Međupredmetni I Interdisciplinarni Sadržaji Građanskog Odgoja I Obrazovanja

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I
SPORTA
2019
Na temelju lanka 27. stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. ispravak, 90/11., 16/12., 86/12. i
94/13.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi
ODLUKU
O DONOENJU PROGRAMA MEUPREDMETNIH I
INTERDISCIPLINARNIH SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I
OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE KOLE
I.
Ovom Odlukom donosi se Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj.
II.
Struno usavravanje uitelja, nastavnika i strunih suradnika vezano uz provedbu Programa
iz toke I. ove Odluke provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
III.
Sastavni dio ove Odluke je Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 602-01/14-01/00421
Urbroj: 533-26-14-0001
Zagreb, 27. kolovoza 2014.
Ministar
prof. dr. sc.
Vedran
Mornar, v. r.
PROGRAM MEUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH
SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD I. DO IV.
RAZREDA OSNOVNE KOLE
I. Cilj i zadae integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti od I.
do IV. razreda osnovne kole
U Ustavu Republike Hrvatske utvreno je da U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda
i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana (l. 1. st. 2.) te da su
sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
Graanskim se odgojem i obrazovanjem uenici/ce (dalje u tekstu koristimo muke imenice
za oznaavanje oba roda) pripremaju za oivotvorenje navedenih ustavnih odredbi. Sustavno
ue o tome to je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti graana u
demokraciji, na koji ih nain i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Takvim uenjem potrebno
je osposobiti uenika za aktivnoga i odgovornoga graanina koji sudjeluje u razvoju
demokratske graanske kulture ili etosa svoje kole, mjesta, drave, Europe i svijeta, odnosno
za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su graani politiki
subjekti, a to znai nositelji vlasti. Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje
suverenosti odvojiti od sebe, odnosno povjeriti zastupnicima od kojih onda s pravom oekuju
zatitu svojih interesa i pridonoenje zajednikom dobru. Kako bi se ta oekivanja i ostvarila,
svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske, sadre odredbe o ogranienju vlasti. Da
bi se osiguralo potovanje naela ogranienja vlasti i pravne drave, potrebno je aktivno
sudjelovanje graana s inkulturiranim graanskim znanjem, vjetinama i vrijednostima. Time
graani potvruju temelje demokratskog poretka slobodu i ravnopravnost pojedinca, bez
obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima.
kola je duna uenike pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom
sudjelovanju graana u odluivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i
uinkovito, graani trebaju usvojiti odgovarajue znanje, vjetine i stajalita za koritenje
intelektualnih alata kojima se unaprjeuju demokratske procedure kao to su procjena
valjanosti naela, pravila i zakona te uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.
Kako bi se u uenika potaknula spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne,
preko lokalne i nacionalne, do europske i meunarodne zajednice, oni u koli trebaju: stjecati
znanje o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima djelovanja u zajednici; o
naelima djelovanja demokratske vlasti i naelima pravne drave, o mehanizmima zatite
ljudskih prava od lokalne do nacionalne, europske i meunarodne razine, razvijati vjetine
uoavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rjeavanja, u suradnji s drugima jaati
motivaciju za primjenom steenog znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu.
U skladu s tim, nastavni plan i program Graanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu:
Graanski odgoj i obrazovanje)odreuje oekivana postignua uenika i sugerira naine na
koje se do njih dolazi u koli bez obzira na to provodi li se graanski odgoj i obrazovanje kao
poseban predmet ili meupredmetno. On time predstavlja konceptualni, didaktiki i metodiki
okvir za razvoj graanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj koli. No, za puni razvoj
graanske kompetencije kljuna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi
kola postala mjesto pouavanja, uenja i ivljenja demokracije.
II. Meupredmetni pristup u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanja
Meupredmetni pristup u provedbi Graanskog odgoja i obrazovanja temelji se na naelu
racionalizacije, integracije i korelacije. Za oekivati je da e takav pristup pospjeiti:
sustavniju primjenu pedagokog naela integracije i korelacije odgojno-obrazovnih sadraja
koje je trajno bilo i jest prisutno u odgojno-obrazovnom procesu,
stvaranje normativnih i strunih pretpostavki za osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog
procesa,
prevladavanje pristupa koji se temelji na zapamivanju i reprodukciji disciplinarno
odvojenih sadraja,
upotrebu interaktivnih nastavnih metoda uenja i pouavanja usmjerenih na iskustveno,
timsko, suradniko i radioniko uenje povezano s istraivanjem[1], analiziranjem,
zakljuivanjem, rjeavanjem problema uz pomo kojih se osim stjecanja znanja razvijaju
vjetine i vrijednosti,
da se uenje i pouavanje u razliitim podrujima povezuje i usmjeruje na razvoj cjelovite
osobe uenika,
promjenu poloaja uenika tako da postaje subjekt procesa uenja u kojem mu se osigurava
prostor za samostalno propitivanje i zakljuivanje o predmetu uenja, za analiziranje i
iskuavanje mogunosti primjene znanja, za iznoenje svojih spoznaja u suradnji s drugim
uenicima, za dublje razumijevanje i trajnije pamenje onoga to ui, za stjecanje provjerenog
i iskuanog znanja koje moe dalje unaprjeivati,
osposobljavanje uenika za cjeloivotno uenje koje mu je danas, uslijed ubrzanih promjena
u znanjima, tehnologijama i zanimanjima neophodno,
osiguravanje uvjeta uenja u kojima uenik propituje svoje snage i sposobnosti, otkriva u
emu je jak, stjee samopouzdanje, ovladava i upravlja procesom uenja te planira svoj
daljnji razvoj,
osiguravanje uvjeta uenja u kojima se ueniku omoguava uspjeh preko onoga u emu je
talentiran umjesto ograniavanja razvoja prema onome u emu je nemoan.
Takvi odgojno-obrazovni uvjeti su ujedno pretpostavka za osiguravanje temeljnog prava
djeteta na razvoj svih njegovih potencijala. U skladu s tim, u nastavi je potrebno njegovati
otvorenu i suradniku komunikaciju te stvaranje ozraja uzajamnog potovanja meu
uenicima, kao i izmeu uenika i uitelja, uitelja i roditelja. Vano je da uitelj u sklopu
interaktivnog uenja i praktinih aktivnosti i u suradnji s roditeljima otkrije u emu je uenik
dobar, kako bi uz pomo uitelja, roditelja i drugih uenikaostao ili postao uspjean uenik.
S tim ciljem u Graanskom odgoju i obrazovanju uenik vodi mapu osobnog razvoja u koju
unosi podatke o svojim postignuima i buduim planovima razvoja svojih kompetencija
(potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju, o zavrenim teajevima, npr. pruanja
prve pomoi, stranog jezika, umjetnikog izraavanja, znanstvenih i tehnikih inovacijskih
projekata i sl.).
Graanski odgoj i obrazovanje uvodi se na nain obvezne meupredmetne
provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju graanske
kompetencije uenika. Pri tome se polazi od injenice da su svi predmeti izravno povezani
opim pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jami svakom
djetetu, u svakome od njih se trai razvoj odreenih vjetina i vrijednosti koje vie ili manje
pridonose ostvarivanju Graanskog odgoja i obrazovanja, primjerice:
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika mogue je uz pomo
sadraja i aktivnosti kao to su: demokratsko donoenje razrednih pravila i njihovo
pridravanje; priprema uenika za kandidaturu i sudjelovanje u radu Vijea uenika, izbor
predsjednika/ce razreda i izbor predstavnika/ce za Vijee uenika; informiranje svih uenika u
razredu o radu Vijea uenika; razvoj komunikacijskih vjetina uenika, upravljanje
emocijama (prepoznavanje i primjereno iskazivanje) i upravljanja sukobom (nenasilno
rjeavanje sukoba); upoznavanje uenika s propisima kojima se ureuju odnosi i obveze u
koli (npr. Pravilnik o ocjenjivanju); obiljeavanje posebnih dana u koli ili lokalnoj
zajednici; provedba istraivakih projekata uenika i volontiranje u lokalnoj zajednici.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Povijest i Geografija
ostvaruje se uz pomo tema kao to su: razliita drutvena ureenja i oblici vladavine, u
sklopu kojih se raspravlja o poloaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi
institucija vlasti u zatiti prava pojedinca; meuljudski odnosi, pri emu se osobito raspravlja
o ravnopravnosti/neravnopravnosti izmeu mukarca i ene, meu rasama ili meu
razliitim nacionalnim, etnikim, religijskim i jezinim grupama tijekom povijesti ili u
razliitim drutvima danas; ratovi i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na pravo na mir i
humanitarnu pomo, prava izbjeglica, odrivi razvoj, racionalno gospodarenje resursima,
geografska raznolikost.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskoga jezika utemeljena je
na opem cilju i zadaama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na
identitet i prava na izraavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na
hrvatski jezik, izbor knjievnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija
povezana je s ciljem nastave Hrvatskoga jezika: razvoj jezino-komunikacijskih sposobnosti
pri govorenoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih
sposobnosti, itateljskih interesa i kulture, stvaranja zanimanja za sadrajima medijske kulture
te upoznavanje i potovanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj i drugih kultura.
Povezivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave stranih jezika ostvaruje se
uenjem o pravima i odgovornostima graana te o funkcioniranju vlasti u zemlji iji se jezik
ui, njezinoj demokratskoj kulturi, odnosu veinske kulture i manjinskih kultura, sadrajima
kojima se promie graanstvo u sustavu odgoja i obrazovanja pojedine zemlje.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetima Likovna kultura, Glazbena
kultura te Tjelesna kultura/umjetnost mogua je u nizu sadraja u kojima se kultura i
stvaralatvo povezuju sa slobodom sudjelovanja u kulturnom ivotu i uivanja u umjetnosti te
umjetnikog izraavanja, kao i u raspravama o doprinosu razliitih kultura svjetskoj kulturnoj
batini, o slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj
kulturi pozornost se moe usmjeriti na pravedno sportsko ponaanje i raspraviti o koritenju
sporta u prevenciji nasilja.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavnim predmetom Vjeronaukom je
viestruka. Obuhvaa pitanja kao to su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u
demokraciji i nedemokratskim reimima, meureligijski i ekumenski dijalog, odnos izmeu
religioznih, agnostika i ateista.
Povezivanje Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Priroda, Biologija,
Kemija i Fizika takoer se moe ostvarivati razliitim temama koje su povezane sa zatitom
prava pojedinca i trae aktivni angaman graana u suvremenome svijetu, kao to su odrivi
razvoj, bioloka raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraivanja ljudskoga genoma.
Moda nazivi tema u predmetima Prirodi, Biologiji i Kemiji ne upuuju na mogunost
korelacija, ali se u postignuima mogu uoiti mogunosti za korelacije s Graanskim odgojem
i obrazovanjem (npr.: pravila, zakoni, krenje pravila; naela pravednosti, potrebe drugoga
(glad u svijetu), izgradnja zajednike domovinske kulture (ouvanje hrvatske prirodne
batine), tednja (energija); a sadraji VI. razreda u veini se odnose na zatitu okolia i
odrivi razvoj.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave obrazovanja i nastave Matematike
takoer se ostvaruje nizom sadraja. Kvantifikacija je klju za razumijevanje suvremenog
svijeta, ukljuujui naine na koje rjeavamo osobne i profesionalne probleme i
zadovoljavamo svakodnevne potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od
tema u kojoj se povezuju ova dva podruja.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave Informatike prisutna je u sklopu
obrade tema kao to su informacijsko drutvo i nejednakost, kritika selekcija informacija i
informiranje iz vie izvora, sigurnost na Internetu, itd.
To su samo neki od primjera koji pokazuju da su znanje, vjetine i vrijednosti, potrebni za
aktivno ukljuivanje u drutveni ivot i razvoj demokracije i opeg dobra drutvene zajednice,
Republike Hrvatske, Europe i svijeta, osim u posebnom predmetu zastupljeni u svim
nastavnim predmetima. Takvo je povezivanje vano jer uenicima pomae da kolsko gradivo
vre smjeste u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, ime se cjelovitije pridonosi
razvoju graanske kompetencije uenika.
Struni suradnici u koli
Struni suradnici u koli imaju takoer vanu ulogu u provedbi Graanskog odgoja i
obrazovanja, to je razvidno iz opisa programa rada strunih suradnika.
Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog,
psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjiniar potiu usvajanje vrijednosti, stajalita i
navika koje omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, profesionalno informiraju i
usmjeravaju uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na
povezivanju kole s lokalnom i irom zajednicom, zatim:
uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
prate nove spoznaje iz podruja pedagogije/psihologije/defektologije i njihovu primjenu u
nastavnom i kolskom radu.
Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:
unaprjeenje rada kole i sudjelovanje u suvremenim promjenama rada kole; poticanje
uvoenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i kolskog rada; struna pedagoko-
psiholoka i didaktiko-metodika pomo u ostvarivanju nastavnih planova i programa;
praenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i
izvanuionikih aktivnosti; predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete rada kole, kulture
kole i profesionalne kulture; sudjelovanje u meukolskim, upanijskim, regionalnim i
meunarodnim projektima; profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika ispitivanje
individualnih odgojno-obrazovnih potreba uenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i
motivacije; upoznavanje uenika, roditelja, uitelja s mogunostima nastavka kolovanja
djece/uenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavoda za
zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s uenicima s posebnim
potrebama.
kolska knjinica
Suvremena kolska knjinica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko sredite kole.
Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaa neposrednu odgojno-obrazovnu
djelatnost, struno-knjininu, kulturnu i javnu djelatnost, itd. Suvremena djelatnost knjinice
usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu
informacijska pismenost jedna je od vanih sastavnica ovjekove pismenosti uope. Ona
ukljuuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja, nego i onih
posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika
pismenosti kolska knjinica dobiva veu ulogu jer pouava uenike samostalnome projektno-
istraivakom radu, potie ih na stvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju,
vrjednovanju i primjeni informacija.
III. Metode uspjenog pouavanja i uenja Graanskog odgoja i obrazovanja
Primjerene metode za ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja su one koje
polaze od iskustva uenika, potiu ih na sudjelovanje u zajednikim aktivnostima i suradnju u
traenju i donoenju zajednikih odluka, ali i u kritikom propitivanju uinaka tih odluka u
odnosu na svakog od njih i zajednicu kojoj pripadaju. Takav rad ne iskljuuje individualne
metode uenja (primjerice, individualno itanje, analiza teksta, analiza slikovnog materijala ili
pisanje eseja), no bitno je da se one koriste kao polazite za provoenje zajednikih
aktivnosti.
Nastava Graanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na uenike kao lanove
razredne i kolske zajednice. U skladu s tim, preporuuju se metode zajednikog istraivanja
nekog problema, traenja rjeenja, pripreme izvjetaja i prezentiranja; simuliranja (primjerice,
rada pojedinih ogranaka vlasti i naina na koje oni donose odluke); igranja odgovarajuih
uloga; rasprave i debate u sklopu kojih se vjeba asertivnost, aktivno sluanje, argumentiranje,
pregovaranje i zagovaranje, izvoenje zakljuaka, dolazak do konsenzusa itd. Ovisno o
nastavnoj temi, uenici rade u paru, manjoj ili veoj grupi ili, pak, plenarno. Isto tako, osim u
uionici, oni ue na izvanuionikoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima te koriste razliite
medije i kontekste kao izvore uenja, osobito lokalnu zajednicu. Izlazak u zajednicu prijeko je
potreban kako bi steeno znanja i vjetine o aktivnom graanstvu provjerili u stvarnom
kontekstu. Provoenje istraivakih projekata, u sklopu ega identificiraju neki drutveni
problem, trae podatke kako bi problem to bolje upoznali, analiziraju prikupljene podatke i
predlau rjeenja, a zatim ih po mogunosti i provjeravaju u praksi, najbolji su put do uenika
kao aktivnoga i odgovornoga graanina.
IV. Kompetencije uitelja za pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja
Kompetencije koje trebaju imati uitelji i nastavnici da bi razvijali ishode Graanskog odgoja
i obrazovanja mogu se razvrstati u pet strunih podruja:[2]
a) Ope profesionalno znanje i vjetine (pedagoko, razvojno-psiholoko, socioloko,
normativno-pravno),
b) Strukovno znanje i vjetine u podruju Graanskog odgoja i obrazovanja,
c) Procesi uenja i pouavanja koji vode razvoju aktivnoga i odgovornoga graanstva
(meupredmetno i predmetno planiranje, programiranje, uenje i pouavanje usmjereno na
ishode i postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju),
d) Metode uenja i pouavanja Graanskog odgoja i obrazovanja,
e) Metode vrednovanja i samovrednovanja u Graanskom odgoju i obrazovanju.
Tijekom provedbe Graanskog odgoja i obrazovanja, za uitelje/ice i nastavnike/ice
organizirat e se struno usavravanje prema odgovarajuem programu strunog usavravanja
Agencije za odgoj i obrazovanje, kako bi stekli potrebne kompetencije za provedbu
Graanskog odgoja i obrazovanja, ukljuujui znanje iz strukturalnih i funkcionalnih
dimenzija Graanskog odgoja i obrazovanja, predmetnog i meupredmetnog planiranja i
programiranja nastave Graanskog odgoja i obrazovanja koje je usmjereno na ishode ili
postignua uenika te odgovarajue metode pouavanja i uenja u Graanskom odgoju i
obrazovanju. Od uitelja se takoer oekuje individualno usavravanje prouavanjem
literature te razmjenom pozitivnih iskustava strunim usavravanjem uz pomo upanijskih
strunih vijea.[3]
V. Nain strunog praenja i vrednovanja meupredmetnog integriranja sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prati uspjenost u razvoju ishoda
Graanskog odgoja i obrazovanja na uzorku od 30 osnovnih kola. Savjetnici Agencije za
odgoj i obrazovanje prate uspjenost planiranja i programiranja usmjerenog na razvoj ishoda
Graanskog odgoja i obrazovanja (u razredu i izvannastavnim aktivnostima) te uspjenost
koritenja interaktivnih metoda uenja i pouavanja.
VI. Voenje dokumentacije za praenje i vrednovanje postignua uenika u
Graanskom odgoju i obrazovanju
Postignua uenika upisuju se u odgovarajuu rubriku u imeniku Graanski odgoj i
obrazovanje, a u rubriku zapaanja i biljeaka upisuje se vrsta aktivnosti prema elementima
ocjenjivanja. U rubriku biljeaka u imeniku upisuju se samo ona zapaanja koja su uitelju u
praenju napredovanja uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja uitelju mogu
pripomoi u konanom vrednovanju postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju.
Razredna mapa za Graanski odgoj i obrazovanje uitelji koji Graanski odgoj i
obrazovanje ostvaruju meupredmetno unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda
Graanskog odgoja i obrazovanja i materijale u mapu o tome kako su ostvarili planirane
aktivnosti s uenicima odreenog razreda.
Uenika mapa osobnog razvoja u Graanskom odgoju i obrazovanju uenik upisuje u
kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to je tijekom godine izradio u sklopu nastave
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i na koje tekoe je nailazio. Unosi
podatke o ostvarenim postignuima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u
natjecanjima, smotrama, volontiranju, o zavrenim teajevima: teaj pruanja prve pomoi,
kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
VII. Plan integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti u I.,
II., III. i IV. razredu osnovne kole
Osnovna
kola
Obvezna provedba
Godinji
broj sati
I., II., III. i
IV. razred
Meupredmetno u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna
kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika, Priroda i drutvo,
Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi strunih
suradnika
Navedeni broj sati ne znai poveanje broja sati, nego integriranje i
koreliranje sadraja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i
graanske kompetencije.
15
Sat razrednika navedeni broj sati ukljuuje teme predviene
planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj
i srednjoj koli (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12,
16/12, 86/12, 126/12, 94/13) izbori za predsjednika razreda i Vijee
uenika, donoenje razrednih pravila, komunikacijske vjetine i
razumijevanje razreda i kole kao zajednice uenika i nastavnika
ureene na naelima potovanja dostojanstva svake osobe i
zajednikog rada na dobrobit svih.
10
Izvanuionike aktivnosti ostvaruju se suradnjom kole i lokalne
zajednice. U njih trebaju biti ukljueni svi uenici prema njihovim
interesima i mogunostima kole. Oblici ukljuivanja mogu biti
razliiti: na razini cijele kole, pojedinog razreda ili skupine uenika.
Obuhvaaju istraivake aktivnosti (npr. projekt graanin, zatita
potroaa), volonterske aktivnosti (npr. pomo starijim mjetanima,
osobama s posebnim potrebama, djeci koja ive u
siromatvu), organizacijske aktivnosti (npr. obiljeavanje posebnih
tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zatita
okolia, rad u kolskoj zadruzi i/ili zajednici tehnike kulture) i druge
10
projekte i aktivnosti.
Ukupno 35
VIII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u I. razredu osnovnih kola
1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Prava, slobode, dunosti i odgovornosti
o Upoznavanje s djejim pravima
o Prava i odgovornosti uenika graanina razreda i kole
o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i
imovinsko stanje
Kljuni pojmovi:
prava, odgovornosti, ljudska prava, uenik graanin razreda i kole.
Obrazovni ishodi
Uenik:
nabraja neka od najvanijih prava i odgovornosti koje ima kao uenik i ponaa se u skladu s
njima
opisuje da prava koja ima kao uenik jednako pripadaju svakome drugom ueniku bez
obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje
2. Politika dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Razred demokratska zajednica
o kolska pravila i to bi se dogodilo da ih nema?
o Sudjelovanje u donoenju pravila
o Stvaranje demokratske razredne i kolske zajednice
Kljuni pojmovi:
pravila, odluivanje, razred i kola kao demokratska zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje razred i kolu kao zajednicu uenika, kolskih djelatnika i roditelja, koja djeluje po
odreenim pravilima kojima se titi dobrobit svih
navodi najvanija pravila i objanjava zato su pravila vana za ponaanje uenika u razredu
aktivno sudjeluje u donoenju razrednih pravila i prihvaa odgovornost za njihovo
provoenje
aktivno sudjeluje u izboru za predsjednika razreda i lana Vijea uenika
navodi da je uenik graanin razreda i kole po tome to ima pravo na sudjelovanje u
donoenju razrednih pravila, dijeli odgovornost za njihovo provoenje te ima pravo birati i
biti biran za predsjednika razreda i lana vijea uenika
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Socijalne vjetine i drutvena solidarnost
o Drutvene komunikacijske vjetine
o Dostojanstvo osobe
o Upravljanje emocijama
o Timski rad
Kljuni pojmovi:
komunikacija, emocija, pravila timskog rada.
Obrazovni ishodi
Uenik:
pokazuje vjetinu pravilnog predstavljanja, pozdravljanja, oslovljavanja
pronalazi naine pomaganja uenicima s posebnim potrebama
razumije da uenici s posebnim potrebama imaju ista prava kao i svi drugi
razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponaanja (tuakanje, vrijeanje)
razvija osnovne tehnike timskog rada
svojim rijeima opisuje znaenje dostojanstva svake osobe
4. Meukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Osobni identitet, kulturni identiteti i meukulturni dijalog
o Osobni identitet
o Hrvatski domovinski identitet
o Manjinski identiteti
Kljuni pojmovi:
osobni identitet, hrvatski domovinski identitet, manjinski identiteti.
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi svoj identitet i opisuje neka od njegovih najvanijih obiljeja
nabraja kulturne razlike koje postoje u razredu
opisuje kulturne razlike koje obogauju razredni odjel
prihvaa druge uenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zatita potroaa
o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti vanih za uspjeh u uenju
o Prava potroaa
o Novac i reklame
Kljuni pojmovi:
individualne sposobnosti, novac, upravljanje novcem, reklama, otpornost na reklame,
potroa, prava potroaa.
Obrazovni ishodi
Uenik:
ocjenjuje svoje uenje kao rad
prepoznaje svoje sposobnosti, opisuje u emu se sastoje i nabraja primjere iz vlastitog
iskustva u koli i obitelji
objanjava to je za njega novac i kako se stjee, kako se planira potronja i tednja
(deparac)
opisuje to je za njega reklama i kako utjee na njega
nabraja neka prava koja ima kao potroa
6. Ekoloka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Zatita okolia i odrivi razvoj
o Odravanje istoe prostora, predmeta i okolia
o Zbrinjavanje otpada
Kljuni pojmovi:
istoa, zdrav okoli, zatita i ouvanje okolia.
Obrazovni ishodi
Uenik:
razumije vanost odravanja osobne higijene
opisuje neke postupke za ouvanje prostora, predmeta i okolia
pokazuje odgovornost za odravanje istoe u razredu i koli
sudjeluje u akcijama prikupljanja staroga papira, limenki, odjee i slino
IX. Izvanuionike aktivnosti primjeri u I. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine meupredmetne
tematske aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
o ienje okolia kole
o Posjet poduzeu za zbrinjavanje otpada u lokalnoj zajednici
o Prihvaanje i pridravanje pravila ponaanja u prometu
o Posjet banci Kako rasporediti svoju tednju?
o Posjet tiskari Kako nastaje biljenica od recikliranog papira?
o Crkva, damija ili sinagoga mjesto gdje mogu iskazati svoju vjeru
X. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u I. razredu osnovne kole
Vrednovanje postignua, ukljuujui ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Graanskog odgoja
i obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a zatim utvrde
kriteriji vrednovanja.
U mapi osobnog razvoja uenici crtaju i zapisuju svoje dojmove s nastave Graanskog
odgoja i obrazovanja uz vodstvo uitelja.
XI. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I. razredu osnovne kole[4]
Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: 1. Pria; Tema: 2. Pjesma; Tema: 3. Lik. Obrazovna
postignua: Zapaziti osnovne etike osobine: dobar lo; Tema: 4. Lutkarski igrokaz.
Nastavno podruje: Medijska kultura. Tema: 1. Animirani film; Nastavno podruje: Jezino
izraavanje; Tema: 1. Sluanje i govorenje. Obrazovna postignua: Sluati sugovornika;
govoriti; Tema 2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor). Obrazovna postignua:
Potovati pravila pristojnog razgovaranja (komuniciranja).
Likovna kultura
Nastavno podruje: Oblikovanje na plohi slikanje. Tema: 1. Boja; Nastavno podruje:
Primijenjeno oblikovanje dizajn; Tema: 3. Boja ilustracija.
Glazbena kultura
Nastavno podruje: Pjevanje i sviranje. Cjeline i teme: Glazba kao simbol kulturnih
vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture, Tradicijska glazba Hrvatske i manjinskih
naroda u Hrvatskoj
Nastavno podruje: Sluanje i upoznavanje glazbe. Cjeline i teme: Oblikovanje glazbenog
djela, Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture.
Strani jezici
Engleski jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti i pozdravi: pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno
ponaanje, oslovljavanje; 2. Ja i moji prijatelji: predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi,
estitanje roendana, pjevanje prigodne pjesmice. 3. Ja i moja obitelj: predstavljanje lanova
ue obitelji. 4. Razredni jezik: razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traenje
doputenja. 9. Blagdani: Boi i Uskrs estitanje, pjevanje i/ili recitiranje prigodne
pjesmice.
Njemaki jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini,
upoznavanje, oslovljavanje, uljudno ophoenje; 2. Obitelj: predstavljanje sebe i ue obitelji;
3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja; 10. Blagdani, obiaji i tradicija.
Francuski jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini; 2.
Predstavljanje sebe i drugoga; 3. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju; 12. kola, razred
naredbe/upute u kolskom okruenju; 14. estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje
prigodnih pjesmica.
Talijanski jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Pozdravi: pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini; 2.
Predstavljanje; 3. Komunikacijski obrasci pri susretu; 4. Imenovanje osoba: predstavljanje
prijatelja i lanova ue obitelji; 5. Uenik i kolsko okruenje: osnovni opis kolskog prostora,
pribora i kolskih aktivnosti, 10. Osnovni rjenik uz tradicionalne blagdane: naziv blagdana,
estitanje; 11. Proslava roendana: estitanje i izricanje elja.
Matematika
Tema 21. Zadaci zadani rijeima. Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rjeavanju
problemskih zadataka iz neposredne ivotne stvarnosti koristei skupne oblike rada.
Priroda i drutvo
Tema 1. Ja sam uenik. Obrazovna postignua: primjenjivati osnovna pravila pristojnog
ponaanja (pozdravljanje, ispriavanje, iskazivanje molbe); Tema 3. ivot i rad u koli.
Obrazovna postignua: upoznati djelatnike u koli, primjenjivati najvanije odredbe kunoga
reda (poetak nastave, ponaanje u uionici i izvan nje); Tema 5. lanovi obitelji; Tema 6.
ivot u obitelji. Obrazovna postignua: navesti ime se bave roditelji, nabrojiti svoje
dunosti; Tema 7. Dom; Tema 8. Odgovorno ponaanje u domu. Obrazovna postignua:
potovati upute o odgovornom ponaanju kada je uenik sam u domu ili odlazi iz doma,
izbjegavati opasnosti; Tema 10. Promet. Obrazovna postignua: razumjeti potrebu potovanja
prometnih pravila; odgovorno sudjelovanje u prometu kao pjeak ili voza bicikla; Tema 11.
Ponaanje pjeaka u prometu; Tema 20. Osobna istoa. Obrazovna postignua: razumjeti i
znati objasniti vanost odravanja osobne istoe; Tema 21. Zdravlje. Obrazovna postignua:
razumjeti vanost redovite i zdrave prehrane, ouvanje zdravlja, lijeenja i cijepljenja; Tema
22. istoa okolia. Obrazovna postignua: spoznati vanost odravanja istoe prostora,
predmeta i okolia, prepoznati utjecaj ovjeka na okoli; Tema 23. Blagdani. Obrazovna
postignua: sudjelovati u obiljeavanju blagdana; estitanje blagdana.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Obrazovna postignua: razvijati pozitivnu sliku o sebi, jaati samopouzdanje, ustrajnost i
zadovoljstvo, shvatiti tjelovjebu kao sastavni dio osobne odgovornosti za svoje zdravlje,
potovanje pravila igre, potovanje suigraa, razvijati vjetinu kontrole emocija, suraivati u
timu, prihvatiti razliitosti, prihvaanje pobjede i poraza, timski rad.
Vjeronauk
I. cjelina Nai vjeronauni susreti
Tema 1. Imam svoje ime i svoje mjesto. Kljuni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica,
prijatelj/prijateljstvo. Odgojno-obrazovan postignua: imenovati lanove svoje obitelji;
prepoznati i imenovati lanove razredne zajednice; odrediti osnovne razlike/slinosti izmeu
kole i obitelji; otkriti da u razredu svi moemo biti prijatelji; pronai vlastito mjesto u
uionici i skupini.
Tema 2. Svi smo vrijedni potovanja. Kljuni pojmovi: pomaganje, drugi. Odgojno-
obrazovna postignua: prepoznati vanost zajednikoga rada i aktivnog sudjelovanja u
nastavi; uoiti da nam je ljepe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se; uoiti vanost
meusobnog prihvaanja sviju; otkriti vanost uzajamnog pomaganja.
II. cjelina Otkrivamo znakove Boje dobrote.
I. Tema 1. Divan Boji svijet pjeva slavu Bogu. Kljuni pojmovi: svijet, zemlja.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati potrebu i vanost uvanja prirode i ivih stvorenja
koje nam Bog daruje.
II. Tema 2. Bog je na dobri otac.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati naine kako moemo pokazivati potovanje
prema svakom ovjeku.
III. Tema 3. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje.
Kljuni pojmovi: zahvaljivanje, darivanje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati naine kako moemo druge darivati, osobito one u
potrebi.
III. cjelina Isusovo roenje.
IV. Tema 1. Isus oprata.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati iskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima;
navesti i opisati znakove pomirenja i pratanja.
IV. cjelina Zajedno smo uvijek radosni.
Tema 1. Marija uzor naim majkama.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti vanost majke u obitelji.
XII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u II. razredu osnovnih kola
o Upoznavanje s djejim pravima
o Uenik graanin u sklopu razreda i kole
o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etnike, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike
o Sloboda i odgovornost u sklopu razreda i kole
Kljuni pojmovi:
prava, odgovornosti, ravnopravnost, uenik graanin razreda i kole.
Obrazovni ishodi
Uenik:
usporeuje svoja prava i prava drugih
prepoznaje situacije u kojima je ravnopravan lan razrednog odjela
aktivno sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u razrednom odjelu
samostalno navodi svoje ideje i stajalita
prihvaa odgovornost za svoje postupke
sudjeluje u donoenju i prihvaanju zajednikih pravila, dogovora i rjeenja
uoava, analizira i vrednuje situacije u kojima se kre njegova/njezina prava i prava drugih
uenika
Razred demokratska zajednica
o Donoenje razrednih i kolskih pravila
o Stvaranje demokratske razredne i kolske zajednice
o Aktivno sudjelovanje u demokratskom upravljanju
Kljuni pojmovi:
kolska pravila, pravila razreda, odluivanje, izbori, kriteriji za izbor predsjednika, razred i
kola kao demokratska zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi najvanija pravila i objanjava da se pravilima ureuju prava i odgovornost svih
lanova kolske zajednice
predlae mjere za prekritelje dogovorenih pravila i za pravednu nadoknadu uinjene tete
objanjava vanost pravila za izbore u razredu i Vijee uenika, opisuje poeljna obiljeja
kandidata
objanjava zato je potovanje pravila i pravedno odluivanje vano za uspjeh svih u
razredu i koli
aktivno sudjeluje u predlaganju kriterija i izboru za predsjednika razreda i predstavnika u
Vijee uenika
zalae se za izgradnju razreda i kole kao demokratske zajednice uenja i pouavanja
o Timski rad
o Volontiranje u razredu i koli
Kljuni pojmovi:
komunikacija, nesporazum, emocije, ljutnja, verbalna i neverbalna komunikacija, pravda,
nepravda, volontiranje.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava naine kontrole vlastitih emocija
prepoznaje svoje jake i slabe strane
razlikuje nepoeljne od poeljnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razrednom
odjelu i koli
navodi primjere najeih oblika neprimjerenih ponaanja koja dovode do nesporazuma
objanjava ulogu pojedinca i grupe u poticanju i sprjeavanju nasilja u razredu i koli
sudjeluje u volonterskim aktivnostima u sklopu razreda i kole
o Razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te hrvatskoga
domovinskog identiteta
Kljuni pojmovi:
kultura, osobni identitet, zaviajni identitet, veinski i manjinski nacionalni identiteti,
interkulturna komunikacija, hrvatski domovinski identitet.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje svoj identitet i navodi neka od njegovih najvanijih obiljeja
nabraja kulturne razlike koje postoje u razrednom odjelu
razumije i potuje druge uenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
ima razvijene osnovne vjetine interkulturne komunikacije
razumije da kulturne razlike obogauju razredni odjel i kolu ako se svi meusobno potuju
o Poticanje poduzetnosti
o Zatita potroaa
o Odgovorno upravljanje novcem
Kljuni pojmovi:
poduzetnost, zatita potroaa, upravljanje novcem, otpornost na reklame.
Obrazovni ishodi
Uenik:
svoje uenje usporeuje s radom svojih roditelja i uitelja
opisuje naine na koje ui, prepoznaje zapreke u uenju i zna potraiti pomo
objanjava zato je prepisivanje kraa tueg rada
razlikuje potenje od nepotenja
razlikuje privatnu i javnu imovinu i odgovorno se ponaa prema njoj
svojim rijeima opisuje vanost tednje i negativne posljedice prekomjerne potronje
sudjeluje u razrednoj tednji, izraunava i planira potronju
o Odravanje istoe prostora, predmeta i okolia
o Odgovorno ponaanje prema okoliu
o Zbrinjavanje otpada
Kljuni pojmovi:
zatita okolia, zatite okolia, zbrinjavanje otpada.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava svoju ulogu u odravanju istoe prostora i predmeta
prepoznaje vanost ouvanja okolia i odgovornim ponaanjem pridonosi njegovu ouvanju
objanjava vanost uvanja vode i elektrine energije u odnosu na zatitu okolia
sudjeluje u akcijama prikupljanja staroga papira, limenki, baterija i slino
XIII. Izvanuionike aktivnosti primjeri u II. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna meupredmetne tematske
aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
o ienje okolia kole
o Susret s gradonaelnikom/naelnikom
o Posjet Domu umirovljenika
o Posjet vatrogascima
o Kino, kazalite, muzej itd.
XIV. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u II. razredu osnovne kole
U mapu osobnog razvoja iz Graanskog odgoja i obrazovanja (biljenici ili fasciklu) uenici
upisuju u kojim projektima i aktivnostima su sudjelovali; zapisuju svoja zapaanja, biljeke,
osvrte na naueno; iskazuju nove ideje i rjeenja do kojih su doli; biljee tekoe s kojima su
se susretali; prilau potvrde, priznanja, zahvalnice, svoje radove i slino.
XV. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama II. razreda osnovne kole
Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: 3. Glavni i sporedni likovi. Obrazovna postignua:
primijetiti vane pojedinosti o likovima: osnovne etike osobine (npr. hrabar kukavica,
marljiv lijen); Tema 4. Bajka; Nastavno podruje: Medijska kultura.Tema: 1. Filmska pria;
Tema 4. Djeji asopisi; Nastavno podruje: Jezik Tema 1. Reenice. Nastavno
podruje: Jezino izraavanje; Tema 3. Opisivanje; Tema 9. Stvaralako pisanje sastavak.
Likovna kultura
Nastavno podruje: Oblikovanje na plohi slikanje; Tema 3. Boja Kontrast toplo-hladno.
Nastavno podruje: Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje; Tema 1. Povrina
Kontrast povrina.
Glazbena kultura
Nastavno podruje: 1. Pjevanje narodne pjesme; Nastavno podruje: 3. Sluanje glazbe.
Strani jezici
Engleski kao prvi strani jezik druga godina uenja
Cjeline i teme: 1. Pozdravi i oslovljavanje pozdravljanje pri dolasku i odlasku na formalnoj i
neformalnoj razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih; 10. Blagdani usvajanje novih
pojmova vezanih uz blagdane, estitanje i pjevanje prigodnih pjesama, izricanje nekih tipinih
radnji vezanih uz blagdane.
Njemaki kao prvi strani jezik druga godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opratanju u komunikaciji s
vrnjacima i odraslima, predstavljanje; 12. Blagdani, obiaji i tradicija.
Francuski kao prvi strani jezik druga godina uenja
Cjeline i teme: 1. Pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini u
komunikaciji s vrnjacima i s odraslima; 11. Blagdani, praznici, svetkovine prema kalendaru.
Talijanski kao prvi strani jezik druga godina uenja
Cjeline i teme: 1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini
2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih osoba, komunikacijski obrasci pri susretu
11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana, estitanje.
Matematika
Tema 10. Jedinice za novac. Obrazovna postignua: osposobiti se za sluenje novcem
Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rjeavanju problemskih zadataka iz neposredne
ivotne stvarnosti koristei skupne oblike rada.
Priroda i drutvo
Tema 1. Ponaanje u koli i odnosi meu uenicima. Obrazovna postignua: pristojno se
ponaati u koli i izvan nje; mirno rjeavati sukobe, meusobno se pomagati i potovati;
upoznati prava i dunosti uenika;
Tema 9. Zanimanja ljudi; Tema 18. Zatita i uvanje okolia. Obrazovna postignua:
razumjeti utjecaj ovjeka na okoli, navesti postupke kojima uenici mogu pridonijeti zatiti,
ouvanju i unaprjeenju okolia, razlikovati otpad od smea i razvrstavati ga u odgovarajue
spremnike; Tema 21. Dijete; Tema 25. Blagdani i praznici
Obrazovna postignua: obiljeiti blagdane i praznike u Republici Hrvatskoj; upoznati
tradicionalne obiaje obiljeavanja blagdana.
Obrazovna postignua razvijati pozitivnu sliku o sebi, jaati samopouzdanje, ustrajnost i
Vjeronauk
I. cjelina Ponovno smo zajedno.
Tema 1. Gradimo zajednitvo i prijateljstvo. Kljuni pojmovi: prijatelj, zajednitvo, radost.
Odgojno-obrazovan postignua: razvijati duh prijateljstva, povjerenja i potovanja u razrednoj
zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna prijateljstva; nabrojiti i obrazloiti znaajke
prijateljstva; uoiti da svatko od uenika pridonosi izgradnji zajednitva u razrednoj zajednici
i u koli; otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti kako se moemo u koli i kod kue
pomagati; povezati prijateljstvo s radou.
Tema 2. Isus nam daje snagu i sigurnost.
Odgojno-obrazovna postignua:navesti naine kako se moemo meusobno pomagati.
II. cjelina Bog je udesno stvorio svijet i ljude.
Tema 1. Svijet je udesan i tajnovit.
Kljuni pojmovi: briga za prirodu i okoli.
Odgojno-obrazovna postignua: povezati vjeru u Boga Stvoritelja i potrebu ouvanja svega
stvorenoga (briga za prirodu i okoli).
Tema 2. ovjek je divno Boje stvorenje.
Kljuni pojmovi: razliitost, jednakost, povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i imenovati razlike i slinosti meu ljudima; uoiti
da su svi ljudi, unato razlikama, jednaki i meusobno povezani; prepoznati i imenovati
situacije u kojima se vidi kako su ljudi upueni jedni na druge; otkrivati radost zbog naih
blinjih.
III. cjelina Isus dar Boji zemlji i ljudima.
Tema 1. Ljudi ive u nadi i iekivanju.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti naine kako se pripremamo za Boi (molitva,
dobra djela, pomaganje potrebnima, darovi, estitke, ukrasi).
IV. cjelina Isusovi prijatelji.
Tema 1. Isus treba ljude za svoja djela.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti da svi ljudi, bez obzira na dob, uenost, posao i
slubu mogu initi dobra djela i da su na to pozvani.
V. cjelina ivot je lijep i teak.
Tema 1. Upueni smo jedni na druge.
Kljuni pojmovi: pomo u nevolji.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati svijetle (pozitivne) i tamne
(negativne) strane ivota; uvidjeti da ljepe i bolje ivimo kada se uzajamno pomaemo;
navesti neke ljude koji ne mogu ivjeti bez pomoi drugih; navesti neke ljude koji pomau
drugima; prepoznati naine kako mi moemo pomoi drugima.
Tema 2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i umrijeti.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati naine kako mi moemo pomagati bolesnim
ljudima i drugima koji pate.
VI. cjelina Lijepo je kad braa ive zajedno.
Tema 1. Isus nas ui opratati, ljubiti, moliti.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost pratanja u svakodnevnom ivotu; navesti
primjere pratanja; prepoznati pogrjeke koje inimo jedni drugima.
Tema 2. U obitelji ivimo jedni za druge.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da svatko ivi u zajednici; razlikovati neke zajednice
(obitelj, razred, upa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji treba znati uti druge, vidjeti
druge, ivjeti za druge; prepoznati vanost obiteljskoga zajednitva; spoznati da se u obitelji
svatko treba zauzimati za ono to treba uiniti. Izborne teme.
Tema 3. Zahvalni idemo u radost ivota.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati znakove povezanosti i zajednitva; stvoriti odluke
i plan za kolske praznike.
XVI. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u III. razredu osnovnih kola
o Upoznavanje s ljudskim i djejim pravima
o Prava, sloboda i odgovornost u razredu, koli i lokalnoj zajednici
o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etnike, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike
o Opeprihvaena pravila i pravne norme kao instrumenti zatite prava uenika
o Suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja
Kljuni pojmovi:
Prava, odgovornosti, ravnopravnost, ljudska prava, uenik graanin razreda i kole.
Obrazovni ishodi
Uenik:
razmatra svoja prava i prava drugih u razredu i koli
identificira neke od najeih oblika drutvene iskljuenosti u razredu i koli
objanjava vanost suradnje, solidarnosti i aktivnog zalaganja za pravdu u suzbijanju
iskljuenosti
odreuje naela dostojanstva svake osobe
prepoznaje situacije u kojima se njegova prava i prava drugih mogu kriti u razredu
identificira pravo koje je prekreno
pronalazi rjeenja za situacije u kojima se kre njegova/njezina prava i prava drugih uenika
preuzima odgovornost za svoje postupke
Razred, kola i lokalna zajednica demokratske zajednice
o Stvaranje demokratske razredne, kolske i lokalne zajednice
o Graanstvo kao temelj demokratske zajednice
o Demokratsko upravljanje zajednicom
o Unapreenje demokratske kulture
Kljuni pojmovi:
pravila, odluivanje, graanin, graanstvo, razred, kola i lokalna zajednica kao demokratska
zajednica, demokratska kultura.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje to je aktivno i odgovorno sudjelovanje u odluivanju; objanjava vanost
utvrivanja razrednih pravila, pravila za izbore u razredu i Vijee uenika te opisuje poeljna
obiljeja kandidata
predlae mjere za prekritelje dogovorenih pravila i za pravednu nadoknadu uinjene
povrede ili tete
aktivno pridonosi izgradnji razreda i kole kao demokratske zajednice
objanjava tko je graanin lokalne zajednice i koja je njegova uloga; imenuje najvanije
institucije lokalne zajednice (upan, upanija)
opisuje ulogu upana kao elnika lokalne zajednice; razumije da o odgovornom ponaanju
graana i upana ovisi dobrobit lokalne zajednice
pokazuje osnovne vjetine komunikacije
predlae i sudjeluje u aktivnostima vezanima uz obiljeavanje vanih datuma
o Pravila i postupci upravljanja sukobom
o Suradnja i timski rad
o Volontiranje i drutvena solidarnost u lokalnoj zajednici
Kljuni pojmovi:
suradnja, pravila timskog rada, sukob, rtva, nasilje, drutvena nejednakost, volontiranje,
humanitarna akcija, drutvena solidarnost, komunikacija.
Obrazovni ishodi
Uenik:
analizira najee oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i koli
uoava uzroke i objanjava posljedice koje verbalno i fiziko nasilje ostavlja na rtvi i
nasilniku
navodi neke oblike drutvene nejednakosti i iskljuenosti u koli i lokalnoj zajednici
objanjava ulogu suradnje, solidarnosti i aktivnoga graanskog zalaganja za pravdu u
suzbijanju iskljuenosti uenika
opisuje odnos izmeu nejednakosti, iskljuenosti i nepravde
objanjava naine nenasilnog rjeavanja sukoba
poznaje znaenje slobode miljenja i izraavanja te vanost prihvaanja miljenja
sugovornika
sudjeluje u humanitarnim i volonterskim aktivnostima.
o Interkulturna otvorenost i komunikacija
o Osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda
Kljuni pojmovi:
osobni identitet, zaviajni identiteti, manjinski identiteti, veinski identitet, hrvatski
domovinski identitet, stereotip, predrasuda, interkulturna komunikacija.
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi kulturne razlike koje postoje u razredu, koli, lokalnoj zajednici prema spolnoj,
jezinoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti, povezuje te razlike s identitetom
razlikuje zaviajni, veinski i manjinske nacionalne identitete te hrvatski domovinski
identitet
opisuje znaajke identiteta svoga zaviaja
iskazuje privrenost ouvanju zaviajnih obiaja i kulturnih znamenitosti
aktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se obiljeavaju datumi vani za lokalnu zajednicu u
cjelini
objanjava da razliite kulture obogauju zajednicu ako se pripadnici veinske kulture i
manjinskih kultura razumiju, potuju i podupiru jedni druge te ako zajedniki pridonose
razvoju zajednice kao cjeline
razumije vezu izmeu kulture i identiteta
prepoznaje ponaanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda
o Prepoznavanje zanimanja u svojoj okolini, rad i stvaranje novih vrijednosti
o Zatita i utjecaj potroaa
o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti vanih za uspjeh u uenju
o Poduzetnost i poduzetnitvo
o Odgovorno upravljanje novcem i tednja
Kljuni pojmovi:
individualne sposobnosti, rad, radnik, poduzetnost i poduzetnitvo, utjecaj i zatita potroaa,
upravljanje novcem, tednja, otpornost na reklame.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava vezu izmeu rada uloenog u uenje, znanja i kolskih ocjena
prepoznaje pravedno vrednovanje, razumije zato se vrednovanje mora temeljiti na
pravednim kriterijima i kako tome pridonose sami uenici (prepisivanje)
zakljuuje da je svako zanimanje kojim se osiguravaju sredstva za ivot jednako vrijedno
navodi neka od najvanijih prava potroaa i naine na koji se ona tite
opisuje primjere neodgovorne potronje nametnute reklamama i pritiscima vrnjaka
prua otpor reklamama i nametnutoj potronji
pretrauje i koristi vie izvora informiranja o nekoj temi ili problemu
o Pravo na zdrav okoli i odgovornost pojedinca za odrivi razvoj zajednice, razvrstavanje i
zbrinjavanje otpada
Kljuni pojmovi:
zdravi okoli, odrivi razvoj, odgovornost graana za odrivi razvoj, akcije zatite i ouvanja
okolia.
Obrazovni ishodi
Uenik:
razlikuje pojmove zdravi okoli i odrivi razvoj
objanjava ulogu koju zdravi okoli ima za dobrobit pojedinca i lokalne zajednice
opisuje postupke u obitelji, koli i lokalnoj zajednici kojima se pridonosi odrivome razvoju
razumije zato je odgovorno ponaanje svih prema vlastitoj, tuoj i zajednikoj imovini
vaan dio odrivog razvoja
sudjeluje u akcijama prikupljanja staroga papira, epova, odjee i slino
XVII. Izvanuonike aktivnosti primjeri u III. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine meupredmetne
Primjeri:
o Susret sa upanom
o Sudjelovanje u obiljeavanju Dana upanije/mjesta/opine/grada
o Upoznavanje zaviaja
o Posjet muzeju razgled zaviajne zbirke
o Druenje sa starijim sugraanima
o to su radili nai preci zanimanja u zaviaju nekada
o Skupljamo stari papir uvamo okoli zaviaja
o Volontiram pomaem djeci u Domu i slino
XVIII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u III. razredu osnovne kole
upisuju u kojim projektima i aktivnostima su sudjelovali; zapisuju svoja zapaanja, biljeke,
osvrte na naueno; iskazuju nove ideje i rjeenja do kojih su doli; biljee tekoe na koje su
naili; prilau potvrde, priznanja, zahvalnice, svoje radove
XIX. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u III. razredu osnovne kole
Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Knjievnost. Teme: 1. Tema u poeziji i prozi; Teme: 4. Povezanost
dogaaja s vremenom, mjestom i likom; Teme: 5. Izgled i ponaanje lika; Teme: 8. Basna;
Teme: 9. Djeji roman, Nastavno podruje Medijska kultura. Teme: 1. Djeji film; 2.
Radijska emisija; Nastavno podruje: Jezino izraavanje. Teme: 1. Sluanje i govorenje.
Obrazovna postignua uljudno i prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliitim dijalokim
komunikacijskim situacijama; ostvariti krai samostalni govorni nastup; primijetiti ulogu
neverbalne komunikacije. Teme: 2. Sporazumijevanje hrvatskim knjievnim jezikom.
Obrazovna postignua ovladati pojmovima govornik, sugovornik, sluatelj, poruka; Teme:
7. Stvaralako pisanje oblikovanje kraega sastavka; Teme: 9. Rasprava, Obrazovna
postignua sudjelovati u raspravi potujui uljudbena pravila, potovati tue miljenje i
znati izrei vlastito miljenje.
Likovna kultura
Nastavno podruje: Oblikovanje na plohi crtanje. Tema: Toka i crta; Nastavno
podruje: oblikovanje na plohi slikanje.Tema: Boja Kontrast kromatsko akromatsko.
Glazbena kultura
Nastavno podruje: 1. Pjevanje; Nastavno podruje: 3. Sluanje glazbe.
Strani jezici
Engleski kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 1. Ja, moji prijatelji i obitelj davanje osnovnih podataka o sebi, prijateljima
te uoj i iroj obitelji; 3. Odjea i obua izraavanje ukusa/svianja i nesvianja; 7.
Slobodno vrijeme i sport imenovanje sportova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno
vrijeme; 8. kolski praznici i kako ih provodimo opisivanje aktivnosti tijekom odmora u
razliitim godinjim dobima.
Njemaki kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i ire
obitelji; 4. Odjea i obua; 5. Put do kole: osnovna pravila ponaanja u prometu; 9. Sportske
aktivnosti i igre 11. Roendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu roendana i
roendanske proslave 12. Blagdani, obiaji i tradicija.
Francuski kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 2. Dnevne aktivnosti; 7. Slobodno vrijeme igre, sport; 8. Izleti i ekskurzije
ponaanje u prometu; 10. Proslava roendana pisanje pozivnica i estitaka, estitanje,
pokloni, hrana i pie, aktivnosti; 11. Blagdani prema kalendaru estitanje,
pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica, tradicija i obiaji.
Talijanski jezik kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 3. Osobna higijena: higijenske navike tijekom dana; 5. Proslava roendana:
pisanje pozivnica, estitanje, darovi, hrana i pie; 7. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i
svetkovina, estitanja.
Matematika
Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rjeavanju problemskih zadataka iz neposredne
ivotne stvarnosti koristei skupne oblike rada.
Priroda i drutvo
Tema 5. Izgled zaviaja. Obrazovna postignua: prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; Tema 7. Znaenje vode za ivot ljudi. Obrazovna
postignua uoiti utjecaj ovjeka na oneienje i potronju vode. Tema 11. Gospodarske
djelatnosti zaviajne regije. Obrazovna postignua uoiti i razumjeti vezu djelatnosti ljudi s
izgledom zaviaja i prirodnim uvjetima; Tema 12. Gospodarstvo i kvaliteta okolia.
Obrazovna postignua upoznati i razumjeti vezu izmeu djelatnosti ljudi i oneienja
okolia; predlagati mjere zatite; Tema 13. Moja upanija; Tema 14. Sadanjost, prolost i
budunost; Tema 16. Moj zaviaj u prolosti. Obrazovna postignua upoznati vane
kulturno-povijesne spomenike zaviaja; istraivati i povezivati na temelju povijesnih izvora.
Vjeronauk
I. cjelina Bog tajna naega ivota.
Tema 1. U zajednitvu otkrivamo tajne Boje dobrote.
Kljuni pojmovi: potenje, zajednitvo.
Odgojno-obrazovan postignua: razvijati povjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrota
temeljni poziv ovjekova ivota; shvatiti vanost zajednitva; nabrojiti nekoliko elemenata
zajednitva u obitelji, koli i ljudskoj zajednici koji omoguuju bolji napredak, bolji ivot i
radost svih ljudi.
II. cjelina Isus je s nama.
Tema 1. Ne moemo sve kupiti.
Odgojno-obrazovna postignua: na temelju ivotnih iskustava otkrivati i poznavati neke
ivotne vrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doivjeti te vrijednosti kao neto to nije
mogue kupiti i otkriti njihovo znaenje u svakodnevnom ivotu; razvijati potrebu
meusobnoga pomaganja i povjerenja.
Tema 2. Isus ree: Ja sam kruh ivota.
Odgojno-obrazovna postignua: izgraivati nazor o pomaganju onima koji na razliite naine
gladuju.
Tema 3. Dani kruha i zahvalnosti.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj i in zahvalnosti prema Bogu i ljudima;
uoiti pravednost podjele darovanoga svim ljudima; njegovati osjeaj brige za siromane i
potrebite; prepoznati darivanje kao temeljni znak meusobne povezanosti; nabrojiti neka djela
milosra.
III. cjelina Bog je doao meu ljude.
Tema 1. Znakovi Boje dobrote.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj ljubavi i dobrote prema blinjemu; motivirati
osobni angaman uenika za djelotvornu ljubav prema blinjemu u vremenu adventa.
IV. cjelina Isusov poziv na pomirenje.
Tema 1. Ljudi i njihova krivica.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i razlikovati znaenje pojmova dug i dunik;
upoznati i razumjeti znaenje pojma savjest; otkriti savjest kao mjerilo ljudskog djelovanja i
kao znak Bojih uputa; izgraivati stav prema pravednosti.
Tema 2. Susret Isusa i grjenika.
Odgojno-obrazovna postignua: znati priznati krivnju i traiti oprotenje; razvijati osobnu
elju za pomirenjem.
Tema 3. Sakrament obraenja i pomirenja.
Odgojno-obrazovna postignua: spremnost opratanja i izgraivanja meusobnoga pomirenja.
V. cjelina U euharistiji Isus je meu nama.
Tema 1. Podijeli svoj kruh s gladnima.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjetljivost i otvorenost za potrebe drugih; razumjeti
da se ne daruje ovjeka samo materijalnim darom nego i rijeju, lijepim ponaanjem. Izborne
teme.
Tema 2. Na praznicima svjedoimo Isusovu dobrotu.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i prihvatiti da u vrijeme odmora nema odmora
od dobrih djela.
XX. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u IV. razredu osnovne kole
o Upoznavanje s Konvencijom UN-a o pravima djeteta
o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etnike, rasne, nacionalne i vjerske razlike
o Opeprihvaena pravila i pravne norme kao instrumenti zatite prava uenika
o Suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja
o Prava, sloboda i odgovornost u sklopu razreda, kole, lokalne zajednice i drave
Kljuni pojmovi:
Konvencija UN-a, ravnopravnost, prava, odgovornosti, ljudska prava, uenik graanin
razreda, kole i lokalne zajednice, poniavajue i nepoteno ponaanje, dostojanstvo osobe,
suzbijanje trgovanja djecom.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava osnovna djeja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta
imenuje dokumente kojima se odreuju djeja prava
razlikuje prekritelja i rtvu, sudjeluje u odreivanju pravila ponaanja u razredu, u sluaju
krenja pravila predlae mjere za pravednu nadoknadu tete
razlikuje pristrano od nepristranog odluivanja
objanjava postupke pravednog odluivanja, ispravljanja uinjene nepravde ili tete i
pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distributivna pravda)
zakljuuje zato je pridravanje pravila i pravedno odluivanje vano za uspjeh svih u
razredu i koli
pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde i
ukljuenosti svih
prepoznati situacije i namjere koje dovode do ugroavanja sigurnosti djeteta (trgovanje
djecom).
Razred, kola, lokalna zajednica, drava demokratske zajednice
o Sudjelovanje u donoenju pravila, provoenje pravila
o Sudjelovanje u donoenju mjera u sluaju krenja pravila
o Stvaranje demokratske razredne i kolske zajednice: ueniki izbori
o Istraivanje i rjeavanje problema zajednice
o Odnos izmeu vlasti i graana
o Uloga graana nadgledanje vlasti u svrhu zatite zajednike dobrobiti
o Civilno drutvo sastavnice i uloga
Kljuni pojmovi:
pravila, odluivanje, razred, kola, lokalna zajednica i drava kao demokratska zajednica,
ueniki izbori, Vijee uenika, vlast, graanin, nadgledanje postupaka vlasti, zatita
zajednikog dobra, civilno drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje tko je graanin lokalne i dravne zajednice i koja je njegova uloga
imenuje najvanije institucije lokalne i dravne vlasti, opisuje njihove ovlasti i razlikuje
demokratske od nedemokratskih postupaka lokalne i dravne vlasti
opisuje kako graani mogu nadgledati postupke lokalnih i dravnih vlasti radi zatite
zajednikog dobra
opisuje sastavnice i ulogu civilnog drutva
jasno iznosi i obrazlae svoje ideje i stajalita o ulozi graana
aktivno raspravlja o pitanjima koja su vana za ivot i rad u lokalnoj zajednici, predlae
rjeenja i provjerava njihovu uinkovitost u suradnji s drugima
o Timski rad
o Upravljanje sukobima
o Volontiranje i akcije drutvene solidarnosti u lokalnoj zajednici
Kljuni pojmovi:
sloboda govora, verbalna i neverbalna komunikacija, aktivno sluanje, pregovaranje i
posredovanje, kontrola emocija, sukob, volontiranje, drutvena solidarnost, pravila timskog
rada.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava znaenje slobode govora i navodi opravdana ogranienja te slobode
razlikuje poeljne od nepoeljnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u zajednici te
navodi primjere
zakljuuje o posljedicama koje zlouporaba slobode govora ima za dobrobit pojedinca i
zajednice
koristi osnovne tehnike timskog rada i nenasilnog rjeavanja sukoba, ukljuujui vjetinu
kontrole emocija i odgaanja odgovora, aktivnog sluanja, pregovaranja i posredovanja
analizira i izvodi zakljuke potujui miljenje drugih
zakljuuje o vanosti nenasilne komunikacije za osobni uspjeh u koli i kvalitetan ivot u
zajednici
pretrauje i koristi vie izvora informiranja o nekoj temi ili problemu
pokree i sudjeluje u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima i manjim
istraivakim projektima koji su usmjereni na dobrobit pojedinca i zajednice
pokazuje otvorenost prema drukijim miljenjima i ustrajava na istinoljubivosti i dokazu
o Interkulturna otvorenost i komunikacija
Kljuni pojmovi:
osobni identitet, zaviajni identitet, hrvatski domovinski identitet, veinski i manjinski
nacionalni identiteti, interkulturni dijalog.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje znaajke zaviajnog i domovinskog identiteta
imenuje nacionalne manjine u svojoj sredini i opisuje njihove kulturne znaajke
zna da kolu i lokalnu zajednicu ini vie kultura koje se nalaze u stalnoj interakciji
ima razvijene osnovne vjetine interkulturne komunikacije
iskazuje privrenost ouvanju narodnih obiaja i kulturnih znamenitosti domovine
navodi kulturne razlike koje postoje u domovini i povezuje ih sa zaviajnim, veinskim i
manjinskim nacionalnim te hrvatskim domovinskim identitetom
predlae i konstruktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se obiljeavaju datumi vani za
lokalnu zajednicu u cjelini i osobito lokalne manjinske kulture
o Obiljeja uspjenoga gospodarstva i poduzetnosti
o Individualne sposobnosti i doprinos drutvenom, kulturnom i gospodarskom razvoju
o Odgovorno gospodarstvo
o Upravljanje osobnim financijama
o Prava potroaa i mo utjecanja na gospodarstvo potronjom
Kljuni pojmovi:
individualne sposobnosti, gospodarstvo, konkurencija, trite, financije, upravljanje novcem,
poduzetnost, poduzetnitvo, utjecaj na gospodarstvo potronjom.
Obrazovni ishodi
Uenik:
svojim rijeima objanjava to je poduzetnost i zato je ona danas vana
svojim rijeima opisuje vanost individualne sposobnosti za doprinos drutvenom,
kulturnom i gospodarskom razvoju
razlikuje drutveno poeljne od nepoeljnih oblika poduzetnosti
tumai prednosti planirane (racionalne, odgovorne) potronje
navodi posljedice neodgovornog troenja novca
pokree i sudjeluje u manjim istraivakim projektima koji su usmjereni na dobrobit kolske
i lokane zajednice
neovisno i otvoreno iznosi svoje ideje i stajalita
pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde i
ukljuenosti svih
pokazuje sklonost prema odgovornom upravljanju novcem
o Aktivno sudjelovanje i suradnja u ouvanju okolia i osiguranju odrivog razvoja
o Lokalne zajednice
o Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
Kljuni pojmovi:
zdravi okoli, odrivi razvoj, odgovornost graana za odriv razvoj, akcije zatite i ouvanja
okolia, razvrstavanje otpada, zbrinjavanje otpada.
Obrazovni ishodi
Uenik:
razlikuje pojmove zdravi okoli i odrivi razvoj
koristi odgovarajue postupke zatite okolia u koli i zajednici
opisuje postupke kojima se pridonosi odrivome razvoju
sudjeluje u volonterskim aktivnostima koje su usmjerene na ouvanje okolia
iskazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia kole i zaviaja
razumije znaenje i vanost prava na zdrav okoli
aktivno sudjeluje u istraivanju stanja okolia
pokazuje odgovornost za vlastito zdravlje i zagovara zdrave stilove ivota
pokazuje privrenost ouvanju prirodnog bogatstva u svom zaviaju i domovini
XXI. Izvanuionike aktivnosti primjeri u IV. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedinoj
meupredmetnoj tematskoj aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
o Ukljuivanje u akciju ienja okolia Zelena istka
o Susret sa saborskim zastupnikom predstavnikom lokalne zajednice
o Posjet uspjenom poduzetniku ili gospodarskoj tvrtki i razgovor s odgovornim osobama
o Istraivanje i izrada priopenja o inovatorima, pronalazaima ili zaslunim graanima u
svojem zaviaju ili ire. Pleemo plesove naega kraja posjet KUD-u naega mjesta
o Istraivanje i rjeavanje problema u drutvenoj zajednici Projekt graanin, Radionica
budunosti i sl.
XXII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u IV. razredu osnovne kole
upisuju u kojim su projektima i aktivnostima sudjelovali; zapisuju svoja zapaanja, biljeke,
osvrte na naueno; iskazuju nove ideje i rjeenja do kojih su doli; biljee tekoe na koje su
naili; prilau potvrde, priznanja, zahvalnice, svoje radove itd.
XXIII. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u IV. razredu osnovne kole
Hrvatski jezik
Nastavano podruje: Knjievnost. Tema 1. Odreivanje teme u poeziji i prozi; Tema 5.
Odnosi meu likovima. Obrazovna postignua: oblikovati i izraziti sud o likovima prema
njihovu ponaanju (govor i postupci); pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima;
Nastavno podruje: Jezik. Tema 10. Knjievni jezik i zaviajni govor. Obrazovna postignua:
razlikovati knjievni jezik od zaviajnoga govora; odrediti svoj zaviajni govor u odnosu na
jedno od triju narjeja hrvatskoga jezika; usmeno i pisano komunicirati na svome
zaviajnome govoru; Nastavno podruje: Jezino izraavanje. Tema 3. Samostalno stvaranje
prie; Tema 4. Opisivanje; Tema 5. Sporazumijevanje; Tema 6. Pisanje pismo. Obrazovna
postignua: pisati pisma potujui uljudbena pravila; Tema 8. Rasprava. Obrazovna
postignua: sudjelovati u raspravi potujui uljudbena pravila; Nastavno podruje: Medijska
kultura. Tema 1. Dokumentarni film. Obrazovna postignua: primanje primjerenih
dokumentarnih filmova (ekolokoga sadraja, zaviajna tematika) primjerenih ueniku; Tema
2. Raunalo.
Likovna kultura
Nastavno podruje: Prostorno oblikovanje modeliranje i graenje. Tema 4. Volumen i masa
u prostoru; Nastavno podruje: Primijenjeno oblikovanje dizajn; Tema 4. Boja.
Glazbena kultura
Nastavno podruje: Pjevanje; Nastavno podruje: Sluanje i upoznavanje glazbe;
Izborna tema: Folklorna glazba.
Strani jezici
Engleski jezik kao prvi strani jezik etvrta godina uenja
Cjeline i teme: 1. Moja obitelj i prijatelji opisivanje tjelesnih i karakternih osobina lanova
obitelji i prijatelja, zanimanja; 3. U koli razumijevanje i izraavanje molbe, doputenja,
zapovijedi. 4. U gradu/na selu opisivanje svojega mjesta, davanje svoje adrese/adrese kole;
6. Dnevni obroci nabavljanje hrane: trgovine, supermarket, cijene, izrada popisa namirnica
za kupovinu; 10. Blagdani opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje
obiaja.
Engleski kao drugi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 2. Ja i moja obitelj predstavljanje lanova ue obitelji, opisivanje njihovih
osobina, izricanje osjeaja; 4. U uionici usvajanje razrednoga govora naredbi, naziva za
pribor, mjesta, postavljanje pitanja o stvarima u razredu; 6. Ja i moji prijatelji opisivanje
osobe; 11. Svijet oko nas imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okolia; 12. Blagdani
opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiaja hrvatskoga naroda i
naroda zemalja engleskoga govornog podruja.
Njemaki jezik kao prvi strani jezik etvrta godina uenja
Cjeline i teme: 1. Ja i osobe oko mene: iznoenje osobnih podataka o sebi i poznatim
osobama, ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima; 4. Slobodno vrijeme: izricanje stajalita
o aktivnostima. 6. Kupovina namirnica: voenje razgovora u trgovini i/ili na trnici, izricanje
koliine i cijene. 7. Aktivnosti u kui: izricanje radnji i zaduenja u domu; 10. Prirodni okoli
i ponaanje u prirodi: ponaanje u prirodi; 12. Blagdani, obiaji i tradicija.
Njemaki jezik kao drugi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i
formalnoj razini; 2. Obitelj: imenovanje i predstavljanje lanova ue obitelji; 3. Prijatelji:
imenovanje i predstavljanje; 4. Roendan: slobodno vrijeme i druenje s prijateljima; 9.
Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okolia; 11. Blagdani, obiaji i
tradicija: osnovni leksik uz blagdane, estitanje.
Francuski kao prvi strani jezik etvrta godina uenja
Cjeline i teme: 1. Ja i osobe u mojem okruenju ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima,
neka najea zanimanja; 2. Mjesto u kojem ivim kulturne, javne i zdravstvene ustanove u
mjestu; 3. ivot u koli; 4. Telefonski razgovor, pravila telefoniranja; 6. Slobodno vrijeme i
izvankolske aktivnosti; 7. Aktivnosti u kui; 8. Francuska; 9. Godinji kalendar
blagdani/praznici i obiaji vezani uz njih, pisanje estitaka.
Francuski kao drugi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti s vrnjacima i odraslima, pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini te osnovni priopajni obrasci u uljudnom ophoenju; 2.
Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje narodnosti; 4. Moja obitelj, imenovanje i
predstavljanje lanova ue obitelji; 5. Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja
(grad/mjesto, ulica/trg, zgrada/kua/stan); 7. Druenje s prijateljima, proslava roendana,
pisanje pozivnica, estitanje, izraavanje osobnih nazora, ukusa, odobravanja i negodovanja,
zahvaljivanje; 8. Slobodno vrijeme i sportske aktivnosti; 12. Blagdani, imenovanje nekih
blagdana i svetkovina, estitanje i obiaji.
Talijanski kao prvi strani jezik etvrta godina uenja
Cjeline i teme: 1. Moja okolina i ja: iznoenje osobnih podataka o sebi i osobama iz vlastitog
okruenja; 2. Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti, sportovi; 5. Raspored dana:
odreivanje vremena i obroci; 6. Odlazak u kupovinu: odreivanje cijena; 9. Blagdani i
svetkovine: nazivi i estitanje.
Talijanski kao drugi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Predstavljanje i pozdravljanje: osnovni komunikacijski obrasci pri susretu;
2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje lanova ue obitelji i prijatelja; 5. ivot u koli:
opis prostora i osnovne aktivnosti u koli, odreivanje pripadnosti, izvravanje naredbi u
kolskom okruenju; 9. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u koli, izraavanje
osobnih stajalita; 11. Blagdani i svetkovine: nazivi, estitanje, obiaji.
Matematika
Napomena: Primjenjivati steeno znanje u zadacima iz ivotnih situacija (izraunavanje
potronje deparca, izraunavanje cijene kole u prirodi, izraunavanje i planiranje cijene
kolske uine, planiranje trokova provedbe projekta, npr. Pokret graanin), organiziranje
pomoi uenicima koji imaju tekoa s matematikom.
Priroda i drutvo
Nastavno podruje: Priroda. Tema 1. Priroda; Tema 3. Voda uvjet ivota. Obrazovna
postignua: razumjeti utjecaj ovjeka na oneienje, uvanje i potronju vode; Tema 4. Zrak
uvjet ivota. Obrazovna postignua: razumjeti vanost zraka za ivot, razumjeti vanost
zatite zraka od oneienja; Tema 5. Tlo uvjet ivota; 10. More. Obrazovna postignua:
razumjeti vanost mora za RH (turizam, brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke oneienja
mora i razumjeti vanost ouvanja istoe mora; Tema 11. Prirodne posebnosti RH.
Obrazovna postignua: razumjeti vanost zatite biljaka i ivotinja u RH; Tema 15. Hrvati i
domovina; Tema 16. Hrvatska u europskom okruenju; Tema 17. Kulturno-povijesne
znamenitosti RH; Tema 18. Samostalna RH; Tema 19. Simboli domovine; Tema 20. Zagreb
glavni grad RH. Obrazovna postignua: imenovati glavni grad RH i odrediti mu smjetaj na
zemljovidu, objasniti da je Zagreb danas politiko, kulturno, upravno, zdravstveno,
prosvjetno, sportsko sredite RH; Tema 21. Stanovnitvo RH. Obrazovna postignua:
imenovati narod i nacionalne manjine koje ine stanovnitvo RH, imenovati slubeni jezik i
pismo u RH, nabrojiti vjere u RH.
potovati pravila igre, potovati suigraa, razvijati vjetinu kontrole emocija, suraivati u
Vjeronauk
I. cjelina Zemlja je naa i Boja kua.
Tema 1. Zajedno stvarati i uvati svijet. Kljuni pojmovi: ekologija.
Odgojno-obrazovan postignua: poznavanje znaenja pojma ekologija; razvijati osjeaj
odgovornosti za zatitu naega planeta Zemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravila
uvanja okolia.
II. cjelina S Bogom na putu ivota.
Tema 1. Boje zapovijedi pravila ivota.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti posljedice krenja pravila u svakodnevnom ivotu.
Tema 2. Potuj roditelje i uvaj dar ivota!
Odgojno-obrazovna postignua: poznavati znakove i pravila potovanja roditelja u
svakodnevnom ivotu i nauiti im zahvaliti; upoznati neke naine pomaganja u svojoj obitelji
(obiteljski poslovi); uiti i vjebati kako se s potovanjem ophoditi prema starijim osobama;
upoznati kako se u djejoj dobi moe rijeima i djelima grijeiti protiv pete Boje zapovijedi
(tunjava, nanoenje ozljeda, udariti slabije, vrijeanje, osveta); nauiti pravila izbjegavanja
nasilja i sukoba meu svojim vrnjacima (strpljivost, razgovor, oprotenje).
Tema 3. Pravedno ivi ne ukradi niti eli tue stvari! Kljuni pojmovi: kraa, krtost, zavist,
pravednost, dareljivost.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost potivanja sedme zapovijedi ne ukradi u
obitelji, koli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti pojmove zavist, krtost i kraa u
poveznici s konkretnim ivotnim priama i iskustvima uenika; otkriti dobrotu i dareljivost
kao blago koje donosi pravu sreu.
Tema 5. Budi istinit u rijei i djelu!
Kljuni pojmovi: istina, iskrenost, la, krivo prisegnuti, prijevara.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i shvatiti da je vano i dobro uvijek govoriti istinu;
uoiti i na ivotnim zgodama razumjeti kako la dovodi raznih nevolja (la roditeljima zbog
loe ocjene u koli, la zbog igre s prijateljima, zatajiti izostanak sa svete mise, krivo priati o
drugima, izmisliti neto o nekome, prevariti drugoga); znati ispravno postupiti kada se
pogrijei i neto slae; rei istinu, priznati pogrjeku, ispriati se, iskreno se ispovijedati za la
i prijevaru.
III. cjelina Boji glasnici nas zovu.
Tema 1. Glas vie u pustinji: Poravnite put Gospodinu!
Odgojno-obrazovna postignua: rado drugima pomagati; ispraviti nepravdu, iriti mir, kajati
se za grijehe i propuste, traiti oprotenje.
Tema 2. Posvuda je Betlehem Isus je svjetlo naroda.
Odgojno-obrazovna postignua: povezati boinu poruku s narodnim obiajima slavljenja
Badnjaka i Boia u svome zaviaju.
IV. cjelina Isus je Sin Boji njega sluajte!
Tema 1. Isus u Nazaretu Glasnik radosne vijesti.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati znakove Boje brige za siromane, bolesne, grjene
i sve potrebne ljude; pokazati kako su krani danas pozvani slijediti Isusovu brigu za
siromane i ugroene
Tema 2. Isus je vaan ovjek.
Kljuni pojmovi: djeja prava.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da u svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne
nepravde i da im krani trebaju pomagati; nabrojiti neka temeljna djeja prava koja posebno
treba potovati.
V. cjelina Na Isusovu putu slijedimo njegovo djelo!
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i navesti neka djeja iskustva patnje koja se
dogaaju u svijetu i oko nas; razumjeti i doivjeti korizmu kao posebno vrijeme u kojem treba
initi djela ljubavi i milosra; upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra.
Tema 1. Ii putem Kristova kria.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i prihvatiti potekoe i kunje trpljenja u vlastitom
ivotu kao put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti znaenje Isusove poruke: to
god uiniste jednom od moje najmanje brae, meni uiniste (Mt 25,40).
Tema 2. Svjedoiti pobjedu uskrsnuloga Krista.
Odgojno-obrazovna postignua: znati protumaiti rije alom, prepoznati mir kao skladan
ivot s Bogom i ljudima, osjetiti dananju potrebu za mirom, uvidjeti vlastite mogunosti
doprinosa miru. Izborne teme.
Tema 3. Bog poziva ljude na put dobrote.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti to za krane znai pomagati ljudima, osobito
siromanima i potrebnima; odluiti u doau pomoi potrebnomu i odabrati neko dobro
djelo.
Tema 3. Boja rije i krtenje hrvatski kranski korijeni.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti simboliku rijei korijen; otkriti i doivjeti kako
je lijepo imati miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao narod primili krtenje i
odluili svoju domovinu graditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi; prepoznati
Vieslavovu krstionicu i zavjetni kri kao hrvatske simbole primanja krtenja i vjernosti
Kristu i Crkvi, upoznati i odluiti moliti Zavjetnu molitvu Hrvata katolika.
SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD V. DO
VIII. RAZREDA OSNOVNE KOLE
I. Cilj i zadae integriranja Programa meupredmetnih sadraja Graanskog odgoja i
obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti od V. do VIII. razreda
osnovne kole
i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana (l. 1. st. 2.) te da su
socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
Graanskim odgojem i obrazovanjem uenici/ce (dalje u tekstu koristimo muke imenice za
oznaavanje oba roda) se pripremaju za oivotvorenje navedenih ustavnih odredbi. Sustavno
ue o tome to je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti graana u
demokraciji, na koji ih nain i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Takvim uenjem potrebno
je osposobiti uenika za aktivnoga i odgovornoga graanina koji sudjeluje u razvoju
demokratske graanske kulture ili etosa svoje kole, mjesta, drave, Europe i svijeta odnosno
za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su graani politiki
subjekti, a to znai nositelji vlasti.
Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje suverenosti odvojiti od sebe odnosno
povjeriti zastupnicima od kojih onda s pravom oekuju zatitu svojih interesa i pridonoenje
zajednikom dobru. Kako bi se ta oekivanja i ostvarila, svi ustavi demokratskih zemalja, pa
tako i Hrvatske, sadre odredbe o ogranienju vlasti. Da bi se osiguralo potovanje naela
ogranienja vlasti i pravne drave, potrebno je aktivno sudjelovanje graana s inkulturiranim
graanskim znanjem, vjetinama i vrijednostima.
Time graani potvruju temelje demokratskog poretka slobodu i ravnopravnost pojedinca,
bez obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima. kola je duna uenike
pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom sudjelovanju graana u
odluivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i uinkovito, graani trebaju
usvojiti odgovarajue znanje, vjetine i stajalita za koritenje intelektualnih alata kojima se
unaprjeuju demokratske procedure kao to su procjena valjanosti naela, pravila i zakona te
uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.
Kako bi se u uenika potaknula spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne,
znanje o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima djelovanja u zajednici; o
motivaciju za primjenom steenog znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu.
U skladu s tim, nastavni plan i program graanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu:
graanski odgoj i obrazovanje)odreuje oekivana postignua uenika i sugerira naine na
koje se do njih dolazi u koli bez obzira na to provodi li se graanski odgoj i obrazovanje kao
poseban predmet ili meupredmetno. On time predstavlja konceptualni, didaktiki i metodiki
okvir za razvoj graanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj koli. No, za puni razvoj
graanske kompetencije kljuna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi
kola postala mjesto pouavanja, uenja i ivljenja demokracije.
procesa,
odvojenih sadraja,
osobe uenika,
daljnji razvoj,
talentiran umjesto ograniavanja razvoja prema onome u emu je nemoan.
uenicima, kao i izmeu uenika i uitelja, uitelja i roditelja. Vano je da uitelj u sklopu
interaktivnog uenja i praktinih aktivnosti i u suradnji s roditeljima otkrije u emu je uenik
dobar, kako bi uz pomo uitelja, roditelja i drugih uenikaostao ili postao uspjean uenik.
projekata i sl.).
provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju graanske
kompetencije uenika. Pri tome se polazi od injenice da su svi predmeti izravno povezani
djetetu, u svakome od njih se trai razvoj odreenih vjetina i stajalita odnosno vrijednosti
koje vie ili manje pridonose ostvarivanju Graanskog odgoja i obrazovanja, primjerice:
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika mogue je uz pomo
sadraja i aktivnosti kao to su: demokratsko donoenje razrednih pravila i njihovo
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Povijest i Geografija
ostvaruje se uz pomo tema kao to su: razliita drutvena ureenja i oblici vladavine, u
sklopu kojih se raspravlja o poloaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi
institucija vlasti u zatiti prava pojedinca; meuljudski odnosi, pri emu se osobito raspravlja
o ravnopravnosti/ neravnopravnosti izmeu mukarca i ene, meu rasama ili meu
razliitim nacionalnim, etnikim, religijskim i jezinim grupama tijekom povijest ili u
razliitim drutvima danas; ratovi i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na pravo na mir i
humanitarnu pomo, prava izbjeglica, odrivi razvoj, racionalno gospodarenje resursima,
geografska raznolikost.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskoga jezika utemeljena je
na opem cilju i zadaama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na
identitet i prava na izraavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na
hrvatski jezik, izbor knjievnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija povezna
je s ciljem nastave Hrvatskoga jezika: razvoj jezino-komunikacijskih sposobnosti pri
govorenoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih
sposobnosti, itateljskih interesa i kulture, stvaranja zanimanja za sadrajima medijske kulture
te upoznavanje i potovanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj i drugih kultura.
ui, njezinoj demokratskoj kulturi, odnosu veinske kulture i manjinskih kultura, sadrajima
kojima se promie graanstvo u sustavu odgoja i obrazovanja pojedine zemlje.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetima Likovna kultura, Glazbena
kultura te Tjelesna kultura/umjetnost mogua je u nizu sadraja u kojima se kultura i
stvaralatvo povezuju sa slobodom sudjelovanja u kulturnom ivotu i uivanja u umjetnosti te
umjetnikog izraavanja, kao i u raspravama o doprinosu razliitih kultura svjetskoj kulturnoj
batini, o slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj
kulturi pozornost se moe usmjeriti na pravedno sportsko ponaanje i raspraviti o koritenju
sporta u prevenciji nasilja.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavnim predmetom Vjeronaukom je
viestruka. Obuhvaa pitanja kao to su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u
demokraciji i nedemokratskim reimima, meureligijski i ekumenski dijalog, odnos izmeu
religioznih, agnostika i ateista.
Povezivanje Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Priroda, Biologija,
Kemija i Fizika takoer se moe ostvarivati razliitim temama koje su povezane sa zatitom
prava pojedinca i trae aktivni angaman graana u suvremenome svijetu, kao to su odrivi
razvoj, bioloka raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraivanja ljudskoga genoma. Moda
nazivi tema u predmetima Prirodi, Biologiji i Kemiji ne upuuju na mogunost korelacija, ali
se u postignuima mogu uoiti mogunosti za korelacije s Graanskim odgojem i
obrazovanjem (npr.: pravila, zakoni, krenje pravila; naela pravednosti, potrebe drugoga
(glad u svijetu), izgradnja zajednike domovinske kulture (ouvanje hrvatske prirodne
batine), tednja (energija); a sadraji VI. razreda u veini se odnose na zatitu okolia i
odrivi razvoj.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave obrazovanja i nastave Matematike
takoer se ostvaruje nizom sadraja. Kvantifikacija je klju za razumijevanje suvremenog
svijeta, ukljuujui naine na koje rjeavamo osobne i profesionalne probleme i
zadovoljavamo svakodnevne potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od
tema u kojoj se povezuju ova dva podruja.
obrade tema kao to su informacijsko drutvo i nejednakost, kritika selekcija informacija i
informiranje iz vie izvora, sigurnost na Internetu itd.
To su samo neki od primjera koji pokazuju da su znanje, vjetine i vrijednosti, potrebni za
Republike Hrvatske, Europe i svijeta, osim u posebnom predmetu zastupljeni u svim
vre smjeste u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, ime se cjelovitije pridonosi
obrazovanja, to je razvidno iz opisa programa rada strunih suradnika. Nositelji razvojno-
pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,
socijalni radnik i knjiniar potiu usvajanje vrijednosti, stajalita i navika koje
omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, profesionalno informiraju i usmjeravaju
uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na povezivanju
kole s lokalnom i irom zajednicom, zatim:
uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa;
prate nove spoznaje iz podruja pedagogije/psihologije/defektologije i njihovu primjenu u
nastavnom i kolskom radu i slino.
Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:
unaprjeenje rada kole sudjelovanje u suvremenim promjenama rada kole; poticanje
meunarodnim projektima; profesionalno informiranje i usmjerivanje uenika ispitivanje
motivacije; upoznavanje uenika, roditelja, uitelja s mogunostima nastavka kolovanja
potrebama.
kolska knjinica
djelatnost, struno-knjininu, kulturnu i javnu djelatnost i slino. Suvremena djelatnost
knjinice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu
informacijska pismenost jedna je od vanih sastavnica ovjekove pismenosti uope. Ona
pismenosti kolska knjinica dobiva veu ulogu jer pouava uenike samostalnome projektno-
III. Metode uspjenog pouavanja i uenja Graanskog odgoja i obrazovanja
aktivnosti. Nastava Graanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na uenike kao
lanove razredne i kolske zajednice. U skladu s tim preporuuju se metode zajednikog
istraivanja nekog problema, traenja rjeenja, pripreme izvjetaja i prezentiranja; simuliranja
(primjerice, rada pojedinih ogranaka vlasti i naina na koje oni donose odluke); igranja
odgovarajuih uloga; rasprave i debate u sklopu kojih se vjeba asertivnost, aktivno sluanje,
argumentiranje, pregovaranje i zagovaranje, izvoenje zakljuaka, dolazak do konsenzusa itd.
Ovisno o nastavnoj temi, uenici rade u paru, manjoj ili veoj grupi ili pak plenarno. Uenici
mogu u svrhu rjeavanja nekog problema istraivati u knjinici, pretraivati Internet, provoditi
intervjue i ankete, tumaiti slike, izraivati mentalne mape, stvarati plakate, odravati izlobe,
planirati i odravati prezentacije, pripremati slajdove za powerpoint prezentacije, pisati
novinske lanke, izvoditi predstave, odravati debate.
Isto tako, osim u uionici, uenici ue u izvanuionikoj nastavi i izvannastavnim
aktivnostima te koriste razliite medije i kontekste kao izvore uenja, osobito lokalnu
zajednicu. Izlazak u zajednicu prijeko je potreban kako bi steeno znanje i vjetine o
aktivnom graanstvu provjerili u stvarnom kontekstu. Provoenje istraivakih projekata, u
sklopu ega identificiraju neki drutveni problem, trae podatke kako bi problem to bolje
upoznali, analiziraju prikupljene podatke i predlau rjeenja, a zatim ih po mogunosti i
provjeravaju u praksi, najbolji su put do uenika kao aktivnoga i odgovornoga graanina.
IV. Kompetencije uitelja za pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja
Kompetencijama koje trebaju imati uitelji i nastavnici da bi razvijali ishode Graanskog
odgoja i obrazovanja mogu se razvrstati u pet strunih podruja:[6]
A) Ope profesionalno znanje i vjetine (pedagoko, razvojno-psiholoko, socioloko,
normativno-pravno)
B) Strukovno znanje i vjetine u podruju Graanskog odgoja i obrazovanja
C) Procesi uenja i pouavanja koji vode razvoju aktivnoga i odgovornoga graanstva
ishode i postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju)
C) Metode uenja i pouavanja Graanskog odgoja i obrazovanja
E) Metode vrednovanja i samo-vrednovanja u Graanskom odgoju i obrazovanju.
Tijekom provedbe Graanskog odgoja i obrazovanja provodit e se struno usavravanje
prema odgovarajuem programu strunog usavravanja Agencije za odgoj i obrazovanje kako
bi uitelji usavravali svoje kompetencije za provedbu Graanskog odgoja i obrazovanja,
ukljuujui znanje iz strukturnih i funkcionalnih dimenzija Graanskog odgoja i obrazovanja,
predmetnog i meupredmetnog planiranja i programiranja nastave Graanskog odgoja i
obrazovanja koje je usmjereno na ishode ili postignua uenika te odgovarajue metode
pouavanja i uenja u Graanskom odgoju i obrazovanju. Od uitelja se takoer oekuje
individualno usavravanje prouavanjem literature te razmjenom pozitivnih iskustava
strunim usavravanjem uz pomo upanijskih strunih vijea.[7]
Graanskog odgoja i obrazovanja (u razredu i izvannastavnim aktivnostima), te uspjenost
ocjenjivanja. U rubriku biljeaka u imeniku upisuju se samo ona zapaanja koja su uitelju u
praenju napredovanja uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja uitelju mogu
pripomoi u konanom vrednovanju postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju.
Razredna mapa za Graanski odgoj i obrazovanje uitelji koji Graanski odgoj i
obrazovanje ostvaruju meupredmetno unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i na koje tekoe je nailazio. Unosi
podatke o ostvarenim postignuima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u
natjecanjima, smotrama, volontiranju, o zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi,
kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti u V.,
VI., VII. i VIII. razredu osnovne kole
Osnovna
kola
Obvezna provedba
Godinji
broj sati
Osnovna
kola:
V., VI.,
VII. i VIII.
razred
Meupredmetno u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, strani
jezik, Matematika, Informatika, Tehnika kultura, Priroda, Biologija,
Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Vjeronauk, Likovna kultura,
Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, programi strunih
suradnika.
koreliranje sadraja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i
20
Sat razrednika navedeni broj sati ukljuuje teme predviene
planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,
90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) izbori za predsjednika
razreda i Vijee uenika, donoenje razrednih pravila,
komunikacijske vjetine, razumijevanje razreda i kole kao zajednice
uenika i nastavnika ureene na naelima potovanja dostojanstva
svake osobe i zajednikog rada na dobrobit svih.
5
Izvanuionike aktivnosti ostvaruju se suradnjom kole i lokalne
Obuhvaaju istraivake aktivnosti(npr. projekt graanin, zatita
tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zatita
okolia, rad u kolskoj zadruzi i/ili zajednici tehnike kulture) i druge
srodne projekte i aktivnosti.
10
Ukupno 35
VIII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u V. razredu osnovne kole
o elje i potrebe
o Osnovne potrebe ljudskih bia koje se moraju zadovoljiti kako bi ovjekovo dostojanstvo
bilo potpuno
o Osnovne potrebe ljudskih bia temelj za nastanak ljudskih prava
o Prava koja imamo jednako pripadaju svakom drugom ovjeku bez obzira na spol, rasu,
nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje
o Koja su naa prava i kako ih titimo u razredu, koli i u drutvu
o Koje vrste odgovornosti imamo
Kljuni pojmovi:
elje, osnovne potrebe, prava, ovjekovo dostojanstvo, spol, rasa, nacionalna pripadnost,
vjerska pripadnost, sposobnosti, imovinsko stanje, odgovornosti, ljudska prava.
Obrazovni ishodi
Uenik:
svojim rijeima opisuje znaenje ovjekova dostojanstva
opisuje osnovne potrebe ljudskih bia koje se moraju zadovoljiti kako bi mogli
dostojanstveno ivjeti
objanjava to su osnovne potrebe ljudskih bia i zato su one osnova na kojoj su nastala
ljudska prava
objanjava razliku izmeu elje i osnovne potrebe
objanjava zato prava koja ima kao uenik jednako pripadaju svakome drugom ueniku bez
obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje
o Pravila i to bi se dogodilo da ih nema?
o Koju vrstu pravila treba drutvo?
o Sudjelovanje u donoenju pravila
o Stvaranje demokratske razredne zajednice
o Odnos izmeu vlasti i graana u demokraciji i nedemokratskim reimima
Kljuni pojmovi:
pravila, odluivanje, razred kao demokratska zajednica, demokracija, demokratski i
nedemokratski odnosi.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje razred i kolu kao zajednicu uenika, kolskih djelatnika i roditelja, koja djeluje po
odreenim pravilima kojima se titi dobrobit svih
navodi da je uenik graanin razreda i kole po tome to ima pravo sudjelovati u donoenju
pravila razreda, dijeli odgovornost za njihovo provoenje, ima pravo birati i biti biran za
predsjednika razreda, zamjenika ili lana vijea uenika
svojim rijeima opisuje znaenje pojma demokracije
objanjava razliku izmeu atenske demokracije i dananje
razlikuje demokratski od nedemokratskog oblika vlasti i navodi neke primjere iz povijesti
o Stvaranje razrednog zajednitva upoznavanjem slinosti i razliitosti
o Komunikacijske vjetine: aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, ja-poruke,
ti-poruke, oblici i pravila grupnog rada
o Upravljanje emocijama u suoavanju s provokacijama i razvoj otpornosti na provokacije
o Uloga i vrste medija; razumijevanje medija stvaranjem razrednih novina
Kljuni pojmovi:
aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, ja-poruke, ti-poruke, oblici grupnog
rada, pravila grupnog rada, provokacije, otpornost na provokacije, uloga medija, razredne
novine.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje to je aktivno sluanje, parafraziranje, to su neverbalne poruke, razlikuje ja-
poruke i ti-poruke
aktivno slua druge, parafrazira, tumai neverbalne poruke; ispravno reagira u osjetljivim
situacijama kao to su okrivljavanje, uvreda, prijetnja
pokazuje otpornost na provokacije te drutveno nepoeljno i rizino ponaanje
navodi oblike i pravila grupnog rada
opisuje ulogu medija i vrste medija
prikuplja materijale i podatke iz kole i lokalne zajednice i izrauje razredne novine
o Razvoj osobnog identiteta
o Obiljeja veinskog identiteta i manjinskih nacionalnih identiteta te hrvatskoga
o Meukulturna otvorenost i komunikacija
o Osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda
Kljuni pojmovi:
osobni identitet, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, manjinske kulture, veinska kultura,
izgradnja zajednikoga hrvatskoga domovinskog identiteta, predrasude, stereotipi.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje svoj identitet i navodi neka od njegovih najvanijih obiljeja
navodi razliite identitete koji postoje u koli i lokalnoj zajednici prema spolu, nacionalnoj,
religijskoj i jezinoj pripadnosti
objanjava znaenje kulturnog identiteta
opisuje obiljeja hrvatskoga domovinskog identiteta
imenuje nacionalne manjine u Hrvatskoj
objanjava to su stereotipi i predrasude
o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti vano za uspjeh u uenju
o Proizvodnja i poduzetnost u stvaranju novih vrijednosti u novcu i zajednikim drutvenim
dobrima Odgovorno upravljanje novcem
o Prava potroaa i pravila za zatitu potroaa
o Uloga obavijesti o proizvodu (deklaracije)
o Utjecaj reklame na potroae
Kljuni pojmovi:
individualne sposobnosti, poduzetnost, potroa, prava potroaa, pravila za zatitu potroaa,
obavijest (deklaracija) o proizvodu, novac, upravljanje financijama, otpornost na reklame.
Obrazovni ishodi
Uenik:
prepoznaje svoje sposobnosti, opisuje u emu se sastoje i potkrepljuje primjerima iz
vlastitog iskustva u koli, obitelji i drutvenoj zajednici
odreuje to je za njega novac, kako se stjee i planira tedljiva potronja (deparac,
obiteljski proraun, proraun uenike zadruge, razredna tednja i sl.)
navodi koja prava ima kao potroa i na koje se naine moe zatititi
opisuje to je obavijest o proizvodu (deklaracija) i provjerava podatke o proizvodu
opisuje to je reklama i kako se reklamama pobuuju i nameu potroake elje
razlikuje zadovoljavanje potreba od zadovoljavanja elja
opire se pomodnim nagovorima vrnjaka i reklamnim porukama
o Prirodna dobra i njihovo ouvanje, uvjet osiguranja dobrobiti pojedinca i razvoja
demokratske zajednice
o Zbrinjavanje otpada i smea
o Otpad kao sirovina
o Izrada razliitih predmeta od otpadnog materijala
o Izrada plana tednje vode, struje i ostalih energenata
Kljuni pojmovi:
prirodna dobra, otpad, smee, tedljiva potronja, recikliranje, akcije zatite i ouvanja
okolia.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje razliku izmeu otpada i smea
navodi mogunosti koritenja otpada kao sirovine
izrauje razliite predmete od otpadnog materijala i njihova recikliranja
sudjeluje u akcijama prikupljanja otpada kao sirovine
planira tedljivu potronju vode, struje i ostalih energenata u vlastitom kuanstvu, u suradnji
s uiteljem i roditeljima
IX. Izvanuionike aktivnosti primjeri u V. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine meupredmetne
Primjeri:
Obrada teme Proizvodnja i sudjelovanje u stvaranju novih vrijednosti u novcu i zajednikim
drutvenim dobrima moe se povezati s prepoznavanjem poduzetnika u lokalnoj zajednici,
sudjelovanjem uenika u radu kolske zadruge, prepoznavanjem i sudjelovanje u istraivanju i
rjeavanju manjih problema drutvene zajednice, sudjelovanjem u volonterskim aktivnostima
Crveni kri, Caritas, u aktivnostima mladih tehniara i sl.
Praktino upoznavanje s medijima moe se pospjeiti tako da uenici izrauju razredne
novine; ue o strukturi toga medija; prikupljaju i piu o dogaajima iz kole i lokalne sredine
itd.
X. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u V. razredu osnovne kole
U mapi osobnog razvoja uenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to
je tijekom godine izradio u sklopu nastave Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna
zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i rjeenja do kojih je doao, koje su mu
vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao. Unosi podatke o ostvarenim postignuima i
planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o
zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u V. razredu osnovne kole[8]
Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Jezik. Tema: Hrvatski jezik i dvojezinost. Postignua: razumjeti ulogu
hrvatskoga jezika kao slubenog jezika; razumjeti ulogu manjinskog jezika; Nastavno
podruje: Medijska kultura. Tema: Mediji i tisak; Nastavno podruje:Knjievnost. Tema: Lik
u knjievnome djelu.
Likovna kultura
Meupredmetnom provedbom i izvanuionikim aktivnostima Likovne kulture i Graanskog
odgoja i obrazovanja mogu se u uenika proiriti spoznaje o ureenju i strukturi svijeta u
kojemu ivi. Uenjem likovnoga jezika kao jednoga od oblika komunikacije te odgojem
temeljenim na razvijanju pozitivnih emocija i iskustava, uenici e formirati obrasce
ponaanja i miljenja koji e utjecati na njihove budue odluke. Odgojna vrijednost
stvaralatva uenika odrazit e se na formiranje i stjecanje novog znanja, vjetina i stajalita.
Uenici e postupno otkrivati sadrajne pojmove strukturnom korelacijom i uz to razvijati
individualne naine izraavanja. Prevladavanjem konvencionalnih i stereotipnih ponaanja, a
poticanjem i ovladavanjem pozitivnih, otvorenih i suradnikih, uenici e birati, mijenjati
sebe i okolinu na temelju vlastitog iskustva. Uz razvoj likovne kreativnosti jaat e
samopouzdanje u uenika (mogunou izbora, vrednovanjem i samovrednovanjem, izradom
vlastite likovne mape, javnom izlobenom djelatnou, sudjelovanjem u kulturnim
dogaajima u koli i javnim prostorima muzeja i galerija, otkrivanjem povijesno i drutveno-
znaajnih ostvarenja likovnih umjetnika, razvijanjem likovnoga govora, vlastitom likovnom
kreacijom i intervencijama u prostoru itd.) s ciljem poticanja i oekivanih postignua uenika
kao ravnopravnih i aktivnih graana svijeta. Nastavno podruje: Prostorno oblikovanje/3D.
TEME: Masa/volumen i prostor Osnovni trodimenzionalni oblici.Kljuni pojmovi: kip,
kiparstvo, kipar, prostor-masa/volumen. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrednovati.Primjeri likovno-umjetnikih djela: hrvatski likovni umjetnik/kipar Ivan Metrovi
u kontekstu hrvatskoga kulturnog identiteta; keramika posuda Vuedolska golubica kao
jedan od prepoznatljivih simbola grada Vukovara u kontekstu izgradnje zajednike
domovinske kulture. Izborne teme: Toka i crta strukturne crte; Kljuni pojmovi:
kulturna batina. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati ritam
strukturnih crta u tvorbi ornamenata u vlastitom radu i u likovno-umjetnikim
djelima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vunena torba iz Segeta kraj Trogira i artefakti iz
Etnografskog muzeja u Zagrebu, kao dio hrvatskoga kulturnog identiteta u dobivanju
informacija o hrvatskoj kulturi u prolosti i tadanjem nainu ivota te doprinosu nae kulture
svjetskoj kulturnoj batini. Ploha Redefinicija plohe. Kljuni pojmovi: plakat (u kontekstu
individualnih sposobnosti/ interkulturna dimenzija), vizualne komunikacije (u kontekstu
otpornosti na reklame). Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati
ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovno-umjetnikog djela u slubi vizualnih
komunikacija. Primjeri likovno-umjetnikih djela: grafiar i slikar Boris Buan i njegov
plakat ar ptica (taj je Buanov plakat uvrten meu 250 najboljih svjetskih plakata
nastalih u razdoblju od 1870. godine do 1998., preobrazbama motiva autor ulazi u
komunikaciju s promatraem zadajui mu zagonetku, enigmatsku igru sa slikama, igru
odgonetavanja simbola i njihovih povezivanja na novim znaenjskim razinama); Nastavno
podruje: Prostorno oblikovanje/3D, TEME: Masa/volumen i crta Proporcije
trodimenzionalnih oblika (tijela) u prostoru. Kljuni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer
cjeline i dijelova, figura (u kontekstu fokusiranja i predrasuda te upravljanja emocijama u
suoavanju s provokacijama fokusiranim istraivanjem, raspravom i
vrednovanjem). Obrazovna postignua: istraiti i izraziti omjer i razmjer cjelina i dijelova
razliitih oblika masa u prostoru; Primjeri likovno-umjetnikih djela: Kopljonoa (prema
Polikletu), Alberto Giacometti: ovjek koji pokazuje prstom, Henry Moore: Leee
figure.
Glazbena kultura
Glazba je znaajan dio ljudske kulture i kao takva ima vano mjesto u odgoju i obrazovanju.
Idealno je podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja pripadnosti, zajednitva i
snoljivosti. Ona pridonosi rastuoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu
uenicima, razvijanju tolerancije i prihvaanju razliitosti. Glazbena kultura uvodi uenike u
svijet umjetnike i tradicijske glazbe, upoznaje ih s vrijednim glazbenim djelima i razvija
glazbeni ukus i naviku praenja i sudjelovanja u vrijednim glazbenim dogaajima. Koncepcija
glazbene nastave kree od potrebe djeteta da aktivno pjeva, svira, plee, glazbeno i plesno
improvizira, razvijajui osobne talente. Redovita nastava Glazbene kulture uz izbornu nastavu
i izvannastavne aktivnosti (zbor, instrumentalne skupine, folklor, glazbene sluaonice i
glazbeno-digitalne radionice) senzibiliziraju uenike za bavljenje glazbom na amaterskoj
razini odnosno kasnijem moguem profesionalnom odabiru. Nastavno podruje: Pjevanje i
sviranje.Cjeline i teme: Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i
svjetske kulture, Tradicijska glazba Hrvatske i manjinskih naroda u Hrvatskoj. Cilj/svrha
jedinice ishoda uenja: Pjevanjem, sviranjem, pokretom izraziti obiljeja tradicijske glazbe
pojedinih regija Hrvatske, nacionalne, europske i svjetske kulture. Ishodi uenja: Prepoznati
i razlikovati odlike narodne pjesme u razliitim regijama Republike Hrvatske. Vrednovati
svoje radove i radove drugih razvijajui asertivnost i empatiju. Oblikovati stajalite kako
prema svojoj, tako i prema kulturi i tradiciji drugih naroda. Aktivnim muziciranja u grupi
razvija se socijalna integracija i prihvaanje svih lanova grupe. Nastavno
podruje: Sluanje i upoznavanje glazbe. Cjeline i teme:Oblikovanje glazbenog djela,
Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture. Cilj/svrha
jedinice ishoda uenja: aktivnim sluanjem, analizom glazbenih primjera, uenik e
usporediti i kritiki prosuivati glazbena djela razliitih vrsta i zakljuiti koje su znaajke
vokalno-instrumentalne glazbe u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja, perceptivnog
doivljaja i usavravanja vlastitoga estetskog okvira. Ishodi uenja: Zakljuiti na temelju
sluanja i analize glazbenih djela te razgovorom koje su temeljne znaajke glazbenog djela.
Oblikovati stajalite kako prema svojoj, tako i prema kulturi i tradiciji drugih naroda.
Razumjeti fiziku, emocionalnu, intelektualnu, estetsku, socijalnu, religioznu i duhovnu
dimenziju ljudskog iskustva. Razvijati sposobnost doivljavanja i razumijevanja glazbenih
djela nacionalne, europske i svjetske kulture. Razvijati sposobnost povezivanja glazbenih
djela s drutvenom sredinom i povijesnim okolnostima.
Strani jezici
Engleski jezik
Cjeline i teme: 1. Ja, moja obitelj i prijatelji; 2. Dom i oko njega; 4. Kako provodimo
slobodno vrijeme; 6. Moj svijet i oko njega opisivanje svojega mjesta, grada, domovine i
usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja; 8. Blagdani obiaji vezani uz
proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja Odgojno-
obrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Njemaki jezik
Cjeline i teme: 1. Ja, moja obitelj i prijatelji; 2. Dom i oko njega; 4. Kako provodimo
slobodno vrijeme; 6. Moj svijet i oko njega opisivanje svojega mjesta, grada, domovine i
usporedba sa zemljama njemakoga govornog podruja; 8. Blagdani obiaji vezani uz
proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama njemakoga govornog podruja
Odgojno-obrazovna postignua:
primjenjivati dogovorena pravila ponaanja u razredu i koli; uoiti i protumaiti posljedice
krenja pravila
obrazloiti kako krenje pravila teti pojedincu i cijeloj zajednici
usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre odnose i dobar rad u zajednici
pokazati spremnost na suradnju s drugima u zajednikim aktivnostima
otkriti, razumjeti i prihvaati razlike meu ljudima
usvojiti stajalite potovanja prema drugima i razvijati dijalog s onima koji se od nas
razlikuju na bilo koji nain
upotrebljavati multimedijske alate kao potporu vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju
prepoznavati svoje sposobnosti, opisati u emu se sastoje i potkrijepiti ih primjerima iz
vlastitog iskustva u koli, obitelji i drutvenoj zajednici
kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Talijanski jezik
1. Tema: Ja, moja obitelj i prijatelji; 2. Tema: Dom i oko njega (vrste stanovanja); 3. Tema:
Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje stola, ponaanje za stolom kulturoloke slinosti i
razlike; 4. Tema: Kako provodimo slobodno vrijeme; raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; 5.
Tema: Blagdani i svetkovine estitke i obiaji vezani za proslave blagdana u nas i u Italiji;
6. Tema: Higijenske navike: svakoga dana. Odgojno-obrazovna postignua: kulturoloka i
interkulturna kompetencija.
Klasini jezici, latinski
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturno-povijesni i civilizacijski kontekst.
Prevoenjem latinskih tekstova uenici usvajaju razliite spoznaje o rimskoj civilizaciji.
Tijekom etiri godine uenja latinskoga jezika uenici moraju nauiti sadraje iz podruja:
knjievnosti,
povijesti,
kulture i civilizacije.
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama
i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri
godine uenja latinskoga jezika mora usvojiti:
knjievnost: usvojiti glavne predstavnike rimske knjievnosti te osnovne znaajke hrvatskog
latinizma,
povijest: usvojiti osnovne dogaaje i razdoblja rimske povijesti; povezati ih s temeljnim
pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom,
kultura i civilizacija: usvojiti glavne znaajke rimske kulture, mitologije i najvanije obiaje
starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijsko-mitoloke sadraje treba povezivati s
vanijim sadrajima iz grke kulture i civilizacije.
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima uenikog udruivanja. Usvajanje
vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se
uenici svakako susresti u kasnijoj fazi svoga poslovnog, ali i privatnog ivota. Preporuuju
se razliiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, izrada
plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa, posebice nakon svake tematske
cjeline.
Terenska i projektna nastava.
Matematika
Tema 8. Izvoenje raunskih radnji obrazovno postignue; primjenjivati steeno znanje u
zadacima iz ivotnih situacija; Tema 32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva
obrazovno postignue; koristiti se raunanjem i procjenom u zadacima iz svakidanjice; Tema
35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima obrazovno postignue; koristiti se
pisanim raunanjem, raunanjem depnim raunalom i procjenom za rjeavanje zadataka iz
svakidanjice; Tema 36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima obrazovno
postignue; koristiti se pisanim raunanjem, raunanjem depnim raunalom i procjenom za
rjeavanje zadataka iz svakidanjice. Koritenje metoda timskog rada; organiziranje pomoi
slabijim uenicima.
Priroda
Tema 7. ovjekove ivotne potrebe prehrambene navike; Obrazovna postignua: navesti
nekoliko prava i obveza ovjeka u zajednici (obitelj, razredni odjel, domovina); Tema 14.
Uzgoj i potronja hrane u nas i u svijetu; Tema 15. Uzgoj i zatita biljaka i ivotinja.
Povijest
Tema 3. Civilizacije prvih pisama. Kljuni pojmovi: civilizacija, zakonik; Tema 5. Atenska
demokracija. Kljuni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci; Tema 7. Poeci Rima.
Kljuni pojmovi: plebejci, puki tribuni; Tema 8. Republika i Carstvo. Kljuni pojmovi:
republika, carstvo, senat, konzul, diktator.
Geografija
Tema 10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile. Obrazovna postignua: predvidjeti mogunosti
zatite u vrijeme potresa; navesti primjere pruanja pomoi stradalima u potresu; Tema 12.
More, Obrazovno postignue: nabrojiti najvee oneiivae mora i predloiti mjere za zatitu
mora; Tema 13. Vode na kopnu. Obrazovna postignua: prosuditi analizom fotografija kako
neravnomjeran raspored voda u prirodi utjee na ivi svijet; Tema 14. Vrijeme i klima.
Obrazovno postignue: na crteu presjeka zranoga omotaa izdvojiti troposferu i obrazloiti
njezino znaenje za ivot ovjeka. Tema 16. Prirodna bogatstva i ouvanje okolia.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost sirovina i energije za ivot i rad ovjeka;
obrazloiti vanost pravilnoga odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklau; Izborne teme
(obrauju se kao projekti). 4. Vode u zaviaju; 6. Zatita okolia potok, rijeka, jezero, more
u zaviaju, pravilno odlaganje otpada.
Tehnika kultura
Tema 1. ivotno okruje ovjeka i zadaa tehnike. Obrazovna postignua: prepoznati
prirodne, drutvene i tehnike elemente osobnoga okruja; Tema 15. Prometni znakovi i
propisi. Obrazovna postignua: prepoznati znaenje i ponaati se u skladu s prometnim
znakovima.
Informatika
Zadae: Shvaati pravna i etika naela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i
raspraviti posljedice njihova naruavanja. Upotrebljavati multimedijske alate kao potporu
vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju. Odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za
rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota. Ishodi: Opisuje sigurne
naine upotrebe Interneta i e-pote, vanost zatite osobnih podataka te izbjegavanje davanja
podataka nepoznatim osobama.
Cjeline i teme: VI. Ritmike i plesne strukture; 13., 15. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga
podruja. Ope zadae: Promicanje opih ljudskih vrijednosti; Omoguivanje osobne
afirmacije uenika; Osposobljavanje za timski, skupni rad. Posebne zadae. Odgojna: Vano
je razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema uitelju i organizaciji
vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre, priznavanje
tueg uspjeha ili prednosti i sl.). Potovanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je stvaranja
uljuenih navijakih navika prihvaanjem pozitivno odabranih sportskih i ljudskih uzora.
Upuivanje na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha, uspostavljanje
samokontrole u trenucima bijesa i nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje
pogreaka, osuivanja neprimjerenih izljeva razoaranja i izgreda zbog poraza odgojni su
uinci koji nalaze primjenu u svom ljudskim aktivnostima. Jednako je znaajno poticanje
suradnikog ponaanja i usvajanje nenasilnoga rjeavanja konflikata. Nastavni plan i
program za osnovnu kolu.
Vjeronauk
I. cjelina Snaga zajednitva
Tema 1. Ja i drugi zajedno.
Odgojno-obrazovan postignua: otkriti, razumjeti i prihvaati razlike meu ljudima; uvidjeti i
objasniti zato je za ivot ovjeka u vjeri potrebna zajednica
Tema 2. Pravila dobrih odnosa, potovanja i zajednitva.
Odgojno-obrazovna postignua; nabrojiti nekoliko vanijih pravila za ponaanje u razredu i
koli; uoiti i protumaiti posljedice krenja pravila; obrazloiti kako krenje pravila teti
pojedincu i cijeloj zajednici; usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre odnose i dobar
rad u zajednici; prepoznati zajednike interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s
drugima u zajednikim aktivnostima;
II. cjelina Religija u ivotu ovjeka: Boji tragovi
Tema 1. Razliiti, a povezani.
Kljuni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliiti, ali povezani.
Odgojno-obrazovna postignua: Razumjeti znaenje rijei dijalog i diskriminacija; navesti
primjere dijaloga i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i diskriminacije u vlastitom
ivotu; usvojiti stajalite potovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati dijalog s onima
koji se od nas razlikuju na bilo koji nain, osobito u vjeri.
Izborne teme: 1. Vjerski ivot idova, Muslimana i pripadnika drugih religija.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati vanost poznavanja, prihvaanja i potovanja
razliitosti; prepoznati i nabrojiti neke vjerske obiaje pripadnika drugih religija
III. cjelina Isus Krist ostvaritelj novoga svijeta.
Tema 1. Isus prema drugima susreti mogu promijeniti.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj i konkretne geste brige prema svima onima
koji trebaju nau pomo.
Graanskog odgoja i obrazovanja u VI. razredu osnovne kole
o Temeljna naela Konvencije o pravima djeteta: pravo na sudjelovanje, pravo da razvijemo
nae potencijale, pravo na sigurnost i dobar ivot, pravo na zatitu
o Osobno dostojanstvo i ravnopravnost, ukljuivanje umjesto iskljuivanja
o Pravila i zakoni u zatiti temeljnih prava uenika i uitelja
o Suzbijanje trgovanja ljudima
Kljuni pojmovi:
Konvencija o pravima djeteta, temeljna naela, pravo na sudjelovanje, pravo na razvoj naih
potencijala, pravo na sigurnost i dobar ivot, pravo na zatitu, osobno dostojanstvo, pravila,
zakoni, zatita temeljnih prava uenika i uitelja, suzbijanje trgovanja ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi osnovna naela Konvencije o djejim pravima
objanjava svojim rijeima znaenje prava na sudjelovanje, prava na razvoj naih
potencijala, prava na sigurnost i dobar ivot, prava na zatitu
opisuje to za njega/nju znai osobno dostojanstvo i objanjava zato pravo na osobno
dostojanstvo jednako pripada svakom ovjeku
opisuje i objanjava to su pravila, statut kole, kuni red kole, zakoni
povezuje pravila i zatitu djejih prava
objanjava zato su pravila alat za zatitu djejih prava u razredu (pravo na osobno
dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, izraavanje, razvoj svih svojih sposobnosti
(talenata) i druga
navodi postupke koji prethode i vode u trgovanje ljudima
Razred, kola, lokalna zajednica demokratske zajednice
o Razred demokratska zajednica; sudjelovanje u odluivanju, ueniki izbori
o Postupci i intelektualni alati za procjenu poloaja vlasti s obzirom na dunosti, ovlasti,
povlastice, ogranienja i sposobnosti
o Postupci i intelektualni alati za osiguranje pravde i pravednosti u razredu i koli
o Koruptivni oblici ponaanja ima li ih u razredu? to s prepisivanjem?
o Pravedni naini za nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila naela
proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti
o Uloga graana u uoavanju, istraivanju i rjeavanju problema lokalne zajednice
o Zatita zajednikih interesa i dobrobiti temelj opstanka i razvoja demokratske zajednice
Kljuni pojmovi:
razred kao demokratska zajednica, izgradnja demokratskih odnosa u razredu i koli,
proceduralna, distributivna i korektivna pravednost, veza izmeu pravila, zakona i
pravednosti, koruptivni oblici ponaanja, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti;
predsjednik razreda, lan vijea uenika, zajednika dobrobit temelj opstanka i razvoja
demokratske zajednice.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje postupak procjene poloaja vlasti i izbore prema sposobnostima kandidata
koristi intelektualni alat za procjenu poloaja vlasti s obzirom na dunosti, ovlasti,
povlastice, ogranienja i sposobnosti
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat
opisuje kako se u sluaju krenja pravila na pravedan nain treba nadoknaditi teta ili
uinjena povreda
pokazuje privrenost naelima pravednosti, izgradnje demokratskih odnosa i zatiti
zajednike dobrobiti
istrauje i sudjeluje u rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice
o Drutveno prihvatljiva komunikacija u razredu, koli i lokalnoj zajednici
o Upravljanje intrapersonalnim i interpersonalnim sukobima
o Suradnja i grupni rad u istraivanju i rjeavanju zajednikih problema (tema)
o Solidarnost i drutveno koristan rad: pomo slabijim uenicima, volontiranje
Kljuni pojmovi:
aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, preoblikovanje, kodiranje i
dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke, primjereno iskazivanje emocija,
empatija, otpor vrnjakom pritisku, vrste sukoba, pregovaranje, argumentiranje, donoenje
zajednikih zakljuaka, timski rad, podjela rada i odgovornosti u grupnom radu, voenje i
moderiranje radom grupe, iznoenje zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje,
solidarnost, volontiranje.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje drutvene komunikacijske vjetine
koristi vjetine aktivnog sluanja, parafraziranja, saimanja, fokusiranja, preoblikovanja,
kodiranja i dekodiranja osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke
navodi vrste sukoba i uinkovite naine upravljanja sukobima na osobnoj i drutvenoj
razini;
odreuje to je i koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje, dokazivanje temeljeno na
injenicama i donoenju zajednikih zakljuaka u upravljanju sukobima
privren/a je mirnom rjeavanju sukoba
objanjava to je timski rad, voenje i moderiranje rada grupe
objanjava pravila grupnog rada, donoenja zakljuaka, izvjeivanja i potkrepljuje
primjerima iz vlastitog iskustva
odreuje vanost humanitarnih aktivnosti i dobrovoljnog drutvenog rada za pojedinca i
drutvo; navodi podruja u kojima moe volontirati kao uenik
sudjeluje u akcijama solidarnost
o to sve utjee na razvoj osobnog identiteta?
o Znaenje i vanost kulturnog identiteta i razliitosti u procesima globalizacije
o Obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u
Hrvatskoj
o Primjeri utjecaja koji su imali jedni na druge u izgradnji zajednike hrvatske kulture
o Nacionalne manjine u Hrvatskoj i ustavne odredbe o njihovim pravima
o Pravo na razliitost i odgovornost za izgradnju zajednike kulture
o Sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijesti
o Meukulturna osjetljivost: prepoznavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda
o Meukulturni dijalog i zato je vaan za izgradnju demokratske zajednice
Kljuni pojmovi:
razvoj osobnog identiteta, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, globalizacijska kultura,
manjinske kulture, veinska kultura, meukulturni dijalog, pravo na razliitost, odgovornost
za izgradnju zajednike domovinske kulture, pravo na slobodu miljenja, savjesti i
vjeroispovijesti, predrasude, stereotipi.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava to je osobni identitet i utjecaje na njegov razvoj
objanjava znaenje kulturnog identiteta i ouvanja razliitosti u procesima globalizacije
navodi neke elemente globalizacijske kulture
opisuje najvanija obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i
religijskih manjina u Hrvatskoj
navodi primjere utjecaja koji su imali jedni na druge u izgradnji zajednike hrvatske kulture
imenuje nacionalne manjine u Hrvatskoj
opisuje u emu se sastoji interkulturni dijalog i zato je vaan za izgradnju demokratske
zajednice
odreuje znaenje slobode miljenja, savjesti i vjeroispovijesti
objanjava to su stereotipi i predrasude
koristi postupke za prepoznavanje i oslobaanje od stereotipa i predrasuda
pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, potovanju, suradnji i solidarnosti na razini
razreda, kole i drutva u cjelini
o Proraun i vrste prorauna: osobni, obiteljski, gradski, upanijski, dravni
o Poduzetnost u pokretanju projekata istraivanja i rjeavanja problema u drutvenoj
zajednici, volontiranju, korisnog rada u kolskoj zadruzi i sl.
o Prava potroaa i pravila njihove zatite
o Planiranje individualne potronje, izrada prorauna izleta, sudjelovanje u izradi kunog
prorauna te planiranje tednje
o Neodgovorna potronja i njezin utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu primjer dunikog
ropstva
Kljuni pojmovi:
proraun, vrste prorauna, gradski proraun, upanijski proraun, dravni proraun,
poduzetnost, prava potroaa, pravila zatite potroaa, reklame, nametnuta potronja,
neodgovorna potronja, duniko ropstvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
pokazuje inicijativu i poduzetnost u pokretanju projekata istraivanja i rjeavanja problema
u drutvenoj zajednici, volontiranju, korisnog rada u kolskoj zadruzi i sl.
izrauje proraun trokova izleta, projekta i sl.
opisuje i dokumentira svoja iskustva poduzetnosti te oblike poduzetnosti u koli i lokalnoj
zajednici
objanjava zato se jedino radom stvara novac
zakljuuje o posljedicama koje neodgovorna potronja ima za pojedinca, obitelj i zajednicu
prua otpor reklamama nametnutoj potronji
zagovara racionalno troenje novca
o Prava i odgovornosti uenika u zatiti okolia
o Odgovorno upravljanje prirodnim, drutvenim i kulturnim dobrima
Kljuni pojmovi:
zatita okolia, prirodna dobra, drutvena dobra, kulturna dobra, odrivi razvoj.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava zato je zdrav okoli vaan za drutveni razvoj
razlikuje pojmove zdrav okoli i odrivi razvoj
objanjava ulogu koju zdravi okoli ima za dobrobit pojedinca i zajednice
provodi aktivnosti izrade razliitih predmeta od otpadnog materijala i njihova recikliranja
sudjeluje u akcijama prikupljanja otpada kao sirovine
opisuje postupke u obitelji, koli i lokalnoj zajednici kojima se pridonosi ekolokoj
osvijetenosti i odrivu razvoju
navodi prava i odgovornosti graana povezana sa zatitom okolia
koristi odgovarajue postupke zatite okolia u obitelji, koli i lokalnoj zajednici
pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike
Hrvatske
XIII. Izvanuionike aktivnosti primjeri u VI. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine tematske
meupredmetne aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
o Pokretanje projekta istraivanja i rjeavanja problema u lokalnoj zajednici, volontiranja,
korisnog rada u kolskoj zadruzi i sl.
o Posjeti poduzetnicima u zajednici te institucijama, ustanovama i udrugama koje podravaju
poduzetnike inicijative
o Posjet muzeju razgled zaviajne zbirke
o Sudjelovanje u kolskim i upanijskim smotrama te dravnoj smotri Projekt graanin
o Sudjelovanje u kolskim, upanijskim i dravnim smotrama
Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru
o Sudjelovanje u natjecanju za uenike osnovnih kola Koliko poznaje Hrvatski sabor?
XIV. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u VI. razredu osnovne kole
U mapi osobnog razvoja uenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to
je tijekom godine izradio u sklopu nastave Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna
zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i rjeenja do kojih je doao, koje su mu
vrijednosti vane i na koje tekoe je nailazio. Unosi podatke o ostvarenim postignuima i
planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o
zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u VI. razredu osnovne kole
Hrvatski jezik
U nastavku teksta predlau se teme u sklopu svih etiriju podruja Hrvatskoga jezika. No,
vano je napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i u sklopu drugih tema i
izbornih sadraja s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga jezika, npr.
lingvometodiki predloak za bilo koju nastavnu temu (implicitno ili eksplicitno) moe
poticati ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja. O tome moe (i mora) odluiti
svaki uitelj planirajui i programirajui svoju nastavu.
Nastavno podruje: Jezik. Tema: Povezivanje nastavnih tema 6., 7. i 9. Obrazovno
postignue: Izricanje prolosti, sadanjosti i budunosti s ciljem funkcionalne uporabe
glagolskih vremena u razliitim komunikacijskim situacijama tijekom govorenja i
pisanja; Tema: Izricanje zapovijedi i molbe imperativom. Obrazovna postignue: Razumjeti
znaenje imperativa i koristiti ga u komunikacijskim situacijama s obzirom na ishode
Graanskog odgoja i obrazovanja; Tema: Izricanje elje kondicionalom
Obrazovna postignua: Razumjeti znaenje kondicionala i koristiti ga u govorenju i pisanju
za izricanje elje i molbe; Tema: Poeci hrvatske pismenosti. Obrazovna
postignua: Imenovati i prepoznati najvanije spomenike hrvatske pismenosti i kulture u
svojemu zaviaju te kulturni identitet nacionalnih manjina i drugih kultura u svome zaviaju;
Nastavno podruje: Jezino izraavanje. Tema: Stvaralako prepriavanje s promjenom
gledita. Obrazovna postignua: Prepriavati tekst usmeno i pismeno mijenjajui
gledite; Tema: Saeto prepriavanje. Obrazovno postignue: Saimati tekst; saeto
prepriavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti, samostalno oblikovati saetak (usmeno i
pisano); Tema: Razgovor. Obrazovno postignue: Razlikovati slubeni od privatnog
razgovora, razgovarati potujui osobitosti slubenog i privatnog.
Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: Odnos teme i motiva u knjievnom djelu (i
neknjievnome tekstu). Obrazovna postignua: Primijetiti i izdvojiti motive u tematskom
kontekstu; Nastavno podruje: Medijska kultura Tema: Mrea (Internet).Obrazovna
postignua: Pronai i usporediti mrene stranice o temama iz hrvatskoga jezika i knjievnosti
te nacionalnih manjina i drugih kultura svoga zaviaja.
Likovna kultura
kojemu ivi. Uenjem likovnog jezika kao jednim od oblika komunikacije i odgojem
temeljenim na razvijanju pozitivnih emocija i iskustava uenici e formirati obrasce ponaanja
i miljenja koji e utjecati na njihove budue odluke. Odgojna vrijednost stvaralatva uenika
odrazit e se na formiranju i stjecanju novog znanja, vjetina i stajalita. Uenici e sadrajne
pojmove strukturnom korelacijom postupno otkrivati i uz to razvijati individualne naine
izraavanja. Prevladavanjem konvencionalnih i stereotipnih ponaanja, a poticanjem i
ovladavanjem pozitivnih, otvorenih i suradnikih, uenici e birati, mijenjati sebe i okolinu na
temelju vlastitog iskustva. Uz razvoj likovne kreativnosti jaat e samopouzdanje u uenika
(mogunou izbora, vrednovanjem i samovrednovanjem, izradom vlastite likovne mape,
javnom izlobenom djelatnou, sudjelovanjem u kulturnim dogaajima u koli i javnim
prostorima muzeja i galerija, otkrivanjem povijesnih i drutveno-znaajnih ostvarenja
likovnih umjetnika, razvijanjem likovnoga govora, vlastitom likovnom kreacijom i
intervencijama u prostoru itd.) s ciljem poticanja i oekivanih postignua uenika kao
ravnopravnih i aktivnih graana svijeta. Nastavno podruje. Plono oblikovanje/2D; Teme:
3. Boja Lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje. Kljuni pojmovi: lokalna boja, harmonija
(sklad boja), tonska gradacija. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati
razliite lokalne boje te njihove tonske stupnjeve (u kontekstu znaenja kulturnog identiteta i
opisivanja najvanijih obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i
religijskih manjina u Hrvatskoj na temelju izbora likovno-umjetnikih djela).
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vjekoslav Karas, Rimljanka s lutnjom, Milan Steiner, Na
kii, Leo Junek, Autoportret, Juraj Dobrovi, Polja. Tema 6. Povrina Slikarske teksture i
fakture. Kljuni pojmovi: tekstura, faktura, potez slikarski rukopis, slikarske
tehnike. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati razliite slikarske
teksture i fakture u vlastitom radu i likovno-umjetnikim djelima (u kontekstu kulturnog
identiteta i razlika, prava na razliitost i odgovornost za izgradnju zajednike kulture,
drutveno prihvatljive komunikacije u razredu, koli i lokalnoj zajednici i upravljanje
intrapersonalnim i interpersonalnim sukobima). Izborna nastava. Nastavno
podruje: Plono oblikovanje/2D. Tema 2. Ploha Rekompozicija oblika, boja i crta. Kljuni
pojmovi: modni dizajn, tekstilni dizajn, kostimografija, scenografija. Obrazovna
postignua: uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati izraajne mogunosti rekompozicije oblika,
boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i scenografiji (u kontekstu opisivanja primjera
neodgovorne potronje nametnute reklamama i pritiscima vrnjaka, zakljuivanja o
posljedicama koje neodgovorna potronja ima za pojedinca, obitelj i zajednicu i pruanja
otpora reklamama nametnutoj potronji). Nastavno podruje: Primijenjeno oblikovanje
dizajn. Tema: Masa/volumen i prostor; Odnos oblika, materijala i funkcije. Kljuni pojmovi:
meuprostor, prohodnost, funkcionalnost, sklad oblika/forme, materijala i
funkcije. Obrazovna postignua: uoiti i spoznati trodimenzionalni prostor u njegovoj
prohodnosti, funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije (u kontekstu objanjenja zato je
zdrav okoli vaan za drutveni razvoj, razlikovanja pojmova zdravog okolia i odrivog
razvoja, objanjenja uloge koju zdravi okoli ima za dobrobit pojedinca i zajednice,
provoenje aktivnosti izrade razliitih predmeta od otpadnog materijala i njihova recikliranja,
opisivanje postupaka u obitelji, koli i lokalnoj zajednici kojima se pridonosi ekolokoj
osvijetenosti i odrivu razvoju i pokazivanja privrenosti ouvanju ivih bia te prirodnog i
kulturnog bogatstva Republike Hrvatske).
Glazbena kultura
Glazba je znaajan dio ljudske kulture i kao takva ima vano mjesto u odgoju i obrazovanju.
Idealno je podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja pripadnosti, zajednitva i
tolerancije. Ona pridonosi rastuoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu
uenicima, razvijanju tolerancije i prihvaanju razliitosti. Glazbena kultura uvodi uenike u
svijet umjetnike i tradicijske glazbe, upoznaje ih s vrijednim glazbenim djelima i razvija
glazbeni ukus i naviku praenja i sudjelovanja u vrijednim glazbenim dogaajima. Koncepcija
glazbene nastave kree od potrebe djeteta da aktivno pjeva, svira, plee, glazbeno i plesno
improvizira, do razvoja osobnih talenata. Redovita nastava Glazbena kultura uz izbornu
nastavu i izvannastavne aktivnosti (zbor, instrumentalne skupine, folklor, glazbene sluaonice
i glazbeno-digitalne radionice) senzibilizira uenike za bavljenje glazbom na amaterskoj
razini odnosno kasnijem moguem profesionalnom odabiru; Nastavno podruje: Pjevanje i
sviranje. Cjeline i teme: Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti, nacionalne, europske i
svjetske kulture, Tradicijska glazba Hrvatske i manjinskih naroda u Hrvatskoj. Kljuni
pojmovi: Pjesma kao takva. Cilj/svrha jedinice ishoda uenja: Pjevanjem, sviranjem,
plesom izraziti obiljeja tradicijske glazbe pojedinih regija Hrvatske, nacionalne, europske i
svjetske kulture.Obrazovni ishodi: Upoznati, spoznati i njegovati vrijednost zaviajno-
nacionalne glazbene kulturne batine. Oblikovati pozitivno stajalite kako prema svojoj, tako i
prema kulturi i tradiciji drugih naroda. Prepoznati i razlikovati odlike narodne pjesme u
razliitim regijama Republike Hrvatske. Vrednovati svoje radove i radove drugih razvijajui
asertivnost i empatiju. Razvijati stvaralatvo i sposobnost iskazivanja umjetnike osobnosti.
Aktivnim muziciranjem razvijati socijalnu integraciju i prihvaanje svih lanova
grupe; Nastavno podruje: Sluanje i upoznavanje glazbe. Cjeline i teme: Oblikovanje
glazbenog djela, Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i svjetske
kulture. Kljuni pojmovi: skladba kao takva.Cilj/svrha jedinice ishoda uenja: Aktivnim
sluanjem, analizom glazbenih primjera uenici sami izvode zakljuke. Obrazovni
ishodi: Zakljuiti na temelju sluanja i analize glazbenih djela te razgovorom koje su temeljne
znaajke glazbenog djela. Razvijati sposobnost povezivanja glazbenih djela s drutvenom
sredinom i povijesnim okolnostima. Oblikovati pozitivno stajalite kako prema svojoj, tako i
prema kulturi i tradiciji drugih naroda. Razvijati sposobnost doivljavanja i razumijevanja
glazbenih djela nacionalne, europske i svjetske kulture.
Strani jezici
Engleski jezik
Cjeline i teme: 1. Ja, moja obitelj i prijatelji; 2. Moj dom; 6. Slobodno vrijeme; 7. Blagdani
obiaji vezani uz proslavu u zemljama engleskoga govornog podruja. Odgojno-obrazovna
postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Njemaki jezik
Cjeline i teme: Tema 1. Moj svijet: razgovor o sebi, blinjima, njihovim osobinama, izgledu;
opis mjesta u kojem ivimo, doma, ulice i etvrti, jezik kojim govorimo; Tema 2. U mom
zaviaju i izvan njega; Tema 3. Komunikacija; Mediji, Internet, SMS poruke; Tema 5. kola i
kolovanje; Tema 6. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju; Tema 7. Moda i
odijevanje: kupovanje odjee i obue; vanjski izgled, razliitosti u imovinskom statusu
mladoga narataja, statusni simboli; Tema 8. Blagdani, obiaji i tradicija. Odgojno-obrazovna
postignua:
uenik se ponaa u skladu s drutveno prihvatljivom komunikacijom u razredu, koli i
lokalnoj zajednici
upravlja intrapersonalnim i interpersonalnim sukobima, privren je mirnom rjeavanju
sukoba
surauje u grupnome radu i rjeavanju zajednikih problema (tema) i drutveno korisnome
radu: pomo slabijim uenicima
koristi vjetine aktivnog sluanja, parafraziranja, saimanja, fokusiranja, preoblikovanja,
kodiranja i dekodiranja osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke
koristi postupke za prepoznavanje i oslobaanje od stereotipa i predrasuda
pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, prihvaanju, suradnji i solidarnosti na
razini razreda, kole i drutva u cjelini
zakljuuje o posljedicama koje neodgovorna potronja ima za pojedinca, obitelj i zajednicu
prua otpor reklamama nametnutoj potronji
Francuski jezik
Tema 8. Svijet u kojem ivimo, uvanje okolia, oneienje okolia, buka, boravak u prirodi
(ostalo kao u Njemakome jeziku).
Talijanski jezik
1. Tema: Moj svijet: razgovor o sebi, blinjima (moja obitelj i prijatelji, odnosi); 2. Tema:
Slobodno vrijeme; bavljenje sportom (zdrav ivot); 3. Tema: Vrste komunikacija: pismo,
razglednica, telefon, mediji, Internet, SMS poruke; 4. Tema: Blagdani i svetkovine, obiaji,
tradicija: obiaji u Italiji i Hrvatskoj, 5. Tema: Opis mjesta u kojem ivimo: doma, ulice i
etvrti, jezik kojim govorimo (podatci o vlastitome gradu); 6. Tema: Novac, vrijednost novca:
valute (izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima); 7. Tema: U mom zaviaju i izvan njega
(zato volim ivjeti u svom gradu, dojmovi s izleta, putovanja). Odgojno-obrazovna
postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija.
knjievnosti,
povijesti,
knjievnost: usvojiti glavne predstavnike rimske knjievnosti te osnovne znaajke hrvatskog
latinizma,
povijest: usvojiti osnovne dogaaje i razdoblja rimske povijesti; povezati ih s temeljnim
pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom,
kultura i civilizacija: usvojiti glavne znaajke rimske kulture, mitologije i najvanije obiaje
starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijsko-mitoloke sadraje treba povezivati s
vanijim sadrajima iz grke kulture i civilizacije. Rad u grupama, parovima ili nekim drugim
oblicima uenikog udruivanja. Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici svakako susresti u kasnijoj fazi svoga
poslovnog, ali i privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja
kao npr. referati, debate, radionice, izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada
mentalnih mapa, posebice nakon svake tematske cjeline. Terenska i projektna nastava.
Matematika
Obrazovna postignua; primjenjivati steeno znanje u zadacima iz ivotnih situacija (na
primjer, izrada obiteljskog prorauna, proraun uenike zadruge, izleta i sl.) u sljedeim
temama: Tema 4. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka; Tema 6. Dijeljenje razlomaka; Tema 16.
Cijeli brojevi; Tema 20. Zbrajanje cijelih brojeva; Tema 23. Mnoenje cijelih brojeva; Tema
24. Dijeljenje cijelih brojeva. Tema 27. Usporeivanje racionalnih brojeva; Tema 28.
Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva. Tema 29. Mnoenje i dijeljenje racionalnih
brojeva; Koritenje metoda grupnog rada; organiziranje pomoi slabijim uenicima.
Priroda
Tema 4. Korist od uma, oneienje i zatita; Tema 5. Energija i njezini oblici Suneva
energija; Tema 12. Korist od mora i kopnenih voda, oneienje i zatita; Tema 14.
Iskoritavanje travnjaka Temu 15. ivotne zajednice oranica i zatita travnjaka; Izborne teme:
Ugroena vlana i movarna stanita u Hrvatskoj i svijetu. Koritenje metode grupnog rada,
projektnog, istraivakog.
Povijest
Tema 2. Feudalno drutvo. Kljuni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemi, kmet, feudalna
davanja. Tema 3. Uspon Hrvatske u ranome srednjem vijeku. Kljuni pojmovi; upanije i
upan, ban, knez, kralj, personalna unija; Tema 4. Europa i islamski svijet: dodiri i
suprotnosti. Kljuni pojmovi: islam, kriarski ratovi, arapska kultura; Tema 5. Uzlet
srednjovjekovne Europe (11. do 14. st.). Kljuni pojmovi: komuna, plemii i puani,
bratovtine, sveuilite; Tema 11. Europa u doba baroka. Kljuni pojmovi: apsolutistika
monarhija i parlamentarna monarhija; Tema 12. Hrvatska u ranome novome vijeku (16. do
18. stoljee). Kljuni pojmovi; zrinsko-frankopanski otpor za osloboenje, visoko kolstvo,
Pragmatika sankcija.
Geografija
Tema 1. Stanovnitvo. Kljuni pojam: razliitost ljudi. Obrazovna postignua: nabrojiti
glavne rasne skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i obrazloiti njihovu vanost,
protumaiti razliku izmeu migracija u prolosti i danas; Tema 2. Gospodarstvo. Kljuni
pojmovi: bruto domai proizvod, gospodarske djelatnosti, globalizacija. Obrazovna
postignua: Opisati dva do triju problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer
globalizacije i obrazloiti kako globalizacija svakodnevno omoguuje povezivanje sve vie
ljudi; Tema 3. Meunarodne organizacije. Kljuni pojmovi: meunarodne organizacije: UN,
EU, NATO, G7/G8. Obrazovna postignua: Opisati vanost UN-a i najvanijih organizacija
svijeta; navesti dva do tri primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta; obrazloiti
vanost prirodne i kulturne batine u Republici Hrvatskoj pod zatitom UNESCO-a; Hrvatska
u EU; Tema 5. Reljef u pokretu. Obrazovno postignue: procijeniti prednosti i nedostatke
ivljenja uz vulkane i obale; Tema 6: Pustinje i nafta Azije. Obrazovna postignua: navesti
primjere i probleme suvremenog transporta nafte; obrazloiti vanost sustava za natapanje i
izdvojiti negativne posljedice; Tema 7. Tradicija i suvremenost Azije. Obrazovno postignue:
obrazloiti vanost kulturno-povijesne batine i raznolikosti vjera za turistiku djelatnost;
Tema 9: Indija, Kina, Japan. Obrazovna postignua: obrazloiti utjecaj navedenih drava na
svjetsko trite; izdvojiti probleme velegradova; Tema 11. Voda i ivot Afrike. Obrazovno
postignue: navesti probleme obilja i nedostatka vode; Tema 12. Suvremena Afrika.
Obrazovno postignue: izdvojiti suvremene probleme stanovnitva i navesti primjere moguih
rjeenja; Tema 19. Meksiko. Obrazovno postignue: navesti probleme nekontroliranog
iseljavanja u SAD i gradove Meksika; Tema 21. Australija. Obrazovno postignue: analizirati
problem vode i vanost artekih bunara; Tema 23. Polarni krajevi. Obrazovno postignue:
istaknuti ekoloko znaenje polarnih podruja; Izborne teme (obrauju se kao projekti) 1.
Oneienje i zatita okolia sjea tropskih kinih uma; 2. Velika geografska otkria; 3.
Hrvati u Novom svijetu.
Tehnika kultura
Tema 15. Elektronika pota. Kljuni pojmovi: mape elektronike pote; upravljanje
porukama.
Informatika
rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota; Tema 12. Sustavno
prikupljanje sadraja s weba.
Tema 20. Oblikovanje prezentacije.
Cjeline i teme: VII. Ritmike i plesne strukture; 11., 13. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga
podruja. Ope zadae: Promicanje opih ljudskih vrijednosti; Omoguivanje osobne
afirmacije uenika; Osposobljavanje za timski, skupni rad. Posebne zadae. Odgojna: Vano
je razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema uitelju i organizaciji
vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre, priznavanje
tueg uspjeha ili prednosti i sl.). Potovanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je stvaranja
uljuenih navijakih navika prihvaanjem pozitivno odabranih portskih i ljudskih uzora.
Upuivanje na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha, uspostavljanje
samokontrole u trenucima bijesa i nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje
pogreaka, osuivanja neprimjerenih izljeva razoaranja i izgreda zbog poraza odgojni su
uinci koji nalaze primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je znaajno poticanje
suradnikog ponaanja i usvajanje nenasilnoga rjeavanja konflikata. Nastavni plan i
program za osnovnu kolu.
Vjeronauk
I. cjelina ivjeti u miru i slobodi;
Tema 1. Suvremene situacije neslobode.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva;
uoiti razlike i slinosti izmeu vanjske i unutarnje neslobode/zarobljenosti; ispravno
vrednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode; imenovati neke vanije osobe koje se
bore (koje su se borile) za slobodu ovjeka.
Tema 2. Sloboda izvire iz prave ljubavi.
Odgojno-obrazovna postignua; uoiti i ispravno protumaiti neraskidivu povezanost
odgovornosti i slobode.
III. cjelina: Isus Krist na osloboditelj i spasitelj.
Tema 1. ovjek izmeu enje za slobodom i izazovom robovanja.
Kljuni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, enja za slobodom.
Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i uoiti razliku izmeu vanjskog i unutarnjeg
ropstva, prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeu slobode i robovanja
VIII. cjelina: Marija u Crkvi.
Tema 2. Glavni Marijini blagdani i molitve.
Kljuni pojmovi: marijanska svetita, Marija u likovnoj umjetnosti.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti marijanska svetita u hrvatskome narodu.
Izborne teme. Crkveno graditeljstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati vee i poznatije crkvene graevine u Hrvatskoj
(Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kria u Ninu, pojedine katedrale) ili u Europi (Notre Dame,
katedrala u Milanu, Barceloni, Beu, bazilike u Rimu)
Graanskog odgoja i obrazovanja u VII. razredu osnovne kole
Prava, slobode, dunosti i odgovornosti graana
o Ustav i zakoni ureuju prava, slobode, dunosti i odgovornosti pojedinca kao graanina
Republike Hrvatske
o Ustavna zatita prava graana (pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost i druga
temeljna prava)
o Zatita temeljnih prava, ravnopravnosti i dostojanstva svih pojedinaca u razrednoj, kolskoj,
lokalnoj i nacionalnoj zajednici
o Ravnopravnost spolova, povijest borbe za enska prava te mijenjanje poloaja ena tijekom
povijesti Pravo glasa ena
o Donoenje Deklaracije o pravima ovjeka (povijest)
o Pojava humanitarnih organizacija u zatiti ljudskih prava (povijest)
Kljuni pojmovi:
Ustav, zakoni, prava, slobode, odgovornosti, graanin Republike Hrvatske, ustavna zatita
prava graana, pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost, ravnopravnost, osobno
dostojanstvo, povijest borbe za enska prava, mijenjanje poloaja ena tijekom povijesti,
pravo glasa ena, Deklaracija o pravima ovjeka, humanitarne organizacije, trgovanje
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje kako su prava, slobode, dunosti i odgovornosti pojedinca kao graanina Republike
Hrvatske ureeni Ustavom i zakonima
opisuje kako se graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava tite Ustavom
Republike Hrvatske i zakonima
opisuje povijest borbe za enska prava te mijenjanje poloaja ena tijekom povijesti
navodi imena i zasluge slavnih ena u povijesti u svijetu i u Hrvatskoj
opisuje nastanak i razloge donoenja Ope deklaracije o ljudskim pravima
opisuje pojavu humanitarnih organizacija u zatiti ljudskih prava
prepoznaje rizine situacije po vlastitu sigurnost, zamke traenja posla preko oglasa
Demokratska drava i uloga graana u demokratskoj dravi
o Ustav, narod kao izvor ustavne vlasti
o Demokracija tip vlasti u kojoj graani imaju pravo vladati, daju vlast onima koje biraju da
ih predstavljaju i slue njihovim interesima odnosno zajednikom dobru
o Politike stranke, njihovi programi i uloga u razvoju zajednikog dobra
o Pravo i odgovornost graana u demokraciji, nadgledanje postupaka vlasti i rada demokratski
izabranih zastupnika na svim razinama, pravo i odgovornost graana u demokraciji, pravo
graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na
prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
o Demokratska drava, podjela i ogranienja vlasti
o Civilno drutvo udruge, zaklade, sindikati i vjerske zajednice
o Zajednika dobrobit i procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja
prava u razredu, koli, lokalnoj i nacionalnoj zajednici
o Zajednika dobrobit i drutvena solidarnost osnova opstanka i razvoja drutvene zajednice
o Pravda (proceduralna, korektivna i distributivna pravednost) temeljna kategorija
demokracije i vladavine prava
o Intelektualni alati za osiguranje pravednosti u razredu, koli i drutvenoj zajednici
Kljuni pojmovi:
Ustav, demokracija, narod izvor ustavne vlasti, pravo naroda na sudjelovanje u vlasti,
zajedniko dobro, politike stranke, programi politikih stranaka, ustavna prava i
odgovornosti graana, nadgledanje vlasti, demokratska drava, podjela i ogranienja vlasti,
pravda i tri kategorije pravednosti, civilno drutvo udruge, zaklade, sindikati i vjerske
zajednice, veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena
poloaja vlasti.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava to je ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti
objanjava to je demokracija i odakle pravo i obveza svakoga graanina u demokraciji da
sudjeluje u vlasti
navodi razloge za ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji
razlikuje demokratski od nedemokratskih reima
opisuje prava i odgovornosti graana u demokraciji i u nedemokratskim reimima
navodi politike stranke u Hrvatskoj, opisuje njihove programe i uloge u razvoju
zajednikog dobra
argumentira zato je vano nadgledanje postupaka vlasti i rada demokratski izabranih
zastupnika na svim razinama
objanjava pravo i odgovornost graana u demokraciji, pravo graana na predstavke i albe,
referendum, na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na prosvjed, trajk, graanski
neposluh, priziv savjesti
opisuje sastavnice civilnog drutva i njihovu ulogu u zatiti javnog dobra
formulira, usklauje i donosi pravila razreda kojima se tite temeljna prava u razredu i koli:
pravo na osobno dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih svojih sposobnosti
(talenata) i druga
dri se dogovorenih pravila razreda
kreira mjere za nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila
objanjava zato je pravda koja se oituje u proceduralnoj, korektivnoj i distributivnoj
pravednosti temeljna kategorija demokracije i vladavine prava
koristi i inkulturira intelektualne alate za osiguranje pravednosti u razredu, koli i drutvenoj
zajednici
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat
zajednike dobrobiti
Drutvene komunikacijske vjetine
o Suradnja i grupni rad: pojam i iskustvo suradnje, moderiranje radom skupine, iznoenje
zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje
o Vrste sukoba i naini njihova rjeavanja
o Mediji i kritiko razumijevanje medijskih sadraja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio,
TV, Internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti Interneta, sigurnost na
Internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja
o Volontiranje i dobrovoljni drutveni rad u zajednici: volonterstvo, etiki kodeks
volontiranja, iskustvo volontiranja
o Drutvena iskljuenost, predrasude, diskriminacija, koruptivno ponaanje
o Uloga pojedinca u zajednici
o Drutvena solidarnost prema uenicima i osobama s invaliditetom
Kljuni pojmovi:
komunikacijske vjetine, vrste sukoba, pregovaranje, argumentiranje, donoenje zajednikih
zakljuaka, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe, mediji, kritiko razumijevanje
medijskih sadraja, volontiranje, drutvena iskljuenost, predrasude, diskriminacija,
koruptivno ponaanje, pojedinac u zajednici, solidarnost prema osobama s invaliditetom.
Obrazovni ishodi
Uenik:
injenicama, donoenje zajednikih zakljuaka u upravljanju sukobima
koristi komunikacijske vjetine aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje,
preoblikovanje, kodiranje i dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke
navodi pravila grupnog rada i oblike grupnog rada
vodi i moderira rad grupe, oblikuje zakljuke i izvjeuje o njima
obrazlae to je dobrovoljni drutveni rad u zajednici i zato pridonosi razvoju osobnih
sposobnosti, zajednikog dobra i drutvenog napretka u cjelini
sudjeluje u akcijama solidarnosti i volontira
objanjava znaenje pojave drutvene iskljuenosti, predrasuda, diskriminacije, koruptivnog
ponaanja
povezuje drutvenu iskljuenost s drutvenom nepravdom i drutveno osjetljivim poloajem
koristi intelektualne alate za suzbijanje drutvene iskljuenosti, neljudskog, poniavajueg i
nepotenog (koruptivnog) ponaanja
navodi imena hrabrih pojedinaca koji su svojim djelovanjem utjecali na razvoj humanijih i
pravednijih podnosa u drutvu
iskazuje solidarnost i prua pomo uenicima s invaliditetom
o Utjecaj globalizacijske kulture koja se promie medijima i vanost ouvanja kulturnih
identiteta i razliitosti
Hrvatskoj
o Nacionalne manjine u Hrvatskoj
o Meukulturni dijalog alat razvoja demokratskih odnosa izmeu veinske i manjinskih
kultura te pospjeivanja drutvenog i gospodarskog razvoja
Kljuni pojmovi:
osobni identitet, utjecaj globalizacijske kulture, vanost ouvanja kulturnih identiteta i
kulturnih razliitosti, manjinske kulture, veinska kultura, meukulturni dijalog, izgradnja
zajednike domovinske kulture, pospjeivanje drutvenog i gospodarskog razvoja.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje osobni identitet i jakosti na koje se oslanja
objanjava znaenje ouvanja kulturnog identiteta i kulturnih razliitosti u kontekstu
globalizacijske kulture koja se promie medijima
opisuje obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih
manjina u Hrvatskoj
opisuje i dokumentira primjere uspjene suradnje u izgradnji zajednike hrvatske kulture
zajednice
prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama, a
nacionalne manjine prema veinskoj naciji
istrauje hrvatske velikane znanosti i umjetnosti, kao i pripadnike nacionalnih manjina koji
su pridonijeli hrvatskom i svjetskom napretku
o Odriv razvoj lokalne sredine i Hrvatske te drutveno odgovorno gospodarstvo
o Trina konkurentnost, kompetentnosti ljudskih resursa i cjeloivotno uenje
o Uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog prorauna
o Odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te obiteljsku i drutvenu
stabilnost, zatitu okolia i racionalno upravljanje novcem i dobrima
o Novac mjerilo rada, rad temeljna ljudska vrijednost
o Pravo na pravednu naknadu za rad
o Sindikalno organiziranje
Kljuni pojmovi:
odrivi razvoj, odgovorno gospodarstvo, konkurentnost, cjeloivotno uenje, proraun,
lokalni proraun, dravni proraun, uloga graana u kontroli namjenskog troenja prorauna,
odgovorna potronja, novac, rad temeljna ljudska vrijednost, pravo na pravednu naknadu za
rad, sindikalno organiziranje.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje to je odriv razvoj lokalne sredine i Hrvatske te drutveno odgovorno gospodarstvo
objanjava vanost trine konkurentnosti, kompetentnosti ljudskih resursa i cjeloivotnog
uenja
objanjava ulogu graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog prorauna
objanjava Ustavne odredbe o pravu na rad i pravednu naknadu za rad te kako se to pravo
titi na razliitim razinama u Hrvatskoj
opisuje ulogu sindikata u zatiti radnika
objanjava to je odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, obiteljsku i drutvenu
stabilnost, zatitu okolia, upravljanje financijama i racionalno upravljanje novcem i dobrima
opisuje troenje na racionalan nain vodei rauna o vlastitoj ekonomskoj sigurnosti, o
zatiti okolia, zdravlja te o socijalnoj odgovornosti
iskazuje sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta u procesu donoenja odluka o
vlastitom napredovanju
prepoznaje i izraava vlastite interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja
i smjer profesionalnog razvoja
istrauje i dokumentira utjecaj reklame na individualnu potronju i druge potroae
pokazuje otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje manipulacija
pokazuje etian odnos prema novcu
navodi da je novac mjerilo rada, da je rad temeljna ljudska vrijednost i da se prema novcu
treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada
objanjava kako potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i
koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na ivote potroaa u Hrvatskoj
o Odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i Hrvatske
o Pravo na zdravi okoli i odrivi razvoj zajednice
o Utjecaji gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli
o Uloga pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvoja
Kljuni pojmovi:
odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj, utjecaj gospodarstva, znanosti, kulture i
politike na okoli, pravo na zdrav okoli, zatita okolia, prirodna i kulturna dobra, civilno
drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i Hrvatske
objanjava vanost prava na zdravi okoli i odrivi razvoj zajednice
odreuje neke pozitivne i negativne utjecaje domaega i meunarodnoga gospodarstva,
znanosti, kulture i politike na okoli
opisuje i potkrepljuje podatcima ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog
razvoja i zatiti ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia
Hrvatske
prati zbivanja u okoliu i pokree aktivnosti za njegovo ouvanje i ureenje
XVII. Izvanuionike aktivnosti primjeri u VII. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine tematske
aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
Koritenje radionice budunosti za uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno
razmiljanje o moguim rjeenjima problema i izrada plana aktivnosti za ostvarenje rjeenja
problema (postupak Radionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i
pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja: www.azoo.hr)
Sudjelovanje u kolskoj, upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graani. Sudjelovanje u
kolskim, upanijskim i dravnim smotrama Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom
saboru. Sudjelovanje u natjecanju za uenike osnovnih kola Koliko poznaje Hrvatski
sabor? Uz temu Pravo na privatnost i zatita osobnih podataka iz Ljudsko-pravne dimenzije
Graanskog odgoja i obrazovanja koristiti Europski dan zatite osobnosti i privatnih podataka
koji se obiljeava 28. sijenja. Povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska,
socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan
Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Dan sjeanja na rtve
Holokausta, Dan volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan
solidarnosti Hrvatskog Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti,
Dani profesionalnog usmjeravanja itd.
XVIII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u VII. razredu osnovne
kole
U mapi osobnog razvoja uenik upisuje to je tijekom godine radio u sklopu nastave
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i na koje tekoe je nailazio, izrauje
plan svojeg daljnjeg razvoja. Dokumentira svoje organizacijske sposobnosti, sposobnost
planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite interese i motivaciju za
razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili podruje profesionalne
karijere;
Unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju, o zavrenim teajevima; teaj
pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju
umjetnikog izraavanja, potvrde o sudjelovanju u kolskim, upanijskim smotrama i
dravnoj smotri Projekt graanin, o sudjelovanju u kolskim, upanijskim i dravnim
smotrama Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru; o sudjelovanju u natjecanju
za uenike osnovnih kola Koliko poznaje Hrvatski sabor? i sl.
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u VII. razredu osnovne kole
Hrvatski jezik
lingvometodiki predloak za bilo koju nastavnu temu (implicitno ili eksplicitno) moe
svaki uitelj planirajui i programirajui svoju nastavu.Nastavno podruje: Jezik. Tema:
Naglasak. Obrazovna postignua: osvijestiti razliku izmeu vlastitoga i standardnoga
naglasnog sustava; Tema: Samoznane i suznane rijei. Obrazovna postignua: pravilno
rabiti prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju, prepoznavati naglasne cjeline,
prepoznavati i pravilno izgovarati naglaene i nenaglaene rijei; Tema: Povijest hrvatskoga
knjievnoga jezika. Obrazovna postignua: znati imena i osnovne podatke o prvome
tiskanome rjeniku i prvoj tiskanoj slovnici hrvatskoga jezika (Faust Vrani, 1595.; Bartol
Kai, 1604.); razumjeti ulogu i vanosti pojave tiskanih rjenika i slovnice u razvoju
hrvatskoga jezika; Nastavno podruje: Jezino izraavanje i stvaranje; Tema: Pripovijedanje
(usmeno i pisano) Obrazovna postignua: na temelju zadanih dijelova fabule djelotvorno se
koristiti dijalogom u govorenju i pisanju; Tema: Natuknica i biljeka. Obrazovna
postignua: izdvajati kljune pojmove iz vezanoga teksta, djelotvorno se sluiti biljekama i
natuknicama u pripremi izvjea, komentara, rasprave; Tema: Biografija i
autobiografija. Obrazovna postignua:izdvojiti najvanije podatke iz autobiografije, stvarati
natuknice za pisanje biografije; Tema: Vijest, novinska vijest. Obrazovna postignua:
sluati, itati i razumjeti vijest, samostalno oblikovati vijest u govorenju i
pisanju; Tema: Komentar. Obrazovna postignua: prepoznati komentar i razlikovati ga od
vijesti, sluati i razumjeti komentar, stvarati komentar u govorenju i pisanju;Tema: Odnosi
meu rijeima. Obrazovna postignua: uoavati razliite odnose meu rijeima,
preoblikovati tekst mijenjajui odnose meu rijeima, prevoditi zaviajne sinonime na
standardni jezik, zapaati funkcionalnost homonima u knjievnom tekstu;Tema: Naini
sporazumijevanja. Obrazovna postignua: upoznati vrednote govorenoga jezika i nejezinih
sredstva sporazumijevanja te primjeivati njihovu obavijesnu funkciju; primjereno se sluiti
vrednotama govorenoga jezika; djelotvorno se koristiti nejezinim sredstvima u uljuenoj
govornoj komunikaciji; Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: Ideja u knjievnom
djelu. Obrazovna postignua: uoiti ideju u knjievnom djelu; razlikovati ideju od
pouke; Tema: Biografija, autobiografija.Obrazovna postignua: uoiti obiljeja biografije i
autobiografije; Tema: Socijalna tematika u pjesnitvu i prozi. Obrazovna postignua: uoiti
socijalne motive i teme u pjesnikim i pripovjednim tekstovima; Tema: Kriminalistika
pripovijetka i kriminalistiki roman. Obrazovna postignua: uoiti motive, teme i znaajke
likova u pripovjednim djelima kriminalistike tematike; Tema: Lik u knjievnom
djelu. Obrazovna postignua: uoiti znaajke lika u knjievnom djelu, prepoznavati naine
karakterizacije lika u knjievnom djelu, odrediti portret lika u knjievnom djelu; uoiti
motiviranost postupaka likova i njihove meuodnose; Nastavno podruje: Medijska
kultura. Tema: Igrani film. Obrazovna postignua: prepoznavati, imenovati i razumjeti
obiljeja igranoga filma, njegovu priu, ideje, odnose meu likovima, kao i koritena filmska
izraajna sredstva; Tema:Televizijske emisije (TV-serija, sapunica, reklamni
spot). Obrazovna postignua: razlikovati vrste televizijskih emisija (prepoznavanje i
imenovanje TV-serije kao prie s puno nastavaka; razumijevanje kratkoe reklamnoga spota i
njihove razliite naracije); Tema: Radio. Obrazovna postignua: razlikovati vrste radijskih
emisija i osvijestiti obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu
radija; Tema: Knjinica. Obrazovna postignua: samostalno se sluiti referentnom zbirkom:
rjenikom, enciklopedijom i pravopisom.
Likovna kultura
Zadae: Sposobnosti; uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne kulture sa sadrajima
drugih nastavnih predmeta. Stajalita; zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu batinu.
Glazbena kultura
Uvod; glazba je.idealno podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja
pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati snaan doprinos rastuoj potrebi
poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu kolskom djecom.
Strani jezici
Engleski jezik
Cjeline i teme (etvrta godina uenja): Tema 1. Obitelj i prijatelji; Tema 2. Zdrav ivot i
okoli; Tema 3. Slobodno vrijeme; Tema 6. Blagdani (sedma godina uenja); Tema 1. ivot
mladih; Tema 2. Svakidanjica; Tema 3. Slobodno vrijeme i kako ga koristimo: Tema 6.
Blagdani. Odgojno-obrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Njemaki jezik
Cjeline i teme (sedma godina uenja): Tema 1. Ljudi i dogaaji: iznoenje podataka o sebi i
poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj, poznati ljudi iz svijeta znanosti itd.); Tema 2.
Slobodno vrijeme: Smisleno rasporeivanje slobodnog vremena, elektroniki i tiskovni
mediji; Tema 3. Prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost; Tema 4. Stanovanje: mjesto i
kultura stanovanja, razliite ivotne navike, kuanske obveze i ivot u zajednici; Moj svijet:
razgovor o sebi, blinjima, njihovim osobinama, izgledu; opis mjesta u kojem ivimo, doma,
ulice i etvrti, jezik kojim govorimo Tema 5. Promet; traenje obavijesti na kolodvoru, u
prometnim sredstvima, na recepciji Tema 7. Blagdani, obiaji i tradicija (etvrta godina
uenja); Cjelina i tema 1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu lanovima obitelji,
razgovor o blinjima; Tema 2. Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i vrijednost prijateljstva,
problemi mladih, njihovi interesi i potrebe; Tema 3. kola: ivot u koli, problemi koji se
javljaju, tenja ka to boljim uincima rada i veem znanju; Tema 4. Slobodno vrijeme i
aktivnosti koje pozitivno utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje sportom, odlasci u kino,
kazalite, knjinicu; opasnosti suvremenoga svijeta; Tema 5. Mediji: njegovanje kulture
itanja, koritenja medija u svakodnevici; Tema 6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura
stanovanja, naini ivljenja nekad i danas; Tema 7. Zatita okolia: ugroenost prirode, znaaj
zatite prirodnog okolia. Tema 8. Briga za zdravlje; Tema 10. Putovanja: ari putovanja,
upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristinih obiljeja; Tema 12. Blagdani, tradicija,
obiaji. Odgojno-obrazovna postignua:
uenik navodi imena i zasluge slavnih osoba tijekom povijesti
i zanimanja
prepoznaje rizine situacije po vlastitu sigurnost, zamke traenja posla preko oglasa,
zajednike dobrobiti
zajednice
prepoznaje i suzbija predrasude
ima razvijene vjetine otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje
manipulacija
odreuje pozitivne i negativne utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli
Francuski jezik
Cjelina i tema 1. Veliki izumi, izumitelji, istraivai, znameniti ljudi i dogaaji. Ostale teme
slino kao u engleskom i njemakom jeziku.
Talijanski jezik
etvrta godina uenja 7. razred, cjelina i tema broj 7. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto,
djelatnosti, proizvodi. Ostalo slino kao u engleskom i njemakom jeziku.
Matematika
Tema 5. Primjena proporcionalnosti na rjeavanje problema iz svakidanjice. Obrazovna
postignua; primijeniti matematiki postupak na zadatke iz svakidanjice; Tema 8. Postotak.
Raunanje s postocima: Tema 9. Jednostavni kamatni raun: Kljuni pojmovi: kamate,
kamatna stopa, glavnica. Obrazovna postignua; primjenjivati steeno znanje u zadacima iz
ivotnih situacija (na primjer, izrada obiteljskog prorauna, proraun uenike zadruge, izleta
i sl.); Tema 9. Jednostavni kamatni raun. Obrazovna postignua; odrediti kamate i primijeniti
ih na zadatke iz svakidanjice; Tema 10. Prikazivanje i analiza podataka. Obrazovna
postignua; prepoznati obiljeje skupa objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeja;
prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeju s pomou tablice frekvencija i relativnih
frekvencija te grafiki s pomou stupastoga dijagrama i krunoga dijagrama; izraunavati
aritmetiku sredinu te interpretirati dobivene podatke. Koritenje metoda grupnog rada;
organiziranje pomoi slabijim uenicima i sl.
Biologija
Zadae: razviti stajalite prema ivotu kao vrijednosti i upoznati mogunosti ouvanja i
zatite prirode, upoznati ljepote svoje okoline (zaviaj, domovina) i znaaj ouvanja prirodnih
ljepota i bogatstva za zdravlje i kvalitetu ivota. Izborne teme: Tema 1. Istraivanje u
biologiji
Koritenje metode grupnog rada, projektnog, istraivakog.
Kemija
Zadae: razvijanje ekoloke svijesti i odgovornost prema radnom i ivotnom okruenju,
osposobljavanje za samostalno rjeavanje problema, osposobljavanje za timski rad (razvijanje
navike timskoga rada i suradnikoga uenja), usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje
uputa za rad drugima. Napomena: Metoda uenikih miniprojekata. Ueniki miniprojekti
omoguuju razvoj nekih pozitivnih navika kao to su priopivanje, suradnja, potovanje
sugovornika, kultura dijaloga i drugo. Izborne teme : Tema 5. Voda temelj ivota.
Fizika
Zadae: uenike treba motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima uvoditi
u znanstveni nain razmiljanja i odgajati za ispravan odnos prema prirodi i ovjekovoj
okolini, osposobiti za samostalno rjeavanje problema, ali i za konstruktivnu suradnju
pri timskome radu.
Povijest
Tema 1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba. Kljuni pojmovi: enciklopedija,
prosvjetiteljstvo, prosvijeeni apsolutizam, urbar, deklaracija neovisnosti, ustav; Tema 2.
Oblikovanje modernog drutva znanost i tehnologija, industrijska revolucija. Kljuni
pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija, radnitvo, radnika prava, slobodno vrijeme;
Tema 3. Europa od Francuske revolucije do Bekog kongresa (1789. 1815.). Kljuni
pojmovi; Francuska revolucija, Deklaracija o pravima ovjeka i graanina, Graanski zakonik
(Napoleonov kodeks); Tema 4. Hrvatski narodni preporod i pojava modernih nacija u Europi.
Kljuni pojmovi: Hrvatski narodni preporod (ilirski pokret) i nacija. Tema 5. Revolucija 1848.
u Europi i Hrvatskoj. Kljuni pojmovi: proljee naroda, Zahtijevanja naroda, zastupniki
Sabor, Bansko vijee, apsolutizam; Tema 6. Drutvo, kultura i promjene u svakodnevnom
ivotu u prvoj polovici 19. st. Obrazovna postignua: obrazloiti posljedice razvoja znanosti i
tehnologije te njihova utjecaja na svakodnevni ivot (uspon graanstva, pojava i poloaj
radnitva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak ideje socijalizma; Tema 7. Europa na
vrhuncu moi: nastanak prvih modernih drava u Europi. Kljuni pojmovi: moderne drave,
imperijalizam, humanitarne organizacije. Obrazovna postignua: obrazloiti pojavu politike
imperijalizma; vrednovati vanost razvoja demokratskih sloboda (izborno pravo, graanska
politika prava); obrazloiti pojavu humanitarnih organizacija te poetke mirovnih
konferencija i sporazuma. Tema 8. Hrvatska u sklopu Habsburke monarhije (Austro-
Ugarska) u drugoj polovici 19. st. i poetkom 20. stoljea. Kljuni pojmovi: politike stranke;
Tema 9. Svijet u doba europske dominacije u 19. st. Kljuni pojmovi: kolonijalizam,
graanski rat, ropstvo, Hrvatska bratska zajednica; Tema 10. Drutvo, kultura i promjene u
svakodnevnom ivotu u drugoj polovici 19. st. i na poetku 20. st. Kljuni pojmovi:
sufraetkinje. Obrazovna postignua: opisati borbu za enska prava te postupno mijenjanje
poloaja ena; Tema 11. Svjetska kriza i Prvi svjetski rat. Obrazovna postignua. Opisati
utjecaj rata na svakodnevicu i opisati promjenu poloaja ena.
Geografija
Tema 4. Klima i biljni pokrov. Obrazovno postignue: navesti i opisati primjere ouvanja
bioloke raznolikosti; Tema 5. Stanovnitvo. Obrazovna postignua: razlikovati smjerove
migracija u prolosti i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaiti razliitost etnikoga i
jezinoga sastava stanovnitva (indoeuropski jezici); Tema 10. Ostale drave Sjeverne
Europe. Obrazovno postignue: opisati vanost geotermalne energije i energije vjetra; Tema
14. Europsko Sredozemlje. Obrazovno postignue: obrazloiti znaenje Sredozemlja tijekom
povijesti i utjecaj na dananji gospodarski razvoj i kulturu; Tema 17. Drave Jugoistone
Europe. Obrazovno postignue: obrazloiti etniki i vjerski mozaik naroda; Tema 19. Ostale
drave Istone Europe. Obrazovno postignue: opisati zakonom zatiene prirodne posebnosti
i ekoloke probleme (Beloveka prauma, ernobil); Tema 20. Ujedinjavanje Europe. Kljuni
pojmovi; ujedinjavanje Europe, Europska unija. Obrazovna postignua: obrazloiti razloge,
vanost i oblike udruivanja u Europi; opisati proces proirivanja EU-a, navesti glavna tijela i
ustanove EU-a; analizirati vanost i ulogu EU-a u Europi i svijetu; Tema 21. Hrvatska u
Europi. Obrazovna postignua: navesti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i
drugim gospodarskim zajednicama; pronai podatke o veleposlanstvima i konzularnim
predstavnitvima u naoj dravi; Tema 23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe. Kljuni
pojmovi: ivotni standard, jezgra, periferija. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam
razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i
ivotnom standardu; odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske u odnosu na ostale
drave.
Tehnika kultura
Uvod: 1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikog nazivlja, poticanje i vjebanje
priopajnih sposobnosti pri ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te uvoenje
natjecateljskog komunikativnog ponaanja; 2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini,
poticanje snoljivosti i meusobnoga potovanja pri izradi rada, razvijanje pojedinanih
sposobnosti i odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u meusobnom razgovoru
uenika pri zajednikom radu na zadatku; 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj
strategije za rjeenje problema, primjena i provjera prirodno-znanstvenih spoznaja u
rjeavanju neposredne zadae, primjena suvremenog tehnolokog znanja; 4. Stvaralatvo i
istraivanje: poticanje stvaralatva i sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem
osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje problema, razvoj mogunosti predoivanja pri
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i projektiranjem objekata. 5. Zdravlje i
kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti pri uporabi alata i obradi materijala te razvoj
fine motorike; 6. Odrivi razvoj; 7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu ostvariti
samo tehniki obrazovani i osposobljeni graani; 8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih
vjebi uenici spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moe postii zadovoljavajui
ishod. Navedena postignua nastavnog predmeta u skladu su s usvojenim ciljevima razvoja
obrazovanja EU-a u 21. stoljeu, izraenima u sintagmama obrazovanje za zaposlenje,
samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue drutvo. Zadae: prepoznati
mogua zanimanja u tehniko-tehnolokoj djelatnosti razliitih podruja; omoguiti
uenicima s posebnim obrazovnim potrebama sudjelovanje u radnim vjebama i postizanje
uspjeha u odabranim tehniko-tehnolokim sadrajima obrazovanja i rada. Napomena:
Izvannastavne tehnike djelatnosti obuhvaaju sustavno okupljanje uenika u tehnikim
sekcijama i klubovima mladih tehniara. U pravilu se odravaju u prostorima kole po
provjerenim programima i u suradnji s udrugama tehnike kulture; Tema 14. Pretraivanje
obavijesti na Internetu; Tema 15. Rad s porukama.
Informatika
rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota. Tema 21. Uporaba vizualnog
HTML ureivaa za izradu osobne web stranice Tema 22. Struktura Interneta. Obrazovno
postignue: znati objasniti komunikacije uz pomo Interneta. Tema 24. Davatelj usluga na
Internetu. Kljuni pojmovi: pristup Internetu; udomljavanje web-stranice.
Ope zadae: Promicanje opih ljudskih vrijednosti; Omoguavanje osobne afirmacije
uenika; Osposobljavanje za timski, skupni rad. Posebne zadae. Odgojna: Uenici bi trebali
uspostaviti pravilan odnos izmeu slobode i odgovornosti te biti sposobni izraavati
samopotovanje i potovanje prema drugima u ovom razdoblju osobito treba obratiti
pozornost na dolino ponaanje na satu i u koli, poticati na pomaganje drugim uenicima u
razredu i koli te utjecati na kontrolu agresivnosti. Treba i nadalje poticati lijepo ponaanje i
upuivati na njegovu vanost u ivotu, promicati uljuene navijake navike te potovati rasne
i nacionalne razlike. Poistovjeivanje s nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanje
vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti domovini takoer je vrlo vano u ovom
razvojnom razdoblju.
Vjeronauk
I. cjelina: Upoznajmo i izgradimo vlastitu osobnost.
Tema 1. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugome.
Kljuni pojmovi: ovjek kao vrhunac stvaranja, ovjek kao jedinstvena osoba, ovjek kao
drutveno bie. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i obrazloiti da je svaki ovjek
jedinstveno i neponovljivo bie, uoiti da je svaki ovjek drutveno bie i nuno upuen na
druge ljude.
Tema 2. Izazovi puberteta.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najee
susreu u pubertetu; uoiti razloge zbog kojih dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema
roditeljima i drugim autoritetima te navesti naine rjeavanja nastalih sukoba.
Tema 3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti mladenaku potrebu za poistovjeivanjem, otkriti i
kritiki obrazloiti privid suvremenih idola koji se najee nameu mladima danas.
II. cjelina: Dekalog pravila za ivot u ljubavi i slobodi.
Tema 1. Savjest Boji glas u ovjeku.
Kljuni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sud savjesti.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da svaki ovjek ima pravo ivjeti po svojoj savjesti,
uoiti naine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naa savjest bila ispravno formirana.
Tema 2. Boje zapovijedi put u slobodu.
Kljuni pojmovi: sloboda, ljudska prava. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da se sve
zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i blinjemu; usporediti Dekalog i temeljna ljudska
prava i uoiti njihovu povezanost.
Tema 3. Potovanje tue imovine. Kljuni pojmovi: privatno vlasnitvo, kraa, tjelesna i
duhovna djela milosra, pohlepa, zavist.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti razliite oblike krae i povrede tueg
vlasnitva, imenovati djela milosra, prepoznati situacije u kojima je ovjek pozvan initi
djela milosra, uoiti i kritiki obrazloiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti, zauzimati
se za jednostavnost i siromatvo srca.
Tema 4. Poziv na istinoljubivost. Kljuni pojmovi: istina, la, krivo svjedoenje, ogovaranje,
kleveta.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i protumaiti vanost istine i istinoljubivosti u
svakodnevnome ivotu, osvijestiti da svaki ovjek ima pravo na priopavanje istine,
imenovati i protumaiti najuestalije oblike povrede istine (la, krivo svjedoenje,
krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje), prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za
istinu, nastojati uvijek govoriti istinu.
III. cjelina idovski narod i vjera.
Tema 1. Dijalog idova i krana.
Kljuni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i opisati tragine posljedice antisemitizma, mrnje
i progona idova.
IV. cjelina: Da svi budu jedno.
Tema 1. Krani na drugi naina.
Odgojno-obrazovna postignua: uvidjeti vanost odnosa potovanja i tolerancije prema
drugim kranskim vjeroispovijestima.
Tema 2. Ekumenski pokret.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog
angamana.
V. cjelina: Tajna smrti i kranska vjera u vjeni ivot.
Tema 1. Pred tajnom smrti.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i obrazloiti kako ovjekova patnja ima smisla,
probuditi nau brigu za bolesne.
Graanskog odgoja i obrazovanja u VIII. razredu osnovne kole
Prava, slobode, dunosti i odgovornosti graana
o Sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni
o Ustrojstvo pravosudnog sustava i njegova uloga u zatiti ljudskih prava i pravne drave
o Pravna drava i pravda temelj demokracije i vladavine prava
o Pravna drava i ideologija: Zato nametanje neke ideologije moe biti prepreka u
ostvarivanju jednakosti graana pred zakonom?
o Drutvena pravda podjela u tri kategorije proceduralna, korektivna i distributivna pravda
o Ustavna zatita prava graana, pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost, suzbijanje
diskriminacije
o Graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava zatiena Ustavom Republike
Hrvatske
o Pravo na privatnost i zatita osobnih podataka
o Pravo na primjereni ivotni standard i socijalnu sigurnost
o Ravnopravnost osoba s invaliditetom
o Ravnopravnost izmeu mukarca i ene klju kvalitetnih obiteljskih i drutvenih odnosa
o Graanin, dravljanin, stranac
o Problemi u svijetu: glad, siromatvo, terorizam, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste,
kloniranje
o Uloga enevskih konvencija u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i
na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata
Kljuni pojmovi:
sustav zatite prava u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud, puki pravobranitelj/ica,
pravobranitelj/ica za djecu, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova, pravobranitelj/ica za
osobe s invaliditetom, zakoni, ustrojstvo pravosudnog sustava Republike Hrvatske, pravna
drava, demokracija i vladavina prava, drutvena pravda proceduralna, korektivna i
distributivna, ustavna zatita prava, graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna
prava, pravo na privatnost, zatita osobnih podataka, pravo na primjeren ivotni standard,
socijalna sigurnost, ravnopravnost osoba s invaliditetom, ravnopravnost izmeu mukarca i
ene, drutvena iskljuenost, diskriminacija, graanin, dravljanin, stranac, problemi u
svijetu, humanitarno pravo, enevske konvencije, Crveni kri.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki
pravobranitelj, pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, zakoni te njihovu ulogu u zatiti temeljnih
ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije
navodi zato se temeljna prava tite zakonima i Ustavom te navodi koja graanska,
politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava titi Ustav Republike Hrvatske
opisuje i dokumentira podatcima kako se u demokraciji tite temeljna ljudska prava; pravo
na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob, spol, rasu, etniku,
vjersku, klasnu pripadnost i druge osobine
objanjava znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu sigurnost,
odredbe Ustava kojima se ureuju ta prava, naine na koje se ona tite u Hrvatskoj i
ogranienja koja se javljaju u uivanju tih prava
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije i vladavine prava; da se temelji
na jednakosti i jednakopravnosti
objanjava to znai pred zakonima imati ista prava bez obzira na nae vrijednosti, stajalita,
fizike i duevne osobine
objanjava da je pravna drava iznad svake ideologije jer ideologije same po sebi znae
iskljuivost prema onima koji drukije misle; to povezuje s injenicom ako bi ideologija bila
u sri demokracije, svako bi diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo
demokratsko ponaanje
objanjava to je drutvena iskljuenost, istrauje i opisuje koji se oblici drutvene
iskljuenosti mogu susresti u Hrvatskoj te koji su uzroci i posljedice iskljuivanja za
pojedinca, grupu i hrvatsko drutvo u cjelini
povezuje drutvenu iskljuenost s diskriminacijom i nepravdom
obrazlae zato je ravnopravnost izmeu mukarca i ene klju kvalitetnih obiteljskih i
drutvenih odnosa
istrauje jesu li ene u Hrvatskoj slabije zastupljene na rukovodeim i upravljakim
poloajima i slabije plaene od mukaraca
istrauje, navodi i opisuje probleme u suvremenom svijetu
opisuje ulogu enevskih konvencija u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na
kopnu i na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u
vrijeme rata te koja je uloga Crvenoga kria
istrauje i dokumentira podatke o trgovanju ljudima (MUP, Hrvatski Crveni kri), postupke
koji prethode otimanju i ropstvu te objanjava naine zatite
Demokratska drava i uloga graana u demokratskoj dravi
o Ishodita demokracije prema Johnu Lockeu; drutveni ugovor, formiranje demokratske
vlasti i pravo naroda na sudjelovanje u vlasti, graani imaju pravo vladati, daju vlast onima
koje biraju da ih predstavljaju i slue njihovim interesima odnosno zajednikom dobru
o Ustav Republike Hrvatske, narod izvor ustavne vlasti
o Socijalna drava ukljuuje socijalnu solidarnost izraenu u ustavnoj kategoriji i znai
ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima pridonose razvoju drutva
o Socijalna drava na naelu solidarnosti pokriva trokove razvoja zdravstvenog,
mirovinskog, obrazovanog sustava/iz namjenskih doprinosa u poreznome sustavu. Zauzvrat
graani ostvaruju pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav. Pitanje
socijalne solidarnosti razvija se u grani prava pod nazivom socijalno pravo ili pravo socijalne
sigurnosti
o Efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti, suprotnost socijalne i pravne
drave ljudi koji su ostavljeni na milost i nemilost mogu zakljuiti da nita ne duguju
drutvu i zato bi ga potpomagali kad nitko nije njima pomogao
o Korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima
o Politika javne politike, institucije, politike stranke, normativni i provedbeni procesi
o Tipovi politikih stranaka demokranske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativne
o Politike stranke u Hrvatskoj, njihovi programi i uloga u razvoju zajednikog dobra
o Patriotizam, ovinizam, nacionalizam
o Nadgledanje postupaka vlasti i rada demokratski izabranih zastupnika na svim razinama
pravo i odgovornost graana u demokraciji, pravo graana na predstavke i albe, referendum,
na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv
savjest. Obiljeja demokratskih i nedemokratskih reima
o Obrambeni Domovinski rat, iskaz tenje hrvatskog naroda za neovisnou, demokracijom,
pravnom dravom i vladavinom prava. Dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje
o Europska unija struktura i funkcioniranje Europske unije, ovlasti Vijea ministara,
Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije. Prava i obveze koje za
hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji . Izbori hrvatskih
zastupnika i njihova ulogu u Europskom parlamentu. Prava i odgovornosti europskoga
graanina
o Procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja prava i zajedniku
dobrobit u razredu, koli, lokalnoj i nacionalnoj zajednici
o Civilno drutvo tko ga ini udruga, zaklada, vjerska zajednica, sindikat, na kojim
naelima djeluje i koja je njegova uloga u zatiti prava i sloboda graana, razvoju demokracije
i osiguranju pravednog drutva
Kljuni pojmovi:
ishodita demokracije prema Johnu Lockeu, drutveni ugovor, ustav, formiranje demokratske
vlasti, demokracija, narod izvor ustavne vlasti, pravo naroda na sudjelovanje u vlasti, trodioba
vlasti, podjela i ogranienja vlasti, uloga vlasti, zajedniko dobro, socijalna drava, socijalna
solidarnost poreznim sustavom, efekt socijalne mrnje, korupcija i utaja poreza, politika
normativni i provedbeni procesi, javne politike, institucije, politike stranke, programi
politikih stranaka, ustavna prava i odgovornosti graana, nadgledanje vlasti, tipovi politikih
stranaka, patriotizam, ovinizam, nacionalizam, tri kategorije pravde, veza izmeu pravila,
zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti, Europska unija,
Europsko vijee, Europski parlament, europski graanin, obrambeni Domovinski rat,
dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje, civilno drutvo, udruga, zaklada, vjerska
zajednica, sindikat, naela djelovanja i uloga civilnog drutva.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje ishodita demokracije prema Johnu Locku, objanjava to je drutveni ugovor; kako
se formira demokratska vlast; zato je svrha demokratske vlasti pridonositi razvoju
zajednikog (javnog) dobra
objanjava odakle pravo i obveza svakoga graanina u demokraciji da sudjeluje u vlasti
odreuje hrvatskoga graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti
objanjava to je ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti
navodi razloge za ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji
odreuje socijalnu dravu i socijalnu solidarnost kao ustavnu kategoriju i ustavnu obvezu
svih graana da sukladno svojim mogunostima pridonose razvoju drutva
opisuje socijalno pravo kao granu prava koje se bavi pitanjem socijalne solidarnosti
objanjava odakle socijalna drava pokriva trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog,
obrazovanog sustava i odakle pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav
objanjava zato korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima
objanjava zato je suprotnost socijalne i pravne drave efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti
i pravne nejednakosti
objanjava na koje naine graani u demokraciji nadgledaju postupke vlasti i rad
demokratski izabranih zastupnika na svim razinama odnosno moe li se dovesti u pitanje
opstanak demokracije kada su graani pasivni
objanjava to je politika, normativni i provedbeni procesi, javne politike, institucije,
politike stranke
opisuje tipove politikih stranaka demokranske, socijaldemokratske, liberalne,
konzervativne
navodi politike stranke u Hrvatskoj
istrauje i objanjava razliku u njihovim programima djelovanja i ulogu u razvoju
zajednikog dobra
objanjava to je i po emu se razlikuje patriotizam, ovinizam i nacionalizam
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat te u lokalnoj
zajednici i Republici Hrvatskoj
razlikuje poloaj graana u demokraciji i nedemokratskim reimima
odreuje Europsku uniju i nain na koji ona funkcionira; navodi ovlasti Vijea ministara,
Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije
opisuje prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u
Europskoj uniji te to znai biti europski graanin
opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu
objanjava zato je obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za
neovisnou, demokracijom, pravnom dravom i vladavinom prava te je kao takav uvrten u
Izvorine osnove Ustava Republike Hrvatske
prikuplja podatke, istrauje i objanjava sastavnice civilnog drutva i njegovu ulogu u zatiti
prava i sloboda graana, razvoju demokracije i osiguranju pravednog drutva
(talenata) i druga
zajednike dobrobiti
kreira mjere za pravednu nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila na naelima
proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti
o Komunikacijske vjetine aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje,
o Suradnja i grupni rad: pojam i iskustvo suradnje, moderiranje radom skupine, dogovaranje,
usklaivanje, iznoenje zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje
o Drutvena iskljuenost: predrasude, diskriminacija, koruptivno ponaanje, ukljuujui
prepisivanje u koli
TV, Internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti Interneta, sigurnost na
Internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja
o Drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetom
o Uloga pojedinca u drutvenoj zajednici
o Obitelj temeljna drutvena zajednica
Kljuni pojmovi:
komunikacijske vjetine, primjereno iskazivanje emocija, empatija, otpor vrnjakom pritisku,
vrste sukoba, pregovaranje, argumentiranje, donoenje zajednikih zakljuaka, timski rad,
voenje i moderiranje rada grupe, suradnja, drutvena iskljuenost, mediji, kritiko
razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje, osobe s invaliditetom, pojedinac u drutvenoj
zajednici, obitelj temeljna drutvena zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
koristi komunikacijske vjetine aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje,
odreuje to je i koju ulogu imaju dijalog i pregovaranje u upravljanju sukobima
objanjava vanost argumentiranja i dokazivanja temeljenog na injenicama
vodi i moderira rad grupe, usklauje i oblikuje zakljuke, izvjeuje o njima
opisuje pojam i vrste medija (tiskovine, radio, TV, Internet), pozitivne i negativne utjecaje
medija, prednosti i opasnosti Interneta, sigurnost na Internetu
opisuje i dokumentira primjere drutvene iskljuenosti, predrasuda, diskriminacije,
koruptivnog ponaanja, ukljuujui prepisivanje u koli
koristi se intelektualnim alatima za suzbijanje drutvene iskljuenosti, neljudskog,
poniavajueg i nepotenog (koruptivnog) ponaanja
opisuje utjecaj hrabrih pojedinaca tijekom povijesti i danas koji su svojim djelovanjem
utjecali na pravednije i humanije odnose u drutvenoj zajednici
objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica zatiena Ustavom Republike
Hrvatske i odredbom UN-a
Kulturni identiteti i meukulturni dijalog
o Osobni identitet i globalizacijski kulturni trendovi
Hrvatskoj
o Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Ustavni zakon o nacionalnim manjinama
o Stereotipi i predrasude
o Meukulturni dijalog alat razvoja demokratskih odnosa izmeu veinske i manjinskih i
religijskih kultura i alat drutvenog i gospodarskog razvoja
o Doprinos velikana znanosti i umjetnosti hrvatske nacionalnosti, kao i pripadnika
nacionalnih manjina koji su pridonijeli hrvatskom i svjetskom napretku
Kljuni pojmovi:
identitet, globalizacijski kulturni trendovi, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, manjinske
kulture, veinska kultura, stereotipi, predrasude, meukulturni dijalog, izgradnja zajednike
domovinske kulture, suzbijanje predrasuda, doprinos velikana znanosti i umjetnosti hrvatske
nacionalnosti, kao i pripadnika nacionalnih manjina hrvatskom i svjetskom napretku.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava to je identitet, a to globalizacijski kulturni trendovi
manjina u Hrvatskoj
opisuje u emu se sastoji interkulturni dijalog i zato je vaan za drutveni i gospodarski
razvoj demokratske zajednice
prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama te
istrauje i opisuje doprinos hrvatskom i svjetskom napretku velikana znanosti i umjetnosti,
pripadnika hrvatske nacionalnosti, kao i pripadnika nacionalnih manjina
o Odriv razvoj lokalne sredine i Hrvatske te drutveno odgovorno gospodarstvo
o Trina konkurentnost, kompetentnosti ljudskih resursa, izbor zanimanja i cjeloivotno
uenje
o Prava potroaa i odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te
obiteljska i drutvena stabilnost, zatita okolia
o Financijsko planiranje i racionalno upravljanje novcem
o Pojava dunikog ropstva i organiziranje graana za zatitu svojih prava
o Uloga inovativnosti, rada i proizvodnje u stvaranju osobnog i drutvenog bogatstva
o Domoljublje na djelu stvaranje osobnog i drutvenog bogatstva te ouvanje i razvoj
sustava zajednike dobrobiti poduzetnou, istraivanjem, rjeavanjem problema, radom i
proizvodnjom
o Poduzetnost u uoavanju, istraivanju i rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice
(metoda projekt graanin, radionica budunosti i sl.)
o Sindikalno organiziranje i uloga sindikata u zatiti radnikih prava
o Izrada mape osobnog razvoja
Kljuni pojmovi:
odrivi razvoj Hrvatske, drutveno odgovorno gospodarstvo, konkurentnost, izbor zanimanja,
cjeloivotno uenje, proraun, uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i
dravnog prorauna, prava potroaa, odgovorna potronja, novac, etian odnos prema novcu;
duniko ropstvo, rad temeljna ljudska vrijednost, domoljublje na djelu, zatita i razvoj
zajednikog dobra, proizvodnja, rjeavanje problema, poduzetnost, inovativnost, pravo na
pravednu naknadu za rad, sindikalno organiziranje, uloga sindikata, zatita radnikih prava,
planiranje i postavljanje prioriteta, mapa osobnog razvoja.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje to je odriv razvoj lokalne sredine i Hrvatske i drutveno odgovorno gospodarstvo
objanjava i potkrepljuje primjerima vanost trine konkurentnosti, kompetentnosti
ljudskih resursa, izbora zanimanja i cjeloivotnog uenja
opisuje ulogu graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog prorauna
opisuje i potkrepljuje primjerima iz vlastitog iskustva odgovornu potronju u odnosu na
zdravlje, upravljanje financijama, obiteljsku i drutvenu stabilnost i zatitu okolia
demonstrira vjetine otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje manipulacija
objanjava naine financijskog planiranja i racionalnog upravljanja novcem
objanjava pojavu dunikog ropstva i organiziranje graana za zatitu svojih prava
opisuje svojim rijeima to je domoljublje na djelu stvaranje osobnog i drutvenog
bogatstva te ouvanje i razvoj sustava zajednike dobrobiti poduzetnou, istraivanjem,
rjeavanjem problema, radom i proizvodnjom
objanjava ulogu inovativnosti, rada i proizvodnje u stvaranju osobnog i drutvenog
bogatstva
sudjeluje u projektnom izboru, istraivanju i rjeavanju problema kolske i lokalne
zajednice
demonstrira etian odnos prema novcu
obrazlae zato je novac mjerilo rada, zato je rad temeljna ljudska vrijednost i zato se
prema novcu treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada
opisuje izvorita temeljno pravo na rad i pravednu naknadu za rad
opisuje ulogu sindikata u zatiti prava radnika i oblike sindikalnog organiziranja
u mapi osobnog razvoja dokumentira svoje organizacijske sposobnosti, sposobnost
planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite interese i motivaciju za
razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili podruje profesionalne karijere
o Utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli
Kljuni pojmovi:
odrivi razvoj, pravo na zdrav okoli, zatita okolia, prirodna i kulturna dobra, civilno
drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i
Hrvatske
prati i opisuje primjere pozitivnih i negativnih utjecaje domaeg i meunarodnoga
gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli
sudjeluje u akcijama zatite i pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i
kulturnog bogatstva Republike Hrvatske
XXI. Izvanuionike aktivnosti primjeri u VIII. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu izvanuionike i praktine aktivnosti provode se kao nadopuna pojedine
meupredmetne tematske aktivnosti za njihovo potpunije razumijevanje iskustvenim uenjem
i zakljuivanjem, a mogu se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
Koritenje radionice budunosti za uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno
razmiljanje o moguim rjeenjima problema i izrada plana aktivnosti za ostvarenje rjeenja
problema (postupak Radionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i
pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja: www.azoo.hr) Sudjelovanje u kolskoj,
upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graani Sudjelovanje u kolskim, upanijskim i
dravnim smotrama Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru Sudjelovanje u
natjecanju za uenike osnovnih kola Koliko poznaje Hrvatski sabor? Uz temu Pravo na
privatnost i zatita osobnih podataka iz Ljudsko-pravne dimenzije Graanskog odgoja i
obrazovanja koristiti Europski dan zatite osobnosti i privatnih podataka koji se obiljeava
28. sijenja. Povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna
prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti,
Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan
volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog
Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog
usmjeravanja itd.).
XXII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u VIII. razredu osnovne
kole
Vrednovanje postignua, ukljuujui ocjenjivanje, sastavni je dio nastave graanskog odgoja i
obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a potom utvrde
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao,
izrauje plan svojeg daljnjeg profesionalnog razvoja. Dokumentira svoje organizacijske
sposobnosti, sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite
interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili
podruje profesionalne karijere; Unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju,
o zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja,potvrde o sudjelovanju u kolskim,
upanijskim i dravnoj smotri Projekt graanin, o sudjelovanju u kolskim, upanijskim i
dravnim smotrama Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru; o sudjelovanju u
natjecanju za uenike osnovnih kola Koliko poznaje Hrvatski sabor? i sl.
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u VIII. razredu osnovne kole
Hrvatski jezik
lingvometodiki predloak za bilo koju nastavnu temu (implicitno ili ekspilicitno) moe
svaki uitelj planirajui i programirajui svoju nastavu.Nastavno
podruje: Jezik. Tema: Nastajanje rijei. Obrazovna postignua: prepoznavanje i
razumijevanje razliitih tipinih naina nastajanja rijei; primjena razliitih naina nastajanja
rijei na nekoliko primjera; Tema: Frazemi. Obrazovna postignua: prepoznavanje
frazema; poznavanje osnovnih obiljeja frazema, razumijevanje i tumaenje
frazema; prepoznavanje osnovnoga i prenesenoga znaenja na jednostavnijim
primjerima; prikladna uporaba poznatijih frazema. Tema: Izricanje pogodbe, mogunosti i
elje sloenim reenicama. Obrazovna postignua: prepoznavanje, razumijevanje i izricanje
pogodbe, mogunosti i elje kondicionalima; Tema: Zaviajni govor i narjeje prema
knjievnome jeziku. Obrazovna postignua:razlikovanje zaviajnoga narjeja, govora i
knjievnoga jezika; prevoenje na vertikalnoj razini: knjievni jezik
narjeje. Tema:Povijest hrvatskoga jezika od 20. Stoljea. Obrazovna
postignua: poznavanje temeljnih podatka o hrvatskome jeziku u 18., 19. i 20. stoljeu;
razumijevanje vanosti prolih dogaaja u razvoju hrvatskoga jezika; razumijevanje naziva
hrvatski knjievni jezik i hrvatski standardni jezik. Nastavno podruje: Jezino izraavanje.
Tema: Razliitost stilova. Obrazovna postignua:prepoznati i razlikovati
knjievnoumjetniki, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil;
razumjeti potrebe za razliitim stilovima izraavanja; Tema: Razgovorni stil. Obrazovna
postignua: primjeivati obiljeja razgovornoga stila i njime se primjereno
sluiti; Tema: Rasprava. Obrazovna postignua: sluati i primjereno nastupiti u raspravi,
osvijestiti vanost dokazivanja (argumentiranja) u komunikaciji, jasno iznositi svoje dokaze
(argumente) izraavajui misli i stajalita u pisanoj i govorenoj komunikaciji; Tema:
Problemski lanak. Obrazovna postignua: razlikovati problemski lanak i kritiku od drugih
tekstova; Tema: Novinarski stil. Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene
tekstove pisane novinarskim stilom, primjeivati obiljeja novinarskoga stila, izdvajati
najvanije obavijesti iz novinarskog lanka, intervju kao oblik
razgovora;Tema: Administrativno-poslovni stil. Obrazovna postignua: itati i razumjeti
primjerene tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom, upoznati stilska obiljeja
zapisnika, zahtjeva i prijave, moi ispuniti uobiajene administrativne obrasce (brzojav,
pretplatni listi, anketu, prijavnicu); Tema: Osvrt ili prikaz. Obrazovna
postignua: upoznati obiljeja osvrta ili prikaza, pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi
sluei se biljekama ili natuknicama; Tema: Pismo. Obrazovna postignua:upoznati
obiljeja osobnoga i otvorenoga pisma, napisati otvoreno pismo potujui uljudbena pravila i
formu pisma, razlikovati stilska obiljeja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na slubeni
dopis; Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: Pristup temi u knjievnome djelu: humor,
ironija i satira. Obrazovna postignua: uoiti odnos pripovjedaa, pjesnika i dramskoga
pisca prema temi; Tema: Putopis. Obrazovna postignua: uoiti obiljeja putopisa; Tema:
Novela. Obrazovna postignua: uoavati odnose meu likovima u noveli; Tema:
Knjievnost umjetnost rijei. Obrazovna postignua: uoavati kako se ista tema ostvaruje
u razliitim knjievnim rodovima i vrstama; Tema: Knjievna batina. Obrazovna
postignua: opisati ulogu Marka Marulia u hrvatskoj knjievnosti i imenovati jednoga
knjievnika starije hrvatske knjievnosti svoga zaviaja; Nastavno podruje: Medijska
kultura. Tema: U potrazi za knjigom. Obrazovna postignua: pronai podatke o
odreenome naslovu katalokim ili raunalnim pretraivanjem.
Likovna kultura
kojemu ivi. Uenjem likovnog jezika kao jednim od oblika komunikacije i odgojem
temeljenim na razvijanju pozitivnih emocija i iskustava uenici e formirati obrasce ponaanja
i miljenja koji e utjecati na njihove budue odluke. Odgojna vrijednost stvaralatva uenika
odrazit e se na formiranje i stjecanje novog znanja, vjetina i stajalita. Uenici e sadrajne
pojmove strukturnom korelacijom postupno otkrivati i uz to razvijati individualne naine
izraavanja. Prevladavanjem konvencionalnih i stereotipnih ponaanja, a poticanjem i
ovladavanjem pozitivnih, otvorenih i suradnikih, uenici e birati, mijenjati sebe i okolinu na
temelju vlastitog iskustva. Uz razvoj likovne kreativnosti jaat e samopouzdanje u uenika
(uz mogunost izbora, vrednovanja i samovrednovanja, izrada vlastite likovne mape, javna
izlobena djelatnost, sudjelovanje u kulturnim dogaajima u koli i javnim prostorima muzeja
i galerija, otkrivanjem povijesno i drutveno-znaajnih ostvarenja likovnih umjetnika,
razvijanjem likovnoga govora, vlastitom likovnom kreacijom i intervencijama u prostoru itd.)
s ciljem poticanja i oekivanih postignua uenika kao ravnopravnih i aktivnih graana
svijeta. Nastavno podruje: Prostorno oblikovanje/3D. Tema 8. Ritam i simetrija likova.
Kljuni pojmovi: alternacija, repeticija, ornament, simetrija, ritam ploha. Obrazovna
postignua: uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati u ornament alternaciji, repeticiji i simetriji
likova (u kontekstu izrade mape osobnog razvoja); Izborne teme; Nastavno podruje, Plono
oblikovanje/2D; Tema 3. Boja Oblik i boja. Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, funkcija,
asocijativnost, primijenjena umjetnost. Obrazovna postignua:uoiti, vrednovati i spoznati
znaenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla, sjena i kontrasta te vremena i pokreta u
stvaranju filma (u kontekstu izvanuionikih aktivnosti, nadopune pojedine tematske
aktivnosti ili samostalno). Nastavno podruje;Prostorno oblikovanje/3D; Tema 1.
Oblikovanje prostornih povrina. Kljuni pojmovi: umjetnika instalacija, urbanizam,
nacionalna batina, performans. Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrednovati i spoznati
mogunosti oblikovanja prostornih povrina i umjetnikih instalacija iz primjera urbanizma,
graditeljstva, nacionalne batine, performansa (u kontekstu izvanuionikih aktivnosti,
nadopuna pojedine tematske aktivnosti ili samostalno te vanost prava na zdravi okoli i
odrivi razvoj zajednice). Zadae: Sposobnosti; uspostavljanje korelacijskih veza nastave
likovne kulture sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Stajalita; zainteresiranost i skrb za
kulturnu i prirodnu batinu.
Glazbena kultura
Uvod; glazba je.idealno podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja
pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati snaan doprinos rastuoj potrebi
poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu kolskom djecom.
Strani jezici
Engleski jezik
Cjeline i teme (peta godina uenja): Tema 1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu
problemi mladih, razgovaranje o neprihvatljivom ponaanju mladih, odabir zanimanja i
traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika: Tema 2. Mladi i njihovi interesi
provoenje slobodnog vremena (mediji, glazba.): Tema 3. Putovanje planiranje
putovanja, snalaenje u stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju.Hrvatska kao turistiko
odredite: Tema 4. Svijet oko nas razgovaranje o problemima u svijetu: glad, siromatvo,
rat, ekoloki problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, Internet, mobitel: Tema
6. Blagdani (osma godina uenja); Tema 1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu
problemi mladih, razgovaranje o neprihvatljivom ponaanju mladih, odabir zanimanja i
traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika; Tema 2. Mladi i njihovi interesi
provoenje slobodnog vremena (mediji, glazba.); Tema 3. Putovanje planiranje
putovanja, snalaenje u stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju.Hrvatska kao turistiko
odredite: Tema 4. Svijet oko nas razgovaranje o problemima u svijetu: glad, siromatvo,
rat, ekoloki problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, Internet, mobitel; Tema
6. Blagdani, Odgojno-obrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Njemaki jezik
Cjeline i teme (osma godina uenja): Tema 1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:
odnosi meu naratajima, problemi mladih, pripadnost skupini i izdvojenost; Tema 2.
Europsko okruenje, multikulturalnost i vanost uenja stranih jezika: slinosti i povezanosti
kultura, predrasude i stereotipi, EU, uloga viejezinosti kod nas i u Europi; jezini portfolio,
poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti: Tema 3. Kultura i supkultura mladih: Tema 4.
Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava prehrana: Tema 5. Problemi drutva, oblici
prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja, civilno drutvo i nevladine udruge, briga i pomo
potrebitima. Tema 6. Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja, kolovanje: Tema 8.
Slobodno vrijeme i praznici; Tema 9. Blagdani (Peta godina uenja) iste teme kao i 8. godina
uenja.
Odgojno-obrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija
Uenik:
opisuje obiljeja vlastite kulture i kulture jezika koji ui
opisuje u emu se sastoji interkulturni dijalog i zato je vaan, opisuje i dokumentira
primjere uspjene suradnje
pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, prihvaanju, suradnji i solidarnosti na
prepoznaje i suzbija meukulturalne predrasude
istrauje velikane znanosti i umjetnosti i njihov doprinos
uinkovito planira, organizira i provodi drutvene aktivnosti, projektno planiranje,
primjenjuje podjelu rada/zaduenja, pravedno vrednuje doprinos, hvali uspjeh, ui iz
neuspjeha i sl.
i zanimanja
demonstrira vjetinu otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje
manipulacija;
prepoznaje rizine situacije po vlastitu sigurnost (droga, alkohol)
Francuski jezik
Cjeline i teme za 8. razred (francuski kao 1. strani jezik): 1. Francuska i Europska unija,
Vijee Europe, Deklaracija o pravima ovjeka i djeteta, europska himna; 2. kolski sustav u
Hrvatskoj i Francuskoj, multikulturalnost; 3. Problemi ovjeanstva, ekoloki problemi; 4.
Televizija, televizijski kanali, emisije, programi; 6. Klimatske promjene; 7. ivot u
suvremenom drutvu, bavljenje drutveno-korisnim radom; 8. Blagdani, svetkovine i puki
obiaji Francuske.
Jezine funkcije (pisanje ivotopisa, uporaba informatike tehnologije, opisivanje
tradicionalnih i folklornih obiaja u Francuskoj i usporedba s obiajima u Hrvatskoj,
izraavanje osobnog stajalita prema neemu, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja,
predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga) Kultura i civilizacija (ustanove i simboli EU-
a, interkulturalnost) Strategije uenja i sluenja znanjem.
Cjeline i teme za 8. razred (francuski kao 2. strani jezik): 2. Slavni ljudi, povijesne
linosti; 5. Europa juer i danas, Europska unija, Vijee Europe, Deklaracija o pravima
ovjeka i djeteta, Deklaracija o principima snoljivosti, multikulturalnost, viejezinost,
europska himna; 7. Stop nasilju solidarnost na djelu, rasna i vjerska snoljivost, ksenofobija;
8. Problemi ovjeanstva, glad, siromatvo; 9. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,
profesionalna orijentacija, izbor srednje kole; 10. Blagdani, dravni praznici
Jezine funkcije (izricanje namjere, potrebe, zabrane i pogodbe, izraavanje slaganja i
neslaganja, suosjeanja, kritike, samokritike, izraavanje stajalita) Kultura i
civilizacija (slinosti i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava frankofonog
podruja, prepoznavanje stereotipa i predrasuda) Strategije uenja i sluenja znanjem.
Talijanski jezik
(Peta godina uenja)
Tema: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi mladih, razgovaranje o
neprihvatljivom ponaanju mladih, opis osobe, ponaanje i izgled, Tema: Odabir zanimanja i
traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika, Tema: Tisak za mlade: Pisma urednitvu,
odnosi s roditeljima i vrnjacima, problemi mladih, izgled, simpatije. Pravila drutvenoga
ponaanja, Tema: Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi stanovnici, razliite zemlje,
nacionalnosti, jezici, zastave, zajedniki problemi, Tema: Ekologija i zdrav ivot; ouvanje
Zemlje od oneienja, ekoloko osvjeivanje i svjesno djelovanje na ouvanju okolia u
gradu i u prirodi. Tema: Svakodnevni ivot tipine talijanske obitelji: ponaanje lanova
obitelji, odnosi meu lanovima obitelji, Tema: Prometna sredstava, pravila ponaanja u
prometu, Tema: Sudjelovanje u natjecanju: iznoenje vlastitoga stajalita i miljenja; odnos
meu vrnjacima, Tema: Uloga televizije u svakodnevnom ivotu: kritika, prednosti i
nedostaci odnos prema pojedinih emisija, Tema: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu
Tema: Moda i odijevanje: kupovanje odjee i obue; vanjski izgled, razliitosti u imovinskom
statusu mladoga narataja, statusni simboli, Tema: Blagdani, obiaji, tradicija.
(Osma godina uenja)
Tema: Pisanje ivotopisa, Tema: Raunalo i Internet: prednosti i nedostaci, Tema: Ekoloki
aspekti ivota zatita ivotinja, borba za opstanak rijetkih vrsta, Poznate povijesne linosti:
njihove znaajke i zanimanja, Usporedba kolskog sustava u Italiji i Hrvatskoj. Odgojno-
obrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija
knjievnosti,
povijesti,
knjievnost: usvojiti znanje o glavnim predstavnicima rimske knjievnosti te o osnovnim
znaajkama hrvatskog latinizma,
povijest: usvojiti znanje o osnovnim dogaajima i razdobljima rimske povijesti; povezati ih
s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom,
kultura i civilizacija: usvojiti znanje o glavnim znaajkama rimske kulture, mitologije i o
najvanijim obiajima starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijsko-mitoloke sadraje
treba povezivati s vanijim sadrajima iz grke kulture i civilizacije.
plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa, posebice nakon svake tematske
cjeline. Terenska i projektna nastava
Klasini jezici, grki
Prevoenjem grkog teksta uenici usvajaju razliite spoznaje o grkoj civilizaciji. U dvije
godine uenja grkog jezika uenici moraju upamtiti sljedee sadraje iz podruja:
knjievnosti,
povijesti,
i temama, nego ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom dvije
godine uenja grkog jezika mora usvojiti:
knjievnost: uenici usvajaju znanje o glavnim predstavnicima grke knjievnosti,
povijest: uenici usvajaju znanje o osnovnim dogaajima i razdobljima grke povijesti.
Povezivati ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom.
kultura i civilizacija: uenici usvajaju znanje o glavnim znaajkama grke kulture,
mitologije i bitnim obiljejima i obiajima starih Grka.
Zadae nastave grkog jezika:
daje ueniku uvid u grku kulturu i njezin doprinos oblikovanju Europe i to na zaokruenom
i vremenski udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku tekstova,
uz pomo tekstova ueniku se prezentira kako se pojedina kultura iskazuje u
samoprikazivanju, kako se oblikuje diferencirajui se integracijom s jednom stranom
kulturom rimskom, kako stvara i razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje prenosi
bitne vlastite elemente,
dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom,
potie prihvaanje humanistikih vrijednosti,
budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliitih civilizacija i
potovanje prema vlastitim korijenima,
razvija sposobnost kritike prosudbe.
plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa posebice nakon svake tematske
cjeline. Terenska i projektna nastava.
Matematika
Obrazovna postignua; primjenjivati steeno znanje u zadacima iz ivotnih situacija (na
primjer, izrada obiteljskog prorauna, proraun uenike zadruge, izleta i sl.)
Koritenje metoda grupnog rada; organiziranje pomoi slabijim uenicima i sl.
Biologija
Teme: Prevencija rizinih ponaanja i uporabe sredstava ovisnosti; Odgovornost prema
vlastitom zdravlju; Humani odnosi meu spolovima; Napomena: Koritenje metode grupnog
rada, projektnog, istraivakog rada.
Kemija
Zadae: razvijanje ekoloke svijesti i odgovornost prema radnom i ivotnom okruenju,
osposobljavanje za samostalno rjeavanje problema pri svakodnevnoj uporabi predmeta iroke
namjene, npr. pravilan izbor prehrambenih namirnica, osjetljivost prema racionalnoj uporabi
materijala (npr. plastika), osposobljavanje za samostalnu izradu predmeta od prirodnih
materijala (npr. odjevnih ili graevnih od prirodnih materijala pamune tkanine, drveni
predmeti), osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike timskoga rada i suradnikoga
uenja), usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje uputa za rad drugima. Napomena:
Metoda uenikih miniprojekata. Ueniki miniprojekti omoguuju razvoj nekih pozitivnih
navika kao to su priopivanje, suradnja, prihvaanje sugovornika, kultura dijaloga i drugo.
Izborne teme; Tema 2. Kemija hrane; Tema 5. Gospodarenje otpadom; Tema 6. Proizvodnja
hrane (interdisciplinarno s biologijom).
Fizika
Zadae: uenike treba motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima uvoditi
u znanstveni nain razmiljanja i odgajati za ispravan odnos prema prirodi i ovjekovoj
okolini, ... osposobiti za samostalno rjeavanje problema, ali i za konstruktivnu suradnju pri
timskome radu, uenik e razvijati kritika stajalita prema odgovornoj uporabi
informacijsko-komunikacijske tehnologije i podii razinu svijesti za pitanja zatite podataka,
privatnosti i autorskih prava.
Povijest
Tema 1. Versajski poredak: kljuni pojmovi; mirovni ugovori, Liga naroda. Obrazovna
postignua: analizirati izvore (mirovni ugovori s poraenim dravama i posebno Wilsonovih
14 toaka), uoiti i odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose
meu velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemaka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im
godinama; uoiti i obrazloiti uzrono-posljedinu vezu izmeu versajskog poretka i novoga
svjetskog sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda. Tema 2.
Demokratski procesi izmeu dvaju ratova. Kljuni pojmovi: izolacionizam, sufraetkinje,
burza, inflacija, Velika gospodarska kriza. Obrazovna postignua: navesti primjere europske
demokracije, uoiti i obrazloiti uzroke i posljedice velike gospodarske krize; opisati
drutvene promjene izmeu dvaju ratova; ope pravo glasa za mukarce, promjena u poloaju
ena i zahtjevi za pravo glasa, poboljanje poloaja radnika...), Tema 3. Totalitarni reimi
izmeu dvaju ratova. Kljuni pojmovi: boljevizam, komunizam, faizam, militarizam,
rasizam, nacizam, antisemitizam, totalitarizam. Obrazovna postignua: opisati uspon faista,
nacista i komunista do vlasti te na temelju povijesnih izvora obrazloiti kako totalitarni reimi
utjeu na ivot graana (stradanja po politikoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj ili
vjerskoj osnovi); usporediti glavne znaajke pojedinih totalitarnih reima (naglasiti stradanje
ljudi u svim trima totalitarnim reimima); usporediti i vrednovati kulturu, umjetnost i sport u
slubi totalitarnih reima sa ivotom u demokraciji. Tema 4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji.
Kljuni pojmovi: unitarizam, estosijeanjska diktatura, komunistiki pokret, ustaki pokret.
Obrazovna postignua: usporediti obiljeja razdoblja parlamentarizma i razdoblja diktature i
strahovlade; osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti vanost
ouvanja nacionalnog identiteta; obrazloiti nastanak komunistikog i ustakog pokreta Tema
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljea u svijetu i u Hrvatskoj. Obrazovna
postignua: opisati najvanije drutvene i kulturne promjene u meuratnom razdoblju;
imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i njihov rad. Tema 6. Drugi
svjetski rat. Kljuni pojmovi: holokaust, genocid, koncentracijski sabirni logori, antifaistika
koalicija, totalni rat, rtve i masovna pogubljenja na podruju Hrvatske. Obrazovna
postignua: procijeniti saveznike konferencije i politike dogovore te utjecaj totalnog rata na
civilno stanovnitvo: posebice stradanje ljudi iz ideolokih, politikih, vjerskih, rasnih i
nacionalnih razloga i svakodnevicu u ratu; obrazloiti i navesti primjere holokausta;
procijeniti ustaki reim i osuditi politiku terora nad graanima (posebno Srbima, idovima i
Romima), rasne zakone i koncentracijske logore Jasenovac; procijeniti ulogu ZAVNOH-a i
njegove odluke; obrazloiti i osuditi masovna pogubljenja civilnog stanovnitva na kraju
Drugoga svjetskog rata. Tema 7. Svijet u doba Hladnog rata. Kljuni pojmovi: ratni zloini,
potroako drutvo, perestrojka, glasnost. Obrazovna postignua: opisati nastanak i ulogu
UN-a nakon rata i u dananjem svijetu (usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrednovati
Opu deklaraciju o pravima ovjeka i ostalih dokumenata te tako isticati vanost
demokratskih vrednota kao temelj potovanja ljudskih prava, klasne (staleke), spolne, vjerske
i nacionalne ravnopravnosti; promjene u obitelji, poloaju ena i mladih. Tema 9. Hrvatska u
drugoj Jugoslaviji. Kljuni pojmovi: nacionalizacija, kolektivizacija, jednopartijski sustav.
Obrazovna postignua: opisati obiljeja komunistikog reima u Jugoslaviji; razlikovati
proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistikog ustrojstva;
opisati promjene u gospodarstvu i drutvu u Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na
svakodnevni ivot. Tema 10. Postanak i razvoj samostalne Hrvatske. Kljuni
pojmovi: Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), velikosrpska politika,
viestranaki izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, meunarodno priznanje,
mirna re/integracija. Obrazovna postignua: opisati viestranaje i prve poslijeratne
viestranake izvore u Hrvatskoj, opisati stradanja iz Domovinskoga rata: Vukovara,
Dubrovnika i drugih gradova; opisati meunarodno priznanje Republike Hrvatske; opisati
posljedice rata na prostoru Hrvatske. Ljudske rtve i materijalna razaranja, ratni zloin,
etniko ienje i raseljavanje stanovnitva. Tema 11. Hrvatska i svijet na pragu treeg
tisuljea. Kljuni pojmovi: ljudska prava, genetika, kloniranje, raunala, kibernetika,
proirenje EU-a. Obrazovna postignua: opisati promjene u gospodarstvu i drutvu na
primjerima globalizacije, demografske eksplozije u 20. stoljeu, socijalnih razlika, poloaja
ena i mlade generacije; na primjerima obrazloiti probleme suvremenoga svijeta (ratovi,
glad, bolesti, kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za ouvanjem ovjekova
okolia i pronalaenjem novih izvora energije; obrazloiti znaaj potovanja ljudskih prava u
dananjem svijetu (posebno prava djece), kao i poloaj nacionalnih manjina. Opisati politike
odnose u suvremenom svijetu. Izborne teme: Tema 1. Hrvatski kulturni identitet.
Geografija
Tema 3. Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna zemlja. Kljuni pojam: dravnost
Obrazovna postignua: obrazloiti i pokazati na geografskoj karti zato je Hrvatska
srednjoeuropska i sredozemna drava te utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati
pojmove dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje; Tema 7. Klima, biljni pokrov i
ekoloki problemi Hrvatske. Obrazovna postignua: opisati utjecaj klime na ivot ovjeka;
navesti primjere utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo; obrazloiti problem kiselih
kia i navesti primjer. Tema 8. Rijeke i jezera Hrvatske. Obrazovna postignua: oitati i
usporediti grafikone vodostaja rijeka i navesti primjere zatite od poplava; opisati vanost
voda za gospodarstvo i vodoopskrbu zaviaja. Tema 9. Stanovnitvo broj i razmjetaj.
Obrazovna postignua: opisati na tematskim kartama i grafikonima povijesni pregled
naseljenosti te uzroke i posljedice kretanja broja stanovnika, obrazloiti razlog promjena
kretanja apsolutnoga broja stanovnitva Hrvatske; Tema 10. Strukture stanovnitva i
gospodarstva. Kljuni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i gospodarska struktura
stanovnitva. Obrazovna postignua: obrazloiti analizom grafikona, bioloku, nacionalnu,
vjersku i jezinu strukturu stanovnitva Hrvatske; obrazloiti analizom dobno-spolne piramide
uzroke i posljedice poveanja udjela starog stanovnitva analizirajui velike dobne skupine u
vremenu i prostoru; navesti da je Hrvatska drava Hrvata i nacionalnih manjina; opisati uz
pomo grafikona promjene udjela u zaposlenosti po sektorima djelatnosti; Tema 11. Prirodno
i prostorno kretanje stanovnitva. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke i posljedice
prostornoga kretanja stanovnitva kroz povijest; usporediti i opisati migracije u
naselju/upaniji s migracijama u RH i nabrojiti posljedice; Tema 12. Hrvatska EU i svijet.
Kljuni pojmovi: ministarstvo, europski graanin. Obrazovna postignua: obrazloiti vanost
ukljuenosti Hrvatske u meunarodne, politike, gospodarske, financijske, kulturne, sportske i
druge organizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; na Internetu znati pronai mrene
stranice Ministarstva vanjskih poslova te tijela Europske unije. Obrazloiti pojam europski
graanin. Tema 13. Geografska raznolikost Hrvatske. Kljuni pojmovi: upravno-politika i
funkcionalna podjela. Obrazovna postignua: obrazloiti upravno-politiku podjelu Hrvatske;
Tema 14. Jadransko more. Obrazovna postignua: navesti primjere vanosti mora za ivot te
oneienja i zatite Jadranskog mora (na primjerima iz zaviaja ili tiska ili s Interneta); Tema
15. Gospodarstvo primorske Hrvatske. Obrazovna postignua: odrediti to je marikultura te
razlikovati prednosti od nedostataka; Tema 16. Prirodna i kulturna batina Primorske
Hrvatske. Obrazovna postignua: opisati tradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida i
folklornu batinu. Tema 17. Turizam primorske Hrvatske. Obrazovna postignua: obrazloiti
komplementarnost turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivne i
negativne posljedice turizma; Tema 18. Naselja primorske Hrvatske. Obrazovna postignua:
opisati utjecaj turizma na promjenu funkcija i izgleda seoskih naselja; Tema 19. Prirodna i
kulturna batina gorske Hrvatske. Obrazovna postignua: uz fotografije opisati geografske
razloge odabira zatite pojedinih krkih fenomena i umskih podruja, opisati tradicijsko
graditeljstvo i folklornu batinu; Tema 20. Gospodarstvo i naselja gorske Hrvatske.
Obrazovna postignua: navesti preduvjete razvoja gospodarstva; obrazloiti znaenje ouvane
prirode u funkciji razvoja turizma i proizvodnji ekoloki prihvatljive hrane; Tema 21.
Gospodarstvo nizinske Hrvatske. Obrazovna postignua: imenovati i na geografskoj karti
pokazati vea nalazita nafte i zemnog plina te rafinerije; opisati ulogu JANAF-a; obrazloiti
energetsku vanost Drave; Tema 22. Poljoprivreda i umarstvo nizinske Hrvatske. Obrazovna
postignua: opisati specifinosti poljoprivrede pojedinih regija; odrediti gospodarsku vanost
hrasta lunjaka za drvnu industriju i izvoz; Tema 23. Prirodna i kulturna batina nizinske
Hrvatske. Obrazovna postignua: opisati vanost zatite movarnih stanita; prepoznati
tipine oblike seoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturne spomenike; obrazloiti
utjecaj prirodne osnove na izgled narodnih nonji; Tema 25. Zaviaj. Obrazovna postignua:
opisati specifinosti naseljenosti i gospodarstva u zaviaju; usporediti prirodnu i kulturnu
batinu zaviaja s upanijom ili ostalim dijelovima RH; navesti primjere ugroenosti i zatite
okolia. Izborne teme: 2. Stanovnitvo zaviaja; 5. Turizam zaviaja.
Tehnika kultura
Uvod: 1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikog nazivlja, poticanje i vjebanje
priopajnih sposobnosti pri ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te uvoenje
natjecateljskoga komunikativnog ponaanja; 2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini,
poticanje snoljivosti i meusobnoga potovanja pri izradi rada, razvijanje pojedinanih
sposobnosti i odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u meusobnom razgovoru
uenika pri zajednikom radu na zadatku; 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj
strategije za rjeenje problema, primjena i provjera prirodno-znanstvenih spoznaja u
rjeavanju neposredne zadae, primjena suvremenih tehnolokih znanja; 4. Stvaralatvo i
istraivanje: poticanje stvaralatva i sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem
osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje problema, razvoj mogunosti predoivanja pri
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i projektiranjem objekata. 5. Zdravlje i
kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti pri uporabi alata i obradi materijala te razvoj
fine motorike; 6. Odrivi razvoj; 7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu ostvariti
samo tehniki obrazovani i osposobljeni graani; 8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih
vjebi uenici spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moe postii zadovoljavajui
ishod. Navedena postignua nastavnog predmeta sukladna su usvojenim ciljevima razvoja
obrazovanja EU-a u 21. stoljeu, izraenima u sintagmama: obrazovanje za zaposlenje,
samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue drutvo. Zadae: prepoznati mogua
zanimanja u tehniko-tehnolokoj djelatnosti razliitih podruja; omoguiti uenicima s
posebnim obrazovnim potrebama sudjelovanje u radnim vjebama i postizanje uspjeha u
odabranim tehniko-tehnolokim sadrajima obrazovanja i rada. Napomena: Izvannastavne
tehnike djelatnosti obuhvaaju sustavno okupljanje uenika u tehnikim sekcijama i
klubovima mladih tehniara. U pravilu se odravaju u prostorima kole po provjerenim
programima i u suradnji s udrugama tehnike kulture; Tema 12. Ureivanje prezentacije;
Tema 13. Povezivanje na Internet; Tema 14. Obrazovni sadraji na webu. Obrazovna
postignua: Nauiti osnove samostalnoga uenja s pomou sadraja na Internetu;
upotrebljavati obrazovne portale i jednostavne sustave za uenje; razvijati kritika
stajalita prema odgovornoj uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije, aktivnim
sudjelovanjem promicati kulturu suradnje i komunikacije na Internetu, podii razinu svijesti
za pitanja koja se odnose na djeju sigurnost online u sinergiji s politikama Europske unije,
kao i zatitu osobnih podataka, privatnosti i autorskih prava. Uenik e razvijati kritika
stajalita prema odgovornoj uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije i podii razinu
svijesti za pitanja zatite podataka, privatnosti i autorskih prava.
Informatika
rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota; Tema 15. Timska izrada web-
stranica razreda. Obrazovna postignua: suraivati u skupini; Tema 16. Tehnike objavljivanja.
Obrazovno postignue: znati objaviti svoje vlastite web-stranice; Tema 18. Objavljivanje
web-mjesta. Obrazovno postignue: objaviti svoj web-
-uradak; Tema 19. Kritiki odnos prema Internetu. Kljuni pojmovi: izbor kvalitetnih
sadraja, popularizacija domaih sadraja. Obrazovna postignua: ocjenjivati sadraje
prikupljene s Interneta. Tema 20. Sudjelovanje u internetskim projektima. Kljuni pojmovi:
volonterski projekti, sponzorirani projekti, komercijalni projekti. Obrazovna postignua:
prijaviti se i sudjelovati aktivno u internetskom projektu; Tema 21. kolski internetski
projekti. Kljuni pojmovi: upoznavanje uenika s projektima u koli, izbor eljenog projekta.
Obrazovna postignua: potaknuti stvaralako predlaganje i kritiku.
Ope zadae: Promicanje opih ljudskih vrijednosti; Omoguavanje osobne afirmacije
uenika; Osposobljavanje za timski, skupni rad, Posebne zadae. Odgojna: uenici bi trebali
uspostaviti pravila odnos izmeu slobode i odgovornosti te biti sposobni izraavati
samopotovanje i potovanje prema drugima u ovom razdoblju osobito treba obratiti
pozornost na dolino ponaanje na satu i u koli, poticati na pomaganje drugim uenicima u
razredu i koli te utjecati na kontrolu agresivnosti. Treba i nadalje poticati lijepo ponaanje i
upuivati na njegovu vanost u ivotu, promicati uljuene navijake navike te potovati rasne
i nacionalne razlike. Poistovjeivanje s nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanja
vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti domovini takoer je vrlo vano u ovom
razvojnom razdoblju.
Vjeronauk
I. Cjelina Upoznajmo i izgraujmo svoj ivot.
Tema 1. Radost odrastanja.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti vanost skladnog dozrijevanja u tjelesnom,
emocionalnom, intelektualnom, drutvenom i duhovnom pogledu, imenovati i dublje shvatiti
mladenake krize kao normalan put odrastanja, prihvatiti sebe i druge ljude, spoznati vanost
usklaivanja vlastitih osjeaja s razumom.
Tema 2. Prijateljstvo i ljubav.
Odgojno-obrazovna postignua: zauzimati se za razvoj zajednitva, prijateljstva i ljubavi.
II. Cjelina ovjekovo traganje za ivim Bogom.
Tema 2. Ateizam i vjerska ravnodunost.
Odgojno-obrazovna postignua: usvajati stajalite tolerancije prema onima koji ne vjeruju.
III. Cjelina Katolika crkva i kranstvo u Hrvata.
Tema 1. Korijeni kranstva na hrvatskome prostoru.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i objasniti veliinu i vrijednost kulturno-povijesnih
spomenika iz ranokranskog vremena.
Tema 2. Pokrtenje Hrvata i ulazak u zajednicu kranskih naroda.
Odgojno-obrazovna postignua: jasno izraziti stajalite potovanja prema najstarijim
spomenicima vjere i kulture hrvatskog naroda, ispravno vrednovati ulogu kranske vjere koja
je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju samostalnosti hrvatske drave, povezati poetke
pismenosti u Hrvata s Crkvom, imenovati naine kako trebamo uvati i promicati hrvatsku
kulturnu batinu.
Tema 3. Drutveni i vjerski ivot Hrvata u srednjem vijeku.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne hrvatske
biskupije kao sredita crkvenoga, drutvenoga i kulturnoga ivota.
Tema 4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog kolstva, kulture, znanosti.
Odgojno-obrazovna postignua: ispravno vrednovati doprinos Crkve u razvoju kolstva,
kulture, znanosti, navesti naine kako mi moemo aktivno sudjelovati u razvoju i napretku
naeg drutva danas.
Tema 5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraa.
Kljuni pojmovi: Ivan Merc, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme
bezbonih totalitaristikih sustava (nacizam, komunizam); uoiti vanost i potrebu njegovanja
tolerancije, dijaloga i meusobnog potovanja, jasno izrei to moemo nauiti i primijeniti u
vlastitom ivotu od velikih hrvatskih svetaca i muenika, uoiti potrebu te navesti naine kako
se treba boriti protiv svakog oblika jednoumlja.
Tema 6. Katolika crkva u Hrvata danas.
Odgojno-obrazovna postignua: jasno iznijeti tvrdnje o potrebi i vanosti djelatne uloge i
poslanja u drutvu i Crkvi.
IV. Cjelina Biti kranin u Crkvi i drutvu.
Tema 1. Izbor ivotnoga poziva.
Kljuni pojmovi: ivotno zvanje ili zanimanje, ivotni poziv, vanost osobnog izbora,
sluanje savjeta. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je ivotno zvanje ili
zanimanje, a to ivotni poziv; jasno iznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kao
kriterije pri izboru ivotnog poziva; uoiti vanost traenja i prihvaanja savjeta pri izboru
ivotnoga zvanja; uoiti i obrazloiti odgovornost u izboru ivotnoga zvanja.
Tema 2. Rad i slobodno vrijeme
Kljuni pojmovi: ovjek je bie rada, potreba za radom, pravo na rad, dostojanstvo rada,
slobodno vrijeme.
Odgojno-obrazovna postignua: Objasniti znaaj i vrijednost rada za ljudski ivot; navesti
posljedice koje proizlaze iz razliitih odnosa prema radu; obrazloiti potrebu za radom i pravo
svakog ovjeka na rad.
Tema 3. Suodgovornost za pravedan ivot u drutvu.
Kljuni pojmovi: ljudska prava, drutvena pravda, oblici drutvene nepravde.
Odgojno-obrazovna postignua: ispravno povezati ravnopravnost i dostojanstvo ovjeka s
temeljnim ljudskim pravima; navesti razliite oblike suodgovornog angamana za pravedan i
miran suivot u uoj i iroj ivotnoj sredini; Prepoznati i opisati razliite oblike drutvene
nepravde i uoiti njezine korijene; imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za sudjelovanje u
razliitim oblicima angamana za pravedan i miran suivot u drutvu.
SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD I. DO IV.
RAZREDA SREDNJE KOLE
I. Cilj i zadae integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti od I.
do IV. razreda srednje kole.
i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana (l.1. st. 2) te da su
socijalna pravda, potovanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
Kroz Graanski odgoj i obrazovanje uenici se pripremaju za oivotvorenje navedenih
ustavnih odredbi. Sustavno ue o tome to je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i
odgovornosti graana u demokraciji, na koji ih nain i pod kojim uvjetima mogu koristiti.
Kroz takvo uenje potrebno je osposobiti uenika za aktivnog i odgovornog graanina koji
sudjeluje u razvoju demokratske graanske kulture ili etosa svoje kole, mjesta, drave,
Europe i svijeta, odnosno, za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u
kojoj su graani politiki subjekti, a to znai nositelji vlasti.
Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje suverenosti odvojiti od sebe, tj. staviti u ruke
zastupnika, od kojih onda s pravom oekuju zatitu svojih interesa i doprinoenje
zajednikom dobru. Kako bi se ta oekivanja i ostvarila, svi ustavi demokratskih zemalja, pa
tako i Hrvatske, sadre odredbe o ogranienju vlasti. Da bi se osiguralo potovanje naela
ogranienja vlasti i pravne drave, neophodno je zauzeto i aktivno sudjelovanje graana koji
imaju inkulturirana graanska znanja, vjetine i vrijednosti.
Time graani potvruju temelje demokratskog poretka slobodu i ravnopravnost pojedinca,
bez obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima. kola je duna uenike
pouiti da opstanak demokracije ovisi o znalakom i aktivnom sudjelovanju graana u
odluivanju na svim razinama. No da bi sudjelovanje bilo i uinkovito, graani trebaju
usvojiti odgovarajua znanja, vjetine i stavove za koritenje intelektualnih alata kojima se
unaprjeuju demokratske procedure, kao to su procjena valjanosti naela, pravila i zakona te
uinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.
Kako bi se kod uenika potakla spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne,
znanja o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i nainima djelovanja u zajednici; o
motivaciju za primjenom steenih znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu. U skladu s
tim, nastavni plan i program Graanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Graanski
odgoj i obrazovanje) odreuje oekivana postignua uenika i sugerira naine na koje se do
njih dolazi u koli, bez obzira provodi li se graanski odgoj i obrazovanje meupredmetno ili
kao poseban predmet. On time predstavlja konceptualni, didaktiki i metodiki okvir za
razvoj graanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj koli. No za puni razvoj graanske
kompetencije kljuna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi kola postala
mjesto pouavanja, uenja i ivljenja demokracije.
procesa,
odvojenih sadraja,
osobe uenika,
daljnji razvoj
talentiran umjesto ograniavanja razvoja prema onome u emu je nemoan
uenicima, kao i izmeu uenika i uitelja/nastavnika, uitelja i roditelja. Vano je da
uitelj/nastavnik u sklopu interaktivnog uenja i praktinih aktivnosti i u suradnji s roditeljima
otkrije u emu je uenik dobar, kako bi uz pomo uitelja, roditelja i drugih uenika ostao ili
postao uspjean uenik.
projekata i sl.).
provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju doprinijelo punom razvoju graanske
kompetencije uenika. Pri tom se polazi od injenice da su svi predmeti izravno povezani
djetetu, u svakome od njih se trai razvoj odreenih vjetina i stavova, odnosno vrijednosti
koje vie ili manje pridonose ostvarivanju Graanskog odgoja i obrazovanja, primjerice:
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika mogue je kroz
sadraje i aktivnosti kao to su: demokratsko donoenje razrednih pravila i njihovo
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Povijesti i Geografijom ostvaruje
se kroz teme kao to su: razliita drutvena ureenja i oblici vladavine, u sklopu kojih se
raspravlja o poloaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi institucija vlasti u
zatiti prava pojedinca; meuljudski odnosi, pri emu se osobito raspravlja o ravnopravnosti/
neravnopravnosti izmeu mukarca i ene, meu rasama ili meu razliitim nacionalnim,
etnikim, religijskim i jezinim grupama kroz povijest ili u razliitim drutvima danas; ratovi
i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na pravo na mir i humanitarnu pomo, prava
izbjeglica, odrivi razvoj, racionalno gospodarenje resursima, geografska raznolikost.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskog jezika utemeljena je na
opem cilju i zadaama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na identitet
i prava na izraavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na hrvatski
jezik, izbor knjievnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija povezna je s
ciljem nastave Hrvatskoga jezika: razvoj jezino-komunikacijskih sposobnosti pri govorenoj i
pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih sposobnosti,
itateljskih interesa i kulture, stvaranja zanimanja za sadrajima medijske kulture i
upoznavanje i potovanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
i drugih kultura.
ui, njezinoj demokratskoj kulturi, odnosu veinske i manjinskih kultura, sadrajima kojima
se promie graanstvo u sustavu odgoja i obrazovanja pojedine zemlje.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s Likovnom, Glazbenom i Tjelesnom
kulturom/umjetnosti mogua je u nizu sadraja u kojima se kultura i stvaralatvo povezuju sa
slobodom sudjelovanja u kulturnom ivotu i uivanja u umjetnosti te umjetnikog
izraavanja, kao i u raspravama o doprinosu razliitih kultura svjetskoj kulturnoj batini, o
slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj kulturi
pozornost se moe usmjeriti na pravedno sportsko ponaanje i raspraviti o koritenju sporta u
prevenciji nasilja.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s Vjeronaukom je viestruka. Obuhvaa
pitanja, kao to su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u demokraciji i nedemokratskim
reimima, meureligijski i ekumenski dijalog, odnos izmeu religioznih, agnostika i ateista.
Povezivanje Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Biologije, Kemije i Fizike
takoer se moe ostvarivati kroz razliite teme koje su povezane sa zatitom prava pojedinca i
trae aktivni angaman graana u suvremenom svijetu, kao to su odrivi razvoj, bioloka
raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraivanja ljudskog genoma.
Moda nazivi tema u Biologiji i Kemiji ne ukazuju na mogunost korelacija, ali se u
postignuima mogu uoiti mogunosti za korelacije s Graanskim odgojem i obrazovanjem
(npr.: pravila, zakoni, krenje pravila; naela pravednosti, potrebe drugoga (glad u svijetu),
izgradnja zajednike domovinske kulture (ouvanje hrvatske prirodne batine), tednja
(energija).
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave Matematike takoer se ostvaruje
kroz niz sadraja. Kvantifikacija je klju za razumijevanje suvremenog svijeta, ukljuujui
naine na koje rjeavamo osobne i profesionalne probleme i zadovoljavamo svakodnevne
potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od tema u kojoj se povezuju ova
dva podruja.
obrade tema, kao to su informacijsko drutvo i nejednakost, kritika selekcija informacija i
informiranje iz vie izvora, sigurnost na Internetu.
To su samo neki od primjera koji pokazuju da se znanja, vjetine i vrijednosti neophodne za
Republike Hrvatske, Europe i svijeta osim u posebnom predmetu ima mjesta u svim
vre smjeste u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, ime se cjelovitije doprinosi
obrazovanja, to je razvidno iz opisa programa rada strunih suradnika. Nositelji razvojno-
pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,
socijalni radnik i knjiniar koji potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje
omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, profesionalno informiraju i usmjeravaju
uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na povezivanju
kole s lokalnom i irom zajednicom, uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-
obrazovne djelatnosti/procesa, prate nove spoznaje iz podruja, pedagogije/ psihologije/
defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i kolskom radu Neposredno sudjelovanje u
odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:
unaprjeenje rada kole, sudjelovanje u suvremenim promjenama rada kole; poticanje
meunarodnim projektima; profesionalno informiranje i usmjerivanje uenika, ispitivanje
motivacije; upoznavanje uenika, roditelja, nastavnika s mogunostima nastavka kolovanja
potrebama.
kolska knjinica
djelatnost, struno-knjininu te kulturnu i javnu djelatnost Suvremena djelatnost knjinice
usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu
informacijska pismenost je jedna od vanih sastavnica ovjekove pismenosti uope. Ona
pismenosti kolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenike samostalnom projektno-
III. Metode uspjenog pouavanja i uenja graanskog odgoja i obrazovanja
aktivnosti.
Nastava Graanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na uenike kao lanove
razredne i kolske zajednice. U skladu s tim, preporuuju se metode zajednikog istraivanja
nekog problema, traenja rjeenja, pripreme izvjetaja i prezentiranja; simuliranja (primjerice,
rada pojedinih ogranaka vlasti i naina na koje oni donose odluke); igranja odgovarajuih
uloga; rasprave i debate u sklopu kojih se vjeba asertivnost, aktivno sluanje, argumentiranje,
pregovaranje i zagovaranje, izvoenje zakljuaka, dolazak do konsenzusa, itd.
Ovisno o nastavnoj temi, uenici rade u paru, manjoj ili veoj grupi ili pak plenarno; Uenici
mogu u svrhu rjeavanja nekog problema istraivati u knjinici, pretraivati internet, provoditi
intervjue i ankete, tumaiti slike, izraivati mentalne mape, stvarati plakate, odravati izlobe,
planirati i odravati prezentacije, pripremati slajdove za powerpoint prezentacije, pisati
novinske lanke, izvoditi predstave, odravati debate. Isto tako, osim u uionici, uenici ue
kroz izvanuioniku nastavu i izvannastavne aktivnosti te koriste razliite medije i kontekste
kao izvore uenja, osobito lokalnu zajednicu. Izlazak u zajednicu prijeko je potrebno kako bi
steena znanja i vjetine o aktivnom graanstvu provjerili u stvarnom kontekstu. Provoenje
istraivakih projekata, u sklopu ega identificiraju neki drutveni problem, trae podatke
kako bi problem to bolje upoznali, analiziraju prikupljene podatke i predlau rjeenja, a
potom ih po mogunosti i provjeravaju u praksi, najbolji su put do uenika kao aktivnog i
odgovornog graanina.
IV. Kompetencije nastavnika za pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja
Kompetencijama koje trebaju imati nastavnici i nastavnici da bi razvijali ishode Graanskog
odgoja i obrazovanja mogu se razvrstati u pet strunih podruja:[10]
A) Opa profesionalna znanja i vjetine (pedagoka, razvojno-psiholoka, socioloka,
normativno-pravna)
B) Strukovna znanja i vjetine u podruju Graanskog odgoja i obrazovanja
C) Procesi uenja i pouavanja koji vode razvoju aktivnog i odgovornog graanstva
ishode i postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju)
D) Metode uenja i pouavanja Graanskog odgoja i obrazovanja
E) Metode vrednovanja i samovrednovanja u Graanskom odgoju i obrazovanju
Tijekom provedbe Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog
odgoja i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje provodit e struna usavravanja
nastavnika kako bi usavrili kompetencije za njegovu provedbu, ukljuujui znanja iz
strukturnih i funkcionalnih dimenzija Graanskog odgoja i obrazovanja, predmetnog i
meupredmetnog planiranja i programiranja nastave Graanskog odgoja i obrazovanja
usmjerene na ishode ili postignua uenika, te odgovarajue metode pouavanja i uenja u
Graanskom odgoju i obrazovanju. Od nastavnika se takoer oekuje individualno
usavravanje prouavanjem literature te razmjenom pozitivnih iskustava kroz struna
usavravanja putem upanijskih strunih vijea[11].
Graanskog odgoja i obrazovanja (u razredu i izvannastavnim aktivnostima) te uspjenost
ocjenjivanja. U rubriku biljeaka u imeniku upisuju se samo ona zapaanja koja su nastavniku
u praenju napredovanja uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku
mogu pripomoi u konanom vrednovanju postignua uenika u Graanskom odgoju i
obrazovanju.
Razredna mapa za Graanski odgoj i obrazovanje nastavnici koji Graanski odgoj i
obrazovanje ostvaruju meupredmetno, unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrte na naueno, nove ideje i
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao.
Unosi podatke o ostvarenim postignuima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o
sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o zavrenim teajevima; teaj pruanja
prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju umjetnikog
izraavanja, itd.
Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti u I.,
II., III. i IV. razredu srednje kole
Srednja
kola
Obvezna provedba
Godinji
broj sati
I., II., III.
i IV.
razred
meupredmetno kroz sve predmete: Hrvatski jezik, strani jezici,
klasini jezici, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest,
Geografija, Matematika, Fizika, Kemija, Biologija, Informatika,
Tjelesna i zdravstvena kultura, Etika, Vjeronauk, strukovni predmeti,
programi strunih suradnika, programi odgojitelja u uenikim
domovima
koreliranje sadraji s ciljem istovremenog razvijanja i predmetne i
20

sat razrednika navedeni broj sati ukljuuje teme predviene planom
sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12,
86/12, 126/12, 94/13) izbori za predsjednika razreda i Vijee
uenika, donoenje razrednih pravila, komunikacijske vjetine i
razumijevanje razreda i kole kao zajednice uenika i nastavnika i
ureene na naelima potovanja dostojanstva svake osobe i
zajednikog rada na dobrobit svih
5

izvanuionike aktivnosti ostvaruju se suradnjom kole i lokalne
Obuhvaaju istraivake aktivnosti (npr. projekt graanin, zatita
tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zatita okolia,
rad u kolskoj zadruzi i/ili zajednici tehnike kulture) i druge srodne
projekte i aktivnosti
10
Ukupno 35
VIII. Tematska podruja Programa meupredmetnih
i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja
i obrazovanja u I. razredu srednje kole
1. Ljudskopravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Pravna drava te hrvatski, europski i meunarodni sustav zatite ljudskih prava
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, zakoni
o Meunarodni ugovori u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u skladu s
Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske
(Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Meunarodni pakt o gospodarskim,
socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Meunarodna konvencija o
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena, enevska konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, Europska konvencija o
ljudskim pravima, Europska socijalna povelja, Protokol za sprjeavanje, suzbijanje i
kanjavanje trgovanja ljudima, posebice enama i djecom, Europska povelja o regionalnim i
manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, Konvencija o zatiti
ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i dodatni
protokol uz Konvenciju o zabrani kloniranja ljudskih bia i drugi ugovori.)
o Pravna drava naela pravne drave, ogranienje vlasti i pravna drava, uloga pravosua u
pravnoj dravi, osiguranje prava jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
o Pravna drava i njezina uloga u zatiti zakonitih prava graana
o Naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti odluke
sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje, prava
optuenika
o Pravna drava i ideologija: Zato nametanje neke ideologije moe biti prepreka u
ostvarivanju jednakosti graana pred zakonom?
o Pojava diskriminacije u drutvu u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili
drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni
poloaj ili druge osobine te uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i drutvo u
cjelini
o Europski sustav zatite ljudskih prava Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli, Europski sud za ljudska prava odluke suda
pravno obvezujue, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava
o Sustav zatite ljudskih prava Europske unije Povelja Europske unije o temeljnim
pravima pravno obvezujui dokument, Europsko vijee, Europski parlament/sabor,
Europski ombudsman/puki pravobranitelj, Europski nadzor zatite podataka, europske
civilne organizacije za zatitu ljudskih prava
kloniranje
na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
o Suzbijanje trgovanja ljudima naini zatite
o Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanju globalnih
i europskih problema; neke od najvanijih meunarodnih i europskih civilnih organizacija i
podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace,
Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International)
Kljuni pojmovi:
sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, Meunarodni ugovori u podruju
ljudskih prava, pravna drava, naela pravne drave, uloga pravosua u pravnoj dravi,
jednakost pred zakonom, Europski sustav zatite ljudskih prava, Vijee Europe, Europska
konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska prava,
europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava, sustav zatite ljudskih prava Europske
unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Europsko vijee, Europski
parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, europski nadzor zatite
podataka, problemi u svijetu, enevske konvencije, humanitarno pravo, suzbijanje trgovanja
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
nabraja imbenike zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, te njihovu ulogu u zatiti temeljnih
ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije
navodi ope deklaracije i konvencije za zatitu ljudskih prava
opisuje znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana
nabraja naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti
odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje,
prava optuenika
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, zato se temelji na jednakosti i
jednakopravnosti, to znai da pred zakonima imamo ista prava bez obzira na nae vrijednosti,
stavove, fizike i duevne osobine
objanjava zato je pravna drava iznad svake ideologije i zato ideologije same po sebi
znae iskljuivost prema onima koji drugaije misle; kad bi ideologije bile u sri demokracije
onda bi svako diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo demokratsko
ponaanje
opisuje pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike
Hrvatske kao pravne drave
opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu utjecati
individualno (tako da podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i
Ustavnom sudu RH) ili da se organiziraju u zatiti nekog njihovog specifinog interesa, a koji
je u funkciji zatite opeg dobra
opisuje i potkrepljuje primjerima kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj tite temeljna ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost;
ravnopravnost u odnosu na dob, rasu, spol, etniku, vjersku, klasnu pripadnost i druge osobine
istrauje osnove za zatitu prava na privatnost i priprema priopenje
drutvenih odnosa
navodi to je diskriminacija i opisuje koji se oblici diskriminacije mogu susresti u odnosu na
rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno
podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine te koji su uzroci i
posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i hrvatsko drutvo u cjelini
istrauje ustrojstvo i ulogu Vijea Europe i priprema prezentaciju (ustrojstvo, zemlje
lanice, cilj djelovanja)
opisuje sustav zatite ljudskih prava u okviru Vijea Europe
opisuje sustav zatite temeljnih ljudskih prava u okviru Europske unije
istrauje nadlenost i djelovanje Suda Europske unije te izbor sudaca
istrauje i opisuje probleme u suvremenom svijetu
prikuplja podatke o trgovanju ljudima, objanjava opasnosti i naine zatite
objanjava ulogu meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i
rjeavanju globalnih i europskih problema; navodi neke od najvanijih meunarodnih i
europskih civilnih organizacija i opisuje podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty
International, Lijenici bez granica, Greenpeace, Caritas, ICRC, Freedom House,
Transparency International)
Demokratska drava, uloga graana u Hrvatskoj i Europskoj uniji
o Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Zakonodavni dio vlasti ima ovlast
donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske zakonodavac je narod preko zastupnika u
Saboru)
o Izvrni dio vlasti ima ovlast provoditi i predlagati donoenje novih zakona (Vlada RH,
predsjednik RH)
o Sudbeni dio vlasti ima ovlast rjeavati nesporazume glede tumaenja, primjene i
djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi)
o Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav
o Djelotvornost vlasti ljudi koji se nalaze na poloajima vlasti trebaju promicati
djelotvornost tako to e strunim ljudima dodjeljivati odgovornost za odreene poslove, to
e promicati pravednost i sigurnost
o Graani imaju pravo i obvezu biti informirani i nadzirati kako vlast ispunjava svoje obveze
o Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj i mo. Kad ljudima damo vlast,
moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e oni ispravno obavljati povjerene
dunosti
o Ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, prava
peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
o Obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za neovisnou, demokracijom i
pravnom dravom i vladavinom prava
prava u razredu, koli, lokalnoj, nacionalnoj zajednici, Europi i svijetu
o Pravda, temeljna kategorija demokracije i vladavine prava
o Proceduralna, korektivna i distributivna pravda
o Socijalna drava ukljuuje socijalnu solidarnost izraenu kroz ustavnu kategoriju i znai
ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva
mirovinskog, obrazovnog sustava/iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat
sigurnosti.
drutvu i zato bi ga potpomagali kad nitko nije njima pomogao.
o Europska unija, ustrojstvo i ovlasti ovlasti Vijea ministara, Europskog parlamenta,
Europskog vijea i Europske komisije; prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane
proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji; nain izbora hrvatskih zastupnika i njihova uloga u
Europskom parlamentu; prednosti, nedostatci i izazovi europskih integracija te interesi
graana Republike Hrvatske
o Europska graanska inicijativa sudjelovanje europskih graana u oblikovanju europskih
javnih politika
o Meunarodna prava i obveze Republike Hrvatske i njezinih graana
o Sudjelovanje u odluivanju: predstavnici Republike Hrvatske u meunarodnim
organizacijama
o Vijee Europe kao politika organizacija. Statut Vijea Europe ciljevi: promicanje i zatita
demokracije i vladavine prava, zatita ljudskih prava, promicanje europskog kulturnog
identiteta i razliitosti, oitovanje o problemima s kojima se suoava europsko drutvo
(diskriminacija, ksenofobija, zatita okolia, AIDS, droge, organizirani kriminal),
uvrivanje demokracije kroz reforme
o Civilno drutvo udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati; naela djelovanja, uloga u
zatiti prava i sloboda graana, razvoju demokracije, pravednog drutva, zatiti i razvoju
opeg dobra
Kljuni pojmovi:
ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj, zakonodavni dio vlasti- Sabor Republike
Hrvatske, narod zakonodavac preko zastupnika u Saboru, izvrni dio vlasti Vlada RH,
predsjednik RH, sudbeni dio vlasti Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi,
naela pravne drave, djelotvornost vlasti, pravo i obveza graana na nadziranje vlasti,
zlouporaba poloaja, moi i vlasti, politike stranke, programi politikih stranaka, zajednika
dobrobit, patriotizam, ovinizam, nacionalizam, pravda, demokracija i vladavina prava,
proceduralna, korektivna i distributivna pravednost, Europska unija, ustrojstvo i ovlasti Vijee
ministara, ustrojstvo i ovlasti Europskog parlamenta, ustrojstvo i ovlasti Europskog vijea,
ustrojstvo i ovlasti Europske komisije, europska graanska inicijativa, prava i obveze
hrvatskih graana koje proizlaze iz lanstva u EU, prednosti, nedostaci i izazovi europskih
integracija, interesi graana Republike Hrvatske, veza izmeu pravila, zakona i vladavine
prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti, civilno drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj; zakonodavni, izvrni i
sudbeni dio; objanjava to je ustavna vlast, zato je potrebna trodioba vlasti i ogranienje
svakog oblika vlasti u demokraciji;
nadgleda nain funkcioniranja, prikuplja podatke i objanjava na temelju injenica,
podataka iz slubenih izvora i primjera iz prakse kako funkcioniraju pojedini ogranci vlasti u
Republici Hrvatskoj;
opisuje ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor,
prava peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti;
odreuje hrvatskog graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti;
svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva;
objanjava zato je socijalna solidarnost ustavna kategorija i odakle socijalna drava pokriva
trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog sustava, odakle pravo na besplatno
obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav;
objanjava zato korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima;
objanjava to je i kada se javlja efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti;
odreuje korupciju svojim rijeima i na temelju primjera opisuje njezine mogue pojave;
opisuje ustrojstvo Europske unije i nain na koji ona funkcionira; navodi neke ovlasti Vijea
ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; opisuje navodi
prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji;
opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu;
navodi neke prednosti, nedostatke i izazove europskih integracija s posebnim osvrtom na
interese Republike Hrvatske i njezinih graana;
navodi polazita stvaranja europskog graanstva te neka od osnovnih prava, sloboda i
odgovornosti graana Europske unije; objanjava odnos izmeu statusa graanina Europske
unije i statusa graanina Hrvatske drave-lanice;
opisuje mogunosti utjecanja graana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih
politika na temelju Zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijea kojeg je donio
Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.;
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat; te u lokalnoj
zajednici i Republici Hrvatskoj;
istrauje i sudjeluje u rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice;
zajednike dobrobiti;
objanjava zato je potovanje naela pravne drave jedna od osnova suzbijanja korupcije;
objanjava zato je obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za
neovisnou, demokracijom i pravnom dravom i vladavinom prava, te je kao takav uvrten u
Izvorine osnove Ustava Republike Hrvatske;
opisuje to je patriotizam, ovinizam i nacionalizam;
(talenata) i druga;
dri se dogovorenih pravila razreda;
kreira pravedne mjere na naelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti za
nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila;
navodi sastavnice civilnog drutva i njihovu ulogu u zatiti i razvoju opeg dobra.
o Upravljanje sukobima i suradnja u meunarodnom kontekstu
tv, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na
internetu (u suradnji s Informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja,
pravo graana na pravodobnu i tonu informaciju, pravo na zatitu privatnosti
o Solidarnost i drutveno koristan rad u koli, lokalnoj zajednici i na meunarodnoj razini:
pomo djeci u nerazvijenim zemljama
o Obitelj temeljna drutvena zajednica, prava i dunosti djece i roditelja, meugeneracijska
solidarnost
Kljuni pojmovi:
drutvene komunikacijske vjetine, aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje,
preoblikovanje, kodiranje i dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke,
primjereno iskazivanje emocija, empatija, otpor vrnjakom pritisku, vrste sukoba,
pregovaranje, argumentiranje, donoenje zajednikih zakljuaka, timski rad, voenje i
moderiranje rada grupe, mediji, kritiko razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje,
solidarnost i drutveno koristan rad, drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetom,
uloga pojedinca u zajednici, obitelj drutvena zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
injenicama, donoenje zajednikih zakljuaka u upravljanju sukobima;
pokazuje organizacijske sposobnosti uinkovito planira, organizira i provodi drutvene
aktivnosti, projektno planiranje, demokratsko upravljanje radom skupine, utjee na donoenje
pravila i demokratskih procedura, primjenjuje podjelu rada/zaduenja, pravedno vrednuje
doprinos, hvali uspjeh, ui iz neuspjeha i sl.)
opisuje pojam i navodi vrste medija (tiskovine, radio, TV, internet)
objanjava znaenje neovisnosti medija, prava graana na tonu informaciju i prava na
zatitu privatnosti
navodi neke pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost
na internetu, otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja
obrazlae to je dobrovoljni drutveni rad u zajednici i zato doprinosi razvoju osobnih
sudjeluje u akcijama solidarnosti, volontira i prua pomo uenicima s invaliditetom
navodi imena hrabrih pojedinaca koji su svojim djelovanjem utjecali na razvoj humanijih i
pravednijih odnosa u drutvu
objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica, emu slui, zato je vana za razvoj
i napredak drutva i zato je zatiena Ustavom Republike Hrvatske i konvencijom UN-a,
koja su prava i dunosti djece i roditelja, u emu se sastoji meugeneracijska solidarnost.
Hrvatskoj
o Svjetska lista kulturne batine razliitost svijeta kao bogatstvo
o Doprinos hrvatskih velikana i velikana nacionalnih manjina u Hrvatskoj svjetskoj kulturnoj
batini
kulture te drutvenog i gospodarskog razvoja
o Dijalog meu civilizacijama
o Prepoznavanje i suzbijanje kulturolokih stereotipa, predrasuda i diskriminacije
Kljuni pojmovi:
identitet, osobni identitet, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, manjinske kulture, veinska
kultura, meukulturni dijalog, izgradnja zajednike domovinske kulture, hrvatski velikani,
velikani nacionalnih manjina, suzbijanje predrasuda, suzbijanje diskriminacije.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava to je identitet
opisuje osobni identitet i jakosti na koje se oslanja
objanjava znaenje ouvanja kulturnog identiteta i kulturnih razliitosti u kontekstu
globalizacijske kulture koja se promie medijima
manjina u Hrvatskoj
zajednice
pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, uvaavanju, suradnji i solidarnosti na
prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama, a
istrauje hrvatske velikane znanosti i umjetnosti kao i pripadnike nacionalnih manjina koji
o Gospodarske strukture Hrvatske i Europske unije; znaenje i uloga kapitala, novca, banaka i
kredita, dionica i obveznica
o Dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; posljedice utaje poreza i naine na koje se
utaja sprjeava
o Povlaenje sredstva iz europskih fondova
o Europsko trite, nain reguliranja, anse i mogunosti za Hrvatsku
o Izazovi globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske mogunosti, tekoe, prednosti,
opasnosti
o Financijska politika Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i njihov utjecaj na
osiromaena gospodarstva malih zemalja
o Trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa i cjeloivotno uenje
o Socijalna drava dravni proraun opedrutvena solidarnost
o Prava potroaa, odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te
obiteljsku i drutvenu stabilnost, zatitu okolia i racionalno upravljanje novcem i dobrima
o Planiranje osobne tednje, naini plaanja i tednje u drutvu
o Domoljublje na djelu poduzetnou, istraivanjem, rjeavanjem problema, radom i
proizvodnjom stvaranje osobnog i drutvenog bogatstva te ouvanje i razvoj sustava
zajednike dobrobiti
o Mapa osobnog razvoja
o Pravo na sindikalno organiziranje i uloga sindikata u zatiti prava radnika
Kljuni pojmovi:
europsko trite, mogunosti i ogranienja za Hrvatsku, izazovi globalizacije, gospodarski
razvoj Hrvatske, odrivi razvoj, odgovorno gospodarstvo, konkurentnost, cjeloivotno uenje,
proraun, europski fondovi, izrada projekata, projektna dokumentacija za uspjeno povlaenje
sredstava, odgovorna potronja, novac, rad, pravedna naknada, sindikalno organiziranje,
postavljanje prioriteta, mapa osobnog razvoja, prava potroaa, socijalna solidarnost, radno
zakonodavstvo, domoljublje na djelu, razvoj zajednikog dobra, poduzetnost, inovativnost,
prava radnika, socijalna solidarnost, socijalno i radno pravo, sindikalno organiziranje, uloga
sindikata.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje svojim rijeima razumijevanje gospodarske strukture Hrvatske i Europske unije;
navodi znaenje i ulogu kapitala, novca, banaka i kredita, dionica i obveznica
objanjava to je dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje
poreza za pojedinca i drutvo i naine na koje se utaja sprjeava
prati donoenje europskog prorauna i namjensko strukturiranje europskih fondova
istrauje primjere uspjeno povuenih sredstava iz EU fondova u lokalnoj sredini, Hrvatskoj
i drugim EU zemljama te zato su bili uspjeni
izrauje poduzetniki projekt i simuliranu aplikaciju na EU fondove na temelju istraivanja
o projektima koji su bili uspjeni u povlaenju sredstava iz EU fondova
navodi neka pravila za izradu kvalitetnog projekta i uspjeno povlaenje sredstava
opisuje na temelju praenja podataka u medijima i slubenim izvorima ulogu Financijske
politike Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i njihov utjecaj na osiromaena
gospodarstva malih zemalja
navodi prava potroaa
opisuje svojim rijeima domoljublje na djelu
obrazlae zato je novac mjerilo rada, zato je rad temeljna ljudska vrijednost i zato se
prema novcu treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada
pokazuje poduzetnike i organizacijske sposobnosti, primjenjuje podjelu rada/zaduenja u
radionikom, grupnom ili projektnom radu, pravedno vrednuje doprinos, hvali uspjeh, ui iz
neuspjeha
i profesionalnog usmjeravanja
zakljuuje o povezanosti cjeloivotnog uenja i konkurentnosti na tritu radne snage;
izrauje mapu osobnog razvoja
o Odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine, Hrvatske, Europe i
svijeta
Kljuni pojmovi:
drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj Hrvatske, Europe i svijeta
objanjava vanost prava na zdrav okoli i odrivi razvoj zajednice
odreuje pozitivne i negativne utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli u
Hrvatskoj, Europi i svijetu
Hrvatske, Europe i svijeta
prati zbivanja u okoliu i pokree aktivnosti za njegovo ouvanje i ureenje u lokalnoj
sredini te se prikljuuje akcijama graana u Europi i svijetu
navodi neke organizacije civilnog drutva i opisuje aktivnosti u zatiti okolia koje pokreu
IX. Izvanuionike aktivnosti primjeri
Ovisno o ishodu, izvanuionike i praktine aktivnosti provode se kao nadopuna pojedine
meupredmetne tematske aktivnosti za njihovo potpunije razumijevanje kroz iskustveno
uenje i zakljuivanje, a mogu se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
Simulacije suenja za srednjokolske uenike simulacija sudskog postupka u kojem
uenici razvijaju svoju demokratsku pravnu pismenost, odnosno znanja, vjetine i vrijednosti
vladavine prava, ukljuujui i znaenje zakonske ovlasti u demokraciji, uloge sudaca, sudskog
postupka i sudskih presuda. Sudjelovanje u kolskim, upanijskim i dravnoj smotri Zakon u
razredu prema kulturi vladavine prava i demokraciji. Dostupno na internetskoj adresi:
http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&id=1365http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&i
d=1364.
Simulacija sjednice Hrvatskoga sabora za srednjokolske uenike priprema uenika za
donoenje odluka u Saboru u kojoj uenici odabiru njima vanu temu i raspravljaju o njoj,
npr. o problemu nezaposlenosti mladih, a potom donose odluke o konkretnim mjerama koje
treba poduzeti dajui preporuke za poboljanja odreene politike.
Sudjelovanje u dravnoj smotri Simulirano zasjedanje Sabora za uenike srednjih kola.
Dostupno na internetskoj adresi: http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6. Koritenje
radionice budunosti za uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno razmiljanje
o moguim rjeenjima problema i izrada plana aktivnosti za ostvarenje rjeenja problema
(postupakRadionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i
pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr) Sudjelovanje u kolskoj,
upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graanin; Uz temu Pravo na privatnost i zatita
osobnih podatakaiz Ljudsko-pravne dimenzije Graanskog odgoja i obrazovanja
koristiti Europski dan zatite osobnosti i privatnih podataka koji je 28. sijenja. Povezivanje
uenja za graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem
posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan
sjeanja na Vukovar, Europski dan sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima,
Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad
enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i
drugih ovisnosti, Dani profesionalnog usmjeravanja, itd.).
X. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika
i obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a potom
utvrde kriteriji vrednovanja.
podruje profesionalne karijere. Unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju,
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja, potvrde o sudjelovanju u kolskim,
upanijskim i dravnim smotrama, o sudjelovanju u znanstvenim i tehnikim inovacijskim
projektima i sl.
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I. razredu srednje kole[12]
Hrvatski jezik
Opa napomena: U planiranju i programiranju nastave Hrvatskoga jezika, polazei od
integracije programa Hrvatskoga jezika i Kurikula Graanskog odgoja i obrazovanja, valja
uzeti u obzir svrhu i zadae predmeta Hrvatski jezik. Na temelju toga u nastavku teksta
predlau se neke od nastavnih cjelina unutar sva tri podruja Hrvatskoga jezika. No, vano je
napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i unutar drugih cjelina obvezatnoga
programa i sadraja izbornoga programa s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga
jezika, npr. lingvometodiki predloak / cjeloviti tekst za bilo koju nastavnu jedinicu
(implicitno ili eksplicitno) moe poticati ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i
obrazovanja. O tome moe (i mora) odluiti svaki nastavnik planirajui i programirajui svoju
nastavu.
Gimnazije
Hrvatski jezik
Gimnazije
Svrha i zadae; Prijedlog nastavnih cjelina; Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje
(komunikacija)., Govorni i pisani jezik., Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika.,
Pojam idioma., Organski i neorganski idiomi., Standardni jezik., Norma i kodifikacija.,
Standardni jezik s povijesnoga stajalita., Knjievnost, pristup knjievnosti, diskurzivni
oblici., Temeljna civilizacijska knjievna djela., Jezino izraavanje., Pisano i govorno
izraavanje., Tekst., Tumaenje., Ralamba.
Hrvatski jezik za etverogodinje strukovne kole
Svrha i zadae. Prijedlog nastavnih cjelina. Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje
(komunikacija), Govorni i pisani jezik, Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika,
Pojam idioma, Organski i neorganski idiomi, Standardni jezik, Norma i kodifikacija,
Standardni jezik s povijesnoga stajalita, Knjievnost, Pristup knjievnosti, Diskurzivni
oblici, Jezino izraavanje, Pisano i govorno izraavanje, Tekst, Tumaenje.
Hrvatski jezik za etverogodinje strukovne kole
Svrha i zadae. Prijedlog nastavnih cjelina Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje
(komunikacija), Govorni i pisani jezik, Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika,
Knjievnost, Pristup knjievnosti, Diskurzivni oblici, Jezino izraavanje, Pisano i govorno
izraavanje, Tekst, Tumaenje.
Hrvatski jezik za trogodinje strukovne kole
Svrha i zadae. Prijedlog nastavnih cjelina, Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje
(komunikacija), Govorni i pisani jezik, Poeci hrvatske pismenosti, Knjievnost, Pristup
knjievnosti, Diskurzivni oblici, Jezino izraavanje, Pisano i govorno izraavanje.
Glazbena umjetnost
Zadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika elju da i sami
njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj nadogradnji.
Radi aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe umetnuti i
neki drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja itd.).
Likovna umjetnost
Nastavni plan i program Likovne umjetnosti za prvi razred u gimnazijama (dvogodinji i
etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim podrujima
Graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja: Zatita okolia
i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama Graanskog
odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.
Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: Pojedinac i okolina; Predmet; Fotografija; Film; Svijet
u kojem ivimo; Arhitektura; Urbanizam; Komunikacija.
Dvogodinji i etverogodinji program. Zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope
kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom
razvoju), razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.
Didaktike upute: tijekom izobrazbenoga i odgojnog procesa, promatrajui i itajui,
odnosno interpretirajui likovno djelo rijeima, nastavnik implicitno dokazuje nunost i
funkcionalnu uinkovitost simultanoga komunikacijskog djelovanja na dva kanala:
verbalnom i ikonikom. Tijekom nastave predviena je i povezanost sa svima drugim
predmetima, i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih tema ili istih povijesnih
razdoblja, nego u stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno usporeuje metode, pojave i
spoznaje drugih nastavnih predmeta radi recipronog boljeg poimanja posebnosti, kao i
meuzavisnosti. To se odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu umjetnost ponajvie, ali i na
Latinski i openito na strani jezik, Matematiku, Fiziku (konstrukcije), Kemiju, Geografiju pa
sve do Tjelesne kulture.
etverogodinji program: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture (osnovne teorijske
spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju), razvijati razumijevanje i
djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.
Gimnazije i strukovne kole
Etika
Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje osnovnih etikih znanja,
potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog argumentiranja te
orijentiranja u ivotu. Program nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama. Cilj nastave
Etike u prvom razredu srednjih kola je njegovanje i razvijanje kreativnog miljenja,
razloitog govorenja i razboritog djelovanja, utemeljenog na opim vrednotama i ljudskim
pravima. Nastavne cjeline u prvom goditu:
Tematska cjelina: 1. U POTRAZI ZA IDENTITETOM DIMENZIONIRANJE SLIKE O
SEBI
Nastavne jedinice:
a) Vlastita umanjena i uveana slika. Razliite perspektive samospoznaje
b) Moj lik u odnosu na druge. Uloge, uzori, idoli
c) Moj (ne) pravi lik. Osjeanje, htijenje, miljenje
Tematska cjelina: 2. PREPREKE U POTRAZI IZAZOVI ODRASTANJA I
SAZRIJEVANJA
Nastavne jedinice:
a) Angaman za sebe i druge. Zagonetka ivota i smrti, granine situacije
b) Borba sa zlom ili s moi. Vjera, sumnja, snaga duha i tijela
c) udnja za znanjem ili izazov elje za moi. Pohlepa, mo, strah, neumjerenost
Tematska cjelina: 3. ORIJENTIRI I ZAMKE NA PUTU POMAGALA I POMAGAI
Nastavne jedinice:
a) Neprivlanost vrlina ivotni izbor, smisao ivota
b) Zavodljivost poroka mo, vlast, vladar, vladanje, pravednost
c) (Ne)ispravnost individualnog puta. Upornost, dostojanstvo sloboda, odgovornost
Tematska cjelina: 4. CILJEVI LANI, PRIVIDNI, ISTINSKI OPREKA IDEALNOG I
REALNOG
Nastavne jedinice:
b) Logika srca iznad logike uma. Vrlina, rtva, ljubav
c) Transcendiranje realiteta kao put do vrednota. Srea, duevni mir, zadovoljstvo,
samostalnost
Tematska cjelina: 5. ODGOVORNOST ZA SEBE, PRIRODU I DRUGE GRAANIN
DVAJU SVJETOVA
Nastavne jedinice:
a) Moralni razvitak kroz konfliktne situacije. Savjest, svijest o sebi i situaciji, osjeaj
vrijednosti
b) Odgovornost za mnogostrukost prirode na zemlji. ovjekovo djelovanje kao
ugroavanje ili ouvanje prirode i njenih vrsta
c) Osiguravanje temeljnih i drugih ljudskih prava. Prirodno i pozitivno prava, pravednost,
pravda
Gimnazije
Povijest
Svrha i cilj nastave Povijesti Svrha je i cilj nastave povijesti da uenici, uz pomo istinskog
tumaenja povijesnih dogaaja kao i osobnom suradnjom to znai uenjem usvoje etike
norme i poglede na ivot te pri tome izgrade duh otvoren za razumijevanje razliitih kultura i
naina ivota, kao i komunikaciju meu svojim vrnjacima i svim drugim ljudima. Tako
izgraivani pristup tijekom nastave povijesti kao i spoznaje raznovrsnih povijesnih dogaaja,
pomagat e uenicima u izgraivanju cjelovite osobnosti, koja takoer obuhvaa domoljublje,
potovanje i razumijevanje cjelokupne povijesne batine te ustrajno i humano zauzimanje za
istinu i pravdu, kao i uvjerenja da su ba to prave vrijednosti kojima, i usprkos krivudavih
putova ovjeje slobode tijekom povijesti, ipak pripada sigurna budunost. Uz pouzdanost i
objektivnost spomenute e se etiko-odgojne vrijednosti moi lake i sigurnije postii ako se
nastava povijesti rastereti gomilanja injenica, a teite stavi na kulturu i svrhu uenja
povijesti. Zato emo tijekom pouavanja povijesti poticati uenika i pomagati mu da on sam
radi nastojei spoznati probleme povijesnoga tijeka. Razvijat emo u njemu analitike
sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti i povijesnih dogaaja. Uz
osposobljavanje za kritiko promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja i osoba, te
ispravno postavljanje pitanja i traenja odgovora, to obuhvaa odbaciti nebitno i traiti bitno
te uopavati u nastojanju da se oblikuju utemeljene osobne prosudbe, koje e moi i sam
obrazloiti, pomoi emo ueniku da spozna granice svojih, ali i opeljudskih, mogunosti.
Takvim e djelovanjem i uenik postajati sve vie sposoban u cjelokupnoj svjetskoj
povijesti, a jednako tako i u nacionalnoj povijesti koja je njezin nedjeljiv dio prepoznati
mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu, takoer i
kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti (u
ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u
svoju svakidanjicu, meu blinje, na sadanjost i u budunost, na svoje privatno i javno
djelovanje, od drutvenoga i politikog nadalje. Tako e i povijest, odnosno predmet nastave
povijesti, pridonositi izgradnji valjana graanina, najprije svoje domovine, potom i cijeloga
svijeta. Upravo u tome i jest temeljni smisao i cilj nastave povijesti. Nastavni program za
Povijest u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskog odgoja i
obrazovanja kroz sve etiri godine. No, u prva dva razreda nastavni sadraji zavravaju sa 17.
stoljeem. Prvi razred gimnazije. Temeljni pojmovi: migracije, kultura stanovanja, nove
vjetine i izumi, najstarija naselja i gradovi, ratarske kulture, primjeri tehnolokog,
gospodarskog i kulturnog razvoja, gospodarstvo, nastanak drave, drutvo, zanimanja,
vjerovanja, uprava, kultura pismo, razvoj obrta, temelji znanosti: medicina, matematika,
astronomija, knjievnost, teokratska drava, organizacija drave, filozofija, umjetnost,
razvitak polisa, dravni ustav, aristokracija, atenski ustav, tiranin, reforme, ostrakizam,
mitologija, politiki dualizam, pobjeda demokracije, svjetsko carstvo, drave dijadoha,
tradicija, doba kraljeva, konzul, diktatura, senat, narodna skuptina, staleke borbe, plebejski
tribuni, prvi vaniji zakoni, privatno i javno pravo, nove magistrature, izjednaenje stalea,
organizacija drave, struktura drave, uprava provincija, proleteri i robovi, urbanizacija,
graanski rat, diktatura, trijumvirat, principat, pacifizam, kozmopolitizam, drutvene
suprotnosti, vojna anarhija, dravno gospodarstvo, koloni.
Strukovne kole
Povijest. Nastavni program Povijesti strukovnih kola. Program za trei razred nije razraen,
predlae se da taj program naprave sami nastavnici. Nastavni program Povijesti za
industrijske kole jedna godina uenja; Samo hrvatska povijest
Povijest programi za strukovne kole temeljni pojmovi
Nastavni program za strukovne kole omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim
odgojem i obrazovanjem u prva dva razreda budui da je obuhvaen itav povijesni razvoj.
Valja napomenuti da se u trogodinji strukovnim kolama pouava samo hrvatska povijest.
Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola i trogodinja strukovna srednja
kola rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), migracije, horda, rod,
etnika zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drava,
animizam i totemizam, religija, kultura i civilizacija.
Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola. Rad i podjela rada
(zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), horda, rod, etnika zajednica, narod, selo i grad,
privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drutveni slojevi, socijalna nejednakost, kultura,
migracije, drava, religija, civilizacija, Stari istok, teokratska drava, despotska monarhija,
kaste, plemstvo, sveenstvo.
Temeljni pojmovi: etnogeneza, drava, provincija.
Temeljni pojmovi: dravno ureenje, teokratska monarhija, aristokratska monarhija,
despotska monarhija, kaste, plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora,
kolonizacija, polis, republika (aristokratska i demokratska), narodna skuptina, ostracizam,
graanski rat, rimsko graansko pravo, provincija, etnogeneza.
Temeljni pojmovi: apsolutizam, ban, bula, dinastija, diplomacija, dominikanci, dravni
stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija, herceg, kmetovi, leno, misionar, monah,
monarhija, musliman, papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, puani,
republika, stale, statuti, urbari, vazal, vlastela, Zlatna bula, upanije.
Temeljni pojmovi: kolon, kolonat, obrambeni rat, apsolutna vlast, seoske opine ili marke,
vazali, vitezovi, feud, feudalac, feudalna hijerarhija, kmet, radna renta, naturalna renta,
novana renta, beneficij, cehovi, gilde, Hanza, kodifikacija rimskog prava, kalifat, kalif, vezir,
sultan, monarhija, grofovije, marke, kapitulari. Ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovtine,
ceh, dinastija, diplomacija, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija,
franjevci, herceg, hereza, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, monarhija, musliman,
papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika, puani, republika,
sklavinije, stale, statuti, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteki redovi, vlastela, Zlatna bula,
upanije.
Temeljni pojmovi: komune, graanstvo, graanska revolucija, centralizirana monarhija,
nacija, nacionalna drava, barok, manufaktura, kapitalistiko gospodarstvo, podjela rada,
najamni radnici, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, graanstvo, svjetsko trite, merkantilizam,
revolucija cijena, migracije, vjerski ratovi.
Temeljni pojmovi: manufaktura, industrijska revolucija, tvornica, nacija, nacionalni pokret,
revolucija, ropstvo, nacionalizam, kapitalizam, socijalizam, komunizam, liberalizam,
demokracija, kolonijalizam, politika stranka, politika prava, socijalna prava, aneksija,
secesija, centralizacija.
Temeljni pojmovi: ideologija, politiki program, politika stranka, totalitarizam, faizam,
nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija, junoslavizam, kroatocentrizam, diktatura,
centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski logor, Hladni rat, samoupravljanje,
dravno i drutveno vlasnitvo.
Gimnazije
Geografija
Zadae (zajednike za sva etiri razreda): osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje
promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike ralambe konkretnih
situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu
drutvenu praksu u ivotu zajednice, upoznati uenike s pojaanim procesom naruavanja
kakvoe ovjekove okoline i prijekom potrebom uvanja okoline od daljnje degradacije,
odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta, stalnom aktualizacijom
geografskih nastavnih sadraja razvijati u uenicima zanimanje za stalno praenje geografske
stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i stalnom geografskom
izobrazbom.
Nastavni program za geografiju u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine, no vee mogunosti povezivanja
postoje od drugog razreda kada se pouava o drutvenim imbenicima poput nastavnih cjelina
2.1. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostornoga ustroja, 2.2. Naselja i oblici naseljenosti
te 2.3. Oblici ljudskih djelatnosti. U treem razredu gimnazija pouava se Svjetski razvoj i
regionalne posebnosti, dok se u etvrtom razredu pouava Geografija Hrvatske.
Strukovne kole
Geografija
Zadae:
Osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuzavisnost ekonomskih
sustava u prostoru (od lokalnih preko regionalnih do svjetskih razmjera) i njihovu ovisnost o
prirodnogeografskim obiljejima i ljudskim imbenicima s posebnim osvrtom na primjere iz
Hrvatske.
Osposobiti uenike da uoavaju gospodarske zakonitosti razmjetaja gospodarskih
djelatnosti unutar pojedinih mjesta i regija (struktura).
Osposobiti uenike da s razumijevanjem prate dinamine promjene u regionalnoj strukturi
kao posljedice djelovanja internih, lokalnih i regionalnih faktora (proces).
Omoguiti uenicima razumijevanje osnovnih teorija i prostorno empirijskih istraivanja
lokacija, regionalnog rasta, razvoja i prostorne pokretljivosti te politike planskog
usmjeravanja i planskih dokumenata.
Nastavni program za geografiju za zvanje ekonomist omoguuje meupredmetnu povezanost
s Graanskim odgojem i obrazovanjem u sve etiri godine naroito kroz drutvenu,
gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da sadraj predmeta obuhvaa: opu
ekonomsku geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.)
Geografija za etverogodinje strukovne kole
Cilj nastave geografije je da uenici upoznaju i zavole svoju domovinu, da steknu znanje o
Zemlji, da upoznaju gospodarska, drutvena i kulturna obiljeja suvremenoga svijeta i uoe
nunost meusobne suradnje i ljudske solidarnosti u svijetu.
Zadaci nastave: osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj
stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike analize konkretnih situacija kao osnove
miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu
ivotne zajednice, promatranjem prirodne osnove i pojave drutvenog razvoja u zaviaju i
zemlji upoznati uenike sa znaajkama razvoja i razvijati svijest o potrebi za ukljuivanjem u
rad i drutvenu aktivnost za napredak svog zaviaja i nae zajednice, uputiti uenike u
prostorne odnose suvremenih gospodarskih i politikih grupacija u svijetu i u prostornu
stvarnost suvremenog svijeta, upoznati uenike s intenzivnim procesom naruavanja kvalitete
ovjekova okolia i neophodnom potrebom uvanja okolia od daljnje degradacije, odnosno
poboljanja kvalitete ugroenih elemenata i lokaliteta.
Prvi razred nastavne cjeline: 7. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostorne
organizacije; 8. Naselja i oblici naseljenosti; 9. Ljudske djelatnosti i njihova obiljeja.
Opeobrazovni dio strukovnog kurikuluma medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene
njege, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
(http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3061)
Temeljni ciljevi nastavnog plana i programa
usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi
prirodnih bogatstava prema konceptu odrivog razvoja, uvajui prirodnu ravnoteu i
bioloku raznolikost,
usvojiti znanja o drutvenim odnosima i procesima, o drutvenim i prostornim strukturama i
kontekstu u prolosti i sadanjosti te promiljati o njihovu znaenju za budunost,
razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih i drutveno-
-geografskih pojava i procesa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini,
objasniti odnose ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski razvoj
ovjeka i drutva,
razumjeti i poznavati prostorni, nacionalni i kulturni identitet u odnosu prema kulturnim
identitetima Europe i ostatka svijeta,
usvojiti meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i
drukijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku
pripadnost,
stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja poloaja hrvatskoga drutva u kontekstu
europskih integracija i globalizacijskih procesa,
razumjeti demografske i ekonomske procese, tj. kako ljudi proizvode, razmjenjuju i kako se
koriste dobrima,
razumjeti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih
dobara,
razumjeti ekoloka pitanja i prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na ouvanje
okolia, ivota i drutva te razviti spremnost za djelovanje na ouvanju okolia,
razviti sposobnost prepoznavanja problema i pitanja na koja treba pronai odgovor,
planiranja i provoenja istraivanja, oblikovanja argumentiranih zakljuaka te iznoenja
ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku,
razviti pozitivan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu
djelovanju,
razviti pozitivni stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za
cjeloivotno uenje te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Nastavni program za geografiju za zvanje medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege
omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u obje godine
naroito kroz drutvenu, gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da je sadraj programa
1. razreda povezan s prirodoslovnim podrujem, a 2. razreda s drutveno-humanistikim
podrujem.
Gimnazije
I. Svrha i cilj
Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture taj da se zadovolje biopsihosocijalne ovjekove potrebe
za kretanjem, da se poveaju stvaralake sposobnosti i prilagodba na suvremene uvjete ivota
i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem prikladnih programa osposobe za samostalni rad
i odgovornu skrb o uvanju i promicanju osobnoga zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.
II. Programska graa
Osnovni program mjerila za izbor programskih sadraja odreena su utilitarnim
vrijednostima pojedinih sadraja u svakodnevnom radu i ivotu.
Strukovne kole
Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture da se poveaju stvaralake sposobnosti i prilagodba
suvremenim uvjetima ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem prikladnih
programa osposobe za samostalnu i odgovornu skrb o uvanju i promicanju osobnoga
zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.
Katoliki vjeronauk za etverogodinje srednje kole
Prvo godite srednje kole
I. Tematska cjelina: U POTRAZI ZA SMISLOM IVOTA
TEME
1. U vrtlogu svijeta i ivota
Kljuni pojmovi: budunost ovjeka, budunost svijeta.
Odgojno-obrazovna postignua: spremnost prihvaanja vlastitog mjesta u svijetu i otvorenost
trajnom traenju odgovora i uporita na temeljna pitanja smisla ivota.
2. Upoznaj samoga sebe Vlastitosti ljudske osobe
Kljuni pojmovi: osobnost, ljudska osoba, jedinstvenost ljudske osobe, samopotovanje,
ljubiti i biti ljubljen.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti bitna obiljeja ljudske osobnosti; otkriti jedinstvenost
i originalnost svake ljudske osobe; razumjeti vlastite sposobnosti razmiljanja, doivljavanja i
odluivanja; prihvatiti sebe kao jedinstvenu osobu pozvanu na zajednitvo i suradnju s drugim
osobama.
3. Smisao i besmisao ivota
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti vanost osobnog napora u traenju ivotnog smisla,
nade i optimizma
5. ivjeti kao protagonist ivotna uporita
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti vanost kritike prosudbe razliitih ponuda koje
donosi ivot i zauzimanja vlastitog stava i izbora, poznavati vlastite talente i sposobnosti,
spremnost na izgradnju osobnog ivota, vlastitog ivotnog projekta i boljeg svijeta
II. Tematska cjelina OVJEK RELIGIOZNO BIE
TEME
4. Politeistike religije i religije bez boanstva i osobnog Boga
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti odnos pojedinih velikih religija prema socijalnoj,
kulturnoj i politikoj stvarnosti
5. Monoteistike religije
Odgojno-obrazovna postignua: Izgraivati stav potovanja duhovnih vrijednosti razliitih
religija, kultura i civilizacija
6. Posebnost kranstva u odnosu na druge religije
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti stav potovanja prema drugim religijama, razvijati
sposobnosti meureligijskoga dijaloga te uvaavanja tuih stajalita i miljenja na podruju
vjere i ivota
III. Tematska cjelina KRANSKA OBJAVA I SVETO PISMO
3. Biblijski govor o Bogu
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i naznaiti biblijsku poruku kroz odnos ovjeka i
Boga te meuljudske odnose u nekoliko tema: istina, pravednost, milosre, ljubav, vjernost
4. Biblija u ivotu krana
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti proetost suvremene kulture biblijskim motivima i
navesti primjere iz knjievnosti, umjetnosti, arhitekture
IV. Tematska cjelina ISUS KRIST VRHUNAC OBJAVE
3. Navjetaj kraljevstva Bojega
Odgojno-obrazovna postignua: pobuditi stav otvorenosti i prihvaanja Isusove poruke s
Gore u osobnom i drutvenom ivotu
Gimnazije
Matematika
I. Svrha i cilj: Stjecanje temeljnih matematikih znanja nunih za nastavak daljnje izobrazbe,
praenje suvremenoga drutveno-gospodarskoga i znanstveno-tehnolokoga razvoja i budue
djelatnosti. Didaktike upute. Naela nastave Matematike: Treba razvijati i produbljivati
matematiko miljenje uenika i osposobljavati ih za osmiljavanje i rjeavanje raznih
praktinih problema.
Strukovne srednje kole
Matematika
Ciljevi i zadae: Nastava Matematike u srednjim strunim kolama omoguuje da uenici
usvoje matematiko znanje potrebno za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i drutvu
te da ih osposobljava za primjenu usvojenog znanja u praktinom ivotu i za nastavak
kolovanja.
Gimnazije
Fizika
Svrha i cilj: A-inaica. Uenik treba biti osposobljen da se racionalno i svjestan odgovornosti
sueljava s individualnim i drutvenim problemima koristei se znanjem i pojmovima
steenima u matematiko-prirodnoznanstveno-tehnikom podruju. Uenik treba promiljati
poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno-tehnolokoga razvoja.
B-inaica. Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja, otkrivanja, stvaranja,
konstruiranja i primjene, uenik mora stei odreene sposobnosti i vjetine koje je u stanju
primijeniti na nove situacije.
Strukovne srednje kole
Fizika
Naela slina programu gimnazije.
Gimnazije
Kemija
Svrha: Ostvarivanje programa Kemije daje uenicima osnovna znanja o pojavama i procesima
u prirodi. U tumaenju pojava, gdje god je to mogue, valja poi od pokusa, opaanja i
mjerenja. Svrha je takvog pristupa razvijati sposobnosti uoavanja i ralanjivanja promjena
te donoenja zakljuaka na osnovi rezultata objektivnoga mjerenja i pokusnoga provjeravanja.
Na taj nain mnoge informacije, koje su se uenicima dosad predoavale kao gotove
injenice, zamijenit e metode promatranja i usporedbe spontanih promjena u prirodi ili
izazvanih procesa u kemijskom laboratoriju, a problemski pristup nastavi uvjetovat e bolje
razumijevanje biti kemijskih pretvorbi.
Strukovne kole
Kemija
Dvogodinji program
Cilj programa je omoguiti uenicima stjecanje osnovnih znanja o pojavama i procesima u
prirodi, upozoriti ih na stalnost kemijskih promjena i postojanje stalnih recipronih odnosa
meu njima. Nadalje, uenici trebaju prihvatiti vanost znanja i znanstvenog istraivanja
za napredak gospodarstva. Gospodarstvo, prehrana, odijevanje, zatita zdravlja za stanovnike
Zemlje moe se osigurati samo mudrom primjenom kemije. Tijekom pouavanja Kemije valja
razvijati ekoloku svijest i odgovornost svakoga pojedinca, upozoriti uenike na brojne koristi
suvremenih tehnologija, ali jednako tako i na sve posljedice njihovih tetnih utjecaja te naine
njihova otkrivanja i uklanjanja. Slina naela vrijede i za program Kemije koji se pouava
jednu godinu.
Gimnazije
Biologija
Svrha je nastave biologije potaknuti zanimanje uenika za ivi svijet i ovjeka u njemu,
objasniti osnovna ivotna naela, koja su zajednika svim ivim biima, ali isto tako prikazati
raznolikost i bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive na Zemlji. Nastava biologije treba
njegovati i razvijati spoznaju o tome da bioloka znanost tumai samo dio pojavnosti ovoga
svijeta i u svojim dosadanji naporima i postignuima otkriva jo mnogo nepoznatih pojava
koje danas nije u mogunosti objasniti postojeim metodama.
Strukovne kole
Biologija
Svrha i cilj. Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo obrazovnih ve i
odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja zdravstvene i ekoloke
kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom steenih biolokih znanja
razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja zdravlja, o potrebi zatite
okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika.
Didaktike upute. Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade
sadraja potrebno je usvojiti temeljne bioloke spoznaje o odnosima ivih bia i okolia,
odnosima unutar ivotnih zajednica te o naruavanju ravnotee tih odnosa djelovanjem
ovjeka. Prema struci djelatnosti kojoj struka pripada, u ovim se sadrajima moe naglasiti i
proiriti upravo ono to je u odnosu na tu djelatnost posebno interesantno ili specifino u
smislu naruavanja, odnosno zatite okolia.
Gimnazija
Strani jezici
Svrha i cilj. Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o kulturi i
civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita svojstvenih
zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui sluati i
razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno izlagati
osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U kulturolokom
obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s elementima pratee
kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije promatranje tih
injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja iz jezika u
primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa, Povijesti
umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
upuivati da svoju pozornost usmjeri na podatke o predstavljenim kulturolokim elementima,
da ih smjeta u vrijeme, mjesto, dogaaje, sinkrono povezuje imena iz ostalih podruja,
usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i
klasificiraju informacije iz razliitih izvora na stranome jeziku o onim elementima koji
pripadaju podruju uega njihova osobnog zanimanja kako bi bili bolje motivirani u
samostalnom radu.
Engleski jezik
Zadae su sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih
izvora u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije;
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao
i sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.
Sadraj: 1. razred (5. ili 6. godina uenja); 2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija. kola i
uenje. Slobodno vrijeme. Stanovanje. Posao (zapoljavanje). Reklama i njezin utjecaj na
ivljenje. Tradicionalni blagdani.
Francuski jezik
1. razred srednje kole (francuski kao 1. strani jezik).
Teme: 1. Mediji; 2. Gradovi i regije Francuske.
Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: izraavanje osobnog miljenja, predlaganje,
prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje; Kultura i civilizacija: francuski gradovi, regije,
strip, ansona i blagdani. Strategije uenja i sluenja znanjem
1. razred srednje kole (francuski kao 2. strani jezik).
Teme: 1. ivot u obitelji; 2. Kupovanje; 3. Film.
Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: reakcija na upute, izricanje podataka o sebi,
obitelji i drugima, pisanje estitki, izraavanje zapovijedi. Kultura i civilizacija: putovanje u
Francusku, znamenitosti Pariza, francuska prehrana, francuska moda
Strategije uenja i sluenja znanjem.
Njemaki jezik
Sadraji. 1. razred (5. ili 6. godina uenja). 2.2. Jezini sadraji: ivot u koli. Kua i obitelj.
Blagdani i neki znaajni datumi. Situacije vezane uz boravak u stranoj zemlji; putovanje
snalaenje u nepoznatom gradu. Situacije i podaci iz ivota mladih. Komunikacijski uzorci:
traenje i davanje uputa,
izraavanje osobnih i prenoenje tuih osjeaja, molbi, elja,
izraavanje i prenoenje zapovijedi, zabrana itd.
Srednje strukovne kole
Strani jezici
Okvirni nastavni program iz stranih jezika za srednje strukovne trogodinje i etverogodinje
kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama razlikovat e se s obzirom na tri
osnovna tipa tih kola tj. na funkcionalnu uporabu stranoga jezika za pojedinu struku. To su
sljedei programi: 1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih struka; 2. Programi za
hotelijersko-turistike tehniare; 3. Programi za ugostitelje; 4. Programi za ekonomsku struku.
Cilj i zadaci: nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti poticajna i prvenstveno
osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje treba teiti
osposobljavanju i pripremi uenika za zrelu dob i svjesnu odgovornost; za odgovornost prema
suvremenicima, potomstvu i prirodnom okruenju; za stvaranje razvojnih sposobnosti,
ustrojstva temeljnih postupaka i stavova kao pretpostavke za dalji obrazovni put i
osposobljavanje za ivot rada. Stoga treba uenike poglavito osposobljavati za: razmiljanje o
temeljnim pitanjima svrhovitosti zadaa i odgovornosti prema ljudskoj opstojnosti; ouvanje
osobnoga dostojanstva i vrednota; omoguavanje donoenja vlastitih kritikih prosudbi i
besprijekornog daljnjeg usavravanja.
Istovremeno uenike treba osposobljavati za:
svjesnu pripadnost hrvatskom narodnom biu s kojim ga povezuje europski svjetonazor i
otvorenost prema svijetu,
spremnost da se djelatno zauzimaju za demokratsku i socijalnu pravnu dravu, koja se
temelji na naelima slobode i jednakopravnosti,
spremnost da se besprekidno trae nova rjeenja smanjenja napetosti izmeu osobne
slobode i drutvene odgovornosti,
spremnost na dijalog i suradnju,
spremnost na kritiku toleranciju i shvaanje problema bilo svojih blinjih, ili
opedrutvenih.
U pogledu na obrazovne zadae, posebna naela svjesnog uenja uenike treba posebno
osposobljavati kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne
veze, te uzroke i posljedice odreenih pojava:
za kritiko promatranje i vjerodostojnost,
za logiko i kritiko razmiljanje, logiko zakljuivanje, misaono postavljanje pitanja kao i
razumno donoenje sveopih i apstraktnih sudova,
za usmeno i pismeno izraavanje, razne oblike opisivanja, koji se trae prilikom
utemeljivanja kako konkretnih tako i apstraktivnih stvarnih misaonih pojavnosti,
za ispravno koritenje obavijesnih izvora, za vrenje odabira iz raznih izvora, za tvrenje s
istinitom namjerom i za mogunost prepoznavanja manipulacije,
za uporabu radnih tehnika i tehnika uenja kako s obzirom na mogunost daljnjeg
samostalnog rada i tako na stvaranje temeljnih znanstvenih postupaka i misaonih predodbi,
za sustavni i planski rad kao samostalan tako i za skupinu.
U nastavnim planovima i programima za srednje strukovne kole za strane jezike
integriranje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja mogue je kroz sljedee teme:
Engleski jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja): 1 razred.
Teme: Opi sadraji i sadraji kulture i civilizacije; Teme iz kulture i civilizacije zemalja
stranoga govornoga podruja; Kulturno blago Hrvatske; kola i uenje; Slobodno vrijeme i
naini provoenja slobodnog vremena; Ekologija; Kua i obitelj; Posao zapoljavanje;
Reklama i njezin utjecaj na ivljenje; Tradicionalni blagdani. Struni sadraji: Teme iz
poduzetnitva; Teme iz raunovodstva (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje; Usmeno
poslovno komuniciranje: traenje i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis.
Engleski jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja): Teme
strukovno orijentiranje; u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz, trenje zaposlenja, molba za
posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi. Strukovno orijentirane teme:
kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke, mladi i svijet, tehnologija,
sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu.
Jezine funkcije su u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama koje
proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih tema. Ne moe ih se otro svrstati u
odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz
uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja). Teme:
1. razred. Opi sadraji i sadraji iz kulture i civilizacije stranoga govornog podruja: teme iz
kulture i civilizacije zemalja stranog govornog podruja; teme iz hrvatske kulture i obiaja;
kola i uenje; slobodno vrijeme naini provoenja; ekologija; kua i obitelj; posao
zapoljavanje; elementarne potrebe ovjeka; tradicionalni blagdani.
Struni sadraji. Teme iz poduzetnitva: okvirno usmeno i poslovno dopisivanje.
Njemaki jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja). Teme
strukovno orijentirane. Opi sadraji: u banci; na kolodvoru; kod lijenika; traenje
zaposlenja; molba za posao; slobodno vrijeme; obitelj; moja kola.
Strukovno orijentirane teme: kola i radionice kole; osnovni vokabular struke; povijest
struke; mladi i svijet; tehnologija; sajmovi; izlobe; zanimanje i praksa; svakodnevnica na
poslu; tehnike u radu; radni procesi i faze u proizvodnom radu. Jezine su funkcije u
nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u
odreeni stupanj uenja.
Latinski jezik
Obrazovni ishodi nastave Latinskog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom, tj.
civilizacijskom komponentom.
1. Teme Graanskog odgoja i obrazovanja koje se nalaze u Nastavnom programu
Latinskoga jezika za: gimnazije, klasine gimnazije, strukovne kole.
Gimnazije
Prvi razred. Cilj nastave: osposobiti uenika da uoi, spozna, razumije i prepozna jezinu
grau latinskoga jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem ta graa postoji kao
prenositelj odreenih obavijesti, i napokon, da razumije konkretne tekstove na latinskom
jeziku te da ih moe prevesti na hrvatski jezik.
Teme iz civilizacijskog podruja:
Nastanak i irenje latinskog jezika; Rimljani u naem zaviaju; Rim antiko sredite
razvoj grada, graevine i institucije; ivot u velegradu ulice i trgovi; U krugu obitelji
rimska obitelj, ivot robova, odgoj, brak, rimska kua; Robovi i umjetnici; Ratovi i osvajanja
kratki pregled rimske povijesti; Trgovci putuju svijetom trgovina, gospodarstvo rimske
drave, kopneni i pomorski putovi.
Klasine gimnazije, cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i razumijevanje jezine
grae teksta na latinskom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog konteksta (povijesnoga i
civilizacijskog), za uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih znaajki te za prevoenje
teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede uporabe, pribavljanja i
odabira razliitih izvora znanja i podataka. Uenici upoznaju dijakronijski razvoj jezika,
temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te odnose i povezanost antikoga i
suvremenog knjievnog stvaralatva, posebice u hrvatskoj knjievnosti posredovanjem
hrvatskih latinista, sve do dananjih dana. Teme (nastavljai): povijesni sklop zbivanja s
kraja Republike; Ciceronov ivot i politiko djelovanje; zbivanja do poetka principata;
August kao sredinja osoba toga razdoblja; antika retorika i slaganje govora;
epistololografija kao knjievna vrsta; razvoj elegije; knjievni krugovi u Rimu. Teme
(poetnici): Mitska povijest Rima; Nastanak Rima; Kraljevstvo; Poetak Republike;
Povijesna zbivanja do punskih ratova; Ustroj rimske republikanske vlasti.
Strukovne kole
Osnovna je svrha uenja latinskog jezika omoguiti uenicima stjecanje znanja, razvoj
sposobnosti i vjetina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i
kulturom, no uei latinski jezik u medicinskim programima uenici u konanici dobivaju i
mogunost puno lakeg, breg i potpunijeg svladavanja programa predmeta struke.
Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja latinskog jezika i znanja o njemu kao opega
kulturnoga dobra, razvijati potovanje prema jeziku, njegovoj knjievnosti i kulturi, jer se
kroz to nasljee doprinosi razvoju nacionalnog identiteta. Uenjem latinskog jezika moe se
kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima i kulturama
pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj i Europi. Teme: postanak Rima;
mitoloki i povijesni razvoj antike civilizacije uope; razvoj latinskog jezika sve do
romanskih jezika; latinski u knjievnom i pravnom biu Hrvatske kroz stoljea.
Obrazovni ishodi nastave Grkog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom, tj.
Grki jezik
Klasine gimnazije, prvi razred. Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i
razumijevanje jezine strukture teksta na grkom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog
konteksta (povijesnoga i civilizacijskog), za uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih
znaajki te za prevoenje teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede
uporabe, pribavljanja i odabira razliitih izvora znanja i podataka. Uenici upoznaju
dijakronijski razvoj jezika, temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te
odnose i povezanost dugoga povijesnog hoda i sadanjosti, antikih temelja i sadanje
europske i planetarne civilizacije. Teme (nastavljai): periodizacija grke knjievnosti; proza
Periklova doba; grka kolonizacija Mediterana s posebnim osvrtom na nae krajeve; klasino
doba grke civilizacije Periklova vladavina u Ateni. Teme (poetnici):svakodnevni ivot
Grka obitelj, izobrazba, obrti, trgovina, odijevanje, zabava; grka mitologija.
Graanskog odgoja i obrazovanja u II. razredu srednje kole
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni
Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike Hrvatske
o Pravna drava i njezina uloga u zatiti zakonitih prava graana
optuenika
o Pravna drava osigurava da mo u rukama dravnih dunosnika i onih koji djeluju u njihovo
ime, poput vojske i policije, bude ograniena zakonima koji nisu izmiljeni za one koji su na
vlasti ve su opepoznati i jednako obvezuju vlast i graane. Zakonita prava graana ne mogu
se uinkovito zatititi ako ne postoji pravna drava.
cjelini
Europski ombudsman, Europski nadzor zatite podataka, europske civilne organizacije za
zatitu ljudskih prava
kloniranje
o Humanitarno pravo u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i na moru,
u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
o Suzbijanje trgovanja ljudima pravodobno prepoznavanje postupaka da se ne postane rtva
o Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanja globalnih
Kljuni pojmovi:
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, meunarodni ugovori u podruju
ljudskih prava, pravna drava, Europski sustav zatite ljudskih prava, Vijee Europe,
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska
prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava, sustav zatite ljudskih prava
Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Europsko vijee, Europski
parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, europski nadzor zatite
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni te njihovu ulogu u zatiti temeljnih
ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije
navodi neke meunarodne ugovore u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni
u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike
Hrvatske
opisuje znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana
navodi naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti
odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje,
prava optuenika
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, zato se temelji na jednakosti i
objanjava zato je pravna drava iznad svake ideologije, odnosno, zato ideologije same po
sebi znae iskljuivost prema onima koji drugaije misle. to bi znailo kad bi ideologija bila
u sri demokracije svako bi diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo
demokratsko ponaanje
objanjava pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike
Hrvatske kao pravne drave; opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih
oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i Ustavnom
sudu RH
opisuje kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj tite temeljna
ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob,
spol, etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike
drutvenih odnosa
opisuje to je diskriminacija i navodi primjere diskriminacije u odnosu na rasu, boju koe,
spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu,
roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine te koji su uzroci i posljedice
iskljuivanja za pojedinca, grupu i hrvatsko drutvo u cjelini
opisuje ustrojstvo i ulogu Vijea Europe i priprema prezentaciju (ustrojstvo, zemlje lanice,
cilj djelovanja)
opisuje nadlenost i djelovanje Suda Europske unije te izbor sudaca
opisuje ulogu enevskih konvencija i humanitarnog prava u zatiti ranjenika i bolesnika u
oruanim sukobima na kopnu i na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti
civilnog stanovnitva u vrijeme rata te koja je uloga Crvenoga kria
Transparency International).
Demokratska drava i uloga graana u Hrvatskoj i Europskoj uniji
o Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj
o Zakonodavni dio vlasti ima ovlast donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske
zakonodavac je narod preko zastupnika u Saboru)
o Izvrni dio vlasti ima ovlast provoditi i predlagati donoenje novih zakona (Vlada
Republike Hrvatske, predsjednik Republike Hrvatske)
djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi). Pojmovi pravde,
vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav.
o Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj i mo. Kad ljudima damo vlast,
moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e oni ispravno obavljati povjerene
dunosti
o Pravna drava naela pravne drave, uloga pravosua u pravnoj dravi, osiguranje prava
jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
optuenika
o Pravda, temeljna kategorija demokracije i vladavine prava tri kategorije pravde:
proceduralna, korektivna i distributivna
ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima pridonose razvoju drutva
mirovinskog, obrazovnog sustava iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat
sigurnosti
proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji; nain izbora hrvatskih zastupnika i njihova ulogu u
Europskom parlamentu; prednosti, nedostaci i izazovi europskih integracija te interesi graana
Republike Hrvatske
o Europska graanska inicijativa sudjelovanje hrvatskih/europskih graana u oblikovanju
europskih javnih politika
organizacijama
opeg dobra
Kljuni pojmovi:
ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj, zakonodavni dio vlasti Sabor
Republike Hrvatske, narod zakonodavac preko zastupnika u Saboru, izvrni dio vlasti Vlada
RH, predsjednik RH, sudbeni dio vlasti Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski
sudovi, naela pravne drave, djelotvornost vlasti, pravo i obveza graana na nadziranje
vlasti, zlouporaba poloaja, moi i vlasti, politike stranke, programi politikih stranaka,
zajednika dobrobit, patriotizam, ovinizam, nacionalizam, tri kategorije pravde, socijalna
drava, ustavna obveza graana na socijalnu solidarnost, efekt socijalne mrnje, korupcija,
Europska unija, ustrojstvo i ovlasti Vijea ministara, ustrojstvo i ovlasti Europskog
parlamenta, ustrojstvo i ovlasti Europskog vijea, ustrojstvo i ovlasti Europske komisije,
europska graanska inicijativa, prava i obveze hrvatskih graana koje proizlaze iz lanstva u
EU, prednosti, nedostaci i izazovi europskih integracija, interesi graana Republike Hrvatske,
veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti,
civilno drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj; zakonodavni, izvrni i
sudbeni dio; objanjava to je ustavna vlast, zato je potrebna trodioba vlasti i ogranienje
svakog oblika vlasti u demokraciji
Republici Hrvatskoj
objanjava ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni
odgovor, prava peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
odreuje hrvatskog graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti
opisuje ustrojstvo Europske unije i navodi ovlasti Vijea ministara, Europskog parlamenta,
Europskog vijea i Europske komisije
navodi prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u
Europskoj uniji
opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu
navodi i argumentira prednosti, nedostatke i izazove europskih integracija s posebnim
osvrtom na interese Republike Hrvatske i njezinih graana
objanjava i dokumentira poloaj Republike Hrvatske i hrvatskih graana u Europskoj uniji;
kontekstualizira distributivnu, korektivnu i proceduralnu pravdu na razini Republike
Hrvatske, Europske unije i meunarodne zajednice
Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat te u lokalnoj
zajednike dobrobiti
objanjava zato je potovanje naela pravne drave jedna od osnova suzbijanja korupcije
(talenata) i druga
kreira pravedne mjere na naelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti za
nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila
navodi sastavnice civilnog drutva i njegovu ulogu u zatiti i razvoju opeg dobra.
o Drutvene komunikacijske vjetine;
zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje;
internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja;
volontiranja, iskustvo volontiranja;
o Obitelj temeljna drutvena zajednica; prava i dunosti djece i roditelja, meugeneracijska
solidarnost.
Kljuni pojmovi:
zajednikih zakljuaka, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe, mediji, kritiko
razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje, obitelj, drutvena zajednica
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi medije po vrsti (tiskovine, radio, tv, internet) i statusu (privatni, javni)
obrazlae znaenje neovisnosti medija, prava graana na tonu informaciju i prava na
zatitu privatnosti
objanjava i primjerima potkrepljuje neke pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i
opasnosti interneta, sigurnost na internetu, otpornost i kritiko razumijevanje medijskih
sadraja
objanjava normativne osnove prava na privatnost, istrauje injenino stanje, navodi
pozitivne i negativne primjere (zatita i krenje) toga prava i priprema priopenje
objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica zatiena Ustavom Republike
Hrvatske i konvencijom UN-a, koja su prava i dunosti djece i roditelja, to je
meugeneracijska solidarnost.
Hrvatskoj
o Svjetska lista kulturne batine razliitost svijeta kao bogatstvo
o Doprinos hrvatskih velikana i velikana nacionalnih manjina u Hrvatskoj svjetskoj kulturnoj
batini
kulture te drutvenog i gospodarskog razvoja
o Dijalog meu civilizacijama
o Prepoznavanje i suzbijanje predrasuda, stereotipa, diskriminacije.
Kljuni pojmovi:
Identitet, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, manjinske kulture, veinska kultura,
meukulturni dijalog, izgradnja zajednike domovinske kulture, suzbijanje predrasuda
Obrazovni ishodi
Uenik:
manjina u Hrvatskoj
zajednice
prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama a nacionalne
manjine prema veinskoj naciji
su pridonijeli hrvatskom i svjetskom napretku.
o Dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje poreza i naine na
koje se utaja sprjeava
o Europsko trite, nain reguliranja, mogunosti i ogranienja za Hrvatsku
o Izazovi globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske
o Drutveno odgovorno gospodarstvo
o Trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa povezana s cjeloivotnim uenjem
zajednike dobrobiti
o Uloga inovativnosti, dobre organizacije rada i proizvodnje u stvaranju osobnog i drutvenog
bogatstva
o Prava radnika, socijalno i radno pravo
o Pravo na sindikalno organiziranje i uloga sindikata u zatiti prava radnika
obiteljsku i drutvenu stabilnost, zatitu okolia
o Planiranje osobne tednje, izrada prorauna (za projekt, planiranje investicija, odrive
potronje, trokova izleta i sl.), postavljanje prioriteta, razlikovanje potreba i elja
Kljuni pojmovi:
europsko trite, mogunosti i ogranienja za Hrvatsku, izazovi globalizacije, gospodarski
razvoj Hrvatske,drutveno odgovorno gospodarstvo, konkurentnost, cjeloivotno uenje,
proraun, europski fondovi, odgovorna potronja, novac, rad, pravedna naknada, sindikalno
organiziranje, postavljanje prioriteta, mapa osobnog razvoja, prava potroaa, socijalna
solidarnost, radno zakonodavstvo, domoljublje na djelu, razvoj zajednikog dobra,
poduzetnost, inovativnost, dobra organizacija rada, prava radnika, socijalna solidarnost,
socijalno i radno pravo, sindikalno organiziranje, uloga sindikata
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje osnove gospodarske strukture Europske unije i Hrvatske; odreuje znaenje i ulogu
kapitala, novca, banaka i kredita, dionica i obveznica; tumai dravni proraun, kako se puni i
raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje poreza i naine na koje se utaja sprjeava
i drugim EU zemaljama te zato su bili uspjeni
izrauje simuliranu aplikacija na EU fondove
navodi to je europsko trite, neke mehanizme reguliranja te anse i ogranienja za
Hrvatsku
poreza i naine na koje se utaja sprjeava
prati donoenje europskog prorauna i namjensko strukturiranje europskih fondova
navodi neke izazove globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske
odreuje to je socijalna drava, to je lokalni, a to dravni proraun, tko ih donosi, na to
se troe
odreuje koja je uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog
prorauna
objanjava Ustavne odredbe o pravima radnika te kako se to prava tite na razliitim
razinama u Hrvatskoj
opisuje ulogu sindikata i sindikalnog organiziranja
navodi prava potroaa
opisuje svojim rijeima domoljublje na djelu
pokazuje poduzetnike i organizacijske sposobnosti, primjenjuje podjelu rada/zaduenja u
radionikom, grupnom ili projektnom radu, pravedno vrednuje doprinos, hvali uspjeh, ui iz
neuspjeha
objanjava to je trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa i cjeloivotno
uenje;
izrauje mapu osobnog razvoja.
o Povelja o Zemlji meunarodni dokument o odrivom razvoju
o Odgovornost sadanjih generacija za zatitu prava buduih generacija
o Odriv razvoj Hrvatske, Europe i svijeta
o Utjecaj gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli
Kljuni pojmovi:
Povelja o Zemlji, odrivi razvoj, pravo na zdrav okoli, ouvanje ivih bia, prirodnog i
kulturnog bogatstva.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje svojim rijeima bitne poruke Povelje o Zemlji
objanjava to je odriv razvoj Hrvatske, Europe i svijeta
opisuje i potkrepljuje podacima ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog
Hrvatske
prati zbivanja u okoliu i pokree aktivnosti za njegovo ouvanje i ureenje.
XIII. Izvanuionike aktivnosti primjeri
Primjeri:
d=1364. Simulacija sjednice Hrvatskoga sabora za srednjokolske uenike priprema
uenika za donoenje odluka u Saboru u kojoj uenici odabiru njima vanu temu i raspravljaju
o njoj, npr. o problemu nezaposlenosti mladih, a potom donose odluke o konkretnim mjerama
koje treba poduzeti dajui preporuke za poboljanja odreene politike.
Dostupno na internetskoj adresi: http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6. Koritenje
(postupakRadionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i
pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr). Sudjelovanje u kolskoj,
upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graanin. Povezivanje uenja za graanska, politika,
gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti,
Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Europski dan
sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan
usmjeravanja itd.).
XIV. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika
i obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a potom
utvrde kriteriji vrednovanja.
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrte na naueno, nove ideje i
izrauje plan svojeg daljnjeg profesionalnog razvoja; dokumentira svoje organizacijske
podruje profesionalne karijere; unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju,
o zavrenim teajevima: teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja; potvrde o sudjelovanju u kolskim,
projektima i sl.
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u II. razredu srednje kole
Hrvatski jezik
nastavu.
Gimnazije: Jezik: Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljea. Knjievnost. Napomena: sati
uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja; Jezino izraavanje; ivotopis; Prikaz;
Saetak; Upuivanje.
etverogodinje strukovne kole: Jezik: Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljea.
Knjievnost.
Napomena: sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja; Jezino izraavanje;
ivotopis; Prikaz; Upuivanje; Pismo.
Hrvatski jezik za trogodinje strukovne kole: Jezik: Sintaksa. Knjievnost (napomena) sati
uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: ivotopis; Prikaz;
Poslovni razgovor.
Glazbena umjetnost
Zadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika elju da i sami
njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj nadogradnji. Radi
aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe umetnuti i neki
drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja).
Likovna umjetnost
Nastavni plan i program Likovne umjetnosti za drugi razred u gimnazijama (dvogodinji i
etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim podrujima
graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja: Zatita okolia
i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama graanskog
odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.
Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: Dvogodinji program: Selo, Grad, Tipovi naselja i
graevina (u kontekstu povezanosti arhitekture i ovjeka te njegovih potreba u suvremenom
drutvu). etverogodinji program: od umjetnosti prapovijesti do umjetnosti Dalekoga Istoka
i pretkolumbovske Amerike (u kontekstu uspostave kriterija vrednovanja, razumijevanja
ovjeanstva razvojem likovne umjetnosti, stvaralakog kontinuiteta pojedinca i grupe te
likovnog itanja i komuniciranja umjetnou).
Dvogodinji i etverogodinji program, zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture
(osnovne teorijske spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju); razvijati
razumijevanje i djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.
Didaktike upute: tijekom nastave predviena je i povezanost sa svima drugim predmetima,
i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u
stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno usporeuje metode, pojave i spoznaje drugih
nastavnih predmeta radi recipronog boljeg poimanja posebnosti, kao i meuzavisnosti. To se
odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu umjetnost ponajvie, ali i na latinski i openito na
strani jezik, Matematiku, Fiziku (konstrukcije), Kemiju, geografiju pa sve do Tjelesne kulture.
Etika
Gimnazije i strukovne kole. Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje
osnovnih etikih znanja, potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog
argumentiranja, te orijentiranja u ivotu. Cilj je ovog godita pouiti pojedinca kako ivjeti u
zajednici sa svijeu o osobnom identitetu i potrebi potivanja drugih ljudi. U sklopu ovog
godita pojedinac, suoen s moralnim dilemama, stvara sustav vrijednosti radi ivljenja u
krugovima zajednitva obitelji, drutvu i dravi, te globalnoj zajednici. Ovo je godite
usredotoeno na moralno orijentiranje i etiko promiljanje sveukupnosti odnosa ovjeka u
drutvenom okruju. Tematska cjelina: I. OVJEK U ODNOSIMA. Nastavne jedinice: susret
s drugim; Ljubav odnosi meu spolovima, odgovornost; Autoritet autoritet, autoritarnost,
potovanje osobe, mo i uporaba moi; 7. Potovanje osobe. Ciljevi i zadaci: Uoiti potrebu
potivanja drugih i tolerancije razliitosti. Tematska cjelina: II. SUKOB U ODNOSIMA.
Nastavne jedinice: Razlike i legitimnost interesa imati i biti, biti i trebati, moralna i
pragmatina odluka, pravednost u odluci; Sukob i suradnja. Tematska cjelina: III. SLOBODA
I MORAL: REGULIRANJE ODNOSA. Nastavne jedinice: Sloboda i granice slobode; Zlatno
pravilo; Osoba i institucija (osobnost i ivot u zajednici, potovanje drutvenih pravila i
zakona). Tematska cjelina: IV. DRUTVENI ODNOSI I DRAVA. Nastavne jedinice:
Graansko drutvo i drava heterogenost graanskog drutva, suivot i tolerancija, pravna
drava; Vrijednost demokracije i njezini dometi demokracije u izvornom i suvremenom
obliku, opasnosti za demokraciju, etike vrijednosti demokracije; Ljudska prava graanska i
politika prava, ekonomska i socijalna prava, kulturna prava, ekoloka prava, pravo na
posebnost, razliku i privatnost. Tematska cjelina: V. OVJEANSTVO I GLOBALIZAM.
Nastavne jedinice: Globalno drutvo i meunarodna zajednica regulacija meunarodnih
odnosa, konvencije, deklaracije, institucije; Pravednost u meunarodnim odnosima (etike
vrijednosti i ope dobro u meunarodnim odnosima, pravedna raspodjela dobara,
mirotvorstvo, vjeni mir); Pozitivni i negativni vidovi globalizacije interkulturalnost i
multikultrualnost, eksploatacija i poticanje razvoja, neokolonijalizam i ravnopravnost,
problemi treeg svijeta, meunarodni terorizam, humanitarna solidarnost.
Povijest
Gimnazije. Svrha i cilj nastave Povijesti je da uenici, uz pomo istinskog tumaenja
povijesnih dogaaja kao i osobnom suradnjom to znai uenjem usvoje etike norme i
poglede na ivot te pri tome izgrade duh otvoren za razumijevanje razliitih kultura i naina
ivota, kao i komunikaciju meu svojim vrnjacima i svim drugim ljudima. Tako izgraivani
pristup tijekom nastave Povijesti kao i spoznaje raznovrsnih povijesnih dogaaja, pomagat e
uenicima u izgraivanju cjelovite osobnosti, koja takoer obuhvaa domoljublje, potovanje
i razumijevanje cjelokupne povijesne batine te ustrajno i humano zauzimanje za istinu i
pravdu, kao i uvjerenja da su ba to prave vrijednosti kojima, i usprkos krivudavih putova
ovjeje slobode tijekom povijesti, ipak pripada sigurna budunost. Uz pouzdanost i
objektivnost spomenute e se etiko-odgojne vrijednosti moi e lake i sigurnije postii ako
se nastava Povijesti rastereti gomilana injenica a teite stavi na kulturu i svrhu uenja
povijesti. Zato emo tijekom pouavanja povijesti poticati uenika i pomagati mu da on sam
radi nastojei spoznati probleme povijesnoga tijeka. Razvijat emo u njemu analitike
sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti i povijesnih dogaaja. Uz
osposobljavanje za kritiko promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja i osoba, te
ispravno postavljanje pitanja i traenja odgovora, to obuhvaa odbaciti nebitno i traiti bitno
te uopavati u nastojanju da se oblikuju utemeljene osobne prosudbe, koje e moi i sam
obrazloiti, pomoi emo ueniku da spozna granice svojih, ali i opeljudskih, mogunosti.
Takvim e djelovanjem i uenik postajati sve vie sposoban u cjelokupnoj svjetskoj
povijesti, a jednako tako i u nacionalnoj povijesti koja je njezin nedjeljiv dio prepoznati
mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu, takoer i
kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti (u
ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u
Povijesti, pridonositi izgradnji valjana graanina, najprije svoje domovine, potom i cijeloga
svijeta. Upravo u tome i jest temeljni smisao i cilj nastave Povijesti.
Nastavni program za Povijest u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine. No u prva dva razreda nastavni
sadraji zavravaju sa 17. stoljeem. Temeljni pojmovi: Muhamed, religiozni ustroj, Hrvati i
araboislam, vjerski sukobi, Istoni crkveni raskol, etnogeneza, seobe, zapadno-kranska
kultura, pokrtavanje, crkveni sabori, reformni pokret, glagoljsko pismo i hrvatski jezik,
latinski sloj hrvatske pismenosti, feudalizam: obiljeja i struktura drave, feudalci, kmetovi,
demografski razvoj, manufakture, sajmovi, novarstvo, pojava siromatva, ustavna vlast,
Osmanski timarski sustav, inkvizicija, redovnitvo, papa, personalna unija i dravnopravna
individualnost hrvatskog kraljevstva, slobodni kraljevski gradovi, velikai, dinastike borbe,
centralizacija, reforme, depopulacija i migracije, puani, bratovtine, nove tehnologije,
tiskarstvo, otkrie novoga svijeta, humanizam, renesansa, apsolutizam, kolonijalne sile, rat za
nezavisnost, parlamentarizam, apsolutna monarhija, reformacija, protestanti, kalvinizam,
anglikanizam, katolika obnova, personalna unija, graanski rat, realna unija, stalei,
centralizam, politika i gospodarska diskriminacija, islamizacija, modernizacija kolstva,
narodni vladari, ban, herceg, Hrvatski sabor, dravno-pravni dokumenti i povelje, upanije,
upani.
Strukovne kole. Nastavni program za strukovne kole omoguuje meupredmetnu
povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u prva dva razreda budui da je
obuhvaena itav povijesni razvoj.
Nastavni program Povijesti za industrijske kole: Hrvatska povijest.
Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola i trogodinja strukovna srednja
kola rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), migracije, horda, rod,
etnika zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drava,
animizam, i totemizam, religija, kultura i civilizacija, Stari istok, teokratska drava, despotska
monarhija, kaste, plemstvo, sveenstvo, etnogeneza, drava, provincija,
Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola: tri godine uenja: Dravno
ureenje, teokratska monarhija, aristokratska monarhija, despotska monarhija, kaste,
plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora, kolonizacija, polis, republika
(aristokratska i demokratska), narodna skuptina, ostracizam, graanski rat, plebejci, senat,
puki tribun, konzul, diktator, trijumf, imperator, provincija, kolonat, rimsko graansko
pravo, etnogeneza; kolon, kolonat, obrambeni rat, apsolutna vlast, seoske opine ili marke,
vazali, vitezovi, feud, feudalac, feudalna hijerarhija, kmet, radna renta, naturalna renta,
novana renta, beneficij, cehovi, gilde, Hanza, kodifikacija rimskog prava, kalifat, kalif, vezir,
sultan, monarhija, grofovije, marke, kapitulari. Ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovtine,
ceh, dinastija, diplomacija, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija,
franjevci, herceg, hereza, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, monarhija, musliman,
papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika, puani, republika,
sklavinije, stale, statuti, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteki redovi, vlastela, Zlatna bula,
upanije; komune, graanstvo, graanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija,
nacionalna drava, barok, manufaktura, kapitalistiko gospodarstvo, podjela rada, najamni
radnici, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, graanstvo, svjetsko trite, merkantilizam,
revolucija cijena, migracije, vjerski ratovi; manufaktura, industrijska revolucija, tvornica,
nacija, nacionalni pokret, revolucija, ropstvo, nacionalizam, kapitalizam, socijalizam,
komunizam, liberalizam, demokracija, kolonijalizam, politika stranka, politika prava,
socijalna prava, aneksija, secesija, centralizacija; ideologija, politiki program, politika
stranka, totalitarizam, faizam, nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija,
junoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski
logor, hladni rat, samoupravljanje, dravno i drutveno vlasnitvo.
Geografija
Gimnazije. Zadae (zajednike za sva etiri razreda) osposobiti uenike za promatranje i
upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike
ralambe konkretnih situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za
ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu u ivotu zajednice, upoznati uenike s pojaanim
procesom naruavanja kakvoe ovjekove okoline i prijekom potrebom uvanja okoline od
daljnje degradacije, odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta, stalnom
aktualizacijom geografskih nastavnih sadraja razvijati u uenicima zanimanje za stalno
praenje geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i
stalnom geografskom izobrazbom.
Strukovne kole
Zadae:
Hrvatske.
gospodarsku i ekoloku dimenziju graanske kompetencije s obzirom da sadraj predmeta
obuhvaa: opu ekonomsku geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.
Ciljevi i zadae drugoga razred su:
osposobiti uenike da shvate meusobni odnos prirodnih pojava i drutvenih imbenika na
Zemlji,
osposobiti uenike da shvate zakonitosti razmjetaja gospodarskih djelatnosti unutar
pojedinih mjesta i regija (struktura).
Nastavni program za geografiju za zvanje hotelijersko-turistiki tehniar omoguuje
meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u sve tri godine naroito
kroz drutvenu, gospodarsku i ekoloku dimenziju graanske kompetencije.
Geografija za etverogodinje strukovne kole. Cilj nastave geografije je da uenici upoznaju
i zavole svoju domovinu, da steknu znanje o Zemlji, da upoznaju gospodarska, drutvena i
kulturna obiljeja suvremenoga svijeta i uoe nunost meusobne suradnje i ljudske
solidarnosti u svijetu. Zadaci nastave: osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje
promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike analize konkretnih
situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu
drutvenu praksu ivotne zajednice; promatranjem prirodne osnove i pojave drutvenog
razvoja u zaviaju i zemlji upoznati uenike sa znaajkama razvoja i razvijati svijest o potrebi
za ukljuivanjem u rad i drutvenu aktivnost za napredak svog zaviaja i nae zajednice;
uputiti uenike u prostorne odnose suvremenih gospodarskih i politikih grupacija u svijetu i
u prostornu stvarnost suvremenog svijeta; upoznati uenike s intenzivnim procesom
naruavanja kvalitete ovjekova okolia i neophodnom potrebom uvanja okolia od daljnje
degradacije, odnosno poboljanja kvalitete ugroenih elemenata i lokaliteta.
Nastavne cjeline: 1. Prostor i poloaj Republike Hrvatske; 5. Demografska obiljeja
Republike Hrvatske; 7. Gospodarska obiljeja Hrvatske.
Opeobrazovni dio strukovnog kurikuluma medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene
njege, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
(http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3061)
Geografija (program medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege: dvije godine
uenja
Temeljni ciljevi nastavnog plana i programa:
usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi
prirodnih bogatstava prema konceptu odrivog razvoja, uvajui prirodnu ravnoteu i
bioloku raznolikost,
usvojiti znanja o drutvenim odnosima i procesima, o drutvenim i prostornim strukturama i
kontekstu u prolosti i sadanjosti, te promiljati o njihovu znaenju za budunost,
razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih i drutveno-
-geografskih pojava i procesa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini,
objasniti odnose ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski razvoj
ovjeka i drutva,
razumjeti i poznavati prostorni, nacionalni i kulturni identitet u odnosu prema kulturnim
identitetima Europe i ostatka svijeta,
usvojiti meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i
drukijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku
pripadnost,
stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja poloaja hrvatskoga drutva u kontekstu
europskih integracija i globalizacijskih procesa,
razumjeti demografske i ekonomske procese, tj. kako ljudi proizvode, razmjenjuju i kako se
koriste dobrima,
razumjeti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih
dobara,
razumjeti ekoloka pitanja i prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na ouvanje
okolia, ivota i drutva te razviti spremnost za djelovanje na ouvanju okolia,
razviti sposobnost prepoznavanja problema i pitanja na koja treba pronai odgovor,
planiranja i provoenja istraivanja, oblikovanja argumentiranih zakljuaka te iznoenja
ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku,
razviti pozitivan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu
djelovanju,
razviti pozitivni stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za
cjeloivotno uenje te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Nastavni program za geografiju za zvanje medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege
omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u obje godine
naroito kroz drutvenu, gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da je sadraj programa
1. razreda povezan s prirodoslovnim podrujem, a 2. razreda s drutveno-humanistikim
podrujem.
Gimnazije. Svrha i cilj: Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture taj da se zadovolje
biopsihosocijalne ovjekove potrebe za kretanjem, da se poveaju stvaralake sposobnosti i
prilagodba na suvremene uvjete ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem
prikladnih programa osposobe za samostalni rad i odgovornu skrb o uvanju i promicanju
osobnoga zdravlja, radnih i drugih sposobnosti. Programska graa. Osnovni program.
Mjerila za izbor programskih sadraja odreena su: utilitarnim vrijednostima pojedinih
sadraja u svakodnevnom radu i ivotu.
Strukovne kole. Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture: da se poveaju stvaralake
sposobnosti i prilagodba suvremenim uvjetima ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi
svladavanjem prikladnih programa osposobe za samostalnu i odgovornu skrb o uvanju i
promicanju osobnoga zdravlja, radnih i drugih sposobnosti.
Drugo godite srednje kole
I. tematska cjelina: Sloboda izbor i odgovornost. Teme: 1. Mladi ovjek u hodu prema
slobodi i zrelosti. Kljuni pojmovi:ljudska zrelost, adolescencija (odrastanje), sloboda,
samostalnost, odgovornost, Isusova sloboda. Odgojno-obrazovna postignua:navesti
imbenike koji utjeu na razvoj osobnosti; objasniti razliku izmeu zrele i nezrele osobnosti;
navesti najee potekoe adolescentne dobi (u odnosu prema prijateljima, vrnjacima,
odraslima, kolskim obvezama, suprotnom spolu...); razumjeti obitelj kao temelj za razvoj
osobnosti; razlikovati naine shvaanja slobode; otkriti bioloku, psiholoku i drutvenu
uvjetovanost slobode; razlikovati slobodu od i slobodu za; razumjeti povezanost slobode
i tolerancije; objasniti razliku izmeu vanjske i unutarnje slobode; shvatiti slobodu kao
ovjekov poziv i vrhunsko ostvarenje.
3. U potrazi za vrjednotama
Kljuni pojmovi: vrjednota, trajne vrjednote, bijeg u ovisnosti (droga, duhan, alkohol), ljudska
zrelost, kranska zrelost.
Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i kritiki prosuivati vladajue vrjednote u obitelji
i izvan nje; razumjeti povezanosti izmeu adolescentne krize i razliitih oblika bijega od
stvarnosti (droga, alkohol); prepoznati trajne ivotne vrjednote i znati napraviti izbor i
ljestvicu vrjednota, ljudskih i kranskih.
II. Tematska cjelina: ivot s Crkvom i u Crkvi. Teme: 4. Jedna Crkva u mnotvu Crkava
prema punom zajednitvu. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti pojam, vanost i ciljeve
ekumenizma, osjetiti potrebu vlastitog angairanja na polju ekumenizma i moliti za jedinstvo
svih krana
III. Tematska cjelina: Zajednica koja oslobaa i slui. Teme: 2. Kranstvo na hrvatskom
jezinom podruju u srednjem vijeku.Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati povezanost
poetka pismenosti u Hrvata s Crkvom (glagoljica); 3. Crkva u srednjem vijeku od
duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola. Odgojno-obrazovna postignua: razvijati
sposobnost uvaavanja tuih stajalita i miljenja, uoiti odgovornost sviju za zajedniki ivot
u drutvu i Crkvi; 4. Crkva kranskoga sluenja siromanima dominikanci i franjevci (13.-
14. st.). Odgojno-obrazovna postignua: poznavati neke naine i oblike organiziranja po
kojima se Katolika Crkva brinula za siromane, bolesne, odbaene
5. Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture
Odgojno-obrazovna postignu a: Otkriti vanost opismenjavanja i knjige za duhovni i
kulturni ivot naroda, uoiti vanost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih, nacionalnih,
vjerskih, povijesno-kulturolokih) te poznavanja i potivanja drugih vjera i kultura
7. Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati neke zasluge pojedinaca iz redova Crkve u naem
narodu na razliitim podrujima drutvenog ivota (Augustin Kaoti, Andrija Kai-Mioi,
Josip Juraj Strossmayer, Bartol Kai, Ruer Bokovi, Stjepan Glava, Juraj Haulik)
8. Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati doprinos Crkve u razvoju znanosti i demokracije
te njezino zalaganje za socijalnu pravdu, razumjeti razloge stradanja Crkve u vrijeme
totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskog rata
IV. Tematska cjelina: S crkvom na putu vjere i slobode molitva, slavlje, svjedoenje. Teme:
2. Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima. Odgojno-obrazovna postignua: uvidjeti i
objasniti zato je ovjeku za ivot i vjeru potrebna zajednica, otkriti povezanost slavlja i
druenja; 3. Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja
Odgojno-obrazovna postignua: prihvatiti dobrovoljnost i dobrovoljno sluenje drugima kao
izraz vlastitog ivotnog i vjernikog opredjeljenja; razvijati sposobnost za drutveni
angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu drutva (osuda nepravde, borba za
pravdu) te spremnost izgradnje ovjenijeg drutva.
Matematika
Gimnazije. Svrha i cilj: Stjecanje temeljnih matematikih znanja nunih za nastavak daljnje
izobrazbe, praenje suvremenoga drutveno-gospodarskoga i znanstveno-tehnolokoga
razvoja i budue djelatnosti. Didaktike upute. Naela nastave Matematike: Treba razvijati i
produbljivati matematiko miljenje uenika i osposobljavati ih za osmiljavanje i rjeavanje
raznih praktinih problema.
Strukovne srednje kole. Ciljevi i zadae: Nastava Matematike u srednjim strunim kolama
omoguuje da uenici usvoje matematiko znanje potrebno za razumijevanje pojava i
zakonitosti u prirodi i drutvu te da ih osposobljava za primjenu usvojenog znanja u
praktinom ivotu i za nastavak kolovanja.
Fizika
Gimnazije. Svrha i cilj: A-inaica. Uenik treba biti osposobljen da se racionalno i svjestan
odgovornosti sueljava s individualnim i drutvenim problemima koristei se znanjem i
pojmovima steenima u matematiko-prirodnoznanstveno-tehnikom podruju.
Uenik treba promiljati poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno-
tehnolokoga razvoja. B-inaica: Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja,
otkrivanja, stvaranja, konstruiranja i primjene, uenik mora stei odreene sposobnosti i
vjetine koje je u stanju primijeniti na nove situacije.
Srednje strukovne kole: Naela slina programu gimnazije.
Kemija
Gimnazije. Svrha: Ostvarivanje programa Kemije daje uenicima osnovna znanja o pojavama
i procesima u prirodi. U tumaenju pojava, gdje god je to mogue valja poi od pokusa,
opaanja i mjerenja. Svrha je takvog pristupa razvijati sposobnosti uoavanja i ralanjivanja
promjena te donoenja zakljuaka na osnovi rezultata objektivnoga mjerenja i pokusnoga
provjeravanja. Na taj nain mnoge informacije, koje su se uenicima dosad predoavale kao
gotove injenice, zamijenit e metode promatranja i usporedbe spontanih promjena u prirodi
ili izazvanih procesa u kemijskom laboratoriju, a problemski pristup nastavi uvjetovat e bolje
Strukovne kole. Dvogodinji program. Cilj i zadae programa: Cilj programa je omoguiti
uenicima stjecanje osnovnih znanja o pojavama i procesima u prirodi, upozoriti ih na stalnost
kemijskih promjena i postojanje stalnih recipronih odnosa meu njima. Nadalje, uenici
trebaju prihvatiti vanost znanja i znanstvenog istraivanja za napredak gospodarstva.
Gospodarstvo, prehrana, odijevanje, zatita zdravlja za stanovnike Zemlje moe se osigurati
samo mudrom primjenom kemije. Tijekom pouavanja Kemije valja razvijati ekoloku svijest
i odgovornost svakoga pojedinca, upozoriti uenike na brojne koristi suvremenih tehnologija,
ali jednako tako i na sve posljedice njihovih tetnih utjecaja te naine njihova otkrivanja i
uklanjanja. Slina naela vrijede i za program Kemije koji se pouava jednu godinu.
Biologija
Gimnazije. Svrha je nastave biologije potaknuti zanimanje uenika za ivi svijet i ovjeka u
njemu, objasniti osnovna ivotna naela, koja su zajednika svim ivim biima, ali isto tako
prikazati raznolikost i bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive na Zemlji. Nastava
biologije treba njegovati i razvijati spoznaju o tome da bioloka znanost tumai samo dio
pojavnosti ovoga svijeta i u svojim dosadanji naporima i postignuima otkriva jo mnogo
nepoznatih pojava koje danas nije u mogunosti objasniti postojeim metodama.
Strukovne kole. Svrha i cilj: Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo
obrazovnih ve i odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja
zdravstvene i ekoloke kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom
steenih biolokih znanja razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja
zdravlja, o potrebi zatite okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika.
Didaktike upute. Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade
Strani jezici
Gimnazije. Svrha i cilj: Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o
kulturi i civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita
svojstvenih zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui
sluati i razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno
izlagati osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U
kulturolokom obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s
elementima pratee kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije
promatranje tih injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja
iz jezika u primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa,
Povijesti umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd.. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i
samostalnom radu.
Engleski jezik
Zadae: sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih
izvora, u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije;
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja
kao i sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom
stvarnou.
Sadraj: 2. razred (6. ili 7. godina uenja); 2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija kola i
uenje; Slobodno vrijeme; Stanovanje; Posao (zapoljavanje); Reklama i njezin utjecaj na
ivljenje; Tradicionalni blagdani.
Francuski jezik
Francuski kao 1. strani jezik, teme: 1. kolski sustav Francuske; 2. Francuske pokrajine;
3. Zdrav ivot i nain ishrane. Odgojno-obrazovna postignua. Jezine funkcije:
prihvaanje, odbijanje, argumentiranje, davanje osobnog miljenja, izraavanje molbe,
zadovoljstva, aljenja, zapovijedi, zabrane. Kultura i civilizacija: francuski kolski sustav,
pokrajine, blagdani, francuska prehrana. Strategije uenja i sluenja znanjem
Francuski kao 2.strani jezik, teme: 1. Mediji. Odgojno-obrazovna postignua. Jezine
funkcije: razumjeti upute, napisati estitku, traenje i davanje informacija, izraavanje
miljenja; Kultura i civilizacija: raznolikost Francuske, proslave, blagdani.Strategije uenja i
sluenja znanjem.
Njemaki jezik
2. razred (6. ili 7. godina uenja), 2.2. Jezini sadraji: kola i uenje (kolski sustavi); izbor
zanimanja; Slobodno vrijeme; Putovanja promet; ivot mladih; Svakodnevni ivot i obiaji;
Ovisnosti i zdravlje; Ekologija; Mediji (tisak, radio, TV).
Srednje strukovne kole. Okvirni nastavni program iz stranih jezika za srednje strukovne
trogodinje i etverogodinje kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama
razlikovat e se s obzirom na tri osnovna tipa tih kola, tj. na funkcionalnu uporabu stranoga
jezika za pojedinu struku. To su sljedei programi:
1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih struka
2. Programi za hotelijersko-turistike tehniare
3. Programi za ugostitelje
4. Programi za ekonomsku struku
Cilj i zadaci. Nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti poticajna i prvenstveno
osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje treba teiti
osposobljavanju i pripremi uenika:
za zrelu dob i svjesnu odgovornost,
za odgovornost prema suvremenicima, potomstvu i prirodnom okruenju,
za stvaranje razvojnih sposobnosti, ustrojstva temeljnih postupaka i stavova kao
pretpostavke za dalji obrazovni put i osposobljavanje za ivot rada.
Stoga treba uenike poglavito osposobljavati za:
razmiljanje o temeljnim pitanjima svrhovitosti zadaa i odgovornosti prema ljudskoj
opstojnosti,
ouvanje osobnoga dostojanstva i vrednota,
omoguavanje donoenja vlastitih kritikih prosudbi i besprijekornog daljeg usavravanja.
opedrutvenih.
osposobljavati kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne
veze, te uzroke i posljedice odreenih pojava:
za uporabu radnih tehnika i tehnika uenja kako s obzirom na mogunost daljeg
Engleski jezik
Prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja, teme: Opi sadraji i sadraji
kulture i civilizacije; Teme iz kulture i civilizacije zemalja stranoga govornoga podruja
Kulturno blago Hrvatske; kola i uenje: kolski sustavi usporedba kolskih sustava i
prezentiranje prednosti i nedostataka; Slobodno vrijeme i naini provoenja slobodnog
vremena; Ekologija; Posao zapoljavanje; Reklama i njezin utjecaj na ivljenje
Tradicionalni blagdani; Struni sadraji: Teme iz poduzetnitva; Teme iz bankarstva i
trgovina (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje; Usmeno poslovno komuniciranje: traenje
i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis
Engleski jezik prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja, teme: strukovno
orijentiranje openitim sadrajem u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz, trenje zaposlenja,
molba za posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi.
Strukovno orijentirane teme: kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke,
mladi i svijet, tehnologija, sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu,
tehnike u radu. Jezine funkcije: Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim
komunikacijskim situacijama koje proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih
tema. Ne moe ih se otro svrstati u odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u
veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja, teme: Opi
sadraji i sadraji iz kulture i civilizacije stranoga govornog podruja; Teme iz kulture i
civilizacije zemalja stranog govornog podruja; Teme iz hrvatske kulture i obiaja; kola i
uenje: kolska praksa; Slobodno vrijeme: naini provoenja; Ekologija; Posao
zapoljavanje; Tradicionalni blagdani. Struni sadraji: Teme iz poduzetnitva: okvirno;
Teme iz hrvatskog i europskoga gospodarstva: okvirno; Usmeno i poslovno dopisivanje.
Njemaki jezik prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja, teme strukovno
orijentirane; Opi sadraji: u banci, na kolodvoru, kod lijenika, traenje zaposlenja, molba za
posao, slobodno vrijeme, obitelj, moja kola. Strukovno orijentirane teme: kola i radionice
kole, osnovni vokabular struke, povijest struke, mladi i svijet, tehnologija, sajmovi, izlobe,
zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu, radni procesi i faze u
proizvodnom radu. Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim
situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u odreeni stupanj uenja.
Latinski jezik
Gimnazije. Cilj nastave: osposobiti uenika da uoi, spozna, razumije i prepozna jezinu
grau latinskoga jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem ta graa postoji kao
prenositelj odreenih obavijesti, i napokon, da razumije konkretne tekstove na latinskom
jeziku te da ih moe prevesti na hrvatski jezik. Teme iz civilizacijskog podruja: Rimljanin
na vikendu ivot na selu; Idemo u rimsku kolu rimski sustav izobrazbe; Grad pod
pepelom Pompeji, rimski urbanizam; I bogovi su ljudi rimska mitologija; Raa se drava
osnivanje Republike, prvi ratovi, struktura ranog rimskog drutva; Narod vojnika; Svatko
protiv svakog Braa Grakho; Robovski ustanci; Senatus populusque Romanus dravno
ureenje u doba republike, senat i senatori, skuptine; Cursus honorum magistratura u
Rimu.
Klasine gimnazije. Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i razumijevanje jezine
hrvatskih latinista, sve do dananjih dana. Teme (nastavljai): daljnji razvoj historiografije;
ep i epska knjievnost; bukolska poezija; rimska komedija; lirika neoterika; rimska satira;
Horacijeva teorija knjievnosti; Augustovo razdoblje rimske knjievnosti; principat i Pax
Augusta. Teme (poetnici): historiografija; Punski ratovi i zbivanja nakon punskih ratova,
pojava Cezara i Cicerona na politikoj pozornici; Katilinina urota; Grad Rim (graevine i
institucije); svakodnevni ivot Rimljana, osobito obitelj, izobrazba, trgovina; Rimljani u
naim krajevima.
Strukovne kole. Osnovna je svrha uenja latinskog jezika omoguiti uenicima stjecanje
znanja, razvoj sposobnosti i vjetina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom,
komunikacijom i kulturom, no uei latinski jezik u medicinskim programima uenici u
konanici dobivaju i mogunost puno lakeg, breg i potpunijeg svladavanja programa
predmeta struke. Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja latinskog jezika i znanja o njemu
kao opega kulturnoga dobra, razvijati potovanje prema jeziku, njegovoj knjievnosti i
kulturi, jer se kroz to nasljee doprinosi razvoju nacionalnog identiteta. Uenjem latinskog
jezika moe se kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima i
kulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj i Europi. (Strukovni
Kurikulum za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra ope njege- medicinski tehniar ope
njege). Teme: mitoloke prie i tekstovi iz raznih izvora; pisci od poetaka razvoja antikih
kultura sve do srednje- i novovjekovnih spisa naih i europskih latinista.
Grki jezik
Obrazovni ishodi nastave Grkog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom, tj.
strukture teksta na grkom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog konteksta (povijesnoga i
temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te odnose i povezanost dugoga
povijesnog hoda i sadanjosti, antikIh temelja i sadanje europske i planetarne civilizacije.
Teme, (nastavljai): Homer i homersko pitanje; razvoj lirike; helenizam; bukolska poezija;
poeci Civilizacije u Grkoj; kretsko-mikenska kultura; provala Dorana i mrana stoljea
grke povijesti; formiranje plemena; ustroj polisa. Teme (poetnici):periodizacija grke
knjievnosti; grka kolonizacija s osvrtom na odraz u hrvatskim krajevima; primjeri iz ivota
grad, svetita, svetkovine, igre.
Graanskog odgoja i obrazovanja u III. razredu srednje kole
o Pravna drava naela pravne drave, uloga pravosua u pravnoj dravi, osiguranje prava
jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
optuenika
vlasti ve su ope poznati i jednako obvezuju vlast i graane. Zakonita prava graana ne
mogu se uinkovito zatititi ako ne postoji pravna drava
cjelini
zatitu ljudskih prava)
kloniranje
o Humanitarno pravo u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i na moru,
u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
o Suzbijanje trgovanja ljudima pravodobno prepoznavanje postupaka koji vode u trgovanje i
ropstvo
Kljuni pojmovi:
ljudskih prava, pravna drava, naela pravne drave, Europski sustav zatite ljudskih prava,
Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski
sud za ljudska prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava, sustav zatite
ljudskih prava Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Europsko vijee,
Europski parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, europski nadzor zatite
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi meunarodne ugovore u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u
skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike
Hrvatske
obrazlae znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana
definira i objanjava naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se
trebaju temeljiti odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito
postupanje, prava optuenika
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, da se bazira na jednakosti i
iskljuivost prema onima koji drugaije misle jer kad bi ideologija bila u sri demokracije
ponaanje
objanjava pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike
Hrvatske kao pravne drave
objanjava ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu aktivno
djelovati kao pojedinci podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima
vlasti i Ustavnom sudu RH ili organizirano u zatiti specifinih interesa pojedinih skupina, a
koji su od ope drutvene dobrobiti
istrauje i primjerima potkrepljuje kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici
ravnopravnost u odnosu na dob, spol, etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge
razlike
drutvenih odnosa
objanjava to je diskriminacija u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili
poloaj ili druge osobine te koji su uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i
drutvo u cjelini
Istrauje nadlenost i djelovanje Suda Europske unije te izbor sudaca
prikuplja podatke o trgovanju ljudima sa slubenih mrenih stranica MUP-a, Hrvatskog
Crvenog kria i iz medija, objanjava opasnosti i naine zatite
Transparency International).
Demokratska drava i uloga graana u Hrvatskoj i Europskoj uniji
o Ishodita demokracije prema Johnu Locke-u; drutveni ugovor, formiranje demokratske
vlasti i pravo naroda na sudjelovanje u vlasti; graani imaju pravo vladati, daju vlast onima
koje biraju da ih predstavljaju i slue njihovim interesima, odnosno zajednikom dobru
o Ustav Republike Hrvatske, narod izvor ustavne vlasti
o Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj
o Zakonodavni dio vlasti ima ovlast donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske
zakonodavac je narod preko zastupnika u Saboru)
predsjednik RH)
djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi). Pojmovi pravde,
vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav.
o Drutvena pojava zlouporabe vlasti. Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj
i mo. Kad ljudima damo vlast, moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e
oni ispravno obavljati povjerene dunosti
mirovinskog, obrazovanog sustava/iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat
sigurnosti
Republike Hrvatske
o Europska graanska inicijativa sudjelovanje hrvatskih/europskih graana u oblikovanju
europskih javnih politika
organizacijama
opeg dobra
Kljuni pojmovi:
sudovi, naela pravne drave, djelotvornost vlasti, pravo i obveza graana nadziranje vlasti,
zlouporaba poloaja, moi i vlasti, socijalna drava, socijalna solidarnost i ustavna obveza
graana, efekt socijalne mrnje, politike stranke, programi politikih stranaka, zajednika
dobrobit, patriotizam, ovinizam, nacionalizam, tri kategorije pravde, Europska unija,
ustrojstvo i ovlasti Vijea ministara, ustrojstvo i ovlasti Europskog parlamenta, ustrojstvo i
ovlasti Europskog vijea, ustrojstvo i ovlasti Europske komisije, europska graanska
inicijativa, prava i obveze hrvatskih graana koje proizlaze iz lanstva u EU, prednosti,
nedostaci i izazovi europskih integracija, interesi graana Republike Hrvatske, veza izmeu
pravila, zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti, civilno
drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje ishodita demokracije prema Johnu Locku, objanjava to je drutveni ugovor; kako
se formira demokratska vlast; ogranienje vlasti, zato je svrha demokratske vlasti doprinositi
razvoju zajednikog (javnog) dobra, zato su graani u demokraciji obvezni sudjelovati
objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj
opisuje ulogu i naine konstituiranja i rada Sabora Republike Hrvatske, Vlade Republike
Hrvatske i predsjednika Republike Hrvatske te ustrojstvo i djelovanje pravosudnog sustava
svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva
objanjava zato su u sluaju da ne funkcionira socijalna i pravna drava moe javiti efekt
socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti
objanjava strukturu Europske unije i nain na koji ona funkcionira; navodi ovlasti Vijea
ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; opisuje navodi
Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat; u lokalnoj
zajednici, Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
zajednike dobrobiti
objanjava zato je pravo i odgovornost graana u demokraciji nadgledanje postupaka vlasti
i rada demokratski izabranih zastupnika na svim razinama te zato bez sudjelovanja graana
nema pravne drave
objanjava pravo i odgovornost graana u demokraciji, pravo graana na predstavke i albe,
referendum, na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na prosvjed, trajk, graanski
neposluh, priziv savjesti
razlikuje poloaj graana u demokraciji i nedemokratskim reimima
(talenata) i druga
kreira mjere na naelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti za nadoknadu
tete ili povrede u sluaju krenja pravila.
internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja
volontiranja, iskustvo volontiranja u koli, lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i preko hrvatskih i
meunarodnih organizacija u svijetu
o Prepoznavanje i suzbijanje stereotipa, predrasuda i diskriminacije
solidarnost
Kljuni pojmovi:
zajednikih zakljuaka, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe, mediji, kritiko
razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje, stereotipi, predrasude, diskriminacija,
drutvena solidarnost, osobe s invaliditetom pojedinac u zajednici, obitelj drutvena zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
zatitu privatnosti
sadraja
obrazlae i primjerima potkrepljuje uinke dobrovoljnog drutvenog rada u zajednici,
Hrvatskoj i svijetu
objanjava zato dobrovoljni drutveni rad doprinosi razvoju osobnih sposobnosti,
zajednikog dobra i drutvenog napretka u cjelini, dokazuje dobrovoljnim drutvenim radom
objanjava pravne odredbe o obvezi drutvene solidarnosti prema osobama s invaliditetom
objanjava i primjerima potkrepljuje to su stereotipi, predrasude i diskriminacija, kako do
njih dolazi, zato su predrasude i diskriminacija tetni za drutvo i kako se uklanjaju
navodi imena hrabrih pojedinaca iz svoje sredine, Hrvatske ili svijeta koji su svojim
djelovanjem utjecali na razvoj humanijih i pravednijih podnosa u drutvu, kroz povijest i
danas
objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica na temelju istraivanja normativnog
i stvarnog poloaja obitelji u Republici Hrvatskoj, na koje naine doprinosi razvoju drutva i
zato je zatiena Ustavom Republike Hrvatske i konvencijom UN-a, objanjava prava i
dunosti djece i roditelja i to je meugeneracijska solidarnost.
o Povelja o zemlji meunarodni dokument o odrivom razvoju
Kljuni pojmovi:
Povelja o zemlji, odrivi razvoj, identitet, kulturni identiteti, kulturne razliitosti, manjinske
kulture, veinska kultura, meukulturni dijalog, izgradnja zajednike domovinske kulture,
pravo na zdrav okoli, ouvanje ivih bia, prirodnog i kulturnog bogatstva, suzbijanje
predrasuda.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje svojim rijeima bitne poruke Povelje o zemlji
manjina u Hrvatskoj
zajednice
pokazuje privrenost ouvanju ivih bia, te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike
Hrvatske, Europske unije i svijeta
opasnosti
o Povezanosti cjeloivotnog uenja i konkurentnosti na tritu radne snage
o Poduzetnost u prepoznavanju, zatiti i razvoju zajednikog dobra u razredu, koli, lokalnoj i
domovinskoj zajednici na razne naine u grupnom radu i donoenju plana djelovanja,
radionicama, istraivakim projektima, akcijama i sl.
o Domoljublje na djelu ouvanje i razvoj sustava zajednike dobrobiti
o Socijalna solidarnost, temelj socijalnog i radnog prava
Kljuni pojmovi:
odrivi razvoj, odgovorno gospodarstvo, konkurentnost, cjeloivotno uenje, izbor zanimanja,
proraun, odgovorna potronja, novac, rad temeljna ljudska vrijednost, pravo na pravednu
naknada za rad, sindikalno organiziranje, planiranje i postavljanje prioriteta, mapa osobnog
razvoja, socijalna solidarnost, radno zakonodavstvo, zatita i razvoj zajednikog dobra,
domoljublje na djelu, socijalna solidarnost, socijalno i radno pravo, poduzetnost, inovativnost.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje osnove gospodarske strukture Europske unije i Hrvatske; odreuje znaenje i ulogu
kapitala, novca, banaka i kredita, dionica i obveznica; tumai dravni proraun, kako se puni i
raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje poreza i naine na koje se utaja sprjeava
izrauje simuliranu aplikacija na EU fondove
navodi to je europsko trite, neke mehanizme reguliranja te anse i ogranienja za
Hrvatsku
poreza i naine na koje se utaja sprjeava
prati donoenje europskog prorauna i namjensko strukturiranje europskih fondova;
izrauje poduzetniki projekt i simuliranu aplikaciju na EU fondove na temelju istraivanja
o projektima koji su bili uspjeni u povlaenju sredstava iz EU fondova
navodi neka pravila za izradu kvalitetnog projekta i uspjeno povlaenje sredstava
navodi neke izazove globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske
odreuje to je socijalna drava, to je lokalni a to dravni proraun, tko ih donosi, na to
se troe
odreuje koja je uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog
prorauna
opisuje ulogu sindikata i sindikalnog organiziranja
objanjava to je odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te
demonstrira vjetina otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje manipulacija
pokazuje organizacijske sposobnosti uinkovito planira, organizira i provodi drutvene
aktivnosti, projektno planiranje, demokratsko upravljanje radom skupine, utjee na donoenje
pravila i demokratskih procedura, primjenjuje podjelu rada/zaduenja, pravedno vrednuje
doprinos, hvali uspjeh, ui iz neuspjeha i sl.)
objanjava povezanost cjeloivotnog uenja i konkurentnosti na tritu radne snage
i zanimanja
izrauje mapu osobnog razvoja.
Kljuni pojmovi:
drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i Hrvatske
Hrvatske
XVII. Izvanuionike aktivnosti primjeri
Primjeri:
Dostupno na internetskoj adresi:http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6. Koritenje
(postupak Radionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i
pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr) Sudjelovanje u kolskoj,
upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graanin; Povezivanje uenja za graanska, politika,
gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti,
Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Europski dan
sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan
usmjeravanja itd.
XVIII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika
projektima i sl.
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u III. razredima srednjih kola
Hrvatski jezik
integracije programa Hrvatskoga jezika i Kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja, valja
predlau se neke od nastavnih cjelina unutar sva tri podruja Hrvatskoga jezika. No vano je
jezika, npr. lingvometodiki predloak/cjeloviti tekst za bilo koju nastavnu jedinicu
obrazovanjem. O tome moe (i mora) odluiti svaki nastavnik planirajui i programirajui
svoju nastavu.
Gimnazije. Nastavne cjeline: Jezik. Modalnost i predikativnost reenice; Reenica i tekst;
Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu. Knjievnost: sati uvoda i sinteze
knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: Dokazivanje; Recenzija; Usmeno
predavanje; Javni govor; Priopenje:
etverogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline: Jezik: Reenica i tekst; Povezivanje
reenica u tekstu; Tipovi teksta; Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu. Knjievnost: sati
uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: Usmeno predavanje;
Javni govor; Priopenje; Tumaenje.
etverogodinje strukovne kole, teme: Jezik. Reenica i tekst; Povezivanje reenica u
tekstu; Tipovi teksta; Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu. Knjievnost, teme: sati uvoda i
sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: Usmeno predavanje; Javni
govor; Priopenje; Tumaenje.
Trogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline: Jezik. Funkcije i funkcionalni stilovi
hrvatskoga standardnog jezika; Jezina kultura i jezini purizam; Osnovna pravila oblikovanja
usmenog iskaza. Knjievnost: sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino
izraavanje: Raspravljanje; Upuivanje; Tumaenje; Privatna i slubena komunikacija;
Pismo; Dopisi, zamolba, alba, primjedba, prituba; Priopenje (vijest, obavijest; oglas),
reklamni tekst.
Strani jezici
Gimnazije. Svrha i cilj: Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o
kulturi i civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita
svojstvenih zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui
sluati i razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno
izlagati osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja.
U kulturolokom obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s
elementima pratee kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije
promatranje tih injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja
iz jezika u primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa,
Povijesti umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
samostalnom radu.
Engleski jezik
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao i
sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.
2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija. Produbljivanje i proirivanje tema iz prethodnog
razdoblja. Rad s raznim vrstama pisanih tekstova (dijaloga, novinskih lanaka).
Francuski jezik
Francuski kao 1. strani jezik, teme: 1. Nae veze s Francuskom; 2. Francuska viena oima
stranaca; 3. Problemi mladih.Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: izraavanje
miljenja, ideja, slaganja i neslaganja, zabrane i zapovijedi, davanje i traenje savjeta
Kultura i civilizacija: stereotipi, kinematografija, kazalite, francuski pisci i njihova djela,
frankofone zemlje. Strategije uenja i sluenja znanjem.
Francuski kao 2. strani jezik, teme: 1. kola u Francuskoj; 2. Francuske
pokrajine. Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije izraavanje osobnog gledita,
elje, davanje savjeta, estitanje. Kultura i civilizacija: obrazovni sustav u Francuskoj,
francuski strip, francuska ansona, blagdani. Strategije uenja i sluenja znanjem.
Njemaki jezik
Jezini sadraji: Slike iz suvremenog ivota; Ekologija i izvori energije; Obiaji; Svijet
raunala.
Srednje strukovne kole. Okvirni nastavni program iz stranih jezika za srednje strukovne
trogodinje i etverogodinje kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama
razlikovat e se s obzirom na tri osnovna tipa tih kola tj. na funkcionalnu uporabu stranoga
jezika za pojedinu struku. To su sljedei programi: 1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih
struka; 2. Programi za hotelijersko-turistike tehniare; 3. Programi za ugostitelje; 4.
Programi za ekonomsku struku. Cilj i zadaci: Nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti
poticajna i prvenstveno osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje
treba teiti osposobljavanju i pripremi uenika:
opstojnosti,
opedrutvenih.
osposobljavati:
kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne veze, te uzroke i
posljedice odreenih pojava,
Engleski jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja):
Teme iz kulture i civilizacije zemalja stranoga govornoga podruja; Kulturno blago Hrvatske;
Ekologija. Struni sadraji: Teme iz poduzetnitva; Teme iz gospodarstva: prezentiranje
nacionalnoga gospodarstva (ekonomske kole); Komparativne prednosti malog gospodarstva
(ekonomske kole); Teme iz bankarstva i trgovina (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje
Usmeno poslovno komuniciranje: traenje i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis.
Engleski jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja):
Teme strukovno orijentiranje openitim sadrajem: u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz,
trenje zaposlenja, molba za posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi.
Strukovno orijentirane teme: kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke,
mladi i svijet, tehnologija, sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu,
tehnike u radu. Jezine funkcije: Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim
komunikacijskim situacijama koje proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih
tema. Ne moe ih se otro svrstati u odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u
veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja): Opi sadraji i
sadraji iz kulture i civilizacije stranoga govornog podruja; Teme iz kulture i civilizacije
zemalja stranog govornog podruja; Teme iz hrvatske kulture i obiaja; Ekologija; Osnovne
potrebe ovjeka; Uloga rada u ivotu ovjeka, nezaposlenost. Struni sadraji: Vrste dobara:
materijalna dobra; Faktori u proizvodnji; Trgovina i reklama; Industrija; Poslovno
dopisivanje.
Njemaki jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja), teme
strukovno orijentirane: Opi sadraji u banci, na kolodvoru, kod lijenika,traenje
zaposlenja, molba za posao, slobodno vrijeme, obitelj, moja kola; Strukovno orijentirane
teme: kola i radionice kole, osnovni vokabular struke, povijest struke, mladi i svijet,
tehnologija, sajmovi, izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu,
radni procesi i faze u proizvodnom radu. Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim
komunikacijskim situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u odreeni stupanj uenja.
Glazbena umjetnost
Gimnazije. Zadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika
elju da i sami njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj
nadogradnji. Radi aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe
umetnuti i neki drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja ).
Likovna umjetnost
Gimnazije. Nastavni plan i program Likovne umjetnosti za trei razred u gimnazijama
(dvogodinji i etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim
podrujima graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja:
Zatita okolia i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
graanskog odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.
Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: Od umjetnosti romanike do umjetnosti secesije (u
kontekstu uspostave kriterija vrednovanja, razumijevanja ovjeanstva razvojem likovne
umjetnosti, stvaralakog kontinuiteta pojedinca i grupe te likovnog itanja i komuniciranja
umjetnou).
Dvogodinji program i etverogodinji program, zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio
ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom
razvoju),
razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.
Didaktike upute: Tijekom nastave predviena je i povezanost sa svima drugim predmetima,
i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u
stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno usporeuje metode, pojave i spoznaje drugih
nastavnih predmeta radi recipronog boljeg poimanja posebnosti, kao i meuzavisnosti. To se
odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu umjetnost ponajvie, ali i na latinski i openito na
strani jezik, Matematiku, Fiziku (konstrukcije), Kemiju, na Geografiju pa sve do Tjelesne
kulture.
Psihologija
Gimnazije. Zadae: Istiui sadraje kojima se razrauje prilagoavanje linosti socijalnim
zahtjevima i frustracijama izazvanim socijalnim procesima, potie se uenikovo
razumijevanje odreenih psihikih pojava i lake suoavanje s njima. Osobita je zadaa
nastave psihologije te da se uenicima sustavno prenosi humanistiki pogled na svijet i
drutvo.
Logika
Gimnazije. Svrha i cilj: Logika kao filozofijska disciplina o oblicima valjane misli i
metodama spoznaje potrebita je kao orue vladanja jezikom, iskazivanjem misli,
zakljuivanja i spoznavanja, ne samo u obrazovnim i znanstvenim djelatnostima ve je
nezaobilazna i u svakodnevnom ivotu. Stoga logiku treba drati samim temeljem svake
izobrazbe. Prema tome logika kao pretpostavka svih znanosti ui uenika kako kritiki i
argumentirano misliti, kako argumentirati svoj stav te navesti protuargumente sugovorniku.
Uenik na ovom predmetu ui valjano zakljuivati te uoavati pogreke kako u svom tako i
tuem zakljuivanju te koristi jasnou i razgovjetnost definicije kako bi izrekao svoje misli i
izbjegao nesporazume. Ujedno savladava metode dokazivanja i provjere valjanosti misli. Sve
navedeno je osnova odgovornog graanina u suvremenom demokratskom drutvu. Iako se
kroz cijeli predmet razvijaju osobine demokratski obrazovanih graana unutar sljedeih
nastavih cjelina najvie dolaze do izraaja:
1. Sud/iskaz (struktura, sve vrste te metode provjere istinitosti)
2. Zakljuak (sve vrste i metode provjere valjanosti i u tradicionalnoj i modernoj logici)
3. Metodologija (definicija, razdioba, dokaz, eksperiment, indukcija, dedukcija, analogija,
generalizacija)
Sociologija
Gimnazije. Zadaa je ovoga predmeta da potvrdi kako su socioloke spoznaje i poseban
socioloki pogled na drutvo neizostavne sastavnice naobrazbe svakog graanina modernog
drutva. Odgojni ciljevi razvijanje uvjerenja i ponaanja primjerenih za ukljuivanje u
drutvo, poticanje individualnosti, kritinosti i tolerantnosti, kao osnovnih vrijednosti
demokratske kulture, razvijanja svijesti o civilizacijskim, drutvenim i socijalnim
problemima.
Poglavlja povezana s Graanskim odgojem i obrazovanjem: Drutvo; Socijalizacija; Socijalna
meuzavisnost; Socijalna kontrola i devijantnost; Socijalna stratifikacija i mobilnost; Obitelj,
brak i srodstvo; Ekonomske institucije i podjela rada; Politike institucije; Ideologija;
Populacija, urbanizacija i ekologija; Politike institucije.
Etika
Gimnazije i strukovne kole. Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje
osnovnih etikih znanja, potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog
argumentiranja, te orijentiranja u ivotu. Cilj nastave etike u treem goditu prvenstveno se
sastoji u upoznavanju uenika s bioetikim pristupom i bioetikim predmetnim podrujem.
Upoznavanjem s potenciranim moralnim problemima dananjice uenika treba osposobiti za
razlikovanje u moralnim prosudbama te za kreativno i dijaloko sudjelovanje u etikom
artikuliranju i rjeavanju moralnih dilema. Uenici trebaju stei uvid kako ti problemi i dileme
pogaaju sve ljude (univerzalnost) i kako ih nije mogue rijeiti u izdvojenim skupinama
strunjaka, nego tek u kreativnom dijalogu svih relevantnih pristupa i stajalita
(pluriperspektivizam). Tematska cjelina: I. ovjek u cjelini ivoga. Nastavne jedinice:
Antropocentrizam i biocentrizam. Tematska cjelina: II. Bioetika kao odgovor. Nastavne
jedinice: Opstanak i preivljavanje: Prijetnje od samounitenja; Tko je odgovoran; Kako
preivjeti u budunosti; Kvaliteta ivota: Poboljanje kvalitete ivota kao izazov; Kako bolje
ivjeti; Kakav ivot elimo. Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji: Tehnoloka izvedivost i
etika dopustivost; Etika i tehnologija. Tematska cjelina: IV. Bioetika i biologijske znanosti.
Nastavne jedinice: Biologija, evolucija i eugenika: Podrijetlo ivota; Evolucionizam;
Eugenika pomo prirodnoj selekciji. Genetika i biotehnologije: Graak i Dolly; Projekt
genom; Genetiko inenjerstvo; Genska terapija; Kloniranje. Sloboda istraivanja i
odgovornost znanstvenika: Znanje je mo; Ogranienost slobode; Opstanak i znanosti.
Tematska cjelina V. Ekologija i zatita okolia. Nastavne jedinice. Ekoloki pokret i ekoloka
etika: Briga za zatitu okolia; Ekoloka odgovornost; Etika i ekologija. Okoli kao
zajednika kua: Ekosustavi; Oneienje i globalno zatopljenje; Dogovor s prirodom.
Ekoloka svijest: Osobna angairanost; Hodanje zelenim povrinama; Poumljavanje;
Odlagalite otpada.
Povijest
Gimnazije. Svrha i cilj nastave Povijesti je da uenici, uz pomo istinskog tumaenja
ovjeje slobode tijekom povijesti, ipak pripada sigurna budunost.
Uz pouzdanost i objektivnost spomenute e se etiko-odgojne vrijednosti moi e lake i
sigurnije postii ako se nastava Povijesti rastereti gomilanja injenica a teite stavi na kulturu
i svrhu uenja povijesti. Zato emo tijekom pouavanja povijesti poticati uenika i pomagati
mu da on sam radi nastojei spoznati probleme povijesnoga tijeka. Razvijat emo u njemu
analitike sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti i povijesnih
dogaaja. Uz osposobljavanje za kritiko promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja i
osoba, te ispravno postavljanje pitanja i traenja odgovora, to obuhvaa odbaciti nebitno i
traiti bitno te uopavati u nastojanju da se oblikuju utemeljene osobne prosudbe, koje e
moi i sam obrazloiti, pomoi emo ueniku da spozna granice svojih, ali i opeljudskih,
mogunosti. Takvim e djelovanjem i uenik postajati sve vie sposoban u cjelokupnoj
svjetskoj povijesti, a jednako tako i u nacionalnoj povijesti koja je njezin nedjeljiv dio
prepoznati mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu,
takoer i kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti
(u ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine.
Temeljni pojmovi: dvorski apsolutizam, prosvjetiteljstvo, enciklopedisti, prosvijeeni
apsolutizam, industrijska revolucija, parlamentarna vladavina, fiziokrati, kameralizam,
militaristika drava, Deklaracija o neovisnosti, Pragmatika sankcija, manufakture, ban i
Sabor, upanijsko ureenje, banska vojska, vojna granica, urbari, puanstvo, trei stale,
porezne reforme, generalni stalei, Deklaracija o pravima ovjeka i graanina, direktorij,
hegemonija, nacionalna svijest, liberalne ideje, graanstvo, nacionalni pokreti, revolucionarna
previranja, ustav, Francuska revolucija, javna glasila, hrvatska narodna svijest, hegemonizam,
integracija, narodni preporod, politike stranke, velikosrpska politika, ukidanje kmetstva,
zastupniki Sabor, oktroirani ustav, revolucioniranje prometa, iredenta, imperij, kolonijalno
carstvo, Prvi vatikanski sabor, radnitvo, radnike organizacije, socijalisti, socijaldemokratske
i socijalistike stranke, Rerum novarum, dualizam, germanizacija, politike borbe i njihovi
nositelji, Hrvatsko-ugarska nagodba, itaonice, modernizacijske reforme, maarizacija,
oportunizam, urbanizacija, socijalni problemi, protektorat, aneksija, iseljavanje, rezolucija.
Geografija
Gimnazije. Zadae (zajednike za sva etiri razreda): osposobiti uenike za promatranje i
ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu u ivotu zajednice; upoznati uenike s pojaanim
daljnje degradacije, odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta; stalnom
te 2.3. Oblici ljudskih djelatnosti. U treem razredu gimnazija puoava se Svjetski razvoj i
Strukovne kole, zvanje ekonomist. Zadae:
Hrvatske.
gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da sadraj predmeta obuhvaa: opu ekonomsku
geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.
Podruje ugostiteljstva i turizma, zvanje hotelijersko-turistiki tehniar.
Cilj i zadaa treeg razreda su:
osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuovisnost ekonomskih sustava
u prostoru i njihovu ovisnost o prirodnogeografskim obiljejima i ostalim imbenicima.
Gimnazije. Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture taj da se zadovolje biopsihosocijalne
ovjekove potrebe za kretanjem, da se poveaju stvaralake sposobnosti i prilagodba na
suvremene uvjete ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem prikladnih programa
osposobe za samostalni rad i odgovornu skrb o uvanju i promicanju osobnoga zdravlja,
radnih i drugih sposobnosti.
Strukovne kole. Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture da se poveaju stvaralake
Tree godite srednje kole
I. Tematska cjelina
Kransko poimanje ovjeka
Teme
1. ovjek kao stvorenje i slika Boja
Kljuni pojmovi: ovjek osoba i subjekt, dostojanstvo ljudske osobe
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da iza shvaanja ovjeka postoje prijeporna pitanja
koja imaju ideoloka, politika, drutvena i kulturna obiljeja; uoiti neke razliite i rairene
poglede na ovjeka u odnosu na kransku sliku ovjeka;
II. Tematska cjelina
ovjek moralno bie
Teme
1. ovjek polazite etikog razmiljanja
Kljuni pojmovi: ovjek etiko bie, ovjek moralno bie, moralni subjekt, moralni
objekt, moralna naela, moralna odgovornost.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razliite definicije ovjeka u specifinom
poimanju pojedinih znanosti o ovjeku; razumjeti pojmove etika, moral i kranski moral.
2. Kriteriji dobra i zla
Kljuni pojmovi: dobro, zlo, ljudska narav, univerzalna naela; senzualizam, pragmatizam,
utilitarizam.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti uvjete o kojima ovisi moralnost ovjekovih ina
(shvaanje dobra i zla te njihove razlike, sloboda, spoznaja i prirodni zakon kao univerzalna
norma); prepoznati drutvene utjecaje na oblikovanje kriterija odreivanja dobra i zla.
3. Odnos vjere i morala
Odgojno-obrazovna postignua: poznavati obiljeja ljudske moralnosti, izvanjska i unutarnja
te naela moralnog djelovanja; razumjeti i usvojiti naela moralnog djelovanja
4. Savjest norma etikog djelovanja
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razliku izmeu pojmova dobro, vrijednost i
vrednota
5. Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima
Kljuni pojmovi: savjest i zakon, humanistika etika, univerzalna etika, etiki konsenzus,
moralne vrjednote, moralne norme, Zlatno pravilo.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati izvore moralnosti ljudskih ina (sloboda, objekt,
nakana, okolnosti); navesti Zlatno pravilo moralnosti i prepoznati ga kao vrhunac
humanistike etike; prepoznati slinosti temeljnih moralnih zahtjeva u svjetskim religijama.
III. Tematska cjelina
Ljubav prema bogu i blinjemu temelji kranske moralnosti
Teme
2. Objavljeni moralni zakon temeljni zakon
Kljuni pojmovi: potovanje ovjeka, ljudska prava
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti postojanje objektivnih moralnih normi u osobnom
ivotu i drutvu; razumjeti vanost ostvarenja reda, pravila i pravednih zakona u
meuljudskim odnosima i u drutvu
4. Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti da put obraenja trai opredjeljenje za dobro i dobrog
Boga te meusobno pratanje i pomirenje s ljudima
IV. Tematska cjelina
Muko i ensko stvori ih
Teme
1. ovjek ena i mukarac
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti povezanost pojmova dostojanstvo, odgovornost i
spolnost
2. Obitelj u Bojem naumu
Kljuni pojmovi: brak, obitelj, preljub, rastava, slobodna veza, model kranske obitelji,
dunosti i prava u obitelji
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti narav i smisao braka i obitelji
4. Roditelji i obitelj odgovorno roditeljstvo
Kljuni pojmovi: roditelji, raanje djece, planiranje obitelji, odgovorno roditeljstvo, cjelovit
odgoj djece
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti odrednice odgovornog roditeljstva;
navesti i razumjeti povrede protiv dostojanstva spolnosti, braka i obitelji; otkriti vanost
cjelovitog odgoja djece emu pripada i vjerski odgoj; upoznati vanost brige za djecu i obitelj
kao temelj osobnog i drutvenoga dobra i napretka
V. Tematska cjelina
Dostojanstvo ljudskog ivota
Teme
2. ivotom obdareni i u ivot pozvani
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati bitna obiljeja ljudske osobe po kojima je ovjek
jedinstveno i nepovredivo bie; razumjeti i usvojiti stav zatite ovjeka kao osobe od zaea
do prirodne smrti, navesti i objasniti povrede ljudskog ivota (ubojstvo, pobaaj,
samoubojstvo, eutanazija); prepoznati opasnosti manipulacije u transplantaciji organa; navesti
i objasniti uzroke i posljedice najuestalijih autodestruktivnih ponaanja mladih: bolesti
ovisnosti
4. Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti probleme suvremenog svijeta koje donose siromatvo,
bolesti i umiranje djece; opredjeljenje za siromane i ugroene i spremnost pomaganja
potrebitima
VI. Tematska cjelina
ivjeti u istini
Teme
1. Hoditi u istini
Kljuni pojmovi: istina, istinoljubivost, la, lano svjedoenje, krivokletstvo, istina u
medijima, istina u drutvu
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti vanost iskrenosti i istinoljubivosti meu ljudima;
razumjeti negativne posljedice lanog svjedoenja, lai i krivokletstva za osobu i drutvo
razumjeti individualnu i drutvenu teinu; spremnost zauzimanja za istinu na osobnoj i
drutvenoj razini; upoznati opasnost prikrivanja istine, lanog prikazivanja injenica i
zloporabe istine koja se dogaa preko masovnih medija
Matematika
razvoja i budue djelatnosti. Naela nastave Matematike: razvijati i produbljivati matematiko
miljenje uenika i osposobljavati ih za osmiljavanje i rjeavanje raznih praktinih problema.
Strukovne srednje kole. Ciljevi i zadae: Nastava Matematike u srednjim strunim kolama
Fizika
pojmovima steenima u matematiko-prirodnoznanstveno-tehnikom podruju. Uenik treba
promiljati poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno-tehnolokoga
razvoja. B-inaica. Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja, otkrivanja, stvaranja,
Strukovne srednje kole. Naela slina programu gimnazije.
Kemija
Strukovne kole. Cilj programa je omoguiti uenicima stjecanje osnovnih znanja o
pojavama i procesima u prirodi, upozoriti ih na stalnost kemijskih promjena i postojanje
stalnih recipronih odnosa meu njima. Nadalje, uenici trebaju prihvatiti vanost znanja i
znanstvenog istraivanja za napredak gospodarstva. Gospodarstvo, prehrana, odijevanje,
zatita zdravlja za stanovnike Zemlje moe se osigurati samo mudrom primjenom kemije.
Tijekom pouavanja Kemije valja razvijati ekoloku svijest i odgovornost svakoga pojedinca,
upozoriti uenike na brojne koristi suvremenih tehnologija, ali jednako tako i na sve
posljedice njihovih tetnih utjecaja te naine njihova otkrivanja i uklanjanja. Slina naela
vrijede i za program Kemije koji se pouava jednu godinu.
Biologija
Strukovne kole. Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo obrazovnih
ve i odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja zdravstvene i
ekoloke kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom steenih biolokih
znanja razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja zdravlja, o potrebi
zatite okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika.
Didaktike upute: Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade
Latinski jezik
Obrazovni ishodi nastave Latinskog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom tj.
hrvatskih latinista, sve do dananjih dana. Teme: raslojavanje latinskog jezika na sermo
vulgaris, cotidianus i urbanus; odnos rimske lirike prema grkog; vrhunac antike
historiografije; propast govornitva; rimska tragedija, roman, epigramatika,satira; srebrno
doba rimske knjievnosti; povijesni razvoj carstva do propasti. Teme (poetnici): osnove
antike retorike; ep i epska knjievnost; rimska lirika i njezin odnos prema grkoj lirici;
rimska drama s posebnim osvrtom na komediju; zlatno doba rimske knjievnosti; principat i
Pax Augusta; rimska religija i mitologija; poetak rimskog Carstva.
Grki jezik
Obrazovni ishodi nastave Grkog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom tj.
Klasine gimnazije; nastavljai, poetnici. Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i
razumijevanje jezine strukture teksta na grkom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog
konteksta (povijesnoga i civilizacijskog), za uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih
znaajki te za prevoenje teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede
uporabe, pribavljanja i odabira razliitih izvora znanja i podataka. Uenici upoznaju
dijakronijski razvoj jezika, temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te
odnose i povezanost dugoga povijesnog hoda i sadanjosti, antikih temelja i sadanje
europske i planetarne civilizacije. Nastavljai: sadraji su jezini, knjievno-teorijski i
civilizacijski. Teme: razvoj historiografije i njezin vrhunac; razvoj retorike; Demosten
vrhunac govornitva; stilovi govornitva; komedija i njezin razvoj; Grka u 6. Stoljeu pr.KR;
grko perzijski ratovi; Peloponeski rat; Grka do makedonskog osvajanja; gubitak grke
slobode. Poetnici. Sadraji su jezini, knjievno-teorijski i civilizacijski. Teme: periodizacija
grke knjievnosti; proza Periklova doba; Grad Atena (graevine i organizacija ivota); velika
svetita (Delfi i Olimpija); religija, igre i svetkovine; grka kolonizacija Mediterana s
posebnim osvrtom na nae krajeve.
Graanskog odgoja i obrazovanja u IV. razredu srednje kole
vlasti ve su ope poznati i jednako obvezuju vlast i graane. Zakonita prava graana ne
mogu se uinkovito zatititi ako ne postoji pravna drava.
o Suzbijanje korupcije i osiguranje drutvene pravednosti, jednakosti i jednakopravnosti
graana. Pravna drava je podloga suzbijanju korupcije.
o Socijalno pravo ili pravo socijalne dobrobiti je skup pravnih normi preko kojih drava
ostvaruje svoju funkciju ravnotee i ublaavanja socijalnih razlika s ciljem da se osigura
jednakost situacija i socijalna sigurnost
zatitu ljudskih prava)
cjelini
kloniranje
na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
Kljuni pojmovi:
ljudskih prava, pravna drava, suzbijanje korupcije, socijalno pravo, Europski sustav zatite
ljudskih prava, Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, Europski sud za ljudska prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih
prava, sustav zatite ljudskih prava Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim
pravima, Europsko vijee, Europski parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki
pravobranitelj, europski nadzor zatite podataka, problemi u svijetu, enevske konvencije,
humanitarno pravo, suzbijanje trgovanja ljudima
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi meunarodne ugovore u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u
skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike
Hrvatske
obrazlae znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana
definira i objanjava naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se
trebaju temeljiti odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito
postupanje, prava optuenika
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, da se bazira na jednakosti i
iskljuivost prema onima koji drugaije misle jer kad bi ideologija bila u sri demokracije
ponaanje
tumai pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike
Hrvatske kao pravne drave; opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih
oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i Ustavnom
sudu RH
istrauje i primjerima potkrepljuje kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici
ravnopravnost u odnosu na dob, spol, etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge
razlike
drutvenih odnosa
istrauje i navodi primjere diskriminacije u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru,
politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu,
drutveni poloaj ili druge osobine te koji su uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca,
grupu i drutvo u cjelini
istrauje nadlenost i djelovanje Suda Europske unije te izbor sudaca
Transparency International)
Demokratska drava, uloga graana u Hrvatskoj i Europskoj uniji
o Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Zakonodavni dio vlasti ima ovlast
donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske zakonodavac je narod preko zastupnika u
Saboru)
predsjednik RH)
o Sudbeni dio vlasti- ima ovlast rjeavati nesporazume glede tumaenja, primjene i djelovanja
zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi)
o Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav
e promicati pravednost, sigurnost
o Drutvena pojava zlouporabe vlasti. Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj
i mo. Kad ljudima damo vlast, moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e
oni ispravno obavljati povjerene dunosti.
o Ustavna prava graana u demokraciji na predstavke i albe, referendum, na pravodobni
odgovor, na peticije, na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
mirovinskog, obrazovanog sustava/iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat
sigurnosti
drutvu i zato bi ga potpomagali kad nitko nije njima pomogao
Republike Hrvatske
o Europska graanska inicijativa sudjelovanje europskih graana u oblikovanju europskih
javnih politika
organizacijama
opeg dobra
Kljuni pojmovi:
sudovi, naela pravne drave, djelotvornost vlasti, pravo i obveza graana nadziranje vlasti,
zlouporaba poloaja, moi i vlasti, tipovi politikih stranaka, politike stranke u Hrvatskoj,
programi politikih stranaka, zajednika dobrobit, patriotizam, ovinizam, nacionalizam,
pravda temeljna kategorija demokracije, proceduralna, korektivna i distributivna pravednost,
Europska unija, ustrojstvo i ovlasti Vijea ministara, ustrojstvo i ovlasti Europskog
parlamenta, ustrojstvo i ovlasti Europskog vijea, ustrojstvo i ovlasti Europske komisije,
europska graanska inicijativa, prava i obveze hrvatskih graana koje proizlaze iz lanstva u
EU, prednosti, nedostaci i izazovi europskih integracija, interesi graana Republike Hrvatske,
veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti,
civilno drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj i navodi ustavne ovlasti
svakog pojedinog od njih; zakonodavni, izvrni i sudbeni dio; objanjava to je ustavna vlast i
zato je potrebno ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji
Republici Hrvatskoj
svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva
objanjava zato se u sluaju da ne funkcionira socijalna i pravna drava moe javiti efekt
socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti
objanjava strukturu Europske unije i nain na koji ona funkcionira; navodi ovlasti Vijea
Ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; opisuje navodi
objanjava zato je pravo i odgovornost graana u demokraciji nadgledanje postupaka vlasti
i rada demokratski izabranih zastupnika na svim razinama u Hrvatskoj te hrvatskih
parlamentaraca u Europskom parlamentu kao i donoenja odredbi u Europskom parlamentu,
napose europskog prorauna
objanjava i navodi primjere nadgledanja postupaka vlasti i rada demokratski izabranih
zastupnika na svim razinama
objanjava i navodi primjere prava i odgovornosti graana u demokraciji, prava graana na
predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, prava peticije, prava na prosvjed,
trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
prikuplja podatke, istrauje, usporeuje, zakljuuje i argumentira prednosti, nedostatke i
izazove europskih integracija s posebnim osvrtom na interese Republike Hrvatske i njezinih
graana
prikuplja podatke u Hrvatskoj, na mrenim stranicama EU-a, prijatelja u EU, istrauje,
usporeuje, zakljuuje i argumentira mogunosti utjecanja graana Republike Hrvatske na
oblikovanje europskih javnih politika na temelju Zakona o provedbi Uredbe Europskog
parlamenta i Vijea kojeg je donio Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat; te u lokalnoj
zajednike dobrobiti
formulira, usklauje i donosi pravila razreda kojima se na temelju proceduralne,
distributivne i korektivne pravednosti tite temeljna prava u razredu i koli: pravo na osobno
dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih svojih sposobnosti (talenata) i druga
kreira mjere za nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila
Drutvene komunikacijske vjetine
zakljuaka, usklaivanje i dogovaranje zajednikih zakljuaka, zastupanje razreda (skupine),
zagovaranje, upravljanje sukobima
internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja
volontiranja, iskustvo volontiranja, drutveno koristan rad u koli, lokalnoj zajednici,
Hrvatskoj i preko hrvatskih i meunarodnih organizacija u svijetu
o Prepoznavanje i suzbijanje stereotipa, predrasuda i diskriminacije
solidarnost
Kljuni pojmovi:
grupni rad, pregovaranje, argumentiranje, donoenje zajednikih zakljuaka, timski rad,
voenje i moderiranje rada grupe, zastupanje, zagovaranje, vrste sukoba, upravljanje
sukobima (aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, preoblikovanje, kodiranje i
empatija, otpor vrnjakom pritisku) mediji, kritiko razumijevanje medijskih sadraja,
volontiranje, stereotipi, predrasude, diskriminacija, drutvena solidarnost, osobe s
invaliditetom pojedinac u zajednici obitelj drutvena zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
vodi i moderira rad grupe, oblikuje zakljuke i izvjeuje o njim
zatitu privatnosti
sadraja
obrazlae i primjerima potkrepljuje uinke dobrovoljnog drutvenog rada u zajednici,
Hrvatskoj i svijetu
objanjava zato dobrovoljni drutveni rad doprinosi razvoju osobnih sposobnosti,
zajednikog dobra i drutvenog napretka u cjelini, dokazuje dobrovoljnim drutvenim radom
objanjava pravne odredbe o obvezi drutvene solidarnosti prema osobama s invaliditetom
objanjava i primjerima potkrepljuje to su stereotipi, predrasude i diskriminacija, kako do
njih dolazi, zato su predrasude i diskriminacija tetni za drutvo i kako se uklanjaju
navodi imena hrabrih pojedinaca iz svoje sredine, Hrvatske ili svijeta koji su svojim
djelovanjem utjecali na razvoj humanijih i pravednijih podnosa u drutvu, kroz povijest i
danas
objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica na temelju istraivanja normativnog
i stvarnog poloaja obitelji u Republici Hrvatskoj, na koje naine doprinosi razvoju drutva i
zato je zatiena Ustavom Republike Hrvatske i konvencijom UN-a, objanjava prava i
dunosti djece i roditelja i meugeneracijsku solidarnost
obrazlae to je dobrovoljni drutveni rad u zajednici i zato doprinosi razvoju osobnih
objanjava pravne osnove za iskazivanje socijalne solidarnosti prema osobama s
invaliditetom
Svjetska lista kulturne batine razliitost svijeta kao bogatstvo
o Doprinos hrvatskih velikana i velikana nacionalnih manjina u Hrvatskoj svjetskoj
znanstveno-tehnolokoj i kulturnoj batini
o Dijalog meu civilizacijama meukulturni dijalog, put razvoja demokratskih odnosa
(ravnopravnih odnosa meu narodima) i mira u svijetu
Kljuni pojmovi:
Svjetska lista kulturne batine, kulturne razliitosti, hrvatski velikani, velikani nacionalnih
manjina, doprinos hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj batini, meukulturni dijalog.
Obrazovni ishodi
Uenik:
istrauje, prikuplja podatke, objanjava i prezentira listu svjetske kulturne batine
istrauje, prikuplja dokaze, objanjava i prezentira podatke o hrvatskim velikanima te
velikanima nacionalnih manjina u Hrvatskoj i obrazlae njihovu ulogu i doprinos hrvatskoj i
svjetskoj znanstveno-tehnolokoj i kulturnoj batini
opisuje i dokumentira primjere uspjene suradnje u izgradnji zajednike hrvatske kulture i
dobrih meunarodnih odnosa
zajednice i mira meu narodima
opasnosti
o Povezanosti cjeloivotnog uenja i konkurentnosti na tritu radne snage
o Poduzetnost u prepoznavanju, zatiti i razvoju zajednikog dobra u razredu, koli, lokalnoj i
domovinskoj zajednici na razne naine u grupnom radu i donoenju plana djelovanja,
radionicama, istraivakim projektima, akcijama i sl.
o Socijalna solidarnost, temelj socijalnog i radnog prava
zajednike dobrobiti
o Meunarodno radno zakonodavstvo i meunarodno radno pravo u okviru Meunarodne
organizacije rada
Kljuni pojmovi:
europsko trite, hrvatski, europski meunarodni monetarni sustav, uinci globalizacije,
trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa, europski fondovi, izrada projektne
dokumentacije, pravila uspjenog planiranja projekata, cjeloivotno uenje, izbor zanimanja,
proraun, izrada osobnog prorauna, nadziranje donoenja i kontrola troenja hrvatskog i
europskog prorauna, odgovorna potronja, novac, rad temeljna ljudska vrijednost, pravo na
pravednu naknada za rad, normativna i provedbena razina zatite potroaa u Hrvatskoj i
Europskoj uniji, sindikalno organiziranje, planiranje i postavljanje prioriteta, mapa osobnog
razvoja, socijalna solidarnost, radno zakonodavstvo, zatita i razvoj zajednikog dobra,
domoljublje na djelu, poduzetnost, inovativnost, socijalna solidarnost, socijalno i radno pravo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
prikuplja podatke i objanjava nain reguliranja Europskog trita te anse i mogunosti za
Hrvatsku
opisuje funkcioniranje hrvatskog, europskog i meunarodnog monetarnog sustava
objanjava na temelju prikupljenih podataka i rasprave s drugim uenicima, roditeljima,
znancima/ strunjacima o izazovima globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske
mogunosti, tekoe, prednosti, opasnosti
ispituje i objanjava je li trina konkurentnost ovisi o kompetentnost ljudskih resursa i
cjeloivotnom uenju
aktivno prati i objanjava ulogu graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog
prorauna te sudjelovanja u europskom proraunu
objanjava strukturu europskih fondova, iznos uplate hrvatskih pristojbi, koristi podatke
razvojnih agencija u lokalnoj sredini o uspjenim projektima, simulira izradu projektne
dokumentacije
objanjava pravila za uspjeno planiranje projekata, izradu projektne dokumentacije i
povlaenje sredstava iz EU fondova
prikuplja podatke nevladinih organizacija za zatitu potroaa, usporeuje ih sa zakonom o
zatiti potroaa u Hrvatskoj i mehanizmima zatite potroaa u EU te priprema priopenje o
normativnoj i provedbenoj razini zatite potroaa u Hrvatskoj i EU
objanjava planiranje osobne tednje, naine plaanja i tednje u drutvu
objanjava to je domoljublje na djelu i zato ono ovisi o djelima poduzetnosti, istraivanja,
rjeavanja problema, o radu i proizvodnji, stvaranju osobnog i drutvenog bogatstva te
razvoju sustava zajednike dobrobiti
objanjava to je novac i zato je mjerilo rada, a rad temeljna ljudska vrijednost
izrauje mapu osobnog razvoja
objanjava na emu se temelji pravo na pravednu naknadu za rad
objanjava pravo na sindikalno organiziranje i uloga sindikata u zatiti prava radnika
opisuje meunarodno radno zakonodavstvo i meunarodno radno pravo u okviru
Meunarodne organizacije rada
o Povelja o zemlji meunarodni dokument o odrivom razvoju
Kljuni pojmovi:
Povelja o Zemlji, odrivi razvoj, pravo na zdrav okoli, ouvanje ivih bia, prirodnog i
kulturnog bogatstva.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje svojim rijeima bitne poruke Povelje o zemlji
Hrvatske
XXI. Izvanuionike aktivnosti primjeri
Primjeri:
Dostupno na internetskoj adresi:http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6. Koritenje
(postupak Radionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i
pouavanje Graanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr). Sudjelovanje u kolskoj,
upanijskoj i dravnoj smotri Projekt graanin.
Povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava s
obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan
ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Europski dan sjeanja na rtve svih totalitarnih i
autoritarnih reima, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan volontera, Nacionalni dan borbe
protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog Crvenog kria; Mjesec borbe protiv
alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog usmjeravanja itd.
XXII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika
projektima i sl.
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u IV. razredu srednje kole
Hrvatski jezik
nastavu.
Gimnazije. Nastavne cjeline: Jezik. Znak i sustav znakova; Izraz i sadraj leksema;
Jednoznanost i vieznanost; Denotativno i konotativno znaenje; Meujezini dodiri i
leksiko posuivanje; Jezini purizam i jezina kultura; Frazeologija i frazem; Hrvatski jezik
u 20. stoljeu. Knjievnost: Sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino
izraavanje: Rasprava; Esej; Komunikacijski tekstovi.
etverogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline: Jezik. Znak i sustav znakova; Izraz i
sadraj leksema; Jednoznanost i vieznanost; Denotativno i konotativno znaenje;
Meujezini dodiri i leksiko posuivanje; Jezini purizam i jezina kultura; Frazeologija i
frazem; Hrvatski jezik u 20. stoljeu. Knjievnost: sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih
razdoblja. Jezino izraavanje: Rasprava; Esej; Komunikacijski tekstovi.
etverogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline. Jezik: Znak i sustav znakova; Izraz i
sadraj leksema; Jednoznanost i vieznanost; Meujezini dodiri i leksiko posuivanje;
Jezini purizam i jezina kultura; Frazeologija i frazem; Hrvatski jezik u 20. stoljeu.
Knjievnost: Sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje:
Rasprava; Esej; Komunikacijski tekstovi.
Strani jezici
Gimnazije. Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o kulturi i
civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita svojstvenih
zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui sluati i
razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno izlagati
osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U kulturolokom
obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s elementima pratee
kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije promatranje tih
injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja iz jezika u
primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa, Povijesti
umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
samostalnom radu.
Engleski jezik
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao i
sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.
Jezini sadraji. Kultura i civilizacija: Produbljivanje i proirivanje tema iz prethodnog
razdoblja. Rad s raznim vrstama pisanih tekstova (dijaloga, novinskih lanaka ).
Francuski jezik
Francuski kao 1. strani jezik. Teme: Mediji javnog priopavanja; Problemi suvremenog
drutva. Odgojno-obrazovna postignua:
Jezine funkcije: izraavanje miljenja, mijenjanje perspektive, napisati kratko osobno
miljenje, izvjee i komentar, izraavanje slaganja i neslaganja
Kultura i civilizacija: francuska prehrana, mediji i pisci. Strategije uenja i sluenja znanjem
Francuski kao 2. strani jezik. Teme: Mladi i njihovi problemi; Mediji. Odgojno-obrazovna
postignua. Jezine funkcije: izraavanje osobnog miljenja, argumentacija, izraavanje
slaganja i neslaganja, predlaganje, prihvaanje i odbijanje.
Kultura i civilizacija: ujedinjena Europa, nove graevine u Parizu, francuski mediji
Strategije uenja i sluenja znanjem.
Njemaki jezik
Gimnazije. Jezini sadraji. Socijalni odnosi u drutvu: Politike stranke, promidba, strani
radnici i njihov poloaj u zemljama njemakog govornog podruja. Rat, obitelj. Ekologija i
izvori energije.
Srednje strukovne kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama razlikovat e se
s obzirom na tri osnovna tipa tih kola tj. na funkcionalnu uporabu stranoga jezika za pojedinu
struku. To su sljedei programi: 1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih struka;
2. Programi za hotelijersko-turistike tehniare; 3. Programi za ugostitelje; 4. Programi za
ekonomsku struku. Cilj i zadaci: Nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti poticajna i
prvenstveno osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje treba teiti
osposobljavanju i pripremi uenika:
opstojnosti,
opedrutvenih.
osposobljavati:
kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne veze, te uzroke i
posljedice odreenih pojava,
za sustavni i planski rad kao samostalan tako i za skupinu. U nastavnim planovima i
programima za srednje strukovne kole za strane jezike integriranje ishoda Graanskog
odgoja i obrazovanja mogue je kroz sljedee teme:
Engleski jezik prema programu za ekonomske kole. Teme: Kulturno blago Hrvatske;
Ekologija. Struni sadraji: Teme iz poduzetnitva. Teme iz gospodarstva: prezentiranje
nacionalnoga gospodarstva (ekonomske kole); Komparativne prednosti malog gospodarstva
(ekonomske kole); Teme iz bankarstva i trgovina (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje
Usmeno poslovno komuniciranje: traenje i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis
Engleski jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja): Teme
strukovno orijentiranje openitim sadrajem u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz, trenje
zaposlenja, molba za posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi.
Strukovno orijentirane teme:
kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke, mladi i svijet, tehnologija,
sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu
Jezine funkcije
Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama koje
proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih tema. Ne moe ih se otro svrstati u
odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz
uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik prema programu za ekonomske kole. Teme: Opi sadraji i sadraji iz
kulture i civilizacije stranoga govornog podruja; Teme iz kulture i civilizacije zemalja
stranog govornog podruja; Teme iz hrvatske kulture i obiaja; Ekologija; Trino
gospodarstvo;
Banke, osiguranje, novani instituti; Pojam i znaenje gospodarskog prava
Njemaki jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja). Strukovno
orijentirane teme: u banci, na kolodvoru, kod lijenika, traenje zaposlenja, molba za posao,
slobodno vrijeme, obitelj, moja kola, kola i radionice kole, osnovni vokabular struke,
povijest struke, mladi i svijet, tehnologija, sajmovi, izlobe, zanimanje i praksa,
svakodnevnica na poslu, tehnike u radu, radni procesi i faze u proizvodnom radu.
Jezine funkcija: Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim
situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u odreeni stupanj uenja.
Glazbena umjetnost
Gimnazije. Zadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika
elju da i sami njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj
nadogradnji.Radi aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe
umetnuti i neki drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja.
Likovna umjetnost
Gimnazije. Nastavni plan i program Likovne umjetnosti za drugi razred u gimnazijama
(dvogodinji i etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim
podrujima graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja:
Zatita okolia i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
graanskog odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.
Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: od umjetnosti romanike do umjetnosti prve polovice
20. st. do Pojedinac i okolina. secesije (u kontekstu uspostave kriterija vrednovanja,
razumijevanja ovjeanstva razvojem likovne umjetnosti, stvaralakog kontinuiteta pojedinca
i grupe te likovnog itanja i komuniciranja umjetnou).
Zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i
umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju); razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema
zatiti spomenika i uvanju okoline. Didaktike upute: Tijekom nastave predviena je i
povezanost sa svima drugim predmetima, i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih
tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno
usporeuje metode, pojave i spoznaje drugih nastavnih predmeta radi recipronog boljeg
poimanja posebnosti, kao i meuzavisnosti. To se odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu
umjetnost ponajvie, ali i na latinski i openito na strani jezik, na Matematiku, Fiziku
(konstrukcije), Kemiju, geografiju, sve do Tjelesne kulture.
Filozofija
Gimnazije. Pouavajui uenike filozofiji, pouava ih se kritikom i kreativnom miljenju,
razlonom argumentiranju te promiljanju kako sebe tako i svijeta u kojem ivi te ih se na taj
nain potie na odgovornost kako spram sebe tako i spram svijeta u kojem ive.
Program filozofije ima tri inaice programa
U svakoj inaici postoje sadraji koji se mogu povezati s ishodima Graanskog odgoja i
obrazovanja:
1. inaica postavljena je tako da se pouava povijest filozofije kroz razliita razdoblja i u tom
smislu pouavaju se i filozofi i njihova stajalita. Pouavajui filozofe i njihova stajalita
nastavnici uenike upoznaju s razliitim odreenjima ovjeka, njegovoj ulozi u drutvu,
odgovornosti spram sebe i drugih, etici i moralu, spoznaji i problemima drutva, drava,
pojedinca itd. Gotovo unutar svake nastavne jedince moe pronai barem jedan element koji
se moe povezati s ishodima Graanskog odgoja i obrazovanja.
2. inaica postavljena je tematski. Sastoji se iz dva dijela. Unutar svakog dijela obrauju se
teme i pojmovi koji se mogu povezati s ishodima graanskog odgoja i obrazovanja, no
posebno istiemo poglavlje prvog dijela ove inaice: 2.4. to je moralno dobro (Etika 1), 2.5.
Vrijednosti i vrline (Etika 2.) te 2.6. Sloboda i zajednica (Etika 3), 2.8. to je ovjek
(Antropologija) i 2.9. Smisao egzistencije. U drugom dijelu koji se odnosi na probleme
suvremene filozofije istiemo poglavlja: 2.13. Filozofija jezika, 2.14. Raspad filozofijskoga
sustava (I): Marx i marksizam, 2.15. Raspad filozofijskog sustava (II.): Filozofija egzistencije,
2.17. Tko je ovjek, 2.18. Filozofija politike;
3. inaica sastoji se iz dva dijela: prvi dio odnosi se na povijest filozofije (razdoblja i
filozofi), a drugi dio sastoji se iz pouavanja filozofskih disciplina 2.3. Sustavni prikaz:
osnovnih filozofskih problema i pojmovi. Kod dijela 2.3. istiemo poglavlja 3. Etika, 4.
Filozofija prava i drave.
I u ovoj inaici program nastavnik obraujui povijest filozofije te pojedine filozofske
discipline obrauje teme i pojmove koje se mogu povezati s ishodima Graanskog odgoja i
obrazovanja (gotovo unutar svake nastavne jedinice ovog programa, a u gore navedenim
jedinicama povezanost najvie dolazi do izraaja).
Etika
Gimnazije i strukovne kole
Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje osnovnih etikih znanja,
potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog argumentiranja, te
orijentiranja u ivotu.
Nastavne cjeline u etvrtom goditu
Cilj je nastave u IV. goditu rekapitulirati usvojene etike spoznaje prethodnih godita, razviti
ih i upotpuniti do koherentnog sustava etikih znanja, koji treba usredotoiti na temeljne
etike kategorije slobode i odgovornosti.
U zavrnici nastave treba iz etikog podruja otvoriti misaone perspektive prema antropologiji
i filozofiji povijesti kako bi se uenici osposobili za samostalno razmiljanje i orijentiranje u
krajnjim pitanjima smisla ljudske egzistencije i povijesti svijeta.
Prva inaica programa: MORAL ETIKA POVIJEST
Tematska cjelina:
III. MEANJE POZICIJE POVIJESTI ETIKE
Nastavne jedinice:
a) Sokrat: poistovjeivanje znanja i dobrog djelovanja
pojam vrline
b) Aristotel: razgranienje znanja i djelovanja
sadrajno odreenje dobra
c) Kant: Kopernikanski obrat u etici
princip djelovanja odreuje dobro
osnovni pojmovi Kantove etike
IV. SLOBODA I ODGOVORNOST
Nastavne jedinice
a) stupnjevi osvijetenja (razumijevanja) slobode:
sloboda kao mogunost izbora (Aristotel)
sloboda kao mogunost odstupanja. Problem slobodne volje (Augustin)
sloboda kao kauzalitet. Novovjekovni pojam slobode (Kant).
b) mjerila i stupnjevi odgovornosti. Znanje i mo. Mo i odgovornost. Krugovi odgovornosti.
c) odgovornost i suvremeni ovjek. Novi tip odgovornosti odgovornost za ivot i opstanak.
Etika i bioetika.
V. ETIKA I FILOZOFIJA POVIJESTI:
Nastavne jedinice: b) osnovne antropoloke koncepcije (smisao ovjeka)
Druga inaica nastavnog programa: ETIKA ILI O RAZBORITOM IVLJENJU
Tematska cjelina: I. MORAL I ETIKA
Nastavne jedinice:
a) O ovjeku ili subjektu etike (posebnost ljudske egzistencije, samospoznaja i djelovanje)
II. LJUDSKO ISKUSTVO I ETIKA PERSPEKTIVA
Nastavne jedinice:
b) osporavanja i izazovi etici (amoralizam, skepticizam, egoizam i relativizam)
c) utemeljenje i opravdanje etike (Aristotelovo utemeljenje etike, Kantovo utemeljenje etike)
III. PREDMET, STRUKTURA I PODRUJA ETIKOG PROSUIVANJA
Nastavne jedinice:
a) predmet etike (vrednote i ideali, obveze prema drugima, dostojanstvo i dobar ivot)
c) podruja etikog prosuivanja (privatna moralnost, javna moralnost, etika posebnih
djelatnosti i situacija)
IV. ETIKO OPRAVDANJE MORALNOG DJELOVANJA
Nastavne jedinice
a) moralno djelovanje i moralna osoba (racionalnost i razboritost, sloboda, jednakost, dobro i
ispravno)
b) moralna prava, moralne dunosti, moralni konflikti (savjest, odgovornost, samopotovanje,
kazna)
c) pravednost, paternalizam, tolerancija i mir (sloenost moralne i politike vrline
pravednosti, tipovi pravednosti, problem paternalizma, struktura i znaaj tolerancije, etika
vrednota mira)
V. ETIKA ARGUMENTACIJA I ETIKE TEORIJE
Nastavne jedinice:
a) strategije poopivosti u etikim prosuivanjima (zlatno pravilo, Kantov univerzalizam,
Rawlsov veo neznanja)
c) etiki pristup moralnim problemima svakodnevnog ivota (suoavanje s problemom i
koraci k etikoj refleksiji toga konkretnog problema)
Povijest
Gimnazije. Svrha je i cilj nastave Povijesti da uenici, uz pomo istinskog tumaenja
ovjeje slobode tijekom povijesti, ipak pripada sigurna budunost.
Uz pouzdanost i objektivnost spomenute e se etiko-odgojne vrijednosti moi e lake i
sigurnije postii ako se nastava Povijesti rastereti gomilana injenica a teite stavi na kulturu
i svrhu uenja povijesti. Zato emo tijekom pouavanja povijesti poticati uenika i pomagati
mu da on sam radi nastojei spoznati probleme povijesnoga tijeka. Razvijat emo u njemu
analitike sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti i povijesnih
dogaaja. Uz osposobljavanje za kritiko promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja i
osoba, te ispravno postavljanje pitanja i traenja odgovora, to obuhvaa odbaciti nebitno i
traiti bitno te uopavati u nastojanju da se oblikuju utemeljene osobne prosudbe, koje e
moi i sam obrazloiti, pomoi emo ueniku da spozna granice svojih, ali i opeljudskih,
mogunosti. Takvim e djelovanjem i uenik postajati sve vie sposoban u cjelokupnoj
svjetskoj povijesti, a jednako tako i u nacionalnoj povijesti koja je njezin nedjeljiv dio
prepoznati mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu,
takoer i kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti
(u ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine. No u prva dva razreda nastavni
sadraji zavravaju sa 17. stoljeem.
Temeljni pojmovi: vojno-politiki savezi, meunarodne krize, aneksijska kriza, balkanski
savezi, Nobelova nagrada, Olimpijske igre, dijaspora, atentat, Londonski ugovor, rat,
Oktobarska revolucija, hrvatski domobrani, hrvatska politika emigracija, zeleni kadar,
mirovni ugovori, izolacionizam, pravai, Jadransko pitanje, hrvatske politike stranke,
gospodarstvo, Liga naroda, protureimski prosvjedi, velika gospodarska kriza, militarizam,
nacizam, Rasni zakoni, antisemitizam, faizam, diktatura, agrarna reforma, oktroirani ustav,
reimsko nasilje, Namjesnitvo, antifaistiki pokret, Hrvatsko pitanje, diktatura ustakog
reima, holokaust, antifaistike organizacije, okupatori i njihovi zloini, prekomorski
zbjegovi, ratni zloinci, Ujedinjeni narodi, blokovska politika, dekolonizacija, pokret
nesvrstanih drava, politike krize, lokalni ratovi, politika detanta, federativna republika,
unitarizam, komunistiki socijalizam, prvi viestranaki izbori, samostalnost i suverenost,
velikosrpska agresija, meunarodno priznanje, mirovne snage, izbjeglice i prognanici,
Meunarodni sud za ratne zloine, mirna reintegracija.
Geografija
Gimnazije. Zadae (zajednike za sva etiri razreda): osposobiti uenike za promatranje i
ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu u ivotu zajednice; upoznati uenike s pojaanim
daljnje degradacije, odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta; stalnom
Strukovne kole program ekonomist
Zadae:
Hrvatske.
gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da sadraj predmeta obuhvaa: opu
ekonomsku geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.
Geografija program hotelijersko-turistiki tehniar.
Ciljevi i zadae drugoga razred su:
osposobiti uenike da shvate meusobni odnos prirodnih pojava i drutvenih imbenika na
Zemlji,
osposobiti uenike da shvate zakonitosti razmjetaja gospodarskih djelatnosti unutar
pojedinih mjesta i regija (struktura)
Cilj i zadaa treeg razreda su:
osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuovisnost ekonomskih sustava
u prostoru i njihovu ovisnost o prirodnogeografskim obiljejima i ostalim imbenicima.
Ciljevi i zadae etvrtog razreda su:
omoguiti uenicima razumijevanje osnovnih teorija i turistikih istraivanja lokacija,
regija, prostorne pokretljivosti te politike planskog usmjeravanja turizma,
dati naglasak na turizam, mladi i perspektivni fenomen, koji mnogo daje i jo vie obeava,
naglasiti elemente vane za promotivne turistike djelatnosti od komparativnih prednosti
prometa, geografskog poloaja, preko privrednih i spomenikih aktivnosti, do zatite
ovjekova okolia i smjetajnih kapaciteta.
Gimnazije. Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture taj da se zadovolje biopsihosocijalne
ovjekove potrebe za kretanjem, da se poveaju stvaralake sposobnosti i prilagodba na
suvremene uvjete ivota i rada. Uz to, cilj je da se ljudi svladavanjem prikladnih programa
osposobe za samostalni rad i odgovornu skrb o uvanju i promicanju osobnoga zdravlja,
radnih i drugih sposobnosti. Mjerila za izbor programskih sadraja odreena su utilitarnim
vrijednostima pojedinih sadraja u svakodnevnom radu i ivotu.
Strukovne kole. Cilj je Tjelesne i zdravstvene kulture da se poveaju stvaralake
etvrto godite srednje kole
III. Tematska cjelina
Ljudski rad i stvaralatvo
Teme
1. ovjek sustvaratelj
Kljuni pojmovi: poziv, ivotno poslanje, brani poziv, duhovni poziv, zanimanje, rad, pravo
na rad, enciklika Radom ovjek (Laborem exercens)
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti razliku i odnos izmeu poziva (zvanja) i zanimanja;
prepoznavati povezanost vlastitih sposobnosti i sklonosti sa ivotnim pozivom; upoznati
razliite pozive u Crkvi; protumaiti pravo na rad u kontekstu temeljnih ljudskih prava.
2. Kranski pogled na rad
Kljuni pojmovi: samoostvarenje, sluenje, obveza, socijalni nauk Crkve, radniko pitanje,
nezaposlenost, obiteljska plaa, supsidijarnost, enciklike Nove stvari (Rerum novarum), Stota
godina (Centesimus annus).
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti nunu povezanost izmeu rada, pravde i
solidarnosti u kranskom socijalnom nauku; objasniti odnos Objave i zauzimanja Crkve za
cjelovito promicanje ovjeka; usporediti i protumaiti shvaanje i vrjednovanje rada u
socijalnom nauku Crkve i u dananjem neoliberalnom kapitalizmu; sagledati problematiku
nezaposlenosti (njezine uzroke, posljedice i odnos prema pravu na rad); kritiki propitivati
negativne pojave u drutvu koje su posljedica otuenja od pravog znaenja rada; objasniti
znaenje naela supsidijarnosti.
3. Pravda i solidarnost
Kljuni pojmovi: pravednost, vrste pravednosti, socijalna pravda, izrabljivanje, strukture
grijeha, solidarnost, enicklika Sollicitudo rei socialis, drutveni nauk Crkve, povlatena briga
za siromane.
Odgojno-obrazovna postignua: uvidjeti nunost pravednih odnosa u drutvu i traiti naine
njihova promicanja; shvatiti pravdu kao izraz potovanja ljudske osobe; navesti vrste
pravednosti i obvezu pravednosti i solidarnosti, objasniti znaenje pojma socijalna pravda;
uoiti da je skrb za potrebite (djela milosra) i svijest solidarnosti bitna odrednica kranskog
identiteta.
4. Etika poslovanja
Kljuni pojmovi: etika, poslovna etika, nepravda, korupcija, egoizam, gramzljivost,
iskoritavanje.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati genezu gospodarske etike; objasniti pojam i
ukljunice etike poslovanja; prepoznati kriterije etike poslovanja na primjeru jednog etikog
kodeksa gospodarskog ponaanja; uvidjeti dosege i posljedice neetinog ponaanja u
gospodarstvu; uvidjeti i promicati nunost etike u gospodarstvu i politici.
5. Briga za ope dobro i kransko zauzimanje za mir
Kljuni pojmovi: ope dobro, osobno (privatno) dobro, mir, izgradnja mira, potpornji mira.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti pojmove osobnog i opeg dobra i njihov odnos;
zainteresirati se za promicanje opeg dobra i shvatiti ga kao vlastitu obvezu; protumaiti
znaenje starozavjetnoga pojma alom; objasniti kransko shvaanje mira; protumaiti
kranski nauk o pravednom miru i nunoj obrani; prepoznati istinu, pravdu i mir kao putove
ostvarivanja opeg dobra; uoiti odnos izmeu razvoja i mira.
IV. Tematska cjelina
Izazovi znanstveno-tehnikog napretka
Teme
1. Budunost i mo znanja
Odgojno-obrazovna postignua: zauzimati stav suodgovornosti i sudjelovanja u traenju
rjeenja za pitanja koja namee znanstveno-
-tehniki razvoj
2. Informatizacija i globalizacija
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati suvremene drutvene procese i uoiti njihovu
povezanost; razvijati potrebu praenja drutvenih pojava i aktivnog ukljuivanja u drutvo
3. Znanost u slubi poboljanja ivota
Odgojno-obrazovna postignua: zauzimati se za istinski napredak i etiku primjenu
tehnolokih dostignua; zauzimati se za ljudski ivot kao najveu vrijednost; prepoznati
razliite naine zauzimanja za humaniji svijet
4. Briga za okoli
Kljuni pojmovi: materijalizam, egoizam, stilovi ivota, ekoloka etika, radikalni
biocentrizam, umjereni biocentrizam, odgovornost, odrivi razvoj, kultura solidarnosti
Odgojno-obrazovna postignua: propitivati odnos ekoloke krize i potroakog mentaliteta;
uoiti povezanost bogatstva i siromatva na svim razinama; zauzimati se za pravednu
raspodjelu i odravanje dobara Zemlje; propitivati razliite stilove ivota; gajiti ljubav prema
svjesno izabranoj i kultiviranoj skromnosti; zauzimati se za zdrav okoli i ouvanje prirode;
razlikovati radikalni i umjereni biocentrizam; gajiti svijest odgovornosti pred Bogom za
stvoreni svijet.
5. Zajednitvom do napretka
Kljuni pojmovi: osoba, zajednitvo, individualizam, moralni subjektivizam, ope dobro,
osobno dobro, civilizacija ljubavi
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti temeljnu potrebu ovjeka za drugim i Drugim;
prepoznati tendencije razvijanja individualizma u drutvu; uoiti kobne posljedice
individualizma; razumjeti odnos individualizma i moralnog subjektivizma; zauzimati se za
ouvanje i razvijanje ljudskog zajednitva
V. tematska cjelina
Kranska nada u budunost
teme
1. Svjetovna oekivanja budunosti
Kljuni pojmovi: planiranje, predvianje, projekti, vizije budunosti, oekivanja od
budunosti, nada, strah, sadanjost i budunost
Odgojno-obrazovna postignua: zapaziti znaenje planiranja i predvianja budunosti u
suvremenom drutvu; osvijestiti opasnosti i strahove koje doivljava suvremeni ovjek s
obzirom na budunost; povezati ovjekovu usmjerenost ka budunosti sa svijeu o
povijesnosti, vremenitosti i prolaznosti; propitati vlastite stavove spram budunosti i vlastita
oekivanja budunosti
3. ovjek pred pitanjem svretka
Odgojno-obrazovna postignua: uvidjeti potrebu odgovornog ivota i angamana za dobro
Matematika
razvoja i budue djelatnosti. Naela nastave Matematike: razvijati i produbljivati matematiko
miljenje uenika i osposobljavati ih za osmiljavanje i rjeavanje raznih praktinih problema.
Strukovne kole. Ciljevi i zadae: Nastava Matematike u srednjim strunim kolama
Fizika
pojmovima steenima u matematiko-prirodnoznanstveno-tehnikom podruju; promiljati
poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno-tehnolokoga razvoja.
B-inaica. Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja, otkrivanja, stvaranja,
Strukovne kole: Naela slina programu gimnazije
Kemija
Biologija
Strukovne kole. Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo obrazovnih
ve i odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja zdravstvene i
ekoloke kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom steenih biolokih
znanja razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja zdravlja, o potrebi
zatite okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika. Didaktike upute.
Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade sadraja potrebno je
usvojiti temeljne bioloke spoznaje o odnosima ivih bia i okolia, odnosima unutar ivotnih
zajednica te o naruavanju ravnotee tih odnosa djelovanjem ovjeka. Prema struci
djelatnosti kojoj struka pripada, u ovim se sadrajima moe naglasiti i proiriti upravo ono to
je u odnosu na tu djelatnost posebno interesantno ili specifino u smislu naruavanja, odnosno
zatite okolia.
Politika i gospodarstvo
Gimnazije
A. Politika
2. Sadraj
2.1. Politika, politiki in, politiko djelovanje
2.2. Narod, manjina, dravljani RH, graani
2.3. Tipovi politiki poredaka
2.4. Politike stranke
2.5. Izbori
2.6. Drava
2.7. Parlament i parlamentarizam
2.8. Ustrojstvo dravne vlasti
2.9. Hrvatski sabor
2.10. Predsjednik Republike Hrvatske
2.11. Vlada Republike Hrvatske
2.12. Sudbena vlast
2.13. Ustavni sud Republike Hrvatske
2.14. Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj
2.15. Politika i javnost
2.16. Ljudska prava (slobode i prava ovjeka i graanina)
2.17. Politika i vjera
B. Gospodarstvo
Sadraji
2.1. Pojam
2.2. Slobodna trina i komandna gospodarstva
2.3. Ekonomija ponude
2.4. Ekonomija potraivanja
2.5. Nevidljiva ruka (naelo)
2.6. Poduzetnitvo
2.7. Kapital
2.8. Biznis i ustrojba businessa
2.9. Dioniarsko gospodarstvo
2.10. Bondkolderstvo
2.11. Novarstvo
2.12. Management
2.13. Marketing
2.14. Bilanciranje (accounting)
2.15. Hrvatsko gospodarstvo
2.16. Gospodarstvo Europe i svijeta
Izborna nastava
Programska graa
1. Odreenje pojma politika
Politika kao znanje i vjetina
Racionalno djelovanje i drutveno stanje
Politika kao ovjekova sudbina
2. Ljudsko drutvo kao politiki prostor
Drutveni odnosi i politika htijenja
Politika mo
Pravo kao politiki cilj
Pravni i politiki sustav
Egalitarizam i elitizam
Akteri politike
Politiki ciljevi
Politika sredstva
3. Drava pravo i politika
Ustroj drave
Dravna politika
Ustav kao temeljna institucija poretka
4. Politiki sustavi
Politika kultura i politiki stilovi
Ustrojstvo politikoga sustava
Suvremeni politiki sustavi
5. Politiki sustav Republike Hrvatske
Politika kultura i politiki stilovi na hrvatskom prostoru
Ustrojstva politikoga sustava Republike Hrvatske
6. Meunarodni politiki odnosi
Strukovne kole
Politika i gospodarstvo dva sata tjedno
Sadraj
A. Politika
Naziv nastavne cjeline
7. Politika, politiki in, politiko djelovanje
8. Narod, manjina, dravljani RH, graani
9. Tipovi politikih poredaka
10. Politike stranke
11. Izbori
12. Drava
13. Parlament i parlamentarizam
14. Ustrojstvo dravne vlasti
15. Hrvatski sabor
16. Predsjednik Republike Hrvatske
17. Vlada Republike Hrvatske
18. Sudbena vlast
19. Ustavni sud Republike Hrvatske
20. Lokalna uprava i samouprava u Republici Hrvatskoj
21. Politika i javnost
22. Ljudska prava (slobode i prava ovjeka i graanina)
23. Politika i vjera
Sadraj
B. Gospodarstvo
24. Pojam
25. Slobodna trina i komandna gospodarstva
26. Ekonomija ponude
27. Ekonomija potraivanja
28. Nevidljiva ruka (naelo)
29. Poduzetnitvo
30. Kapital
31. Biznis i ustrojba businessa
32. Dioniarsko gospodarstvo
33. Bondkolderstvo
34. Novarstvo
35. Management
36. Marketing
37. Bilanciranje (accounting)
38. Hrvatsko gospodarstvo
39. Gospodarstvo Europe i svijeta
Trogodinje strukovne kole u dvojnom sustavu obrazovanja
Politika i gospodarstvo dva sata tjedno
Sadraj
A. Politika
1. Pojam i njegovo objanjenje
2. Politiki sustavi
3. Politiki sustav Republike Hrvatske
4. Ljudska prava
5. Hrvatsko gospodarstvo
B. Gospodarstvo
1. Gospodarske zadae
2. Ustrojstvo rada obrtnike radionice
3. Sredstva ustroja obrtnike radionice
4. Ustrojavanje kadrova i meuljudski odnosi
5. Osnove gospodarenja novcem
6. Knjigovodstvena bilanca
7. Mjere unaprjeivanja obrta
Latinski jezik
Obrazovni ishodi nastave Latinskog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom tj.
Klasine gimnazije
nastavljai
poetnici
etvrti razred
Klasine gimnazije
Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i razumijevanje jezine grae teksta na
latinskom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog konteksta (povijesnoga i civilizacijskog), za
uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih znaajki te za prevoenje teksta na hrvatski
jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede uporabe, pribavljanja i odabira razliitih izvora
znanja i podataka. Uenici upoznaju dijakronijski razvoj jezika, temelje, razvoj i slijed
kulturnoga i civilizacijskog nasljea te odnose i povezanost antikoga i suvremenog
knjievnog stvaralatva, posebice u hrvatskoj knjievnosti posredovanjem hrvatskih latinista,
sve do dananjih dana.
Nastavljai:
sadraji su jezini, knjievno-teorijski i civilizacijski
Teme:
rimska filozofija kao posrednik izmeu srednjega vijeka i grke filozofije
crkveni oci i ciceronizam
utjecaj antike na latinizam i preko njegana knjievnost na narodnim jezicima
hrvatski latinizam u svjetlu europskoga latinizma i kao zasebni samosvojni dio hrvatske
knjievnosti
Poetnici
Teme:
rimska filozofija kao posrednik izmeu srednjega vijeka i grke filozofije
crkveni oci i ciceronizam
propadanje rimske knjievnosti i pojava latinske
utjecaj antike na latinizam i preko njega na knjievnost na narodnim jezicima
hrvatski latinizam u svjetlu europskoga latinizma i kao zasebni samosvojni dio hrvatske
knjievnosti
Grki jezik
Obrazovni ishodi nastave Grkog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom tj.
Klasine gimnazije
nastavljai
poetnici
etvrti razred
Klasine gimnazije
Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i razumijevanje jezine strukture teksta na
grkom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog konteksta (povijesnoga i civilizacijskog), za
uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih znaajki te za prevoenje teksta na hrvatski
jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede uporabe, pribavljanja i odabira razliitih izvora
znanja i podataka. Uenici upoznaju dijakronijski razvoj jezika, temelje, razvoj i slijed
kulturnoga i civilizacijskog nasljea te odnose i povezanost dugoga povijesnog hoda i
sadanjosti, antikih temelja i sadanje europske i planetarne civilizacije.
Nastavljai:
Teme:
razvoj tragedije
utjecaj grkih tragiara do dananjih dana na svjetsku, europsku i hrvatsku knjievnost
analiza filozofskih tekstova
Grka pod makedonskom i rimskom vlau
Poetnici
Teme:
razvoj tragedije
utjecaj grkih tragiara do dananjih dana na svjetsku, europsku i hrvatsku knjievnost
filozofska proza (Platon, Aristotel)
pregled kulturoloki vanih zbivanja u Grkoj pod makedonskom i rimskom vlau
pregled i odlike helenizma
svetkovine povezane s tragedijom
[1]Pojam istraivanje ovdje se koristi u smislu da uenici primjereno svojoj dobi i
mogunostima prikupljaju i analiziraju podatke o temi koju obrauju, prepoznaju probleme i
trae rjeenja.
[2]Kako svi uitelji mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i
ljudska prava: Okvir za razvoj kompetencija (2014). Agencija za odgoj i obrazovanje,
www.azoo.hr
[3]Rolf Gollob, Peter Krapf, lf lafsdttir, Wiltrud Weidinger (2014). Metodiki prirunik
za odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava. Agencija za odgoj i
obrazovanje, www.azoo.hr
[4]Popis predmeta, podruja, tema, obrazovnih postignua i kljunih pojmova kroz koje se u
I., II., III. i IV. razredu osnovne kole moe korelirati Graanski odgoj i obrazovanje preuzeti
su iz slubenog dokumenta Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006.), Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta (NN, br. 102/06)
trae rjeenja.
[6]Kako svi uitelji mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i
ljudska prava: Okvir za razvoj kompetencija (2014.). Agencija za odgoj i obrazovanje,
www.azoo.hr
[7]Rolf Gollob, Peter Krapf, lf lafsdttir, Wiltrud Weidinger (2014.). Metodiki prirunik
za odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava. Agencija za odgoj i
obrazovanje, www.azoo.hr
[8]Popis predmeta, podruja, tema, obrazovnih postignua i kljunih pojmova kroz koje se
moe korelirati Graanski odgoj i obrazovanje u V., VI., VII. i VIII. razredu osnovne kole
preuzeti su iz slubenog dokumenta Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006.),
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (NN, br. 102/06)
trae rjeenja.
[10]Kako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i
ljudska prava: Okvir za razvoj kompetencija (2014). Agencija za odgoj i obrazovanje,
www.azoo.hr
[11]Rolf Gollob, Peter Krapf, lf lafsdttir, Wiltrud Weidinger (2014). Metodiki
prirunik za odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava; Agencija za
odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr
[12]Popis predmeta, nastavnih cjelina i kljunih pojmova kroz koje se u I., II., III. i IV.
razredu srednje kole moe korelirati Graanski odgoj i obrazovanje preuzeti su iz slubenog
dokumenta Glasnik Ministarstva prosvjete i sporta, a nalaze se na web-stranici NCVVO-a:
http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti

Međupredmetni I Interdisciplinarni Sadržaji Građanskog Odgoja I Obrazovanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Međupredmetni I Interdisciplinarni Sadržaji Građanskog Odgoja I Obrazovanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I

You might also like