Regionalna politika EU je instrument kohezije i financijske solidarnosti EU s ciljem

smanjenja razlika meu regijama u svim zemljama lanicama i poboljanja uvjeta rada i
ivota graana najmanje razvijenih dijelova. Zbog potrebe utvrivanja stupnja gospodarskog
razvoja pojedine regije i praenja uinaka razliitih mjera regionalne politike javila se potreba
za stvaranjem usklaenog sustava statistikih regija pa je 1980. godine Europski ured za
statistiku u Luksemburgu stvorio tzv. NUTS regije (francuski: Nomenclature des units
territoriales statistiques - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)- hijerarhijski
sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe slubene statistike u
zemljama lanicama Europske unije, s ciljem usporeivanja regija unutar Europe. One ne
predstavljaju pravnu ili administrativnu podjelu unutar drave, niti su obvezna osnova za
voenje nacionalne politike regionalnog razvoja ali slue utvrivanju razina i vrsta pomoi
kojom EU financira kohezijsku politiku te se odreuju na temelju br. stanovnika, homogenosti
gospodarskog razvitka i prirodno- geografske raznolikosti. Postoje 3 razine NUTS regija,
NUTS 1 ( 3 do 7 milijuna stanovnika ), NUTS 2 (800 tisua do 3 milijuna ) te NUTS 3 sa
(150 do 800 tisua ). Prije dostupnosti sredstava iz programa IPA 2007. godine, Hrvatska je
imala sljedeu podjelu: NUTS 1 je cijela Hrvatska, NUTS 2 regije su bile Sjeverozapadna, te
Jadranska i Panonska Hrvatska, dok su NUTS 3 regije upanije.
Prije punopravnog lanstva pokrenuto je pitanje promjene NUTS 2 regija Hrvatske. One su
najbitnije jer se po njima odreuju iznosi sufinaciranja projekata iz Strukturnih fondova EU
koji mogu biti od maksimalnih 50 % za razvijenije do 80 % za slabije razvijene regije. Naime,
zbog izrazito visokog BDP-a Zagreba bilo je vidljivo kako ovom podjelom SZ Hrvatska nee
ulaziti u cilj 1 kohezijske politike konvergenciju na koju otpada najvei iznos ukupnih
sredstava to bi rezultiralo manjim dostupnim sredstvima iz fondova EU te krai rok
koritenja potpora. Cilj konvergencije je smanjivanje nejednakosti regija u EU na nain da se
pomae regijama iji je BDP po stanovniku manji od 75 % od prosjenog u EU ( SZ Hrvatska
je bila na 78 % BDP-a Unije), no uz to je povlaenje novca puno povoljnije, a ukoliko je neka
regija ispod razine 50 % europskog prosjeka to omoguava i vee potpore na dravnoj razini.
Kako je Komisija traila novu podjelu prije punopravnog lanstva, donesena je odluka o
uspostavljanju dvije NUTS 2 regija : Jadranske te Kontinentalne (koja je nastala spajanjem
Sjeverozapadne i Panonske) to je izazvalo veliko negodovanje slavonskih upanija. Kao
nedostatci prijanje podjele navodili su se nepovoljni financijski uinci za Sjeverozapadnu
Hrvatsku, manji iznos dostupnih sredstava ( 6.7 milijardi kn umjesto 8.1 milijardi godinje
koliko je dostupno novom podjelom), nie stope sufinanciranja dok su prednosti to e sva
podruja moi koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najveim stupnjem povoljnosti,
poveava se apsorpcijski kapacitet i olakava administrativno praenje provedbe. Bilo je
rasprave o vie varijanti nove podjele, pa ak i na izdvajanje Grada Zagreba kao samostalne
jedinice jer je u gotovo svim kombinacijama pokazivao izrazitu heterogenost u odnosu na sve
ostale upanije i regije RH ( vie od 1/3 svih poduzetnika registrirano u Zagrebu, skoro 40%
zaposlenih, preko 50% ukupnog prihoda i poslovne aktive poduzetnika, BDP Zagreba je na
125 % EU, a Jadranske Hrvatske 61 % i Slavonije samo 34 %...). Vlada je u obrani nove
podjele davala objanjenja kako se distribucija sredstava iz EU definira iskljuivo na
nacionalnoj razini i kako Vlada odluuje koji e se dijelove zemlje vie financirati u skladu sa
nacionalnim ciljevima i prioritetima. Meutim, dosadanja praksa, ne samo ove ve i
prijanjih Vlada, nije pridonijela smanjenju razlika, ve upravo suprotno, poveala ih je!
Dakle, unato svim mjerama regionalnog razvoja ( ili zahvaljujui njima! ), Hrvatska se
razvila u monocentrino gospodarstvo to ima za posljedicu pad poslovnih aktivnosti u
ostalim dijelovima drave i smanjenje konkurentnosti cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.
Zagreb je svrstan u istu regiju sa najslabije razvijenim upanijama RH ( Brodsko- posavskom
i Vukovarsko- srijemskom ) to sigurno ograniava njihove mogunosti jer Grad Zagreb s
proraunom od oko 900 milijuna eura, te kadrovskim i financijskim kapacitetima ima
neusporedivo vee izglede dobiti traena sredstva. Svaka cost-benefit analiza e imati
zakljuak kako je osjetno vea opravdanost ulaganja u projekte na podruju Grada Zagreba,
nego sredstva uloiti u upanije koje nemaju ni priblino njegove kapacitete! Takoer, prema
prijanjoj podjeli Panonska Hrvatska se nalazila na svega 35 % prosjeka Unije dok se novom
podjelom i ukljuivanjem Zagreba i razvijenijih sjevernih upanija taj prosjek penje na 64 %,
gotovo duplo! To ne znai samo nii stupanj sufinanciranja iz fondova EU ve i manju razinu
dravnih potpora! Tu se postavlja se pitanje kriterija, odnosno je li vaniji ukupni iznos
dostupnih sredstava ili nain i projekti na koje e sredstva iz fondova biti rasporeena.
Ukoliko uzmemo u obzir kako je glavni cilj konvergencije smanjenje razlika izmeu regija,
odgovor se namee sam po sebi. Nesumnjivo je kako su ovom podjelom ukupno dostupna
sredstva osjetno vea, meutim pravi problem kojim se Vlada treba baviti je postotak
iskoritenosti sredstava koji nije visok to ukazuje na potrebu puno bolje suradnje centralne
vlasti s lokalnim i regionalnim jedinicama, civilnim udrugama i svim moguim korisnicima.
Osim regionalnih razvojnih agencija koje intenzivno rade godinama na podizanju kapaciteta i
gotovo svakodnevno informiraju i educiraju potencijalne korisnike EU sredstava, s nacionalne
razine osim povremenih informativnih dogaaja nikada se nije planski i sustavno pristupilo
pomoi lokalnoj i regionalnoj razini u izgradnji vlastitih kapaciteta to je nuno za veu
uspjenost u povlaenju dostupnih sredstava. Tek kada se to napravi moe se oekivati
decentralizacija i smanjenje ogromnih regionalnih razlika u Hrvatskoj to e na kraju
rezultirati i time da pitanje regionalnih podjela u budunosti ne izaziva negodovanje s bilo ije
strane.