TT2 - Lab 2 Postavka

Univerzitet u Sarajevu
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za telekomunikacije Telekomunikacijske tehnike 2

TELEKOMUNIKACIONE TEHNIKE 2

Laboratorijska vjeba br. 2

Optimalni prijemnik
(SIMULINK model)

Student : _______________

Broj indeksa : _______________

Odsjek : Telekomunikacije

Sarajevo, ___________.

LABORATORIJSKA VJEBA BR. 2

Optimalni prijemnik (SIMULINK model)

Zadatak

Cilj laboratorijske vjebe je ispitvanje performansi optimalnog prijemnika na bazi
korelatora i na bazi prilagoenog filtera za ortogonalni binarni skup signala koji prolaze kroz kanal
sa aditivnim bijelim Gausovim umom (AWGN kanal). Nakon rjeavanja analitikog modela kreira
se SIMULINK model prenosnog sistema i optimalnog prijemnika na bazi korelatora i posmatra se
uticaj AWGN kanala na sistem.

Teoretski uvod

Neka su signali s
0
(t) i s
1
(t) dati na slici 1.

a) Odrediti izlaze iz korelatora u optimalnom prijemniku (slika 2) u trenucima uzorkovanja
nakon prolaska signala kroz AWGN. Nacrtati izlaze iz korelatora u idealnom sluaju kada
ne bi postojao uticaj uma na signal (noise - free)

b) Skicirati uslovne gustine vjerovatnoe za primljeni signal r(t)

c) Ponoviti proraun iz a) za sluaj optimalnog prijemnika na bazi prilagoenog filtera (slika
3).

d) Izraunati vjerovatnou greke optimalnog prijemnika

A
A
A
( )
0
s t
t
t
b
T
2
b
T
b
T
( )
1
s t

Slika 1. Signali s
0
(t) i s
1
(t)

Optimalni prijemnik ima zadatak da minimizira vjerovatnou greke.

( )
0
t
d
( )
0
t
d
( )
0
s t
( )
1
s t
( ) r t
0
r
1
r
b
t T =

Slika 2. Optimalni prijemnik na bazi korelatora

( ) ( )
0 0 b
h t s T t =
( ) ( )
1 1 b
h t s T t =
( ) r t
0
r
1
r
b
t T =

Slika 3. Optimalni prijemnik na bazi prilagoenog filtera

Optimalni prijemnik na bazi korelatora

Primljeni signal na ulazu optimalnog prijemnika je ( ) ( ) ( ) , 0 1, 2;
i b
r t s t n t t T i = + =
gdje je ( )
i
s t korisni signal, a ( ) n t aditivni bijeli Gausov um.

Pretpostavimo da je predajnik poslao signal 0. Primljeni signal na ulazu optimalnog prijemnika je
( ) ( ) ( )
0
, 0
b
r t s t n t t T = + .
Izlaz iz korelatora 0 u trenutku odmjeravanja
b
T je
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2
0 0 0 0 0
0 0 0
b b b
T T T
r r t s t dt s t dt n t s t dt E n = = + = +

. (1.1)
Izlaz iz korelatora 1 u trenutku odmjeravanja
b
T je
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 1 0 1 1 1
0 0 0
b b b
T T T
r r t s t dt s t s t dt n t s t dt n = = + =

. (1.2)
gdje je
2
b
E A T = energija signala, n
0
i n
1
komponente uma na izlazu korelatora.

Zbog ortogonalnosti signala vai ( ) ( )
0 1
0
0
b
T
s t s t dt =
!!!
Vremenski oblik signala izlaza iz korelatora.
Korelator 0 : ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2
0 0 0 0
0 0 0
t t t
r t r s d s d n s d = = +

( ) ( )
2
0 0
, 0
b
r t A t n t t T = + (1.3)
Korelator 1 : ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 1 0 1 1
0 0 0
t t t
r t r s d s s d n s d = = +

( )
( )
( )
2
1
1
2 2
1
, 0
2
,
2
b
b
b b
T
A t n t t
r t
T
A T A t n t t T
(1.4)

Na slikama 4. i 5. su prikazani izlazi iz korelatora bez prisustva uma.
( ) ( )
0 0
r t n t
E
b
T
t
( ) ( )
1 1
r t n t
2
E
b
T
t
2
b
T

Slika 4. Izlazi iz korelatora 0 i 1 ako je poslan signal 0 bez prisustva uma

Analogno
( ) ( )
0 0
r t n t
2
E
b
T
t
2
b
T
( ) ( )
1 1
r t n t
E
b
T
t

Slika 5. Izlazi iz korelatora 0 i 1 ako je poslan signal 1 bez prisustva uma

Komponente uma na izlazu korelatora n
0
i n
1
su normalne sluajne varijable sa srednjim
vrijednostima : ( ) ( ) ( )
0 0
0
0
b
T
E n s t E n t dt = = (

, ( ) ( ) ( )
1 1
0
0
b
T
E n s t E n t dt = = (

i
varijansama
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2 2
0 0
, 1, 2
b b
T T
i i i i
E n s t s E n t n dtd i = = = (


( ) ( ) ( ) ( )
2 2 0 0 0
0 0 0
2 2 2
b b b
T T T
i i i i
N N E N
s t s t dtd s d

= = =

, pa su funkcije gustine
raspodjele primljenog signala date sa :

( )
( )
2
0
0 2
1
0 exp
2 2
r E
p r

| |
= |
|
\
,
( )
2
1
1 2
1
0 exp
2 2
r
p r

| |
=
|
\
(1.5)
i prikazane su na slici
r 0 E
( )
1
0 p r ( )
0
0 p r

Slika 6. Funkcije gustine raspodjele (PDF) primljenog signala r(t)

Optimalni prijemnik na bazi prilagoenog filtera

( ) ( )
0 0 b
h t s T t =
( ) ( )
1 1 b
h t s T t =
b
T
b
T
2
b
T
A
A
A
t
t

Slika 7. Impulsni odzivi prilagoenih filtera

Pretpostavimo da je predajnik poslao signal 0. Primljeni signal na ulazu optimalnog prijemnika je
( ) ( ) ( )
0
, 0
b
r t s t n t t T = + .
Izlaz iz prilagoenog filtera 0 u trenutku odmjeravanja
b
T je
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
0 0 0 0 0 0
0 0 0
b b b
T T T
r r t h T t dt s t s t dt n t s t dt E n = = + = +

(1.6)

Izlaz iz prilagoenog filtera 1 u trenutku odmjeravanja
b
T je
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 1 0 1 1 1
0 0 0
b b b
T T T
r r t h T t dt s t s t dt n t s t dt n = = + =

. (1.7)

Vremenske oblike signala izlaza iz prilagoenih filtera dobijemo konvolucijom :
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) , 1, 2
i i i i
r t r t h t s t n t h t i = = + = (

(1.8)
pa nakon algebarskih manipulacija ili grafikim rjeavanjem dobijemo

Prilagoeni filter 0 :
( )
( )
( )
2
0
0
2 2
0
, 0
, 2
b
b b b
A t n t t T
r t
A T A t n t T t T
+
=

+
(1.9)
Prilagoeni filter 1 :
( )
( )
( )
( )
2
1
2 2
1 1
2 2
1
, 0
2
3
,
2 2
3
2 ,
2
b
b b
b
b
b b
T
A t n t t
T T
r t A t A T n t t
T
A t A T n t t T
= +
+ +
(1.10)

Izrazi (1.9) i (1.10) su prikazani na slikama 8. i 9. :

( ) ( )
0 0
r t n t
E
b
T
t
2
b
T
( ) ( )
1 1
r t n t
2
E
b
T t 2
b
T
2
E

Slika 8. Izlazi iz prilagoenih filtera 0 i 1 ako je poslan signal 0 bez prisustva uma
( ) ( )
0 0
r t n t
2
E
b
T t 2
b
T
2
E
( ) ( )
1 1
r t n t
E
t
2
b
T
b
T

Slika 9. Izlazi iz prilagoenih filtera 0 i 1 ako je poslan signal 1 bez prisustva uma

r 0 E
( )
0
1 p r ( )
1
1 p r

Slika 10. Funkcije gustine raspodjele (PDF) primljenog signala r(t)

Detekcija signala:

Signali 0 i 1 su jednako vjerovatni i imaju iste energije. Detektor u optimalnom prijemniku
uporeuje primljene signale r
0
i r
1
. Ako je r
0
> r
1
, odluuje da je poslana 0, a ako je r
1
> r
0
,
odluuje da je poslana 1. Ako je poslana 0, vjerovatnoa greke ne prijemu je :
( ) ( ) ( ) ( )
1 0 1 0 1 0
1 0
e
P P r r P n E n P n n E = > = > + = > (1.11)
Sluajna varijabla
1 0
x n n = je takoe Gausova sluajna varijabla sa srednjom vrijednosti
( ) 0 E x = i varijansom
( )
2
2 2 2
1 0 1 0 1 0
2
x
E n n E n E n E n n
(
( ( ( = = +

(

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 0 1 0
0 0
b b
T T
E n n s t s E n t n dtd = (

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
0 0
1 0 0 1 0 1
0 0 0
0
2 2
b b b
T T T
N N
E n n s t s t dtd s s d = = =

,
pa je varijansa
2 2
1 0
2
x
E N = = i funkcija gustine ( )
2
2
1
exp
2 2
x
x
p x

| |
=
|
\
.
Vjerovatnoa greke je
( ) ( )
0
2 2
2
0
1 1
1 0 exp exp
2 2 2 2
e
x E E
N
x x E
P P x E dx dx Q
N

| | | | | |
= > = = =
| | |
|
\ \ \

(1.12)
Analogno se dokae i
( )
0
0 1
e
E
P Q
N
| |
=
|
|
\

Srednja vjerovatnoa greke optimalnog prijemnika je sada (signali su jednako vjerovatni)
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1
0
, 0 1 0 1 0 1
N
e e e e
i
E
P P i P k i k i P P P P Q
N
=
| |
= = + =
|
|
\
(1.13)

NAPOMENA: Vjerovatnou greke je mogue izvesti koritenjem konstelacionog
dijagrama na kojem su prikazani signali koji se prenose (S
0
(t) i S
1
(t)) preko baznih vektora
(
0
(t) i
1
(t)).

Simulacija

Monte-Carlo simulacija se uobiajeno koriste u praksi da se estimiraju vjerovatnoe greke
digitalnog telekomunikacionog sistema, posebno u sluajevima kada je analiza istih teka za
izvoenje. Ovdje emo prikazati Monte-Carlo simulaciju prethodno teoretski rijeenog problema.

+
+
0
n
1
n
Detektor
Podaci
Gausov generator
sluajnih brojeva
Gausov generator
sluajnih brojeva
1/ E
0/ E
Binarni izvor
Generator sluajnih
brojeva uniformne
raspodjele
Komparator
Broja greaka

Slika 11. Blok ema simulatora za raunanje BER-a za par binarnih ortogonalnih signala


Zadatak :

Kreirati i analizirati SIMULINK model dat na slici 12. Pomou alata BERTOOL i bez pomoi
alata BERTOOL (pozivanjem simulacije iz m-file) analizirati vjerovatnou greke u sistemu.

Blokovi

Random integer generator (M-ary number 2, Sample Time 1, ostalo default) kom 1
Napomena: Generator bita.
Repeating sequence stair (Vector [1]. Sample Time 1, ostalo default) kom 2
Repeating sequence stair (Vector [1 -1]. Sample Time 1/2, ostalo default) kom 2
Napomena: Generator talasnih oblika signala.
Manual switch kom 1
Switch (Threshold 0, Criteria: u2>Threshold, ostalo default) kom 3
Napomena: Primijetiti da pomou switcha u predajniku biramo kojem bitu odgovara koji
talasni oblik signala, a da switch u odluivau ima zadatak da odlui koji signal je primljen.
AWGN kanal (Mode E
b
/N
0
, E
b
/N
0
postaviti vrijednost izmeu 0-10 dB ili postaviti kao varijablu
EbNo u zavisnosti koji dio zadatka se radi, Number of bits per symbol 1,
Input signal power 1, Symbol period 1) kom 1
Napomena: Primijetiti da trajanje simbola u kanalu i broj bita po simbolu su direktno
vezani za trajanje signala na predajniku i tip tastovanja odnosno modulacije)
Product (default) kom 2
Discrete time integrator (Integration:Forward Euler, External reset:rising, Initial
Condition 0, Sample time 1/100, Gain 1, State and output, ostalo default) kom 2
Napomena: Primijetiti da se integracija vri na itavom intervalu trajanja signala sa to
manjim korakom integracije radi tanosti)
Pulse generator (Time base, Use simulation time, Amplitude 1, Period 1, Pulse
Width 50%, Phase delay 0, ostalo default) kom 1
Napomena: Slui za resetovanje integratora.
Unit delay (Sample time 5/100) kom 2
Napomena: Slui za poravnanje u vremenskom domenu nakon integracije u korelatoru.
Zero order hold (Sample time 1) kom 2
Napomena: Slui za poravnanje u vremenskom domenu nakon integracije u korelatoru i za
izjednaavanje vremena uzorkovanja signala na predajniku i prijemniku.
Constant (1 i 0) (Sample time 1) kom 2
Napomena: Slui za poravnanje vremena uzorkovanja u Error Rate Calculation.
Add (-+) kom 1
Scope (2-axis) kom 3
Napomena: Osciloskopi za prikaz signala u karakteristinim takama.
Error rate calculation (Receive delay 1, Computation delay 0, Port, ostalo default) kom 1
Error rate calculation (Receive delay 1, Computation delay 0, Workspace, Variable name BER,
ostalo default) kom 1
Napomena: Blokovi za raunanje vjerovatnoe greke (jedan prikazuje Pe na display, a
drugi alje varijablu BER u workspace MATLAB-a), kanjenje na prijemu je uslovljeno
elementima za kanjenje (Zero Order Hold).
Display kom 1
Vrijeme simulacije (promjenljivo od 10-5000 radi lakeg uoavanja promjena i deavanja u
zavisnosti koji dio zadatka radimo)

SIMULINK model:
Predajnik
Racunanje vjerovatnoce greske
Poredjenje predanog i primljenog
signala nakon detekcije
Detektor
Korelator 1
Korelator 0
Zero -Order
Hold 1
Zero -Order
Hold
Unit Delay 2
z
1
Unit Delay 1
z
1
Switch2
Switch1
Switch
Signal nakon integratora
Repeating
Sequence
Stair 5
Repeating
Sequence
Stair 4
Repeating
Sequence
Stair 1
Repeating
Sequence
Stair
Random Integer
Generator 1
Random
Integer
Pulse
Generator
Product 2
Product 1
Predati i primljeni
signal prije
uoblicavanja
Predati i primljeni
signal nakon
uoblicavanja
Manual Switch
Error Rate
Calculation 1
Error Rate
Calculation
Tx
Rx
Error Rate
Calculation
Error Rate
Calculation
Tx
Rx
Display
0
0
2000
Discrete-Time
Integrator 1
K Ts
z-1
Discrete-Time
Integrator
K Ts
z-1
Constant 2
0
Constant
1
Add
AWGN
Channel
AWGN

Slika 12. Blok ema prenosnog sistema za par binarnih ortogonalnih signala sa AWGN kanalom, optimalnim prijemnikom na bazi korelatora i
sklopom za raunanje BER-a


Opis vjebe

1. Blok ema se spoji prema emi na slici 12. i parametri sklopa se odaberu kao to je
zadato.
2. Switch se postavi u poloaj da se podaci ne prenose kroz AWGN kanal, vrijeme
simulacije postaviti u intervalu od 10 20 sec, pokrenuti simulaciju i uoiti nain rada
korelatora i proces odluivanja u detektoru pomou osciloskopa. U sluaju da je prikazani
BER na displayu razliit od 0, izvriti korekcije sklopa i parametara, dok se ne dobije da
je BER jednak 0, odnosno da je model ispravno postavljen.
3. Snimiti signale nakon integratora u odsustvu uma i predate i primljene signale prije i
nakon uobliavanja (tri osciloskopa).
4. Prekida postaviti tako da signali prolaze kroz AWGN, pokrenuti simulaciju i uoiti
degradaciju signala zbog prisustva AWGN uma u zavisnosti od zadatog odnosa
signal/um u kanalu, to e rezultirati pojavom bitske greke u prijemniku.
5. Snimiti signale nakon integratora u prisustvu uma i predate i primljene signale prije i
nakon uobliavanja (tri osciloskopa).
6. Postaviti vrijeme simulacije na 5000, odnos E
b
/N
0
u kanalu postavimo kao varijablu EbNo.
7. Napraviti m-file koji e crtati grafik teoretske vjerovatnoe greke za skup ortogonalnih
binarnih signala vrijednosti E
b
/N
0
u opsegu 0-10 dB sa korakom 0,1 dB i grafik simulirane
vjerovatnoe greke koritenjem formiranog modela za vrijednosti E
b
/N
0
u opsegu 0-10
dB sa korakom 2 dB. Koristiti funkcije open('ime_simulink_file.mdl') za pristup modelu,
sim('ime_simulink_file.mdl') za pokretanje modela, for petlju za pridruivanje odreene
vrijednosti E
b
/N
0
varijabli EbNo u kanalu. Varijabla BER iz Error Rate Calculator je vektor
sa vrijednostima vjerovatnoe greke, broja pogreno prenesenih simbola i ukupnog
broja preneenih simbola. Uzeti samo jedan element iz BER vektora. Vidjeti koji pomou
MATLAB Help ili Workspacea. (Biti strpljiv dok simulacija zavri par minuta u
zavisnosti od brzine CPU i koliine RAM)
8. Prikazati grafike teoretske i simulirane vrijednosti vjerovatnoe greke.
9. Pozvati alat BERTOOL iz komandnog prozora
10. Pomou alata BERTOOL i kartice Theoretical nacrtati grafik teoretske vjerovatnoe
greke za ortogonalne binarne signale (FSK) i uzimajui vrijednosti E
b
/N
0
u opsegu 0-10
dB sa korakom 0,1 dB
11. Pomou alata BERTOOL i kartice Simulation nacrtati grafik simulirane vjerovatnoe
greke za ortogonalne binarne signale pozivajui formirani model i uzimajui
vrijednosti E
b
/N
0
u opsegu 0-10 dB sa korakom 2 dB
12. Pokazati da su grafici formirani u 8, 10 i 11 ekvivalentni.


Rjeenje zadatka :

Izlazi iz osciloskopa u karakteristinim takama sistema.

Slika 13. Poslani i primljeni biti (Osciloskop 1), Talasni oblici poslanih i primljenih bita (Osciloskop
2), izlazi iz korelatora (Osciloskop 3) bez prisustva uma u kanalu

Slika 14. Poslani i primljeni biti (Osciloskop 1), Talasni oblici poslanih i primljenih bita (Osciloskop
2), izlazi iz korelatora (Osciloskop 3) u prisustvu uma u kanalu


Simulirana vjerovatnoa greke pomou m-filea i formiranog modela

Slika 15. Teoretska (-) i simulirana (*) vjerovatnoa greke za par ortogonalnih binarnih signala
prikazana pomou m-file i formiranog modela


Simulirana vjerovatnoa greke pomou alata BERTOOL. i formiranog modela

Slika 16. Teoretska (-) i simulirana (o) vjerovatnoa greke za par ortogonalnih binarnih signala
prikazana pomou alata BERTOOL i formiranog modela

TT2 - Lab 2 Postavka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

TT2 - Lab 2 Postavka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet u Sarajevu

You might also like