spremite
Fotolaboratorij
Izborna nastava
Uionica za teajnu nastavu i izborne programe
Kabinet
Spremite
Tjelesne i zdravstvene kulture - zatvoreni prostori
Dvorana za TZK
Spremite sprava
Skupna svlaionica
Skupna praonica
Kabinet TZK
Ambulanta
Svlaionica uitelja TZK sa sanitarijama
Prostorija za kondicioniranje zraka
Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje
Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom
Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
Gledalini prostori
Prostorija za reiju
Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene
Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku
Teretana i trim-dvorana
Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite)
Staza za tranje duine 75 m
Zaletite za skok u dalj
Bacalite kugle
Vjebalite sa spravama veliine 27x15 m
Staza za poligon prepreka
Igralite za koarku 26x14 m
Igralite za odbojku 18x9 m
Igralite za rukomet 40x20 m
Igralite za mali nogomet 52x32 m
Prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu
N
O
M
E
N
K
L
A
T
U
R
A

P
R
O
S
T
O
R
A

K
O
L
E
Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje
Bazen veliine 16,67x8 m
Skupna svlaionica
Individualne svlaionice
Sanitarije (tuevi i WC-i)
Svlaionica za uitelja
Prostorija kontrole pogona
Prostorija za opremu i pribor za ienje i odravanje
Prostorija za kondicioniranje bazenske vode
Prostorija za kondicioniranje zraka
Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadravanje
DRUTVENI PROSTORI
Prostor za vie namjena
Knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima
(biblioteno-informacijski centar)
Blagovaonica
PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE
Zbornica
Soba ravnatelja
Soba tajnika
Soba struno razvojne slube
Soba administracije
Arhiva
Sanitarije uitelja
GOSPODARSKI PROSTORI
Kuhinjski pogon
Kuhinja sa spremitem
Spremite za zimnicu
Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja
Energetsko-tehniki blok
Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad)
Radionica kunog majstora
Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja
Ope gospodarsko spremite
Garderoba i sanitarije istaica
Prostor za odlaganje smea
OSTALI PROSTORI
Ulaz
Trijem
Vjetrobran
Ulazni prostor
Vratarnica
Garderoba uenika
Komunikacije
Komunikacije - hodnici
Komunikacije - stubita
Sanitarije za uenike
Stan domara
Stan uitelja
VANJSKI PROSTORI
Opi prostori
Pjeaki prilazni put
kolski trg
Parkiralite za kolski autobus i automobile
Gospodarsko dvorite
Prostori nastavnih podruja
Nastava na otvorenom (razredna)
Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak)
- kolski vrt
Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park)
Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
(isto kao i otvoreni prostori TZK)
Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije
N
O
M
E
N
K
L
A
T
U
R
A

P
R
O
S
T
O
R
A

K
O
L
E
8.0. SAETAK
OSNOVNE KOLE
programiranje, planiranje i projektiranje
Svrha osnovnoga kolstva odreena je Zakonom o osnovnom kolstvu: stjecanje
znanja, pojmova, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje kolovanje.
Osnovno kolstvo traje minimalno 8 godina i obvezno je za svu djecu, uobiajeno u
dobi od 6-7 do 14-15 godina. Za uenike od prvoga do etvrtoga razreda nastava
se organizira kao razredna nastava, a za uenike od petoga do osmoga razreda kao
predmetna nastava.
Prema organizaciji kolske mree, osnovne kole dijele se na matine (centralne)
i podrune kole. Podruni odjeli okupljaju uenike niih razreda (od I. do IV.) s
odreenog podruja, dok obveznici viih razreda (od V. do VIII.) u pravilu polaze matinu
kolu. Podruni odjeli imaju zasebnu zgradu, ali u pedagoko-obrazovnom smislu ine
cjelinu s matinom kolom.
Kapacitet kolske zgrade odreen je brojem uenika, a proizlazi iz broja kolskih
obveznika na podruju unutar predvienog radijusa gravitacije i ovisi o gustoi
naseljenosti. Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola ograniavaju najvei
kapacitet kolske zgrade za osnovnu kolu na 720 uenikih mjesta (24 uionice), a
optimalni izmeu 480 i 600 uenika.
Prostorna struktura kolske zgrade odreena je drutvenim ciljevima kole, primijenjenom
pedagokom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogunostima drutva,
kao i specifinim urbanistikim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama ue
sredine u kojoj se kola gradi.
Prostorni sklopovi kole jesu: razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za
tjelesnu i zdravstvenu kulturu, drutveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju
rada kole, gospodarski prostori, ostali prostori (ulaz, komunikacije, sanitarije i sl.), te
vanjski prostori. Smatra se da je pedagoki povoljno odvojiti uionice za nie razrede
(I. do IV.).
Udbenik Osnovne kole - programiranje, planiranje i projektiranje namijenjen je
studentima arhitekture te koritenju u strunoj praksi.
8.0 SUMMARY
ELEMENTARY SCHOOLS
Programming, Planning and Designing
The goal of elementary education is defined in the Elementary Education Act: acquiring
knowledge, ideas, crafts, attitudes and habits necessary for future living and work
or further education. Elementary education lasts for a minimum of 8 years and is
obligatory for all children, usually between age 6-7 and 14-15. For pupils from fifth to
eighth grade the curriculum is organized in specialized classrooms for various subjects,
while first to fourth grade pupils have class-instruction.
According to the organization of the school network, elementary schools are divided
into central and district schools. The district divisions gather first to fourth graders from
a certain area, while pupils form fifth to eighth grade attend the central school. District
divisions have separate buildings, but in the pedagogical-educational sense they are a
part of the central school.
The capacity of the school building is determined by the number of students, which
is calculated through the number of school-aged children living in a certain predicted
radius of gravity, and depends on the density. Pedagogical standards for building
elementary schools limit the largest capacity to 720 student posts (24 classrooms),
and the optimum is 480 to 600 student posts.
The spatial structure of a school building is determined by the social goals of the
school, applied educational method of curriculum organization, economic capabilities
of the society, as well as the specific urban and architectural characteristics of the
environment in which the school is to be built.
The specific spatial segments of elementary schools are: the first to fourth grade
division, specialized classrooms for the fifth to eighth grade curriculum including the
gymnasium, social spaces, the school organization and coordination department,
service and maintenance, as well as other spaces (entrance, communicational spaces,
lavatories etc.) and outdoor spaces. It is thought to be pedagogically advantageous to
separate the classrooms of the lower grades (first to fourth).
Elementary Schools - Programming, Planning and Designing is intended for use in the
education of architecture students, and is also useful in architecture practice.
Translated by Mia Roth-erina
S
A
E
T
A
K

/

S
U
M
M
A
R
Y
9.0. APPENDIX
9.1. GRAEVNI PROGRAM OSNOVNE KOLE
URBANISTIKI UVJETI
Novoplanirana kola je locirana u naselju _________________________________.
Povrina parcele 1.8 m
2
Broj uenika 2x360 (390)
Rad kole 2 smjene
Tlocrtna povrina 3363 m
2
Povrina terena po ueniku 49 m
2
Broj etaa P do P+1 (iznimno P+2)
Broj parkirnih mjesta 12
UNUTARNJI PROSTORI KOLE
Razredna nastava - prostorni sklop za uenike od I. do IV. razreda
Uionica za razrednu nastavu 4 x 60 m
2
240 m
2
Kabinet i didaktika zbirka razredne nastave (1x24) 24 m
2
Ukupno razredna nastava netto 264 m
2
Predmetna nastava - prostorni sklop za uenike od V. do VIII. razreda
Jezino-umjetniko podruje
Uionica za hrvatski jezik 60 m
2
Kabinet za hrvatski jezik 16 m
2
Uionica za strani jezik (2x30) 60 m
2
Kabinet za strani jezik 16 m
2
Uionica za likovnu i glazbenu kulturu 70 m
2
Kabinet za likovnu kulturu 12 m
2
Spremite za likovnu kulturu 8 m
2
Spremite za glazbenu kulturu 8 m
2
Ukupno jezino-umjetniko podruje 250 m
2
Prirodoslovno-matematiko podruje
Uionica za matematiku 60 m
2
Kabinet za matematiku 16 m
2
Kompjutorska uionica 60 m
2
Uionica za prirodu, biologiju, kemiju i fiziku 70 m
2
Kabinet za prirodu i biologiju 16 m
2
Kabinet za kemiju i fiziku 16 m
2
Ukupno prirodoslovno-matematiko podruje 238 m
2
Drutveno podruje
Uionica za povijest i zemljopis 60 m
2
Kabinet za povijest i zemljopis 16 m
2
Ukupno drutveno podruje 76 m
2
Radno-tehniko podruje
Specijalizirana uionica za tehniku kulturu - radionica 70 m
2
Kabinet uitelja uz radionicu 16 m
2
Spremite s fotolaboratorijem 24 m
2
Ukupno radno-tehniko podruje 110 m
2
Izborna nastava
Uionica za teajnu nastavu i izborne programe,
locirana u blizini blagovaonice ili PVN-a 60 m
2
Kabinet za uionicu izborne nastave 12 m
2
Spremite za teajnu nastavu: prehrane,odijevanja, stanovanja 8 m
2
Ukupno izborna nastava 80 m
2
Podruje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori)
Dvorana za TZK 15x27x6 405 m
2
Spremite sprava i rekvizita 30 m
2
etiri skupne svlaionice (4x16) 64 m
2
Dvije skupne praonice sa sanitarijama (2x16) 32 m
2
Kabinet TZK 20 m
2
Ambulanta (preporuuje se vezati na kabinet TZK - jedan prostor) 16 m
2
Prostor uitelja TZK (12x2) sa sanitarijama 24 m
2
Prostor za kondicioniranje zraka 30 m
2
Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 20 m
2
Sanitarije za vanjske korisnike 6 m
2
Spremite sredstava i pribora za ienje 6 m
2
Ukupno podruje TZK 653 m
2
Drutveni prostori kole
Prostor za vie namjena (povrina od oko 200 m
2
,
obraunata u dodatku od 65% na neto povrinu)
Spremite uz PVN 12 m
2
Knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima (BIC) 90 m
2
Blagovaonica (veza na PVN) 60 m
2
Ukupno drutveni prostori kole 162 m
2
A
P
P
E
N
D
I
X

-

P
R
I
M
J
E
R

G
R
A
E
V
N
O
G

P
R
O
G
R
A
M
A

K
O
L
E
86 H. Auf-Frani / Osnovne kole 87
Prostori za organizaciju i koordinaciju rada
Zbornica 60 m
2
Soba ravnatelja 16 m
2
Soba tajnika 12 m
2
Soba struno-razvojne slube 24 m
2
Soba administracije kole 16 m
2
Arhiva 12 m
2
Sanitarije uitelja 10 m
2
Ukupno prostori za organizaciju i koordinaciju rada 150 m
2
Gospodarski prostori kole
Kuhinjski pogon
Kuhinja sa spremitem 70 m
2
Spremita (3x4) 12 m
2
Soba ekonoma 6 m
2
Garderoba i sanitarije kuhinjskog osoblja 6 m
2
Blagovaonica pomonog osoblja (kao proirenje komunikacije) 6 m
2
Ukupno gospodarski prostori kole 100 m
2
Energetsko-tehniki blok
Toplinska podstanica 30 m
2
Radionica kunog majstora 16 m
2
Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja 6 m
2
Ope gospodarsko spremite 12 m
2
Garderoba i sanitarije istaica 6 m
2
Prostor za odlaganje smea 6 m
2
Ukupno energetsko-tehniki blok 76 m
2
Ostali prostori kole
Trijem (40 m
2
otvorenog prostora) 10 m
2
Vjetrobran 8 m
2
Ulazni prostor (povrina od 30 m
2
,
obraunata u dodatku 65% na neto povrinu)
Vratarnica 4 m
2
Garderoba uenika V.-VIII. razreda 36 m
2
Ukupno ostali prostori kole 58 m
2
VANJSKI PROSTORI KOLE
Opi prostori
Pjeaki prilazni put
kolski trg
Gospodarsko dvorite
Prostori nastavnih podruja
Nastava na otvorenom - razredna (4x80)
Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - kolski vrt
Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park)
Vjebalite - vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije
REKAPITULACIJA
Unutarnji prostori kole
Razredna nastava 264 m
2
Predmetna nastava (bez TZK) 754 m
2
Drutveni prostori kole 162 m
2
Prostori za organizaciju i koordinaciju rada 150 m
2
Gospodarski prostori kole 176 m
2
Ostali prostori kole 58 m
2
Ukupno unutranji prostori (bez TZK) netto 1564 m
2
Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremite pribora za ienje:
65% netto povrine unutarnjih (bez TZK), s time da se od dodatka
formira i prostor vie namjena. 1564 x 65% = 1016 m
2
Ukupno unutarnji prostori (bez TZK) brutto 2580 m
2
Podruje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori) 653 m
2
Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremite pribora za ienje:
20% netto povrine TZK 653 x 20% = 130 m
2
Ukupno podruje TZK brutto 783 m
2
SVEUKUPNO unutarnji prostori brutto 3363 m
2
A
P
P
E
N
D
I
X

-

P
R
I
M
J
E
R

G
R
A
E
V
N
O
G

P
R
O
G
R
A
M
A

K
O
L
E
86 H. Auf-Frani / Osnovne kole 87
A
P
P
E
N
D
I
X

-

V
O
D
I
primjeri kolskih zgrada u Zagrebu

1
2
3
4
5
6
7

A
P
P
E
N
D
I
X

-

V
O
D
I
Ivan Zemljak:
kola na Selskoj cesti, 1930.
Ivan Zemljak:
kola na Jordanovcu, 1931.
Egon Steinmann:
kola u Krianievoj ulici, 1932.
Antun Ulrich:
kola na Pantovaku, 1952.


A
P
P
E
N
D
I
X

-

V
O
D
I
Boidar Raica:
kola u Mesievoj ulici, 1954.
Radovan Niki, Edo midihen:
kola u Trnskom, 1963.
Nenad Pauli, Radovan Tajder:
kola u Prekom, 1981.
90 91 H. Auf-Frani / Osnovne kole

A
P
P
E
N
D
I
X

-

V
O
D
I
Ivan Zemljak:
kola na Selskoj cesti, 1930.
Ivan Zemljak:
kola na Jordanovcu, 1931.
Egon Steinmann:
kola u Krianievoj ulici, 1932.
Antun Ulrich:
kola na Pantovaku, 1952.
Boko Raica:
kola u Mesievoj ulici, 1954.
Radovan Niki, Edo midihen:
kola u Trnskom, 1963.
Nenad Pauli, Radovan Tajder,:
osnovna kola u Prekom, 1981.
90 91 H. Auf-Frani / Osnovne kole

A
P
P
E
N
D
I
X

-

B
I
B
L
I
O
G
R
A
F
I
J
A 9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor)
knjige [kronolokim slijedom]
Alfred Roth: The New Architecture
Editions Girsberger, Zrich, 1951.
Alfred Roth: The New Schoolhouse / Das Neue Schulhaus / La Nouvelle Ecole
Editions Girsberger, Zrich, 1957.
Mate Baylon: kolske zgrade
Graevinska knjiga, Beograd, 1958. (I. izdanje)
Aloi Giampiero: Scuole
Hoepli editore, Milano, 1960.
Jovan Korka: kola
Veselin Maslea, Sarajevo, 1961.
Ferdinand Budde,
Hans Wolfram Theil: Schulen - Handbuch fr die Planung und Durchfhrung von
Schulbauten
Verlag Georg D. W. Callwey, Mnchen, 1969.
Harald Deilmann: Schulbauten
Bertelsmann Fachverlag, Gtersloh, 1971.
Benedikt Huber,
Jean-Claude Steinegger: Jean Prouv - Une Architecture par lindustrie / Architektur
aus der Fabrik / Industrial Architecture
Les Editions dArchitecture Artemis, Zrich, 1971.
Grozdan Kneevi,
Ivo Kordi: Stambene i javne zgrade
Tehnika knjiga, Zagreb, 1972. (I. izdanje)
Olinde & Walter
Meyer-Bohe: Neue Schulen
Verlag Ernst Wasmuth, Tbingen, 1974.
Walter Kroner: Schule im Wandel - Wandel im Schulbau
Verlag Gerd Hatje, Stuttgart, 1975.
Colin Ward (ed.): British School Buildings - Designs and Appraisals 1964-74
The Architectural Press, London, 1976.
Julius Panero,
Martin Zelnik: Human dimension and interior space
Watson-Guptill Publications, 1979.
Zoran Bajbutovi: Arhitektura kolske zgrade
Svjetlost, Sarajevo, 1983.
Arnulf Lchinger (ed.): Herman Hertzberger - Bauten und Projekte / Buildings and
Projects / Btiments et projets 1959-1986
Arch-Edition, Den Haag, 1987.
Antonio di Bitonto,
Franco Giordano: Larchitettura degli edifici per linstruzione
Officina edizioni, Roma, 1995.
Walter Chramosta (ed.): katalog izlobe Das neue Schulhaus in Wien 1990-96
Kammer der Architekten, Be, 1996.
..... zbornik Educational Spaces: A Pictorial Review, Volume 1
The images Publishing Group Pty Ltd, Melbourne, 1998.
Mark Dudek: Architecture of Schools - The New Learning Environments
The Architectural Press, Oxford, 2000.
Ernst Neufert: Elementi arhitektonskog projektiranja
Golden marketing, Zagreb, 2002.
Sonja Gaina kalamera: katalog izlobe Izgradnja srednjokolskih zgrada u Zagrebu,
Hrvatski kolski muzej, Zagreb, 2002.
Hildegard Auf-Frani
i suradnici: Arhitektura bez barijera u zgradama za obrazovanje
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2003.
normativi i upute
..... Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola
Graevinska knjiga, Beograd, 1962.
..... Upute za programiranje, projektiranje i izgradnju osnovnih kola
Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb, 1965.
..... Prijedlog normativa kolskog prostora, opreme, nastavnih
sredstava i pomagala za osnovne kole Republike Hrvatske
Ministarstvo prosvjete RH, Zavod za kolstvo, Zagreb, 1991.
asopisi
..... Architectural Review 3/1977.
..... Domus br. 571 (6/1977.)
..... Architecture dAujourdhui br. 211 (10/1980.)
..... El Croquis br. 67/1994.
..... Arhitektura br. 211 (Neven egvi), 2002.
..... Oris br. 17 (4/2002.)
..... Detail br. 3/2003 (Konzept: Schulbau)

9.4. INDEKS AUTORA
Auf-Frani, Hildegard; Olui, Veljko; arni, Toni 41
Baumgartner, Ulrich 17, 63
Beaudouin, Eugne; Lods, Marcel 63
Behnisch, Gnther 69
Bennett, Hubert 13, 27, 44, 48, 64, 74
Bolles+Wilson 72
Botta, Mario 62
Duiker, Johannes 9, 63, 66
Dragomanovi, Aleksandar 9
Van Eyck, Aldo 14
Giselbrecht, Ernst 72
Haveman, James K. 74
Henke, Dieter; Schreieck, Marta 61, 74
Hertzberger, Herman 10, 16, 17, 45, 46, 47, 58, 75
Jacobsen, Arne 11, 16, 18, 21, 56, 60, 63, 67, 74
Jarvi, Jrma 30, 45, 54
Klotz, Mathias 42
Koolhaas, Rem / OMA 38
Lainer, Rdiger 65
Martorell, Bohigas, Mackay / MBM 14, 49, 62
Namba, K. 13
Neutra, Richard 63
Niki, Radovan 9, 12, 30, 45, 51, 54, 87, 89, 90
Pauli, Nenad 87, 89, 90
Powell, Michael 64
Prouv, Jean 70
Raica, Boidar 87, 89, 90
Roth, Alfred 37, 73, 75
Rudolph, Paul 13
Schader, Jacques 21
Schnebli, Dolf 25, 75
Scharoun, Hans 63
Steinmann, Egon 87, 88, 90
Stirling, James 47
egvi, Neven 32, 50, 51, 65
midihen, Edo 30, 45, 87, 89, 90
Tajder, Radovan 87, 89, 90
Ulrich, Antun 55, 87, 88, 90
Vacchini, Livio 15
Valle, Gino 30, 45, 68
Zemljak, Ivo 12, 30, 31, 87, 88, 90
A
P
P
E
N
D
I
X

-

I
N
D
E
K
S

A
U
T
O
R
A

I

P
R
I
M
J
E
R
A9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronoloki)
Open air kola, Amsterdam, Nizozemska (1930., J. Duiker) 9, 63, 66
kola na Selskoj cesti, Zagreb (1930., I. Zemljak) 87, 88, 90
kola na Jordanovcu, Zagreb (1931., I. Zemljak) 12, 31, 87, 88, 90
kola u Krianievoj ulici, Zagreb (1932., E. Steinmann) 87, 88, 90
Eksperimentalna kola Corona, Los Angeles, Kalifornija, SAD (1935., R. Neutra) 63
kola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD (1935., J. K. Haveman) 74
Open air kola u Suresnesu, Pariz, Francuska (1936., E. Beaudoin, M. Lods) 63
kola u Rodovreu, Danska (1952., A. Jacobsen) 56, 74
kola na Pantovaku, Zagreb (1952., A. Ulrich) 55, 87, 88, 90
kola u Dubravi, Zagreb (natjeajni rad, 1954., A. Dragomanovi i R. Niki) 9
kola u Mesievoj ulici, Zagreb (1954., B. Raica) 87, 89, 90
kola Brnd, Helsinki, Finska (1954.-55., J. Jrvi) 54
kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska (1954.-56., A. Jacobsen) 11, 16, 18, 21, 60, 63
kola u Nageleu, Nizozemska (1954.-56., A. van Eyck) 14
Eksperimentalna kola Yakumo, Tokyo, Japan (1955., Arh. odjel Min. obrazovanja) 71
kola u Kumrovcu (1955., N. egvi) 32, 50, 51, 65
kola u Villejuifu, Francuska (1956., J. Prouv) 70
kola u Freudenbergu, Zrich, vicarska (1956.-60., J. Schader) 21
kola Aesch, Neftenbach, vicarska (1958.-59., U. Baumgartner) 17, 63
kola u Lnenu, Njemaka (1958.-61., H. Scharoun) 63
kola u Dubravi, Zagreb (realizacija, 1960., R. Niki) 12, 51, 54
Montessori kola u Delftu, Nizozemska (1960.-81., H. Hertzberger) 16, 17, 75
kola u Riedhofu, Zrich, vicarska (1961.-63., A. Roth) 37, 75
kola u Locarnu, vicarska (1961.-64., D. Schnebli) 25, 75
kola u Trnskom, Zagreb (1963., R. Niki, E. midihen) 87, 89, 90
kola u Furtwangenu, Njemaka (1964., G. Behnisch) 69
Pestalozzi kola u Skopju, Makedonija (1966.-67., A. Roth) 73, 75
kola u Middletownu, New York, SAD (1969., P. Rudolph) 13
Obrazovni centar Olivetti, Haslemere, Velika Britanija (1969.-72., J. Stirling) 47
kola u Londonu, Velika Britanija (1970., H. Bennett, M. Powell) 64
kola Pimlico, London, Velika Britanija (1971., H. Bennett) 13, 27, 44, 48, 74
Katolika gimnazija (Christianeum), Hamburg, Njemaka (1971., A. Jacobsen) 67
kola Thau, Barcelona, panjolska (1972., Martorell, Bohigas, Mackay) 14, 49, 62
kola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, vicarska (1972.-77., M. Botta) 62
Varijanta tipske kole, Bissuola, Italija (1976., G. Valle) 68
kola u Nigati, Japan (1979., K. Namba) 13
kola u Locarnu, vicarska (1980., L. Vacchini) 15
kola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska (1980.-83., H. Hertzberger) 10, 46
kola u Prekom, Zagreb (1981., N. Pauli, R. Tajder) 87, 89, 90
kola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska (1986., R. Koolhaas/OMA) 38
kola Polygoon, Almere, Nizozemska (1990.-92., H. Hertzberger) 47
kola u Absberggasse, Be, Austrija (1991.-94., R. Lainer) 65
kola u Gievenbecku, Mnster, Njemaka (1992., Bolles+Wilson) 72
kola u Kaindorfu, Austrija (1994., E. Giselbrecht) 72
kola u Petruevcu, Zagreb (1995.-2000., H. Auf-Frani, V. Oluji, T. arni) 41
Montessori College Oost, Amsterdam, Nizozemska (1999., H. Hertzberger) 58
kola u Santiago de Chileu, ile (2000., M. Klotz) 42
kola u Wien-Donaustadtu, Austrija (2002., D. Henke, M. Schreieck) 61, 74
63 mala uionica za tehniki odgoj - fotografija 28
64 uionica za teajnu nastavu i izborne programe, varijanta organizacije - tlocrt 29
65 uionica za teajnu nastavu i izborne programe - fotografija 29
66 sheme poloaja dvorane unutar kolske zgrade 30
67,68 I. Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.
terasa na krovu dvorane, dvorana - fotografije 31
69-71 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. - pogled s juga, presjek i tlocrt dvorane 32
72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane, varijante 33
74 funkcionalna shema dvodjelne dvorane 34
75 funkcionalna shema trodjelne dvorane 35
76 dijeljenje dvorane za TZK - fotografija 36
77,78 A. Roth: kola Riedhof, Zrich, vicarska, 1961.-63, dvorana - fotografije 37
79,80 R. Koolhaas / OMA: kola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska, 1986.
fotografije dvorane 38
81,82 spremite sprava - fotografije 39
83 skupne svlaionice s praonicom i WC-om 39
84 skupna svlaionica - fotografija 39
85 dvorana TZK - pomini ko, pregrada, tribine - fotografije 40
86 teleskopske tribine - fotografija 40
87 dvorana za korektivnu gimnastiku - fotografija 41
88 H. Auf-Frani, V. Oluji, T. arni: kola u Petruevcu, Zagreb, 1995.-2000.
igralite na krovu poluukopane dvorane - fotografija 41
89-92 M. Klotz: kola u Santiago de Chile, ile, 2000.
fotografije, shematski presjek kroz dvoranu 42
93 vjebalite A - elementi za projektiranje 43
94 vjebalite B - elementi za projektiranje 43
95 funkcionalna shema bazena 44
96 okvirne dimenzije malog kolskog bazena tlocrti, presjeci 44
97 H. Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. bazen - fotografija 44
98 sheme poloaja PVN-a unutar kolske zgrade 45
99-101 H. Hertzbeger: Montessori kola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83.
shematski presjek kroz PVN, fotografije 46
102-105 J. Stirling: obrazovni centar Olivetti, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.
tlocrti, perspektiva 47
106 H. Hertzberger: kola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92. kolska ulica - fotografija 47
107 knjinica - fotografija 48
108 H. Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjinica - fotografija 48
109 MBM: kola Thau, Barcelona, 1972. blagovaonica - fotografija 49
110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada kole 50
111 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. zbornica - fotografija 50
112 zbornica - fotografija 50
113,114 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. tlocrti prizemlja i kata 51
115 R. Niki: kola u Dubravi, 1960. tlocrt prizemlja 51
116 funkcionalna shema gospodarskih prostora 52
117 J. Jrvi: kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55. trijem - fotografija 54
118 R. Niki: kola u Dubravi, Zagreb, 1960. trijem - fotografija 54
119 A. Ulrich: kola na Pantovaku, Zagreb, 1952. vjetrobran - fotografija 55
120-123 garderobni prostor, primjeri - fotografije 55
124,125 A. Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952. hodnici - fotografije 56
126 dimenzioniranje hodnika - sheme 57
A
P
P
E
N
D
I
X

-

I
Z
V
O
R
I

G
R
A
F
I
K
I
H

P
R
I
L
O
G
A 9.6. POPIS GRAFIKIH PRILOGA
1 dijagrami radijusa gravitacije 7
2 funkcionalna shema kole 8
3 A. Dragomanovi, R. Niki: kola u Dubravi (natjeajni rad), 1954. - perspektiva 9
4,5 J. Duiker: Open air kola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. - situacija, fotografija 9
6,7 Herman Hertzberger: kola i djeji vrti Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.
fotografija iz zraka, situacija 10
8,9 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
pogled iz zraka, tlocrt prizemlja 11
10,11 I. Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. - fotografija, tlocrt prizemlja 12
12,13 R. Niki: kola u Dubravi, 1960. - fotografija, tlocrt prizemlja 12
14 K. Namba: kola u Nigati, Japan, 1979. - fotografija PVN-a 13
15 H. Bennet: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. - fotografija knjinice 13
16 P. Rudolph: kola Middletown, New York, SAD, 1969. - perspektiva PVN-a 13
17,18 MBM: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972. - fotografije stubita 14
19,20 A. van Eyck: kola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56. - fotografije kolskog trga 14
21 primjeri organizacije uionice razredne nastave 15
22,23 L. Vacchini: kola u Locarnu, vicarska, 1980. - fotografija terase uionice, tlocrt uionice 15
24-26 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
tlocrt, presjek, fotografija uionice 16
27-29 H. Hertzberger: Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.
tlocrt, presjek, fotografija uionice 16
30,31 U. Baumgartner: osnovna kola Aesch, Neftenbach, vicarska, 1958.-59.
tlocrt i presjek uionice 17
32,33 H. Hertzberger: Montessori kola, Delft, 1960.-81. - fotografije prostora za produeni boravak 17
34 shema uionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 18
35 kolski namjetaj 18
36 A. Jacobsen: namjetaj za kolu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 18
37 osnovne mjere (ovisno o starosti uenika) 18
38, 39 uionica za strani jezik - fotografija, tlocrt 20
40-42 uionica za glazbenu kulturu, varijante organizacije - fotografija, tlocrti 20
43,44 uionica za likovnu kulturu, varijante organizacije - tlocrti 21
45 J. Schader: kola Freudenberg, Zrich, vicarska, 1956.-60.
fotografija uionice za likovnu kulturu 21
46 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
fotografija uionice za likovnu kulturu 21
47 primjer organizacije kompjuterske uionice 23
48 kompjuterska uionica, namjetaj prilagoen radu na kompjuteru - fotografija 23
49,50 kompjuterska uionica, radno mjesto 23
51 uionica za fiziku i kemiju - fotografija 24
52 demonstracijski stol - fotografija 24
53-55 sklop fi-ke-bi, varijante 24
56 D. Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1961.-64.
uionica za fiziku i kemiju kosog presjeka - fotografija 25
57 kosa uionica fizike i kemije, odnosno prirode i biologije (detalj) 25
58 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju - aksonometrija 25
59 vivarij - fotografija 25
60,61 H. Bennett: kola Pimlico, Velika Britanija, 1971. radionica - fotografija, presjek 27
62 uionica za tehniki odgoj / radionica - fotografija 28
127-131 H. Hertzberger: Montessori College Oost, Amsterdam, Nizozemska, 1999. 58
132 sheme sanitarija 59
133 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. situacija 60
134-136 D. Henke, M. Schreieck: kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002.
fotografija trga, presjek, tlocrt 61
137,138 MBM: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972. kolski trg - fotografija, tlocrt 62
139,140 M. Botta: kola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, vicarska, 1972.-77.
kolski trg aksonometrija, fotografija 62
141-146 primjeri nastave na otvorenom - fotografije 63
147 H. Bennett, M. Powell: kola u Londonu, Velika Britanija, 1970. kolski park - fotografija 64
148 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. fotografija uionice 65
149 R. Lainer: kola u Absberggasse, Be, 1991.-94. fotografija uionice 65
150-152 J. Duiker: Open air kola, Amsterdamu, Nizozemska, 1930.
fotografija, tlocrt, aksonometrijski prikaz konstrukcije 66
153-155 A. Jacobsen: katolika gimnazija (Cristianeum), Hamburg, Njemaka, 1971.
fotografija, presjek, tlocrt 67
156-158 G. Valle: varijanta tipske kole, Bissuola, Italija, 1976. - aksonometrijski prikaz odozdo, detalj
prefabriciranog proelja - fotografija, dijagram modularnog rasta kole 68
159-161 G. Behnisch: kola u Furtwangenu, Njemaka, 1964.
pogled s jugozapada - fotografija, presjek, fotografija montae 69
162-166 J. Prouv: kola u Villejuifu, Francuska, 1956.
fotografije montae i izvedenog stanja, presjek, aksonometrija konstruktivnih elemenata 70
167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna kola Yakumo, Tokyo, Japan, 1955.
fotografije, presjek 71
170 E. Giselbrecht: kola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije 72
171,172 Bolles+Wilson: kola Gievenbeck, Mnster, Njemaka, 1992. presjek i pogled na proelje 72
173 jednostrano osvijetljena uionica - fotografija 73
174 dvostrano osvijetljena uionica - fotografija 73
175,176 A. Roth: Pestalozzi kola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. presjek, segment tlocrta 73
177 vrste osvjetljenja uionice - shematski presjeci 73
178 D. Henke, M. Schreieck: kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002. presjek uionice 74
179 J. K. Haveman: kola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935. presjek uionice 74
180 A. Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952. presjek uionice 74
181 H. Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. presjek uionice 74
182 A. Roth: Pestalozzi kola u Skopju, Makedonija, 1966.-67. presjek uionice 75
183 H. Hertzberger: Montessori kola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81. presjek uionice 75
184 A. Roth: kola u Riedhofu, Zrich, vicarska, 1961.-63. presjek uionice 75
185 D. Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1961.-64. presjek uionice 75
186 zatita od sunca - dijagrami 76
187 osvjetljenje i prozraivanje - dijagrami 77
188 dizalo za invalidne osobe - presjek, tlocrt 80
189-191 varijante WC prostora za invalide - tlocrti 80
192,193 dimenzioniranje prostorije za odravanje seminara - tlocrt, pogled 81
194,195 rampe - elementi za projektiranje - aksonometrija, tlocrti 81
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
appendix - Odabrani primjeri osnovnokolskih ustanova u Zagrebu (vodi) 87-90
A
P
P
E
N
D
I
X

-

P
O
P
I
S

G
R
A
F
I
K
I
H

P
R
I
L
O
G
A
BILJEKA O AUTORICI
Prof. dr. sc. HILDEGARD AUF-FRANI, dipl. ing. arh., redoviti je profesor u trajnom zvanju Arhitektonskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu i nositelj je kolegija Zgrade za odgoj i obrazovanje, Zgrade za srednje i visoko
obrazovanje, Arhitektonsko projektiranje VI i VII. Voditelj je znanstveno-istraivakog projekta Parametri za
planiranje i programiranje zgrada za visoko obrazovanje. Magistrirala je 1979. (Kontaktne zone - potencijalni
prostori vitalizacije primarnog centra Zagreba), a doktorirala 1989. godine (Centri usmjerenog obrazovanja
u funkciji kulturno-drutvene integracije). Dobitnica je mnogih nagrada na arhitektonskim natjeajima,
Velike nagrade Zagrebakog salona arhitekture 1979., nagrade Viktor Kovai 1996. te nacionalne nagrade
Vladimir Nazor 1996. godine. Realizirala je niz objekata te sudjelovala u radu strunih irija arhitektonskih
natjeaja. Dekanica je Arhitektonskog fakulteta 1997.-2001. lanica je Nacionalnog vijea za za visoko
obrazovanje Republike Hrvatske od 2001. godine i Nacionalnog vijea za umjetnost Republike Hrvatske od
2000.-2004. godine.
96 H. Auf-Frani / Osnovne kole
Hildegard Auf-Frani i suradnici
OSNOVNE KOLE
Programiranje, planiranje, projektiranje
Nakladnik
Golden marketing - Tehnika knjiga d.o.o.
Zagreb, Juriieva 10
tel. 01/4810-819, 4810-820, fax. 01/4810-821
e-mail: golden-marketing@zg.htnet.hr
www.golden-marketing.hr
Izvrni urednik
Ilija Rani
Lektorica
Mirjana Ostoja
Grafiko oblikovanje i priprema
Kabinet Zgrade za odgoj i obrazovanje AF
Tisak i uvez
Hrbat-graf, Zagreb
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 727.11.011(075.8)
AUF-Frani, Hildegard
Osnovne kole : programiranje,
planiranje i projektiranje / glavni
istraiva Hildegard Auf-Frani ;
istraivai Veljko Olui, Toni arni,
Marina Bertina ; znanstveni novaci Luka
Korlaet, Vanja Rister, Mia Roth-erina. -
Zagreb : Golden marketing - Tehnika
knjiga : Arhitektonski fakultet, 2004.
Bibliografija. - Summary.
ISBN 953-212-187-0 (Golden)
I. Arhitektonsko projektiranje -- kolske
zgrade
II. kolske zgrade -- Projektiranje
440330166

Hildegard Auf Franic Osnovne Skole Primary Schools

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hildegard Auf Franic Osnovne Skole Primary Schools

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. dr. sc.

Hildegard Auf-Frani i suradnici

primjeri kolskih zgrada u Zagrebu

88 H. Auf-Frani / Osnovne kole 89 H. Auf-Frani / Osnovne kole

90 91 H. Auf-Frani / Osnovne kole

90 91 H. Auf-Frani / Osnovne kole

You might also like