Definicija fluida

Fluidi nemaju kristalnu strukturu

Fluid je materija koja se kontinualno deformie pod djelovanjem tangencijalnog napona ma kako mali
on bio.
Ovu definiciju zadovoljavaju materije u tenom i gasovitom stanju.
Pri rjeavanju vedine problema strujanja fluida koristi se koncept kontinuuma (zanemaruje strukturu
materije i pretpostavlja da fluid kontinualno ispunjava prostor).
Osnovni modeli fluida:
Miran fluid
Nestiljiv fluid
Idealan fluid
Stiljiv fluid
Realan fluid
Fizikalne karakteristike fluida
Gustina fluida definie se kao masa fluida po jedinici zapremine
[kg/m
3
]
Gustina smjese tenosti odredjuje se zavisno od koliinskih ili zapreminskih dijelova iz sljededih
relacija:




Stiljivost
Svojstvo fluida da mijenja svoju zapreminu pod dejstvom vanjskog pritiska naziva se stiljivost.
Koeficijent stiljivosti s


predznak -pokazuje da se zapremina smanjuje kada se pritisak povedava i obrnuto
Modul stiljivosti c
V
m
V
m
V
d
d
lim
0
=
A
A
=
A

1 2 2 1
2 1
2
2
1
1
2 1

m m
m
m m m
V V V
s
s
s
s
s
+
=
+ =
+ =
s
s
s s
s
V
V V
V V V
m m m
2 2 1 1
2 2 1 1
2 1

+
=
+ =
+ =
| |
1
Pa
1

A
A
=
p V
V
s
p V
V
s
d
1 d
=
| | Pa d
d
1
p
V
V
s
= = c


-
ili





Brzina zvuka
Brzina prostiranja slabih elastinih poremedaja kroz homogenu sredinu.

Brzina rasprostiranja zvung talasa kroz tena i vrsa tijela izraava se preko modula stiljivosti c,
odnosno preko modula elastinosti . Proirenjem prethodnih jednaina slijedi:
Iz

Slijedi
Za tenost: Za vrsta tijela :

Za gasove:
Zavisi od karaktera promjene koja izaziva zvuk
Izentropska: Izotermska:





Brzina zvuka kroz:
. const V m = =
0 d d = + V V

d d
=
V
V
p
s
d
1 d

=
p sd
d
=

} }
=

0 0
d
d
p
p
p s
( )
0
0
ln p p s =

( )
0
0
p p s
e

=
d
dp
c =

=
d
d
2
p
c
p sd
d
=

p
p
c
d
d
2
c

=
c
p d d
=

c
=
2
c

E
c =
2
RT
p p
c
p
p
C p
const
p
k

k
k

k
= = =
=
=
=
d
d
d d
ln ln ln
.
2
RT
p p
c
p
p
C p
const
p
= = =
=
=
=

d
d
d d
ln ln ln
.
2
vazduh na 15
0
C 342 m/s
vodu n 15
0
C 1445 m/s
elik n 15
0
C 4120 m/s
Unutrasnje trenje viskoznost
Svojstvo fluida da pri svom kretanju prua otpor relativnom kretanju svojih estica poznato je pod
nazivom unutranje trenje ili viskozitet.
Na vrsto, elastino tijelo djeluje smiuda sila F. Ugao mjera za deformaciju, povrina na
koju djeluje sila F. Pri neznatnim deformacijama djeluje Hukov zakon, po kojem napon t
proporcionalan deformaciji:


Viskoznost postoji samo kada fluid struji. Najjednostavniji sluaj je sluaj strujanja izmedju dvije
ravne ploe. Gornja ploda se krede konstantnom brzinom U, dok donja miruje. Ovo strujanje se
predstavlja prostornim planom (x,y)-ravni i planom brzina (u,y)-ravni.




Kono djelovanje vrste povrine i fluida, i fluida medjusobno izrazio je Njutn obrascem:

Fluidi koji se ponaaju prema zakonu unutranjeg trenja nazivaju se Njutnovi.Kod vrstih, elastinih
tijel, napon je proporcionalan deformaciji, a kod Njutnovskih fluida brzini deformacije. Brzina
deformacije se naziva jo i gradijent brzine.
q - koeficijent dinamike viskoznosti
- koeficijent kinematske viskoznosti
Sile koje djeluju na fluid
Za analizu strujanja uzima se fluidni djelid bilo kojeg oblika konstantne mase i na njega se primjenjuju
zakoni mehanike krutog tijela
t G
A
F
= =

( ) t
h
U
y
u
q q q t = = =
d
d

q
v =
Masene (zapreminske sile) napadaju svaki fluidni djelid u datoj zapremini bez obzira da li se
zapremina granii sa fluidom ili je osamljena. To su: sila gravitacije, inercijalna sila, sila magenetnog ili
elektromagnetnog polja, ...
- masena sila u taki M

- ukupna masena sila
Povrinske sile nisu jednake u svim takama posmatrane povrine
Uoenu fluidnu zapreminu podijelit demo nekom povrinom na dva dijela. Kako bi podijeljena
zapremina zadrala svoj oblik na presjeenom dijelu djeluju sile koje zamjenjuju odsjeeni dio (AF)
Analogno masenim silama:



STATIKA FLUIDA
Statika fluida se bavi fluidom u stanju mirovanja. Fluid je u stanju mirovanja ako postoji koordinatni
sustav u kojem je brzina estica fluida u svakoj toki jednaka nuli.
Pritisak
Pod pritiskom u nekoj taki M fluida podrazumijeva se skalarna veliina ija vrijednost odgovara
povrinskoj sili nomalnoj u toj taki na povrinu.
Pritisak pri mirovanju naziva se statiki pritisak.
Sila izazvana statikim pritiskom ima tri vana svojstva:
- uvijek je normalna na svaku povrinu ili zamiljenu povrinu u fluidu.
- vrijednost joj je ista u jednom mjestu bez obzira kako je povrina orijentisana.
- vrijednost joj zavisi od prostornih kordinata zbog toga to je pritisak u funkciji istih, tj. p = p(x,y,z).
Dokaz drugog svojstva
Ako se kroz taku A u fluidu provuku kordinatne ose x,y,z i na njima uoe mali odsijeci dx,dy,dz,
spajanjem tih odsijeaka dobit de se mali tetraedar. Za mirovanje tetraedra mogu se napisati
jednaine ravnotee jer na njega djeluju samo normalne sile (sile pritiska), dok se djelovanja
zapreminskih sila mogu zanemariti.
F
x
F
n
cos(n,x) = 0
F
y
F
n
cos(n,y) = 0
V
F
m
F
f
m
V
m
m
m
A
A
=
A
A
=
A A

0 0
lim lim
} }
= =
V
m
m
m m
dV f dm f F

A
F
f
A
p
A
A
=
A

0
lim
}
=
A
p p
dA f F

p
A
F
N
A
=
A
A
A 0
lim
N
A
F
T
A
=
A
A
A 0
lim
F
z
F
n
cos(n,z) = 0
Dijeljenjem sa projekcijama povrina dobija se:




pri emu su projekcije povrina :
A
x
= A
n
cos(n,x)
A
y
= A
n
cos(n,y)
A
z
= A
n
cos(n,z)
Slijedi da je:

=


Iz definicije pritiska:

p
x
=p
y
=p
z
=p
n

Osnovna jednaina statike fluida
Na lijevu stranu pravougle prizme djeluje sila pritiska pdydx, a na desnu
Suma projekcija svih sila koje djeluju na pravouglu prizmu u pravcu ose x iznosi:






( ) x n
A
F
A
F
x
n
x
x
, cos =
( ) x n
A
F
A
F
y
n
y
y
, cos =
( ) z n
A
F
A
F
z
n
z
z
, cos =
n
n
x
x
A
F
A
F
=
n
n
y
A
F
A
F
y
=
n
n
A
F
A
F
z
z
=
n
n
z
z
y
y
x
x
A
F
A
F
A
F
A
F
= = =
x
x
A
x
A
F
p
x
0
lim

=
y
y
A
y
A
F
p
y
0
lim

=
z
z
A
z
A
F
p
z
0
lim

=
z y x
x
p
p d d d
|
.
|

\
|
c
c
+
0 d d d d d d = +
|
.
|

\
|
c
c
+ m f z y x
x
p
p z y p
x 0 d d d d = +
c
c
m f z y x
x
p
x
0 d d d d d d = +
|
|
.
|

\
|
c
c
+ m f z x y
y
p
p z x p
y
0 d d d d d d = +
|
.
|

\
|
c
c
+ m f y x z
z
p
p y x p
z
0 d d d d = +
c
c
m f z x y
y
p
y
0 d d d d = +
c
c
m f y x z
z
p
z
z y x m d d d d =
x
f
x
p
=
c
c

1
y
f
y
p
=
c
c

1
z
f
z
p
=
c
c

1


ili u vektorskom obliku



gdje je

Sloeni vektorsko diferencijalni operator koji se, kada se primijeni na skalarnu funkciju naziva
gradijent (grad)
dobija se
osnovna jednaina statike fluida u vektorskom obliku (Ojlerova)

projektovanjem po osama dobiju se skalarne jednaine





Ako posljednje jednaine pomnoimo odgovarajudim diferencijalima d
x
, d
y
, d
z
i saberemo dobije se

tj. dp = (f
x
dx + f
y
dy + f
z
dz)
Statika Ojlerova jednaina za polje sile tee
Kada od zapreminskih sila po jedinici mase djeluje samo teina fluida, a osa z se uzima vertikalno
navie, bide: fx = 0;
fy = 0; fz = - g pa je
dp = - g dz
Integralenjem dobija se
k f j f i f k
z
p
j
y
p
i
x
p
k f j f i f k
z
p
j
y
p
i
x
p
z y x
z y x


+ + =
|
|
.
|

\
|
c
c
+
c
c
+
c
c
+ + =
c
c
+
c
c
+
c
c

1
1 1 1
k
z
j
y
i
x

c
c
+
c
c
+
c
c
= V
f p

= grad
1

x
f
x
p
=
c
c

1
y
f
y
p
=
c
c

1
z
f
z
p
=
c
c

1
|
|
.
|

\
|
c
c
+
c
c
+
c
c
= + + z
z
p
y
y
p
x
x
p
dz f dy f dx f
z y x
d d d
1

const z
g
p
= +

Za sluaj rezervoara sa fluidom

Mirovanje stiljivog fluuida
Za stiljiv fluid u polju zemljine tee, osnovna diferencijalna jednaina hidrostatike ima oblik
dp = - g dz odnosno, poslije integracije
z z
1
=
gdje je :
p
1
- pritisak na visini z
1
.
Da bi se integral izraunao, mora se znati veza izmeu p i . To se moe uradit za dvije promjene
stanja gasa i to:
Za izotermnu promjenu stanja gasa (T = const.) ija karakteristina jednaina ima oblik :
= const.
Za adijabatsku promjenu stanja gasa (nema odvoenja niti dovoenja toplote) ija karakteristina
jednaina ima oblik :
= const
Za izotermnu promjenu stanja gasa, karakteristina jednaina za dva presjeka ima oblik :

poslije integracije, dobijaju se pritisak i gustina na visini z


Izrazi pokazuju da pritisak i gustina opadaju po eksponencijalnom zakonu sa porastom visine
Na isti nain dobija se pritisak i gustina za adijabatsku promjenu stanja gasa samo to de se koristiti
izraz
=
Mjerenje pritiska
Zavisno od toga da li se pritisak mjeri od nule ili atmosferskog pritiska razlikuju se
manometarski pritisak ili nadpritisak
vakuumetarski ili podpritisak
gh p p =
2 1
}

p
p
dp
g
1
1

_
p
1
1

p p
=
1
1
p
p
=
e p p
p
g
z z
1
1
1
1
) (
=


e
p
g
z z
1
1
1
1
) (


=

_
p
1
1

_
p
mB a B
vA a A
p p p
p p p
+ =
=
apsolutni pritisak.


pijezometar
pa=ro *g*h
manometar
pa=ro*g*h
Pritisak tenosti na ravne povrine
Razmatra se djelovanje sile pritiska na ravnu povrinu sa ije se jedne strane nalazi tenost sa
slobodnom povrinom, a sa druge strane atmosferski pritisak.Slui nam za dimenzionisanje posuda,
rezervoara, brana...
Sila pritiska na dno otvorene posude
dnoravna horizontalna povrina
pritisak sa gornje strane

a sa donje strane
p = p
a
p
a
dakle djeluje sa svih strana jednako pa se ponitava, a na dno posude djeluje relativni pritisak
p =gh
Rezultantna sila na dno posude je

Sila pritiska na dno zatvorene posude
pritisak sa gornje strane je
p= gh +p
a
+p
m

a sa donje
p = p
a
tako da na dno posude djeluje relativni pritisak
p= gh +p
m
rezultanna sila je
F=(gh +p
m
)A
Hidrostatiki paradoks


Rezultantna sila na dno posuda razliitih oblika zavisi samo od A, h i r, ali ne od oblika posude.
Sila pritiska na ravne bone strane
Za pritisak vai
p=p
1
+gz
Zadatak je da se odredi sila F kojom tenost djeluje na povrinu A. Za elementarnu povrinu vai
dF=pdA, dok je za ukupnu:


gdje je h
C
koordinata teita povrine A definisana preko
Sila kojom tenost djeluje na ravnu povrinu jednaka je proizvodu pritiska koji vlada u njenom teitu
i njene povrine.
U sluaju kada spolja (iznad povrine tenosti i sa druge strane zida) djeluje konstantan pritisak p
1
,
rezultantna sila je:

Odredjivanje napadne take sile pritiska
A p A gz A p A g A p
A g A p A gz p A p F
C C C
A A A
= + = + =
= + = + = =
} } }
oq
q o
1 1
1 1
cos
d cos d ) ( d
}
=
A
C
A A q qd
A gz F
C R
=
Sila pritiska djeluje okomito na povrinu i usmjerena je ka okvaenoj povrini. Napadna taka sile
pritiska dobija se iz ravnotee momenata za x osu.

I
x
moment inercije povrine u odnosu na osu. Za poloaj napadne take sile F
R
, dobija se

Primjenom tajnerove teoreme u kojoj se sa I
C
oznaava sopstveni moment inercije povrine u
odnosu na njenu teinu osu paralelnu sa osom , slijedi da napadna taka D lei nie od teita .


U sluju ravnog, pravougaonog i vertikalnog zida dobija se

Iz izraza za silu F vidi se da njen intezitet na povrinu A ne zavisi od ugla nagiba povrine, ved samo od
dubine teita.Vano je napomenuti da se dubina teita uvijek mjeri od nivoa slobodne povrine
tenosti.
Sila pritiska na krive povrine
Djelovanje tenosti na krive povrine moe se svesti na glavni vektor i glavni moment.
Glavni vektor odredjuje se preko tri komponente(1 vertikalna i 2 horizontalne).
Glavni moment odredjuje se preko sume momenata ovih komponenti.
Z krive povrine koje imaju vertikalnu ravan simetrije (najvedi broj praktinih zadataka) suma
elementarnih sila pritisaka svodi se na jednu rezultujudu silu koja lei u ravni simetrije, ili na par sila
koje lee u istoj ravni. Veliina i pravac rezultujude sile F odredjuje se preko njenih komponenti.
Horizontalna komponenta jednaka je sili pritiska na vertikalnu projekciju ove povrine normalnu na
ravan simetrije.

( )
x
A A A
D C D R
I g A g A gz A p p A gz F o q o q q q q cos d cos d d
2
1
= = = = =
} } }
C
x
D
A
I
q
q =
2
C C x
A I I q + =
0 > = A =
C
C
C D
A
I
q
q q q
2
h
C
= q
h
D
3
2
= q
Horizontalna komponenta

gdje je A
x
- povrina vertkalne projekcije krive povrine
Napadna taka sile F
x
nalazi se ispod teita h
C
u ravni vertikalne simetrije i u odnosu na slobodnu
povrinu, odredjena je Varinjonovom teoremom, tj.

ili u odnosu na teinu osu projekcije

Vertikalna komponenta ukupne sile pritiska, koja djeluje na krivu povrinu, jednaka je teini tenosti
zapremine V koju ograniavaju: kriva povrina, slobodna povrina i vertikalne povrine konstruisane
po konturi krive povrine, a odredjuje se po izrazu:

Ova komponenta prolazi kroz teite zapremine V i usmjerena je na gore ako se zapremina V formira
sa neokvaene strane, i obratno.
Ukupna sila pritiska je
Ugao nagiba vektora sile F prema horizontalnoj ravni se odredjuje iz izraza:

Ukoliko iznad povrine tenosti u koju je uronjena posmatrana povrina djeluje pritisak razliit od
atmosferskog potrebno je izvriti redukovanje ravni.
Relativno mirovanje fluida
Osim sile teine, djeluju i druge spoljanje (zapreminske) sile
Za iznalaenje slobodne povrine i raspored pritisaka u fluidu koristi se opet osnovna jednaina
hidrostatike u diferencijalnom obliku.
Translacija tekudine kao cjeline
kretanje kod kojeg nema relativnog pomaka izmeu estica tekudine
jednolika translacija: nema ubrzanja, isto kao i mirovanje
vanjsko ubrzanje: vektorski se zbraja sa g i tekudina kao cjelina prelazi u novo stanje ravnotee za
koje i dalje vrijede zakoni statike
Translacija tekudine - horizonalno ubrzanje

x C x
A g F q =
C x
D
A
I
q
q

=
C x
D
A
I
q
q

'
= A
gV F
y
=
2 2
y x
F F F + =
x
y
F
F
tg =


- ukupna masena sila
dp = (f
x
dx + f
y
dy + f
z
dz)




Jednainu slobodne povrine tenosti odreujemo iz polja pritiska i uslova da je na slobodnoj povrini
tenosti p = p
a
, pa je

Ugao koji slobodna povrina gradi sa x osom

Rotacija tekudine u otvorenoj posudi


ravnoteno stanje - tekudina poprima brzinu rotacije posude
centrifugalna sila: a
cf
= re
2







Konstantu C odreujemo iz poetnih i graninih uslova, tako je za:


pa je konano polje pritiska odreeno izrazom:

Uz uslov da je p = p
a
dobija se jednaina slobodne povrine tenosti:

to ima oblik jednaine rotacionog paraboloida

Potrebno je odrediti za koliko de se spustiti tenost na osi, a koliko de se podidi na zidovima suda u
odnosu na poloaj apsolutnog mirovanja.
U tu svrhu de se napisati jednaina jednakosti zapremina tenosti u stanju mirovanja i stanju rotacije.
(Zapremina obrtnog parabolodia jednaka je polovini zaprtemine cilindra u koji je upisan.)



Vrijednosti visina h
1
i h
2
se mogu odrediti iz uslova da taka M pripada slobodnoj povrini tenosti, pa
njene koordinate moraju zadovoljiti jednainu slobodne povrine

Pa je