O trenutanom stanju trita rada u Hrvatskoj se teko moe rei neto dobro.

Jasno je kako se
Hrvatska nalazi u izrazito tekoj gospodarskoj situaciji koja je rezultirala ogromnim
poveanjem nezaposlenosti i tome trendu se jednostavno ne nazire kraj, stalno se sluaju
obeanja i ekaju neki potezi vlasti koji e rezultirati promjenom situacije i konanim
poboljanjem uvjeta ivota i rada, ali se to jednostavno nikako ne dogaa. topa registrirane
nezaposlenosti u !epublici Hrvatskoj u oujku "#$%. je bila "".& '. (ezaposlenost je
pogotovo velik problem meu mladim ljudima koji nemaju radnog iskustva i trae prve
poslove. !adno iskustvo je esto poslodavcima kljuno za zapoljavanje, no nerado ga sami
pruaju. topa nezaposlenosti mladi) do "* godina u Hrvatskoj iznosi ak *",% posto to
znai da su od nas u +uropi loije samo ,rka i -panjolska. Oko *#,* tisua osoba mlai) od
"* godina u Hrvatskoj se ne koluje i ne radi. .rema posljednjem popisu stanovnitva
odranom u proljee "#$$. godine, u Hrvatskoj je ivjelo /&0.%1$ mladi) osoba izmeu $* i
"0 godina 2$/,& ' stanovnitva3. 4roj mladi) znatno e se smanjiti tijekom sljedeeg
desetljea jer je popis stanovnitva pokazao da u zemlji ivi samo 1*".%"5 djece izmeu # i
$% godina. topa nezaposlenosti mladi) je prema 6straivanju radne snage +78a 2Labour
Force Survey3 u samo etiri godine porasla s "$,0 ' u "##5. na %&,# ' u "#$". i neprekidno
je ak &." puta vea od stope nezaposlenosti dobne skupine od "* do 1%, to ukazuje na
osjetno ugroeniji poloaj mladi).
(ezaposlenost sve vie utjee na mlade, pogotovo visokoobrazovane, da naputaju svoje
domove i sreu trae negdje izvan Hrvatske. 9o je katastro:alno, pogotovo kada se uzmu u
obzir prije navedeni podatci o manjem broju djece, jer od radnog angamana ti) ljudi ovisi
budunost zemlje i cjelokupni drutveni razvitak. ;eutim, to oekivati kada ujete od
nekoga iz svoje okoline, kako su doivjeli da im prilikom prve prijave na burzu rada nakon
zavrenog :akulteta medicinske biokemije savjetnik kae kako trebaju razmisliti o
prekvali:ikciji za ku)ara auto)toni) )rvatski) jela<= >psurd je vei kada se pogledaju podatci
H??8a prema kojima su magistri medicinske biokemije de:icitarno zanimanje< 6li nakon
zavrenog pravnog :akulteta da se javljate i na oglase za tajnike jer ete svakako teko pronai
ikakav posao<= @akle, nakon prolivenog znoja, truda i neprospavani) noi s ciljem dobijanja
diplome, imate pravi odbor za doek koji vam kae kako vam to u ovoj zemlji ne znai neto i
da ste se trudili bezveze< > to tek rei o slabije obrazovanima, kakva nji) situacija eka
nakon srednje kole ili zavrenog zanata= (aalost, velik broj nji) eka dugotrajna
nezaposlenost, ili ako su sretniji, slabo plaen posao, nepovoljni uvjeti rada i nesigurnost...
1
amim time to ne mogu raditi i biti :inancijski neovisni, mladi se sve kasnije sele od
roditelja, kasnije odluuju za zasnivanje obitelji, te se produbljuje osjeaj pesimizma i
beznaa. 9o postaje ozbiljan drutveni problem< Osim :inancijske sigurnosti koju zaposlenje
donosi, utjee i na osjeaj drutvene korisnosti, openito poveanje zadovoljstva sa samim
sobom i time djeluje pozitivno na ukupno psi)iko i :iziko zdravlje ovjeka.
Aako se taj problem moe adekvatno rijeiti= (aravno, prije svega, potreban je opi
gospodarski oporavak koji bi rezultirao i veim brojem radni) mjesta. ;eutim, mlade osobe
ne smiju biti pasivne i samo ekati da netko drugi uradi neto za nji). ;oraju se ukljuiti,
koliko god je to mogue, u politiki ivot, u ivot zajednice u kojoj ive na svim razinama i
biti spremni na stalnu nadogradnju svog znanja i usavravanje svoji) sposobnosti. Beliki je
problem u razmiljanju kako se nita ne moe promijeniti, kako e sve biti jednako bez obzira
to mi napravili, i takvo pesimistino razmiljanje je i jedan od razloga zato vrlo mali broj
mladi) izlazi na izbore i doputa da netko drugi odluuje za nji) i kroji im sudbinu. ;ladi se
moraju trgnuti i odluivati sami o sebi, traiti promjene, udruivati se radi lakeg postizanja
ciljeva, aktivno se ukljuiti u drutvo, volontirati i ne dopustiti da i) obuzme pesimizam.
;oraju biti nositelji promjena kako bi omoguili bolji ivot ne samo sebi nego i drutvu u
cjelini<
6stina, to je uvijek lake rei nego napraviti, ali potrebno je uiniti prvi korak i ukljuiti se, a
onda nita vie nije nemogue<
2