SDH OPTIKI SISTEMI PRENOSA

SDH OPTICAL TRANSMISSION SYSTEMS

Ninko Radivojevi, IRITEL A.D., Beograd
Grozdan Petrovi, Elektrotehniki ak!ltet, Beograd
Sadraj U radu je dat pregled mnogih aspekata modernih optikih sistema prenosa koji koriste
SDH tehnologiju za multipleksiranje i prenos digitalnih signala. U prvom delu prikazane su
osnovne karakteristike SDH tehnologije: razvoj standarda, hijerarhijska podela na protoke,
struktura rama, postupak multipleksiranja, sinhronizacija, diter i vander, optiki interfejsi,
topologija mree, mehanizmi zatite sao!ra"aja, nadzor i upravljanje kao i primena. U drugom
delu date su, u o!liku primera, vanije karakteristike SDH ure#aja $DS%&& '(')*+. U tre"em
delu se govori o perspektivi SDH tehnike, mogu"oj integraciji sa D,D- tehnikom
multipleksiranja po talasnim duinama, .)- i '/ tehnikama prenosa.
Abstract )his paper surve0s the man0 aspects of modern optical transmission s0stems !ased on
SDH technolog0. 'n the first part, !asic characteristics of SDH technolog0 like: standard
evolution, hierarchical !it rates, frame format, multiple1ing structure, s0nchronization, jitter and
2ander, optical interfaces, net2ork topologies, traffic protections, SDH management, and
applications are given. 'n the second part e1amples of the most important characteristics of SDH
e3uipment $DS%&& '(')*+, are given. 4inall0, in the third part, a possi!le evolution of SDH
technolog0 to2ard integration 2ith D,D-, .)- and '/ technologies is discussed.
1. UOD
Po"lednjih de"et godina "inhrona digitalna hijerarhija
#$D%& 'red"tavlja do(inantn! tehnologij! za
(!lti'lek"iranje i 'reno" digitalnih "ignala ! tran"'ortnoj
(re)i, od govora i 'odataka do video "ignala. Na"tala iz
'otre*e da "e 'rethodna PD% #Ple"iohrona digitalna
hijerarhija& tehnologija za(eni jetiniji( i lek"i*ilniji(
re+enji(a kada "! ! 'itanj! (!lti'lek"iranje
,de(!lti'lek"iranje o"novnih digitalnih "ignala #'ritoka&,
-entralizovani nadzor i !'ravljanje, ko('ati*ilno"t rada
!re.aja od razliitih 'roizvo.aa itd. /01.
Rad, ! o*lik! 'regleda, daje najva)nije karakteri"tike
$D% tehnologije kao i o'tikog digitalnog "i"te(a 2D$033
koji je razvijen ! IRITEL4! i koji je na+ao "voje (e"to !
'roizvodnji i ek"'loata-iji. Tako.e, rad 'okaz!je na dalj!
'er"'ektiv! ovog !re.aja ! "klad! "a o'+ti( trendo( razvoja
tran"'ortne (re)e ka novi( tehnologija(a 'reno"a.
5 'rvo( del! rada 'rikazane "! o"novne karakteri"tike
$D% tehnike6 vi"ok nivo "tandardiza-ije, hijerarhij"ka 'odela
na 'rotoke, "tr!kt!ra ra(a, lek"i*ilno (!lti'lek"iranje
'ritonih digitalnih "ignala, "inhroniza-ija, d)iter i vander,
o'tiki interej"i. Tako.e, date "! i o"novne to'ologije (re)a
! koji(a "e kori"te $D% o'tiki "i"te(i, eika"ni (ehaniz(i
za za+tit! "ao*raaja, nadzor i !'ravljanje kao i njihova
'ri(ena.
5 dr!go( del! rada 'rikazane "! va)nije karakteri"tike
$D% !re.aja 2D$033 IRITEL /71, kao +to "!6 ko('aktno"t,
lek"i*ilno"t konig!ra-ije, nadzor i !'ravljanje,
karakteri"tike d)itera i vandera, (ehaniz(i za za+tit!
"ao*raaja i 'ri(ena.
Iako je dana" $D% tehnologija do(inantna, "a godi+njo(
'rodajo( !re.aja ! vredno"ti veoj od 08 (ilijardi 5$
dolara, ve "e govori o daljoj 'er"'ektivi ove tehnologije. 5
tree( del! rada "e ko(entari+e 'er"'ektiva, 'rven"tveno ka
(og!oj integra-iji "a D9D: #Den"e ;avelength divi"ion
(!lti'le<ing& tehniko( (!lti'lek"iranja 'o tala"ni(
d!)ina(a, AT: #A"in-hro!n!" tran"er (ode& i IP #Internet
'a-ket& tehnika(a 'aket"kog 'reno"a.
!. OSNONE KARAKTERISTIKE SDH TEHNIKE
$D% tehnologij! karakteri+e niz 'o"e*nih re+enja,
"'e-iinih !nk-ija i "'e-iinih eno(ena. 5 ovo( del!
rada *ie kratko raz(otrene o"novne karakteri"tike koje "e
odno"e na "ledee6

Sta"dard#$ac#ja SDH
Pro-e" "tandardiza-ije $D% tehnologoije za'oela je j!na
0=>?. godine $t!dij"ka gr!'a @AIII (e.!narodnog ko(iteta
BBITT #dana+njeg 5IT4T& "a -ilje( da "e !ved! glo*alni
"tandardi koje (oraj! da i"'!ne "inhroni (!lti'lek"ni "i"te(i
! interej"noj taki (re)nog vora. Taj 'ro-e" je zavr+en tek
nove(*ra 0=>>. godine 'o+to "! 'rethodno ek"'erti A(erike,
Evro'e i Azije !"agla+avali razliite varijante, !glavno(
za"novane na a(eriko( kon-e't! $2NET #$Cn-hrono!"
2'ti-al Net;ork& "a o"novni( 'rotoko( od 38 :*,". Nai(e,
tada je konano !"vojen "tandard koji ! "!+tini 'odr)ava
$2NET, ali kod koga o"novni 'rotok izno"i 033 :*,". 5
narednoj de-eniji 'ro-e" "tandardiza-ije "e +irio od o"novnog
re+enja (!lti'lek"iranja ka re+enji(a od znaaja za
ko('letn! teleko(!nika-ion! tran"'ortn! (re)! *aziran! na
$D%.
Dana" "e (o)e govoriti o vrlo vi"oko( nivo!
"tandardiza-ije koji ! okvir! IT54T 're'or!ka o*!hvata
"ledee /016
- Proto-i i nain (!lti'lek"iranja6 G.D8DE
- Elektrini i o'tiki interej"i6 G.D8F, G.=3D, G.=3>E
- G!nk-ije i 'rotokoli za "inhroniza-ij!6 G.D>0, G.>08,
G.>00, G.>07, G.>0FE
- G!nk-ionalne -eline ! !re.aj!6 G.D>FE
- $D% !'ravljanje6 G.D>H, G.>F0, :.F888E
- Arhitekt!ra $D% (re)a6 G.>8FE
- D)iter i vonder6 G.>73, G.D>FE
- Peror(an"e 'reno"a6 G.>7?E
- :ehaniz(i za+tite "ao*raaja6 G.>H0E
- 2dr)avanje6 :.7080, :.7008, :.7078.
Io+ detaljniji nivo "tandardiza-ije je 'odr)an od
Evro'"kog In"tit!ta za "tandardiza-ij! #ET$I&.
Str%&t%ra ra'a STM(1,
! o*lik! dvodi(enzionalne (atri-e 7D8<=J7HF8 *ajtova, je
'rikazana na "li-i 0. Ka'a)a "e nekoliko "tvari. Pored
kori"nog "ignala, 'reno"i "e i veliki *roj dodatnih *ajtova
#R$2%, :$2%, 'ath overhead itd.& ija je !nk-ija razliita6
od nadzora i !'ravljanja, *ajtova za "lo*odn! !'otre*! do
'ointera #n'r. A5 i T5 'ointeri& za 'okazivanje 'oetka
"vakog kontejnera #n'r. AB4H i AB407&. $tr!kt!ra ra(a je
na'ravljena na *azi 'rin-i'a vre(en"ke ra"'odele kanala,
trajanje ra(a je 073", +to znai da "e za!zi(a ik"ni
'ro'!"ni o'"eg koji zavi"i od dodeljenog kanala #kontejnera&
a ne od tren!tnog "ao*raaja kao kod 'aket"kog 'reno"a.
4
3
1
9
5
270 KOLONA
9 261
STM-1
payload
(VC4)
9
redoa
! "#"N"!ATO!SKA S"KC$%A
!SO&
M 'LT$(L"KSNA S"KC$%A
MSO&
A' po)*+er)
VC-4
p
a
+
,

o

e
r
,
e
a
d

-
1
2
.
2
T
U
G
3
A
T
U
G
3
B
T
U
G
3
C
1 2 3 10 11 12 261
T' po)*+er)
v
c
1
2
#
1
#
3
T
'
1
2
.
*
*
$lika 06 $tr!kt!ra $T:40 ra(a
P)st%*a& '%+t#*+,&s#ra"ja do o"novnog nivoa
$T:40 #033:*it,"& je 'rikazana na "li-i 7. Pritoni "ignali
#7,FH,0H8 :*it,", AT: itd.&, koje tre*a 'reneti kroz $D%
(re)!, naj're "e 'o"t!'ko( (a'iranja "(e+taj! ! kontejnere
#n'r. B07& i(e "e !"tvari dovode na zajedniki takt (re)e.
Dodavanje( zaglavlja '!ta #'ath overhead& do*ijaj! "e
virt!elni kontejneri #n'r. AB407& a dodavanje( 'ointera, T5
gr!'e #n'r. T5407&. Dalje !dr!)ivanje "e o*avlja 're(a
'rikazanoj +e(i. Ra(ovi vi+eg reda6 $T:4H #?77:*it,"&,
$T:40? #7.H> G*it,"&, $T:4?H #08 G*it,"& "e do*ijaj!
'ro"ti( !e+ljavanje( *ajtova iz ra(ova ni)eg reda.
( *)#"t,r#
5 "tr!kt!ri ra(a SDH "ignala "e 'ored *ajta za
"inhroniza-ij! ra(a, overhead *ajtova i kori"nog "ignala
#payload& nalaze i 'ointer"ki *ajtovi koji 'okaz!j! gde je
'oetak kori"nog "ignala i to 'o"e*ni 'ointeri za "vaki od
kontejnera. Taj 'oetak nije ik"an ! odno"! na 'oetak ra(a
ve "e (o)e (enjati ! zavi"no"ti od "ta*ilno"ti taktova ! NE
4i(a. Nai(e, 'ointeri "l!)e da "e 'o 'rin-i'! izravnanja na
nivo! *ajtova ko('enz!je razlika #o"et& rekven-ija i aza
iz(e.! dva NE4ta tj. da "e 're.e "a jednog na dr!gi takt.
Ka 'reno" 2Mbit/s "ignala, kao neje+e kori+enog
interej"a na !laz! ! SDH (re)!, odgovoran je TU12 'ointer
tj. on 'okaz!je gde je 'oetak kori"nog "ignala #AB07&
!n!tar TU ra(a #deo SDH ra(a& a tako.e i A5H 'ointer koji
'okaz!je gde je 'oetak kori"nog "ignala #AB4H& !n!tar
$T:40 ra(a. 2vaj 'oetak "e (o)e (enjati "kokovito
#jedan *ajt tj. o"a( *ita za T5 'ointer, odno"no 7H *ajta za
A5 'ointer&. Ako nije ! !re.aji(a !'otre*ljen dovoljno
do*ar algorita( za iltriranje ovog "koka, (o)e da do.e do
'ojave d)itera ili vandera ! izlazno( "ignal! 2Mbit/s.
T1517950-95
1 N
3
3
1
1
3
4
7
7
STM-N AUG
AU-4 VC-4
AU-3 VC-3
C-4
C-3
C-2
C-12
C-11
VC-3
VC-2
VC-12
VC-11
TU-3
TU-2
TU-12
TU-11
TUG-2
TUG-3
AU-4
139 264 kbi t/s
N!t"#
44 736 kbit/s
34 36$ kbit/s
N!t"#
6312 kbit/s
N!t"#
204$ kbit/s
N!t"#
%!i&t"'sk! ('!c"si ')&* "
M+, ti(,"ksi')&*"
-.')v&)&* "
M)(i')&*"
N/T0 1 G2702 t'ib+t)'i"s )ss!ci)t"3 4it5 c!&t)i&"'s C- x )'" s5!4&2 /t5"' si6&),s7 "262 ATM7 c)& ), s! b" )cc!88!3)t"3 s"" 1022#2
1544 kbi t/s
N!t"#
139 264 /0)+12
44 736 /0)+12
34 363 /0)+12

6 312 /0)+12
2 043 /0)+12
1 544 /0)+12
$lika 76 Po"t!'ak (!lti'lek"iranja
S#"-r)"#$ac#ja
$D% (re)a je *azirana na "inhrono(
(!lti'lek"iranj!,de(!lti'lek"iranj! 'ritoka tako da je za njen
i"'ravan rad 'otre*no da "vi vorovi *!d! (e.!"o*no
"inhronizovani. Naje+e #za "ada !vek& "e (re)a
"inhroniz!je 'o (etodi master5slave kada "e 'odre.eni
generatori takta "inhroniz!j! na (a"ter takt. Pri to(e, !
(re)i 'o"toje etiri nivoa kvaliteta takta za "inhroniza-ij!.
PRB #Pri(arC reeren-e -lo-k& je (a"ter takt ija tano"t
tre*a da *!de *olja od 08
400
#IT54T G.>00&. 2vaj takt "e
di"tri*!ira do 'odre.enih generatora takta $$5
#$Cn-hronization "!''lC !nit& koji (og! i(ati dva nivoa
kvaliteta #IT54T G.>07&, za tranzitne vorove #$$54T& ili za
lokalne vorove #$$54L&, kao i do 'odre.enih generatora
takta najni)eg nivoa $EB #$D% eL!i'(ent -lo-k&.
D#t,r # .a"d,r
Izlazni "ignal iz $D% (re)e (ora da *!de identian
!lazno( "ignal! 'o "adr)aj! ali ne i 'o vre(en"ki(
karakteri"tika(a. Nai(e, (re)a (o)e da *!de "lo)enija ako
"e kori"te add6drop (!lti'lek"eri i cross5connect !re.aji.
Tada virt!elni kontejneri koji no"e "ignal od intere"a (og! da
"e, 'ri 'rolaz! kroz 7*4te, 're*a-!j! "a jednog takta na
dr!gi #n'r. z*og holdover ili free5runing re)i( rada 'ojedinih
vorova& +to ! ko(*ina-iji "a (a'iranje( i 'ointer"ki(
ak-ija(a (o)e da dovede do 'ojave d)itera ili vandera na
izlaz! $D% (re)e. Pod vandero( "e 'odraz!(eva "'ori
d)iter, ija je rekven-ija i"'od 08 %z.
Razlik!j! "e dve vr"te d)itera6
( d#t,r # .a"d,r %s+,d 'a*#ra"ja
$ignal 'ritoke koja dolazi na !laz $D% (re)e je i(a takt
koji je ! o'+te( "l!aj! nezavi"an od takta " koji( radi -ela
$D% (re)a tj. razliite "! rekven-ije #aze& a tako.e !lazni
"ignal (o)e da "adr)i d)iter i vander. Tako.e, i razliite
'ritoke (og! da i(aj! (e.!"o*no 'ot'!no nezavi"ne
taktove #a"inhroni "ignali&. Da *i "e izvr+io 'ro-e"
(!lti'lek"iranja 'rethodno (oraj! "ve 'ritoke da "e
"inhroniz!j! na reerentni takt. K*og toga "e, 'ri !'i"ivanj!
'ritoke ! kontejner, 'ri*egava (etodi izravnanja #*it4
j!"tii-ation ili *it4"t!ing& !*a-ivanje( "le'ih *ita ili
dodatnih inor(a-ionih *ita #M,8,4 (etoda izravnanja& !
zavi"no"ti od znaka razlike rekven-ija. Pri de(a'iranj! "le'i
*iti "e iz*a-!j! a !(e"to njih o"taj! 'raznine #Nga'O& koje "e
nereg!larno javljaj! #! zavi"no"ti od rekven-ij"ke razlike
taktova& i !"led kojih "e javlja d)iter i vander koji je
ne(og!e ! 'ot'!no"ti eli(ini"ati.
( d#t,r # .a"d,r %s+,d *)#"t,ra
Pao +to je ve reeno, ! $D% !re.aji(a "e kori"ti
"inhrono (!lti'lek"iranje,de(!lti'lek"iranje "ignala +to
zahteva da "vi !re.aji ! (re)i rade "a !"agla+eni( takto(.
:e.!ti(, ! neki( "l!ajevi(a (o)e da do.e do g!*itka
"inhroniza-ije ! jedno( ili vi+e vorova kada oni 'relaze !
holdover ili fee5running (od rada. Tako.e, z*og varija-ije
karakteri"tika 'reno"nog (edij!(a #o'tiko vlakno& dolazi
do ak!(!la-ije aznih razlika iz(e.! vorova (re)e. Ka
ko('enza-ij! ovih eekata kori"ti "e (ehaniza( 'ointera
koji ! o"novi 'red"tavlja i"ti nain izravnanja, o'i"an kod
(a'iranja 'ritoka #M,8,4 izravnanje&, za 'relazak "ignala "a
jednog takta na dr!gi. Iedina razlika je +to "e ovde vr+i
izravnanje na nivo! *ajtova a ne *ita. To i(a za 'o"ledi-! da
"e na 'rije(! javljaj! Nga'oviO koji "! veo(a izra)eni. N'r.
kod A5 'ointera azni "kok je F *ajta #7H *ita&, kod T5
'oinera 0 *ajt #> *ita& 'a "a(i( ti( eekat je znatno
oz*iljniji. $ o*ziro( da "e 'ointer"ke ak-ije ! 'rin-i'!
de+avaj! retko, "'ektar d)itera i(a 'reva"hodno NG
ko('onente koje je ne(og!e eli(ini"ati koli(a za
izdvajanje takta #n'r. PLL4azno "inhronizovana 'etlja&.
Dr!gi( rei(a, 'ointer"ke ak-ije dovode do 'ojave d)itera
ali 'reva"hodno vandera ! $D% (re)a(a, ija a('lit!da,
ako "e ne kontroli+e, (o)e da "tvori odre.ene 'ro*le(e !
'reno"! "ignala. N'r. 'ri 'reno"! video "ignala #:PEG47&
ovaj eekat (o)e da izazove Nza(rzavanjeO "like ili
N(ozaikO "lik!.
O*t#/&# #"t,r0,js#
Ka "ve 'rotoke "e kori"ti NRK #Non4ret!rn4to4zero& kod,
iji je o*lik "ignala na o'tiko( nivo! deini"an. Izlazna
"naga i o"etljivo"t 'rije(nika "! tako.e deini"ani za tri vr"te
ra"tojanja6 (ala, "rednja i velika. Radna tala"na d!)ina je
0F08n( ili 0338n(. Na o'tiko( nivo! "! deini"ani i
dozvoljeni izlazni d)iter i (ak"i(alni !lazni d)iter.
T)*)+)1#ja 'r,a
$D% (re)a "e (o)e 'o"(atrati kao tran"'ortna (re)a za
koj! "! karakteri"tine "ledee o"o*ine6
:re)a "e naje+e "a"toji od vorova #7* 4 7et2ork
*lement& koji "! 'ovezani veza(a Ntaka4takaO,
'r"tenovi(a #rings& ili 'etlja"to( "tr!kt!ro( #mesh
structures& i koji "! "vi "inhronizovani na takt vi"oke tano"ti.
E0#&as"# ',-a"#$'# $a $a2t#t% sa)bra3aja
$vi (ehaniz(i za za+tit! "ao*raaja "! *azirani na
!vo.enj! alternativnih '!teva i,ili !dvajanj! hardvera
!re.aja. Alternativni '!tevi "e o"tvar!j! na nivo!6
- -ele (!lti'lek"ne "ek-ije ! varijanta(a "a dva ili
etiri vlakna, ! veza(a taka4taka, !nidirek-ioni( ili
*iderik-ioni( 'r"tenovi(aE
- na nivo! virt!elnog kontejnera #*ilo koji '!t vi+eg ili
ni)eg reda& ! "vi( "tr!kt!ra(a !klj!!j!i i 'etlja"t! (re)!
#mesh&E
- dela (re)e #'od(re)e& kada "e +titi "ao*raaj, na
nivo! virt!elnog kontejnera, na "a(o neko( del! '!ta
iz(e.! dve take.
Ka "ve ove (ehaniz(e "! razvijeni 'rotokoli za
a!to(at"k! za+tit!. Bilj veine 'rotokola je da "e (ehaniz(i
za+tite o"tvare ! vre(en! krae( od 38(".
Po"toje dva ti'a za+tite6 0M0 i 06n #060&. 5 'rvo( "l!aj!,
i 'o radni( i 'o rezervni( kanali(a "e 'reno"i i"ti "ao*raaj
a iz*or na 'rije(! "e vr+i na o"nov! deini"anih kriterij!(a
kvaliteta. 5 dr!go( "l!aj!, 'o rezervni( kanali(a "e
'reno"i "ao*raaj koji "e g!*i 'riliko( aktiviranja
(ehaniza(a za+tite.
$vi na*rojani (ehaniz(i za za+tit! "ao*raaja
o(og!avaj! N"a(oizleivo"tO i N're)ivljivo"tO (re)e !
"l!ajevi(a otkaza na deoni-a(a #'rekid o'tikog ka*la& ili
otkaza 'ojedinih delova !re.aja, +to $D% (re)! "vr"tava !
(re)e "a vrlo vi"oko( ra"'olo)ivo+!..

U*ra.+ja"j,
$D% nadzor i !'ravljanje "e vr+i 're(a "tandardi(a za
T:N #Tele-o((!ni-ation" :anage(ent Net;ork& tj. !z
'o(o "tandardizovanih 'rotokola i interej"a. Glavne
!nk-ije nadzora i !'ravljanja "!6
- 'rikazivanje alar(a "a oznaka(a nivoa oz*iljno"ti
#'rioriteta& i loka-ije
- 'o"tavljanje nivoa 'rioriteta alar(a
- 'rikazivanje i"torije alar(a
- !'ravljanje dijagno"tiko( kvara #i"'ad, "(etnja&
- nadzor 'eror(an"i "a 'o"tavljanje( 'ragova za
'eror(an" alar(e
- !'ravljanje konig!ra-ijo( !re.aja i o"tali(
re"!r"i(a #r!tiranje "ao*raaja, za+tita "ao*raaja&
- !'ravljanje "ig!rno+!
Pr#',"a
$D% o'tiki "i"te(i "! na+li "voj! 'ri(en! ! "vi(
nivoi(a (oderne tran"'ortne (re)e, od (agi"tralnih veza do
lokalnih i 'ri"t!'nih veza. Pri to(e, najvi+i 'roto-i #7.3
G*it," i 08 G*it,"& ranije rezervi"ani za (agi"tralne nivoe, "ve
vi+e "e kori"te i na lokalno( nivo!. N'r. lokalni *eograd"ki
'r"ten radi na 7.3 G*it,". Iako je tenden-ija da "e kori"te
'r"tena"te "tr!kt!re "a $D% !re.aji(a ti'a add,dro'
(!lti'lek"er ili -ro""4-onne-t (!lti'lek"er, veliki *roj veza
"e o"tvar!je i veza(a Ntaka4takaO "a ter(inalni(
(!lti'lek"eri(a.
4. ODS 155 IRITEL
2D$033 #2'tiki digitalni "i"te( 033:*it,"& je nova
genera-ija IRITEL4ovih !re.aja za 'reno" digitalnih "ignala
'o o'tiki( vlakni(a, *azirana na 'rethodno o'i"ani(
'rin-i'i(a $D% (!lti'lek"iranja do nivoa 033:*it,"
#$T:406. Pri 'rojektovanj! !re.aja 'o"e*no "e vodilo ra!na
o "ledee(6
K)'*a&t")st
:ehanika i !nk-ionalna ko('aktno"t koja o(og!ava
ekono(ino re+enje za 'ri(en! ! (e"noj i (e.!(e"noj
(re)i.
7+,&s#b#+")st &)"0#1%rac#j,
2D$033 "e (o)e konig!ri"ati kao6
- Ter(inalni (!lti'lek"er ODS155TM
- Add-Drop (!lti'lek"er ODS155ADM
- Ter(inalni (!lti'lek"er ! "tono( k!i+t! za 21x2Mbit/s
ODS155TMS
2D$033T: "e ! zavi"no"ti od 'otre*a (o)e 'o'!njavati
! gr!'a(a od 'o 21x2Mbit/s #jedini-a $TI7&, 1x!Mbit/s
"#edi$i%a ST'!(, (ak"i(alno )x2Mbit/s #x!Mbit/s& a
2D$033AD: (ak"i(alno !2x2Mbit/s za odgranjavanje.
Iedini-a $0T:,$0AD: "adr)i o'tiki 'ri(o'redajnik,
(!lti'lek"er,de(!lti'lek"er i *lok za "inhroniza-ij! #$EB&.
$B: je kontrolno !'ravljaka jedini-a 'reko koje "e
o"tvar!je nadzor i !'ravljanje 'o(o! ra!nara, "l!)*ena
veza, izdvajanje dodatnih kanala itd. #$lika F&.
S1TM S1TM
SCM
S'NC"-"
ST-2
1
21
22
42
43
63
1
21
22
42
43
63
SCM
ST-2
ST-2
ST-2
ST-2
O4S155TM
ST-2
O4S155TM
O4S155TM
$lika F6 2D$033T: ! vezi Ntaka4takaO
Nad$)r # %*ra.+ja"j,
$otver $5NBE o(og!!je -entralizovani nadzor i
!'ravljanje !re.aja #$dh 5'ravljanje i Nadzor
BEntralizovano&. Ti(e "e 'o"ti)e 'raenje rada "i"te(a kao i
tren!tna detek-ija i lokaliza-ija kvarova. Po"toje dve verzije
"otvera6
$5NBE4E6 za jedan ele(ent (re)e
- Pot'!na kontrola lokalnog ili !daljenog !re.aja
- Po"tavljanje 'ara(etara rada !re.aja
- I"torija alar(a i tren!tno "tanje
- Nadgledanje 'eror(an"i #034to (in!tni i 7H4tvoro
"atni intervali&
$5NBE4:6 za "ve !re.aje ! (re)i
- Potrola "vih !re.aja ! (re)i
- Praenje rada veeg *roja !re.aja ! TP -entr!
- Povezivanje !re.aja 'reko '89 interej"a
- Interej"i6 9S-4$57 10 B)s"-T 0t5"'&"t#
$ve ove !nk-ije "e o"tvar!j! 'o(o! PB4ja i graikog
interej"a *aziranog na :$ 9indo;" 7888.
Kara&t,r#st#&, d#t,ra # .a"d,ra
2d "vih karakteri"tika za d)iter i vander koje !re.aj
i"'!njava intere"antan je ko(*inovani d)iter #!"led
(a'iranja i 'ointer"kih ak-ija& na izlaz! interej"a za 7
:*it,", za koji je ga*arit #'ro'i"& nedavno !"vojen. 5 Ta*eli
0 "! 'rikazani iz(ereni rez!ltati, za 'ointer"ke ak-ije ti'a a, *
i -, kako je deini"ano ! G.D>F. 2va karakteri"tika (o)e da
*!de znaajna kod, re-i(o, 'reno"a :PEG47 video "ignala
kroz $D% (re)!.
M,-a"#$'# $a $a2t#t% sa)bra3aja
2D$033 IRITEL 'odr)ava "ledee (ehaniz(e za+tite
"ao*raaja6
4 0M0 :$P ! veza(a taka4taka kada "e i"tovre(eno
vr+i i za+tita hardvera na nivo! $0T: jedini-e #!dvaja "e
o'tiki 'ri(o'redajnik, *lok za (!lti'lek"iranje i *lok za
"inhroniza-ij!
4 0M0 i 060 na nivo! :$ #$lika H& i na nivo! '!ta ni)eg
reda #AB07&, tako.e "a i"tovre(eno( za+tito( delova
hardvera.
Ta*ela 06 Iz(ereni ko(*inovani d)iter na 7 :*it," interej"!
Gilter
:ak"i(alni
dozvoljeni d)iter
/5I1
#G.D>F&
Iz(ereni d)iter
/5I1
Ar"ta 'ointera
a * -
LP4%P0
78%z4088k%z
8.H 8.00 8.77 8.07
LP4%P7
0>k%z4088k%z
8.8D3 8.83 8.83 8.83

O4S155A4M
S1A4M
S1A:M S1A4M
S1A4M
ST-2
;
ST$2
SCM
S'NC"-M
SCM
O4S155A4M
ST$2
ST$2
ST$2
O4S155A4M
O4S155A4M
5a6+)+a *a *)o7 87l+)ple/2*e 2e/-)9e
5a6+)+a ,ardera: M';< Sy*-< O-"< "-O
$lika H6 Ka+tita "ao*raaja ! 'r"ten! na nivo! :$ #:$P&
)*t#/&# #"t,r0,js
QRS TRUVWUXR YZSYR UV XSWZU[Z YZSYR \RTV U]R^V UR
\_T[Z`WVXaV]bZcUXZ\ UdVX[WS\ eWRfVgR #*+*D/M*M-
lo, po,er laser diode/-.lti lo$/it.di$al -ode& eR [RTRU]_
Y_hZ]_ 0F08n( R TRUVWUXR YZSYR \RTV U]R^V UR
\S]S`WVXaV]bZcUXZ\ UdVX[WS\ eWRfVgR #*+*D/S*M-lo,
po,er laser diode/si$/le lo$/it.di$al -ode& eR [RTRU]_
Y_hZ]_ 0338n(.
i _WVjRc_ klm033 UV XSWZU[Z UR\S cVYR] [Zd
dWZcV\]ZXR nVe SneZWR ]R [Zd dWVYRc]ZXR6 +'N `S[SYZSYR
eR SdUV^ [RTRU]Zo Y_hZ]R 008840?88 n( _ XS\nZ]RbZcZ UR
0ET dWVYdScRfRaRfV\.
2vakav o'tiki interej" o(og!ava ti'ine do(ete od
H3k( do 088k( ! zavi"no"ti od radne tala"ne d!)ine.
Pr#',"a
2D$ je do "ada glavn! 'ri(en! na+ao ! (e"noj i
(e.!(e"noj (re)i za (e.!"o*no 'ovezivanje -entrala ili
-entrala i njenih !daljenih !e"nikih *lokova #$lika 3&.
Tako.e, kori"ti "e ! 'ri"t!'noj (re)i za 'ovezivanje velikih
ko('anija, Internet 'rovajdera itd. Na javn!
teleko(!nika-ion! (re)!.
T"L"=ONSKA
C"NT!ALA
O4S
155
O4S
155
O4S
155
T"L"=ONSKA
C"NT!ALA
'4AL%"N$
ST"("N
C"NT!AL"
O4S
155
O4S
155
7dal9e*)
7-e2*)-/)
0lo/
O4S
155
$lika 36 Pri(ena 2D$033
8. PERSPEKTIA SDH TEHNIKE

Iako je $D% (re)a ! 'oetk! *ila orijenti"ana na 'reno"
govora, "ve vi+e "e kori"ti i za 'reno" 'odataka ili video
"ignala za koje i'ak nije *ila o'ti(izirana. 5'ravo z*og toga,
'o"tavlja "e 'itanje 'er"'ektive ili tanije *!d!no"ti $D%
tran"'ortne (re)e.
Na $li-i ? je 'rikazana !loga $D% o'tikih "i"te(a !
tran"'ortnoj (re)i, na "ada+nje( nivo! ko(er-ijalnih
tehnologija. Pored govora, ! $D% ra( "e (og! (a'irati i
AT: 'aketi #koji ! "e*i (og! da "adr)e govor, IP 'akete ili
DAB4Digital video *road-a"ting4'akete za 'reno" digitalnog
video "ignala&, IP 'aketi #kori+enje( PPP i %DLB
'rotokola& ili DAB "ignali. pe"to "e kori"te i iznaj(ljene
veze kao N<7 :*it," "ignali. 2vako $D% or(atirani "ignali
"e (og! 'reno"iti, razliiti( 'roto-i(a, 'o (ono(odni(
vlakni(a kori+enje( tehnike (!lti'lek"iranja 'o tala"ni(
d!)ina(a #D9D:&. Takva tran"'ortna (re)a (ak"i(alno
kori"ti "ve 'redno"ti $D% tehnike, 're "vega, -entralizovani
nadzor i !'ravljanje, N"a(oizleivo"tO, (og!o"t
're!"(eravanja "ao*raaja itd.
VC4
VC3
VC12
ATM
#
O
V
O
!
$
(
4
V
>
#
O
V
O
!
$
5
N
?

V
"
5
"
$
(
1
(
(
(
1
&
4
L
C
4
V
>
1
M
(
"
#
2
1
$
N
V
M
'
;

7

F

H

(
S4&
4@4M
o
p
+
)
A
/
o

l
a
/
*
o
S+#&a 9: SDH % sada2"j)j tra"s*)rt")j 'r,#
Na "li-i D je 'rikazana (og!a evol!-ija tran"'ortne
(re)e /H,31, ka o'tikoj tran"'ortnoj (re)i #2TN& ! kojoj "e
'ored D9D: tehnike kori"te o'tiki 'rekidai #2$&, o'tiki
add4dro' (!lti'lek"eri #2AD:& i -ro""4-one-t na nivo!
tala"nih d!)ina #9@B&. Pri"t!' ovoj (re)i (o)e da *!de *ez
kori+enja $D% !re.aja tj. na deini"ano( o'tiko(
interej"! ali i !z njihov! !'otre*!. Po"e*no je 'er"'ektivna
varijanta IP "a :PL$ #-ulti5protocol +a!el S2itching&
'rotokolo( koji "e tek razvija i koji tre*a da o*ez*edi "talni
kvalitet za "ve !"l!ge !vo.enje( (og!no"ti kontrole i
're!"(eravanja "ao*raaja. To znai da "e !"l!ge (og!
rangirati 'o zahtevano( kvalitet! 'reno"a, tako da !"l!ge
koje ne tr'e vea ka+njenja #govor, video& do*ij! 'rioritet !
r!tiranj! ili dodeli 'ro'!"nog o'"ega. $ve vi+e "e kori"ti i
direktan 'ri"t!' na nivo! Ethernet 0 G*it," i 08 G*it,"
interej"a, *ez kori+enja IP 'rotokola, z*og 'rivlane -ene.

Pri"t!' na o'tiko( nivo! "e 'lanira da *!de
ko('ati*ilan "a $D% 'rotoko( #najverovatnije za 'rotok
7.H> G*it," ili 08 G*it,"& ali "a 'o"e*no( "tr!kt!ro( ra(a
koja "e zove o'tiki kanal. I ! ovakvoj (re)i o"taje
neza(enljiva !loga $D% tehnologije, 're "vega za
iznaj(ljene veze #N<7 :*it," ili vee 'rotoke& kao i za
kla"in! teleonij!. Pored toga, "a(a evol!-ija nee *iti *a+
(nogo *rza, +to dokaz!je "talni ra"t 'rodate $D% o're(e !
"vet!, 're "vega z*og "voje 'o!zdano"ti i -ene
.
A
T
M
/
-
%
7

F

H
(
OTN:
4@4M
0
7
F
H
(
OS
OA4M
@;C
VC4
VC3
VC12
ATM
#
O
V
O
!
$
(
4
V
>
#
O
V
O
!
$
5
N
?

V
"
5
"
$
(
1
(
(
(
1
&
4
L
C
4
V
>
1
M
(
"
#
2
1
$
N
V
M
'
;
-%/
M%<S
S4&
$(
ATM
"+,er*e+
o
p
+
)
A
/
o

l
a
/
*
o
#OVO!
(O4AC$
V$4"O
0
t
5
"
'
&
"
t
n
n
0
(
O
4
A
C
$
S+#&a ;: SDH % b%d%3)j tra"s*)rt")j 'r,#
5. <AKL=UAK
Prikazani a"'ekti $D% o'tikih "i"te(a 'okaz!j! "ve
'redno"ti njihovog kori+enja ! (oderni( tran"'ortni(
(re)a(a6 vi"ok nivo "tandardiza-ije, -entralizovani nadzor i
!'ravljanje, N"a(oizleivo"tO, (og!no"t 're!"(eravanja
"ao*raaja, lek"i*ilno"t ! odno"! na "ignale #"ervi"e& koje
(o)e da 'rihvati, eno(en d)itera i vandera koji "e
kontroli+! odgovaraj!i( "tandardi(a itd.
2D$033 IRITEL je $D% o'tiki digitalni "i"te(, koji
karakteri+! 'rethodno 'o(en!te o"o*ine i (e.!narodni
"tandardi a ija je 'rven"tvena 'ri(ena ! (e"ni( i
(e.!(e"ni( (re)a(a. Ta 'ri(ena "e oek!je i !
*!d!no"ti, !z ve! 'ri(en! ! iznaj(ljeni( veza(a kada "e
garant!je zahtevani kvalitet 'reno"a
K*og 'otre*a za +to vei( ka'a-iteto( i za novi(
"ervi"i(a, 'ojavile "! "e nove tehnologije 'reno"a #'re "vega
IP tehnologija& koje e "ig!rno !ti-ati na evol!-ij!
tran"'ortne (re)e ka integra-iji "a D9D:, AT: i IP ali ne
tako *rzo i ne tako da e $D% tehnologija *iti za"tarela.
LITERATURA
/01 N$2NET,$D% a $o!r-e*ook o $Cn-hrono!"
Net;orkingO, IEEE Pre"", 0==?.
/71 N2'tiki digitalni "i"te( 2D$033 IRITELO, Tehnika
dok!(enta-ija za kori"nika, Beograd, 0===.
N. Radivojevi, G. Davidovi, P. :iovi, L. Tr'kovi
N2D$033 IRITEL42'tiki digitalni "i"te( 033 :*it," za
'ri(en! ! $D% (re)a(aO , II$A ING2, ?,0==>, 7>4F0
/F1 IT54T Re-o((endation"6 G "erie"
/H1 D. Baveridi"h, NEvol!tion o 2'ti-al Tran"'ort
Te-hnologie"6 Gro( $2NET,$D% to 9D:O, IEEE Bo((.
:agazine, I!ne 7888, 0?H40D7
/31 I. Po;er, P. Novak, N:ore -a'a-itC in the o'ti-al a--e""
net;ork4*!t ho;qO, LIG%T9AAE, $e't. 7888, =>408