ZRSZ (Sl. List SFRJ - 43-82 I 72-82)

Sl. list SFRJ", broj 43/82 i "Sl.
list RBiH", broj 2/92/,

koji se primjenjuje kao federalni zakon temeljem lanka IX.5. Ustava Federacije BiH

ZAKON
O RJEAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA
U ODREENIM ODNOSIMA (ZRSZ)
+
--KOMENTAR--
G l a v a I
OSNOVNE ODREDBE
lanak 1.
Ovaj zakon sadri pravila o odreivanju mjerodavnog prava za statusne, obiteljske i
imovinske odnosno druge materijalnopravne odnose s meunarodnim elementom.
Sadri i pravila o nadlenosti sudova i drugih organa Bosne i Hercegovine za
raspravljanje gore navedenih odnosa, pravila postupka i pravila za priznanje i
izvrenje stranih sudskih i arbitranih odluka.

Odnosi s meunarodnim elementom
Odnosi meu ljudima (drutveni odnosi) najee se razvijaju unutar granica pojedine
drave; to su unutarnji ili nacionalni odnosi. Postoje, meutim, i drutveni odnosi koji se
razvijaju preko dravnih granica i zato su vezani uz najmanje dvije drave ili vie njih. Za
takve se odnose kae da imaju u sebi odreeni meunarodni (strani) element, kao npr. kad su u
nekom odnosu oba subjekta stranci, ili kada je odnos nastao ili prestao u inozemstvu.

Kolizijska pravila
1
pravila o odreivanju mjerodavnog prava
Kod odnosa s meunarodnim elementom postavlja se pitanje koje pravo treba
primijeniti za reguliranje konkretnog odnosa, domae ili strano. Odgovor daju kolizijska
pravila.
Dakle, kolizijska pravila ne rjeavaju neposredno (izravno) odnos s meunarodnim
elementom, nego to ine posredno (neizravno), tj. upuivanjem na mjerodavno domae ili
strano pravo koje treba primijeniti za reguliranje dotinog odnosa.
1) Jednostrana (nepotpuna) kolizijska pravila
Upuuju na primjenu samo domaeg prava. Rijetka su u hrv. zakonodavstvu
2
.
2) Dvostrana (potpuna) kolizijska pravila
Upuuju na primjenu ne samo domaeg, nego i stranog prava
3
.

Kolizijska pravila imaju specifinu strukturu (jer nisu strukturalno jednaka ostalim
pravilima MPP-a). Naime, svako kolizijsko pravilo sastoji se od dva dijela: kategorije
vezivanja (to obuhvaa raznovrsne kategorije odnosa koji su predmet pojedinog pravila) i
poveznice/vezne okolnosti
4
(koja slui za odreivanje mjerodavnog prava).

1
Kodifikacija kolizijskih pravila po ZRSZ pravila pod "Mjerodavno pravo"...
2
Pomorski zakonik, l. 992: "Na prava vlasnitva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u RH, primjenjuje
se hrvatsko pravo."
3
Prikladnija za meunarodni promet od jednostranih kolizijskih pravila. ZRSZ koristi njih.
4
Koje e poveznice u svojim kolizijskim pravilima prihvatiti pojedina drava, ovisi o mnogim imbenicima. Kao
poveznice, osim dravljanstva, u obzir jo mogu doi domicil (prebivalite) ili boravite osobe, mjesto osnivanja ili
sjedita pravne osobe, mjesto gdje se nalazi stvar, sporazumna volja ugovornih stranaka o izboru prava (autonomija
stranaka), mjesto poduzimanja pravnog ina (akta), mjesto gdje je poinjen delikt itd.
Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima(Sl. list SFRJ, br. 43/82)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1

Npr. u kolizijskom pravilu o braku koje glasi: "U pogledu uvjeta za sklapanje braka
mjerodavno je za svaku osobu pravo drave ija je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak",
kao kategorija vezivanja javljaju se uvjeti za sklapanje braka, dok je poveznica dravljanstvo.
5

Budui da pojedina poveznica u kolizijskom pravilu slui za odreivanje mjerodavnog prava,
u literaturi se i samo mjerodavno pravo obino naziva prema imenu odgovarajue poveznice:
- Pravo odreeno dravljanstvom naziva se domovinskim pravom (pravom dravljanstva) ili
lex patriae
- Pravo prebivalita ili lex domicilii
- Pravo mjesta gdje se stvar nalazi ili lex rei sitae
- Pravo izabrano sporazumnom voljom ugovornih stranaka ili lex autonomiae
- Pravo mjesta gdje je poduzet pravni in (akt) ili lex loci actus
- Pravo mjesta gdje je poinjen delikt ili lex loci delicti commissi
- U raznim situacijama govori se o pravu drave suda ili lex fori

K.p. za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima l. 18.
K.p. za ugovore i druge pravne poslove l. 19-26.
K.p. za izvanugovorne obveze l. 27-29.
K.p. za nasljeivanje l. 30-31.
K.p. za obiteljske odnose l. 32-45.

Procesna pravila za odnose s meunarodnim elementom
6

ZRSZ sadri i procesna pravila za odnose s meunarodnim elementom, kao to su
pravila o nadlenosti sudova i drugih organa RH, te pravila postupka i pravila za priznanje i
izvrenje stranih sudskih i arbitranih odluka.
7

ZRSZ nije donio nikakvu odredbu o osobama koje uivaju pravo imuniteta (izuzimanje od
jurisdikcije), jer to pitanje rjeava Zakon o parninom postupku. Glede nadlenosti hrvatskih
sudova za suenje strancima koji imaju pravo imuniteta u RH i za suenje stranim dravama i
meunarodnim organizacijama, vrijede pravila meunarodnog prava.
Danas je openito priznato, premda nije navedeno u ZRSZ-u, da se postupak uvijek
vodi po pravu drave suda (naelo legis fori za postupak). Prema tome, postupak koji se vodi
pred naim pravosudnim tijelom ureuje domae procesno pravo.
8

lanak 2.
Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz lanka 1.
stavka 1. ovog zakona, odgovarajue se primjenjuju odredbe i naela ovoga zakona,
naela pravnog poretka RH i naela meunarodnog privatnog prava.

Pravne (zakonske) praznine
U lanku 2. rjeava se problem popunjavanja tzv. pravnih (zakonskih) praznina.
Naime, zakonski tekstovi o MPP, ma koliko bili precizni i detaljni, ipak ne sadre cjelovite
odgovore na sva pitanja koja se u pravosudnoj praksi mogu pojaviti. Zbog toga se, prilikom
rjeavanja odnosa s meunarodnim elementom pravosudni organ moe nai pred pravnom
(zakonskom) prazninom, koju je potrebno ispuniti na nain to e se pronai pravno pravilo,
obino putem analogije.

5
Putem dravljanstva odreuje se mjerodavno pravo za prosudbu uvjeta sklapanja braka. Ako su nuptrijenti (osobe koje
ele sklopiti brak) dravljani iste drave, bit e mjerodavno njihovo zajedniko domovinsko pravo; ako su nuptrijenti
dravljani razliitih drava, na svakog nuptrijenta primjenjuje se njegovo domovinsko pravo.
6
ZRSZ l.1.st.2.
7
Sve te navedene raznovrsne skupine procesnih pravila za odnose s meunarodnim elementom u teoriji MPP oznauju se
zajednikim nazivom meunarodno (graansko) procesno pravo.
8
Primjena stranog procesnog prava jo uvijek je samo iznimka i praktino dolazi do izraaja pri ukazivanju meunarodne
pravne pomoi (kada domai sudovi udovoljavaju zamolnicama inozemnih sudova).
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2

Za popunjavanje pravne (zakonske) praznine rjeenje treba traiti najprije u odredbama
i naelima samog ZRSZ-a, a tek nakon toga u naelima pravnog poretka RH.
U nedostatku rjeenja iz hrvatskog pravnog sustava, pristupa se primjeni naela
meunarodnog privatnog prava.
9

lanak 3.
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na odnose iz lanka 1. ovog zakona ako su
oni regulirani drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom.

Izvori prava i njihova hijerarhija
10

O tome gdje se nalaze pravna pravila za reguliranje odnosa s meunarodnim
elementom odgovor daju izvori MPP. Ti izvori MPP mogu biti unutarnji i meunarodni.
Pluralizam izvora u hrvatskom MPP otvara pitanje njihova meusobnog hijerarhijskog
odnosa, koji rjeava lanak 3. ZRSZ.
Drugi zakoni koji ureuju materiju MPP javljaju se kao lex specialis u odnosu na
ZRSZ; zbog toga se odredbe ZRSZ-a ne primjenjuju na odnose s meunarodnim elementom
ako su regulirani drugim zakonima.
Naime, pojedina podruja MPP nisu obuhvaena u ZRSZ-u jer se radi o specifinim
pravnim materijama koje zahtijevaju posebno zakonsko ureenje u nekim drugim zakonima.
11

Meunarodni ugovori kojima je vezana RH imaju karakter legis specialis prema ZRSZ-
u; zbog toga se odredbe ZRSZ-a ne primjenjuju na odnose s meunarodnim elementom ako su
regulirani meunarodnim ugovorom.
Kao i ZRSZ, tako i Ustav RH daje prednost meunarodnom ugovoru pred domaim
pravom. Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom RH te
objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi
iznad zakona.

Meunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivat e se u
RH ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom RH, na temelju odredaba
meunarodnog prava o sukcesiji drava u pogledu ugovora.
Premda dvostrani meunarodni ugovori imaju razliite naslove, ipak se obino
svrstavaju u nekoliko skupina, kao to su: ugovori o pravnoj pomoi, konzularne konvencije,
ugovori o trgovini i plovidbi.
Osim dvostranih meunarodnih ugovora, kao izvor MPP javljaju se i viestrani
meunarodni ugovori (konvencije). Tijekom primjene na odnose s meunarodnim elementom,
prednost ima dvostrana konvencija (kao lex specialis) pred viestranom konvencijom.
12

9
Puno bolju i iscrpnije formuliranu odredbu o popunjavanju pravnih (zakonskih) praznina nalazimo u jedanaestom dijelu
Pomorskog zakonika Hrvatske, u l. 1007.;
Ako u Pomorskom zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za neki odnos iz predmeta jedanaestog dijela Zakonika,
primjenjuju se na odgovarajui nain:
- odredbe i naela samog Zakonika
- odredbe i naela drugih zakona koji ureuju odnose s meunarodnim obiljejem (elementom)
- naela pravnog poretka RH
- opeprihvaena naela MPP
10
Problematika izvora hrvatskog MPP.
11
Npr. Pomorski zakonik u jedanaestom dijelu, glava II, ureuje pitanje mjerodavnog prava i iskljuive nadlenosti
sudova RH za odnose s meunarodnim obiljejem iz pomorske plovidbe.
12
Od posebnog su interesa viestrane konvencije koje se donose u okviru rada Haake konvencije za MPP, sa sjeditem u
Haagu, poevi od 1893. pa do dananjeg vremena. Neke Haake konvencije obvezuju i RH: Konvencija o graanskom
sudskom postupku, Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, Konvencija o zakonu koji se
primjenjuje na prometne nesree i dr.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3

lanak 4.
Ne primjenjuje se pravo strane drave ako bi njegov uinak bio suprotan Ustavom
RH utvrenim osnovama dravnog ureenja.

Javni poredak
Upuivanje na primjenu stranoga prava radi reguliranja odnosa s meunarodnim
elementom, kao to je poznato, proizlazi iz kolizijskih pravila.
Strano pravo na koje upuuje domae kolizijsko pravilo iznimno se ipak nee
primijeniti u dva sluaja:
1) ako je strano pravo protivno javnom poretku,
2) kad je mjerodavnost stranog prava postignuta u svrhu zaobilaenja zakona.

Javni poredak oznaava temeljna (bitna, osnovna) naela pravnog poretka pojedine
drave, koja se moraju uvijek primjenjivati na njezinom teritoriju i stoga iskljuuju od
primjene protivno strano pravo.

Dvije funkcije koje vri javni poredak:
1) negativna funkcija kad se odbija primjena stranog mjerodavnog prava zbog
protivnosti javnom poretku domae drave
13
,
2) pozitivna funkcija kad se nalae primjena odreenih pravila domaeg prava, bez
obzira na strano mjerodavno pravo.

U teoriji se posebno ukazuje na mogunost tzv. ublaenog djelovanja javnog poretka,
kod rjeavanja pravnih odnosa koji su nastali u inozemstvu po stranom pravu.

Kad bi strani pravni odnos bio u suprotnosti s hrvatskim javnim poretkom, ipak nema
zapreke da se u Hrvatskoj ostvaruju pojedini uinci tog pravnog odnosa, koji sami nisu
protivni pravnom poretku.
14

to se pak tie Zakona o parninom postupku (ZPP), javni poredak dolazi praktino do
izraaja pri ukazivanju meunarodne pravne pomoi, kada domai sudovi udovoljavaju
zamolnicama inozemnih sudova. Tako e domai sud uskratiti pravnu pomo inozemnom
sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna javnom poretku.
15

Zamoljena radnja moe biti odbijena ne samo zbog njezina sadraja, nego i zbog naina
njezina izvrenja. Jer, radnja koja je predmet molbe inozemnog suda moe se obaviti i na
nain koji zahtijeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku RH.

lanak 5.
Ne primjenjuje se pravo strane drave koje bi bilo mjerodavno prema odredbama
ovoga ili drugog zakona ako bi cilj njegove primjene bio izbjegavanje primjene prava
Republike Hrvatske.

13
Ako javni poredak djeluje u negativnoj funkciji i odbije primjenu stranog mjerodavnog prava, javlja se odmah i pitanje
koje e se pravo primijeniti u konkretnom sluaju. O tome se nije izjasnio ZRSZ u lanku 4., ali prevladava miljenje da
treba primijeniti domae pravo (lex fori).
14
Uobiajeni primjer za to jest sluaj poligamije. Naime, u Hrvatskoj kao monogamnoj dravi nije mogue sklopiti
poligamni brak, jer bi to bilo suprotno javnom poretku. Ali poligamni brak valjano sklopljen u inozemstvu moe proizvesti
u Hrvatskoj odreene uinke, pa se tako pred naim sudovima mogu ostvarivati zahtjevi za uzdravanje (alimentaciju)
ene ili djeteta iz poligamnog braka, jer se time kod nas ne ostvaruje neto to je suprotno naem javnom poretku.
15
ZPP l. 181/2.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4

Zaobilaenje zakona frauduloznost
Daljnja iznimka od naelne primjene stranog prava jest sluaj zaobilaenja
(izbjegavanja) zakona frauduloznost.
16

O zaobilaenju zakona u MPP govorimo kada stranke nastoje namjerno izbjei
primjenu redovito mjerodavnog prava, na nain to svojevoljno mijenjaju dravljanstvo,
domicil ili neku slinu poveznicu u kolizijskim pravilima kako bi postigli primjenu drugoga,
za svoje interese povoljnijega prava.
Zaobilaenje zakona pojavljuje se najee u obiteljskom i nasljednom pravu, ali moe
postojati i na ostalim podrujima prava.
U svakom sluaju, da bi se moglo govoriti o zaobilaenju zakona, moraju biti ostvarene
dvije pretpostavke:
1) objektivna pretpostavka promjena poveznice u kolizijskom pravilu
(dravljanstva, domicila i sl.),
2) subjektivna pretpostavka namjera da se zaobie zakon, odnosno izbjegne
primjena domaeg prava.

Treba li zaobilaenje zakona tretirati kao poseban pravni institut?
Treba razlikovati pojam zaobilaenja zakona od pojma javnog poretka. Jer, javni
poredak intervenira zbog nespojivosti primjene stranog prava s temeljnim naelima domaeg
prava, bez obzira na subjektivno ponaanje stranaka. Suprotno tome, institut zaobilaenja
zakona djeluje protiv frauduloznog ponaanja stranaka koje ne odobrava domai pravni
sustav; tako npr. svatko moe promijeniti dravljanstvo (domicil), ali se ipak ta mogunost ne
smije zloupotrebljavati i koristiti jedino u cilju da se otkloni primjena mjerodavnog prava.

lanak 6.
Ako bi prema odredbama ovog Zakona trebalo primijeniti pravo strane drave,
uzimaju se u obzir njegova pravila o odreivanju mjerodavnog prava.
17

Ako pravila strane drave o odreivanju mjerodavnog prava uzvraaju na pravo RH,
primijenit e se pravo RH, ne uzimajui u obzir pravila o odreivanju mjerodavnog
prava.
18

Renvoi (preupuivanje)
Ovim lankom normira se specifini institut MPP renvoi (uzvrat i upuivanje na
daljnje pravo).
Problem renvoi u MPP nastaje samo onda ako se zauzme gledite da kolizijsko pravilo
domaeg prava, lex fori, upuuje na primjenu cjelokupnog prava strane drave (ukljuujui i
njegova kolizijska pravila odnosno pravila o odreivanju mjerodavnog prava). Pri tome strano
pravo moe sadravati kolizijsko pravilo koje upuuje natrag na primjenu polaznog domaeg
prava ili upuuje dalje, na primjenu nekog treeg prava.

16
Premda se u naoj teoriji puno raspravlja o spreavanju frauduloznog zaobilaenja domaeg prava (prava RH), ipak se
ini da se u praksi rijetko odbija primjena stranog prava pozivanjem na frauduloznost. Dosad nije bilo takvog sluaja u
hrvatskoj pravosudnoj praksi.
17
Iz stavka 1. proizlazi da se priznaje renvoi (...uzimaju se u obzir njegova pravila o odreivanju mjerodavnog prava, tj.
kolizijska pravila). Sajko zakljuuje da ne postoji obvezatna primjena renvoi, nego sudac treba uzimati u obzir
svrsishodnost primjene instituta renvoi u svakom pojedinom sluaju.
18
Stavak 2. vodi rauna o glavnom prigovoru protiv renvoi, a to je da izaziva pojavu logikog kruga (circulus vitiosus).
Naime, ako kolizijsko pravilo drave A upuuje na pravo drave B, a pravo drave B upuuje natrag na pravo drave A,
tako nastaje logiki zatvoreni i beskonani krug. No, pravosudna praksa rjeava pitanje logikog kruga na nain da se krug
prekida kod polaznog kolizijskog pravila A i ujedno se primjenjuje materijalno pravo drave A. Dakle, ako kolizijsko
pravilo strane drave uzvraa na pravo RH, u tom sluaju ne uzimaju se vie u obzir kolizijska pravila, ve se primjenjuje
hrvatsko materijalno pravo.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5

Primjer I:
19

Pred hrvatskim pravosudnim organom rjeava se pitanje poslovne sposobnosti Engleza
koji ima domicil (prebivalite) u Hrvatskoj. Prema hrvatskom kolizijskom pravilu za
prosuenje poslovne sposobnosti neke osobe mjerodavno je njeno domovinsko pravo (lex
patriae), tj. u ovom primjeru pravo Engleske. A prema engleskom kolizijskom pravilu bit e
mjerodavno pravo prebivalita (lex domicilii), tj. hrvatsko pravo, jer Englez ima prebivalite
na podruju Hrvatske. Dakle, za ocjenu poslovne sposobnosti Engleza hrvatsko kolizijsko
pravilo upuuje na englesko pravo, a kolizijsko pravilo engleskog prava upuuje natrag na
primjenu hrvatskog prava.

Primjer II:
20

Pred hrvatskim pravosudnim organom pojavi se pitanje poslovne sposobnosti Engleza
koji ima svoj domicil (prebivalite) na podruju Danske. U tom sluaju hrvatsko kolizijsko
pravilo opet upuuje na domovinsko, dakle englesko pravo, dok englesko kolizijsko pravilo
upuuje dalje na pravo domicila, konkretno na dansko pravo, jer Englez ima prebivalite u
Danskoj.

Ipak, postoje odreene pravne materije u kojima se uobiajeno iskljuuje renvoi:

- kod autonomije stranaka, ili, drugim rijeima, ako je mjerodavno pravo odreeno
sporazumom ugovornih stranaka (l. 19. ZRSZ), jer se opravdano moe pretpostaviti da su
stranke uputile na primjenu samo materijalnih pravila, a ne i kolizijskih pravila
ugovorenog prava

- kada je mjerodavno pravo odreeno pravilom locus regit actum

- kod meunarodnih konvencija koje unificiraju kolizijska pravila; to ine novije haake
konvencije formulacijom o primjeni unutarnjeg prava, tj. materijalnog prava, a ne
kolizijskih pravila

Naravno, ako meunarodni ugovori koji obvezuju RH izriito predviaju renvoi, nae e
pravosudno tijelo uvaiti takav renvoi u granicama dotinog ugovora.

Izvan lanka 6. ZRSZ, u hrvatskom MPP prihvaa se izriito renvoi u Zakonu o mjenici i
Zakonu o eku, a u suglasnosti sa enevskim konvencijama o rjeavanju sukoba zakona kod
mjenice, odnosno eka.
Naime, u pogledu sposobnosti za mjenino obvezivanje priznaje se renvoi, i to kako u
obliku uzvrata tako i u obliku upuivanja na daljnje tree pravo. U sluaju uzvrata
primjenjuje se hrvatsko materijalno pravo, a u sluaju upuivanja na tree pravo, samo to
pravo (ali ne daljnje, neko etvrto, peto itd. pravo).

lanak 7.
Ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, smatra se da su pravni posao i
pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu
mjesta gdje je pravni posao sklopljen, odnosno pravna radnja poduzeta, bilo po pravu
koje je mjerodavno za sadraj posla odnosno pravne radnje.

19
Ovdje govorimo o renvoi u obliku uzvrata. Jer, domae kolizijsko pravilo upuuje na primjenu stranog prava, a pravo
strane drave preko svog kolizijskog pravila upuuje natrag, uzvraa na primjenu polaznoga, domaeg prava.
20
Ovdje takoer govorimo o renvoi, ali u obliku upuivanja na daljnje, tree pravo. Jer, domae kolizijsko pravilo upuuje
na primjenu stranog prava, a pravo strane drave preko svog kolizijskog pravila upuuje dalje na primjenu nekog treeg
prava.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6

Oblik pravnih akata
lanak 7. ureuje pitanje mjerodavnog prava za oblik (formu) pravnog posla odnosno
pravne radnje, i u tom pogledu vrijedi standardno ope pravilo locus regit actum (mjesto vlada
inom): to pravilo izraava shvaanje da je za vanjski oblik (formu) pravnih akata mjerodavno
pravo mjesta gdje je pravni akt sklopljen odnosno poduzet.

lanak 7. priznaje vaenje pravila locus regit actum, i to fakultativno, jer e pravni
posao i pravna radnja u pogledu oblika biti pravovaljani: bilo po pravu mjesta gdje je pravni
posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta (lex loci actus), bilo po pravu koje je
mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno pravne radnje (lex causae). Ukratko reeno,
pravni posao odnosno pravna radnja bit e pravovaljani ako je uvaena forma koju za njih
propisuje bilo lex loci actus, bilo lex causae.

U obiteljskim odnosima dva su izriito predviena sluaja za koje vrijedi pravilo locus
regit actum kao obvezatno (obligatorno): oblik braka i oblik usvojenja. Naime, prema l. 33.
ZRSZ za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta, odnosno drave gdje se brak sklapa (lex loci
celebrationis), a prema l. 44/4 ZRSZ za oblik usvojenja mjerodavno je pravo gdje se
usvojenje zasniva.

Kad je rije o nasljednim odnosima, u l. 31. ZRSZ fakultativna primjena pravila locus
regit actum ima svoje specifinosti u pogledu oblika oporuke, jer je mjerodavno ak est
alternativnih prava (uz lex loci actus, u obzir dolazi jo i domovinsko pravo oporuitelja,
pravo njegova prebivalita, pravo njegova boravita, pravo RH, a za nekretnine i pravo mjesta
gdje se nekretnina nalazi). Oporuka e biti valjana u pogledu oblika ako odgovara propisima
bilo kojeg od tih navedenih prava.

to se tie ugovornih odnosa, od opeg pravila locus regit actum izuzimaju se oni
ugovori koji se odnose na nekretnine (l. 21. ZRSZ). Oblik i formalnu valjanost ugovora o
nekretninama ureuje lex rei sitae, tj. pravo mjesta (drave) gdje se nekretnina nalazi.

Kao daljnja iznimka od opeg pravila locus regit actum pojavljuju se i diplomatsko-
konzularne forme pravnih akata, posebice kada ovi organi sudjeluju u sklapanju brakova,
obavljanju poslova skrbnitva, sastavljanju oporuke ili ovjeravanju isprava.

lanak 8.
Za zastaru mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla
odnosno pravne radnje.

Zastara
Zastara je najvie vana za obvezno pravo i najee se u praksi MPP postavlja pitanje
zastare obveznopravnih zahtjeva.

ZRSZ u lanku 8. polazi od koncepcije da je zastara institut materijalnog prava i zbog toga je
za zastaru mjerodavno pravo koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno pravne
radnje (lex causae). Ako se npr. radi o zastari zahtjeva iz nekog ugovora, pitanje zastare treba
prosuivati po istom onom pravu koje je mjerodavno za sadraj dotinog ugovora, jer to pravo
mjerodavno za sadraj ugovora (lex causae) odluuje: o poetku i svretku zastare, o
mirovanju i prekidu zastare te o uinku zastare.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7

lanak 9.
Pravo strane drave primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri.

Kvalifikacija
Ovom odredbom rjeava se tzv. problem kvalifikacije u MPP.
Kvalifikacija predstavlja opu pravnu metodu, koja se vri u svim granama prava, i to
kad se konkretni ivotni odnos ili injenino stanje mora subsumirati pod relevantne pravne
pojmove, kao npr. poslovna sposobnost, branoimovinsko pravo, stvarna prava, nasljeivanje,
mjesto zakljuenja ugovora, prebivalite i sl. To subsumiranje (podreivanje, svrstavanje)
injeninog ivotnog odnosa pod odgovarajui pravni pojam, oznaava postupak kvalifikacije,
tj. postupak u kojemu se odreuje pravna priroda injeninom ivotnom odnosu.
Ovaj se postupak kvalifikacije, meutim, komplicira u MPP, jer za konkretni odnos s
meunarodnim elementom dolaze u obzir za primjenu dva ili vie prava, pa se stoga postavlja
pitanje: po kojemu e se pravu vriti kvalifikacija?
U hrvatskoj znanosti MPP dominira shvaanje o tzv. dvostrukoj, stupnjevitoj
kvalifikaciji. Prema toj koncepciji uvijek treba kvalificirati po onom pravu kojemu pripada
pravno pravilo. Stoga se u prvoj fazi, radi primjene kolizijskog pravila, kvalificira po
polaznom, domaem pravu drave suda (lex fori), a nakon toga, u drugoj fazi, kada je ve
izabrano mjerodavno pravo za primjenu, kvalificira se po tom mjerodavnom pravu (lex
causae).
Koncepcija dvostruke kvalifikacije najbolje odgovara ravnopravnosti i suverenosti
pravnih poredaka drava, kao i pravilnom reguliranju odnosa s meunarodnim elementom. O
problemu kvalifikacije vodi se rauna i u meunarodnim ugovorima, bilo dvostranima ili
viestranima.
21

Osim meunarodnim ugovora, kao daljnje iznimno odstupanje od kvalifikacije po lex
fori spomenimo ovdje i sluaj kada treba kvalificirati pojam stranog dravljanstva
(dravljanstvo osobe). Jer, prema opeprihvaenom pravilu meunarodnog javnog prava
svaka drava suvereno odluuje tko su njeni dravljani.

lanak 10.
Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog
zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo
odreuje se prema pravilima tog pravnog poretka.
Ako se mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven ne moe utvrditi
na nain predvien u stavku 1. ovog lanka, mjerodavno je pravo podruja u toj
dravi s kojim postoji najblia veza.

Nejedinstveni pravni poredak
lanak 10. sadri odredbe za rjeavanje problematike tzv. nejedinstvenog pravnog
poretka u MPP.U dananjem svijetu odreeni broj drava nema jedinstveno pravo na cijelom
svom teritoriju, jer se radi o dravama na ijem teritoriju postoji vie razliitih pravnih
podruja, odnosno pravnih poredaka.

21
Tako se katkad u dvostranim meunarodnim ugovorima donosi posebno pravilo o kvalifikaciji i ujedno odreuje po
kojem pravu treba vriti kvalifikaciju. Ima li se neka imovina u nasljednim odnosima smatrati kao pokretnina ili
nekretnina, procjenjuje se po lex rei sitae (zakonu drave u kojoj se nalazi ta imovina odnosno stvar), a ne po lex fori
(zakonu drave suda). Ova iznimka od kvalifikacije po lex fori predvia se preteno u dvostranim meunarodnim
ugovorima o pravnoj pomoi koji obvezuju RH.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8

Takvi nejedinstveni pravni poretci esta su pojava kod sloenih, federativnih drava
22
,
premda mogu postojati i kod drugih oblika drava
23
.

Postojanje drava s nejedinstvenim pravnim poretkom oduvijek predstavlja poseban
problem kada treba odreivati mjerodavno pravo pomou kolizijskih pravila MPP.
24

Naime, ako hrvatsko kolizijsko pravilo upuuje na primjenu prava strane drave s
nejedinstvenim pravnim poretkom, tada se postavlja opravdano pitanje: tko e odreivati
mjerodavno pravo unutar te drave iji pravni poredak nije jedinstven, nego se sastoji od vie
pravnih podruja.

Sukladno lanku 10. potrebno je razlikovati dvije situacije prilikom odreivanja
mjerodavnog prava unutar drave s nejedinstvenim pravnim poretkom:

1) Jedna je situacija kada hrvatsko kolizijsko pravilo upuuje neposredno (izravno) na
primjenu prava odreenog podruja unutar drave s nejedinstvenim pravnim poretkom.
Ako se radi o kolizijskom pravilu koje upuuje na pravo pojedinog mjesta u dravi s
nejedinstvenim pravnim poretkom
25
, bit e mjerodavno pravo onog podruja unutar
drave s nejedinstvenim pravnim poretkom u kojemu se to mjesto nalazi.

2) Drugaija je, meutim, situacija kada hrvatsko kolizijsko pravilo ne upuuje na odreeno
pravno podruje unutar drave s nejedinstvenim pravnim poretkom. A to su, praktino
govorei, sluajevi u kojima kolizijsko pravilo upuuje na pravo dravljanstva osobe
(domovinsko pravo) odnosno lex patriae.
U ovoj situaciji treba uvijek mjerodavno pravo unutar drave s nejedinstvenim pravnim
poretkom odreivati prema pravilima toga pravnog poretka.
Ako se na taj nain ne moe utvrditi mjerodavno pravo unutar drave s nejedinstvenim
pravnim poretkom, mjerodavno je pravo podruja u toj dravi s kojim postoji najblia
veza.

Zakljuak:
Odredbe lanka 10. izraavaju gledite da problem nejedinstvenog pravnog poretka
dolazi praktino u obzir samo kada kolizijska pravila MPP ne upuuju na odreeno pravno
podruje unutar drave s nejedinstvenim pravnim poretkom. Tek u toj situaciji treba rjeenje
problema odreivanja mjerodavnog prava unutar drave s nejedinstvenim pravnim poretkom
traiti, prije svega, u unutarnjim kolizijskim pravilima te drave; u nedostatku takvih pravila
upotrebljava se kriterij najblie veze za odreivanje mjerodavnog prava unutar drave s
nejedinstvenim pravnim poretkom.

22
Npr. u SAD svaka savezna drava odnosno federalna jedinica ima svoje posebno privatno pravo.
23
Npr. Ujedinjeno Kraljevstvo ima tri pravna podruja: Englesku s Walesom, kotsku i Sjevernu Irsku. Kao primjer
moemo navesti i bivu SFRJ, na ijem se teritoriju postupno stvaralo osam pravnih podruja, est republikih i dva
pokrajinska; za odreivanje mjerodavnog prava u sluaju sukoba republikih vs. pokrajinskih zakona postojala su posebna
kolizijska pravila, uobiajeno u teoriji nazvana interlokalnim kolizijskim pravilima ili pravilima o interlokalnom pravu.
24
Dananji svijet poznaje u manjem broju i drave iji je nejedinstvani pravni poredak zasnovan na personalnoj, osobnoj
osnovi, jer u istoj dravi vrijedi vie razliitih prava za odgovarajue zajednice ljudi (vjerske ili etnike zajednice). Takvo
pravno stanje karakteristino je za neke drave Afrike i Azije.
25
Npr. prava mjesta prebivalita osobe, prava mjesta nalaenja stvari, prava mjesta sastavljanja oporuke ili prava mjesta
sklapanja braka itd.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9

lanak 11.
Ako osoba koja je dravljanin RH ima i dravljanstvo neke druge drave, za primjenu
ovog zakona smatra se da ima samo dravljanstvo RH.
Ako osoba koja nije dravljanin RH ima dva strana dravljanstva ili vie stranih
dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave
iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite.
Ako osoba iz stavka 2. ovog lanka nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je
dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji
je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi.

lanak 12.
Ako osoba nema dravljanstvo ili se njeno dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno
pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu.
Ako osoba iz stavka 1. ovog lanka nema prebivalite ili se ono ne moe utvrditi,
mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu boravitu.
Ako se ni boravite osoba iz stavka 1. ovog lanka ne moe utvrditi, mjerodavno je
pravo RH.

Openito o dravljanstvu
26

Dravljanstvo je veza koja spaja odreenu osobu za odreenu dravu. Sve osobe koje
su vezane za jednu odreenu dravu preko dravljanstva nazivaju se dravljanima (domaim
dravljanima), dok su ostale osobe stranci.

Ureenje dravljanstva, po meunarodnom pravu, predmet je iskljuive nadlenosti
svake pojedine drave (tzv. domaine reserve) i, prema tome, svaka drava slobodno svojim
zakonodavstvom odreuje tko su njeni dravljani.
Godine 1991. RH je kao suverena drava donijela svoj Zakon o dravljanstvu (ZD),
kojim se ureuje hrvatsko dravljanstvo, te pretpostvke za njihovo stjecanje i prestanak.

Dravljanska veza izmeu pojedinca i drave uobiajeno se stjee ve samom
injenicom roenja, bilo po krvnoj vezi s njegovim roditeljima (naelo podrijetla ius
sanguinis) bilo prema mjestu roenja djeteta (naelo podruja ius soli). Navedena naela
obino se kombiniraju, tako da se jedno od naela prihvaa kao temeljno (osnovno) za
stjecanje dravljanstva, a drugo naelo kao dopunsko.

Dravljanstvo odreene drave moe se stjecati i na druge naine, obino priroenjem
(naturalizacijom). Stjecanje dravljanstva priroenjem odnosi se na strance; i u tom sluaju
drava dodjeljuje strancu dravljanstvo svojim pravnim aktom, koji se donosi po njegovoj
molbi.

ZD u l. 3. predvia etiri naina stjecanja hr-dravljanstva:
1) podrijetlom
2) roenjem na teritoriju RH
3) priroenjem
4) po meunarodnim ugovorima

Primarno naelo za stjecanje hrvatskog dravljanstva jest naelo podrijetla ili krvne veze
(ius sanguinis).

26
Po svojoj pravnoj prirodi, dravljanstvo je, openito govorei, jednostrani akt suverene drave.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10

ZD u l. 17. predvia tri naina prestanka hr-dravljanstva:
1) otpustom
2) odricanjem
3) po meunarodnim ugovorima

Pojedine drave omoguuju pojedinim osobama kojima je prestalo dravljanstvo
ponovno stjecanje izgubljenog dravljanstva reintegracija.
27

Drava moe i treba respektirati volju pojedinca u odreenim sluajevima pri stjecanju
i prestanku dravljanstva, ali se ipak time ne mijenja pravna priroda dravljanske veze. U
takvim je sluajevima volja pojedinca samo jedna od pretpostavki koje propisuje drava
svojim zakonodavstvom za stjecanje odnosno prestanak dravljanstva.

O meusobnim odnosima drava u pogledu njihovih dravljana raspravlja se u znanosti
meunarodnog javnog prava. Ukupnost vlasti to je drava vri nad svojim dravljanima, tzv.
personalna suverenost, protee se i na one dravljane koji borave u inozemstvu (pozivanje na
vojnu obvezu, plaanje poreza, ureenje osobnog statusa, pravo na kanjavanje djela
poinjenih u inozemstvu itd).
Dravljani koji se nalaze u inozemstvu imaju pravo na diplomatsko-konzularnu zatitu svoje
drave.
28

U kolizijskim pravilima ZRSZ dravljanstvo je primarna poveznica kojom se odreuje
mjerodavno domae ili strano pravo za reguliranje statusnih odnosa fizike osobe,
nasljeivanja, te obiteljskih odnosa.
Isto tako prema ZRSZ, ali u manjoj mjeri, kriterij dravljanstva dolazi do izraaja i kod
zasnivanja meunarodne nadlenosti hrvatskih sudova i drugih tijela, osobito u
obiteljskopravnim stvarima.
Nesumnjivo je da dravljanstvo moe utjecati i na pravni poloaj pojedinca u svim
granama unutarnjeg prava. Jer, u svakoj pojedinoj dravi mogu imati sva prava i sve dunosti
jedino dravljani. Iako se stranac danas u svim dravama smatra pravnim subjektom, ipak
njemu nisu dostupna sva ona prava i sve dunosti koja imaju dravljani.
U naelu samo domai dravljani imaju politika prava, obavljaju odreene javne
funkcije, pozivaju se na vojnu obvezu itd.
Zbog vanosti dravljanstva u unutarnjem i meunarodnom pravu moe se pred
sudovima ili drugim tijelima pojaviti sumnja odnosno spor je li odreena osoba dravljanin
RH ili stranac.
Prema l. 29. ZD hrvatsko dravljanstvo se dokazuje vaeom osobnom iskaznicom,
vojnom iskaznicom ili putovnicom. U nedostatku toga, hrvatsko dravljanstvo dokazuje se
domovnicom, koja se tretira kao javna isprava, a izdaje je matini ured opine ili nadleno
diplomatsko-konzularno predstavnitvo RH u inozemstvu.
Budui da je svaka drava nadlena svojim zakonodavstvom urediti sva pitanja koja se tiu
njezina dravljanstva, ZD ne donosi pravila za dokazivanje dravljanstva stranaca.
Dravljanstvo stranca pred hrvatskim se pravosudnim tijelima obino dokazuje pomou
javnih isprava koje predvia pravo njegove drave; npr razliiti certifikati o dravljanstvu. Uz
certifikat o dravljanstvu, kao dokaz stranog dravljanstva moe posluiti i neka druga
isprava; npr. putna isprava strane drave.

27
ZD l. 23. Osobi kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko dravljanstvo, omoguuje se ponovno stjecanje hrvatskog
dravljanstva, u povodu njezine molbe i ako je ispunjen uvjet predvien zakonom.
28
Izriita je i odredba Ustava RH u l.10. da RH titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu.
Imati na umu priznato pravilo meunarodnog prava da drava ne moe intervenirati prije nego to se njezin pripadnik
posluio svim redovitim pravnim sredstvima pred organima drave boravka da doe do svoga prava.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11

Sukob dravljanstva
Sukob dravljanstva moe biti pozitivan i negativan.

Pozitivan sukob postoji kad jedna osoba ima dravljanstvo vie drava, dakle osoba je
bipatrid ili polipatrid.

Negativan je sukob kad se radi o osobi bez dravljanstva, o apatridu, jer takvu osobu
nijedna drava ne smatra svojim dravljaninom.

a) Viestruko dravljanstvo
Iako su sluajevi viestrukog dravljanstva esti, treba ih izbjegavati ili smanjiti na
najmanju moguu mjeru, jer ono ne samo da izaziva probleme za dotinu osobu, ije se
dravljanske dunosti umnoavaju, nego moe biti i predmetom sporova izmeu drava (u
pitanju vojne slube, diplomatske zatite itd.).
Viestruko dravljanstvo stvara potekoe i na podruju MPP, osobito kada
mjerodavno pravo treba odrediti dravljanstvom, a dotina osoba ima dva ili vie
dravljanstava.
Openito je izraeno miljenje da treba razliito rjeavati dva sluaja viestrukog
dravljanstva, i to sluaj kada pojedina osoba ima istodobno domae i strano dravljanstvo,
i sluaj kada pojedina osoba ima istodobno vie stranih dravljanstava.
Ako se radi o osobi koja uz domae dravljanstvo (dravljanstvo drave suda) ima i strano
dravljanstvo, vladajue je miljenje da takvu osobu treba tretirati kao da ima samo
domae dravljanstvo.
Ukratko, u sukobu izmeu domaeg i stranog dravljanstva, daje se prednost domaem
dravljanstvu pred tijelima dravne vlasti RH.

U sluaju kad je osoba samo dravljanin vie stranih drava?
Za osobu s vie stranih dravljanstava smatra se: prvenstveno da ima dravljanstvo one
drave iji je dravljanin i u kojo ima prebivalite, a u nedostatku toga, da ima
dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi. Da bi takvo
dravljanstvo najblie veze moglo utvrditi hrvatsko pravosudno tijelo, nesumnjivo e
morati uzimati u obzir razne relevantne okolnosti, kao npr. gdje osoba uobiajeno boravi i
radi, koji je njezin materinski jezik, u kojoj je dravi sluila vojsku itd.

b) Nepostojanje dravljanstva
Situacija apatrida je nesigurna i privremena gdje god boravio, tako da apatrid moe biti
protjeran iz drave u kojoj boravi, nema diplomatske zatite i ne moe dobiti urednu putnu
ispravu.
29

Pojava osoba bez dravljanstva (apatrida) oduvijek izaziva potekoe i na podruju
MPP, osobito kada se mjerodavno pravo odreuje pomou dravljanstva, koje apatridi
nemaju. Zbog toga, umjesto nepostojeeg domovinskog prava, potrebno je odrediti neko
drugo mjerodavno pravo za primjenu na apatride.
ZRSZ l. 12.: Kada se radi o osobama bez dravljanstva ili ije se dravljanstvo ne
moe utvrditi, na takve osobe, umjesto nepostojeeg domovinskog prava, treba
primjenjivati pravo mjesta prebivalita osobe, a u nedostatku mjesta prebivalita
primjenjuje se pravo boravita osobe.

29
Da bi se poboljao pravni poloaj apatrida, donesena je 1954. NY konvencija o pravnom poloaju osoba bez
dravljanstva. Za apatride izbjeglice dolazi u obzir enevska konvencija o pravnom poloaju izbjeglica iz 1951. i Protokol
o pravnom poloaju izbjeglica iz 1967.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
12

Meunarodnopravno ureenje dravljanstva
Dakle, nema sumnje da se u suvremenom meunarodnom javnom pravu afirmiralo
naelo slobode drava u odreivanju dravljanstva. Pitanje je, meutim, priznaje li se takva
sloboda drava ogranieno ili neogranieno.
Ideja o potpuno neogranienoj slobodi drava u odreivanju dravljanstva nije prihvatljiva, pa
je ograniena, i to meunarodnim ugovorima, meunarodnim obiajima i naelima prava
openito priznatima u materiji dravljanstva.
Pojedina pravila meunarodnoga prava za ograniavanje slobode drava u odreivanju
dravljanstva sadre: meunarodni ugovori koje zakljuuju drave povodom cesije (ustupa)
teritorija, kao i meunarodni ugovori koje zakljuuju drave povodom sukoba dravljanstva.
a) Meunarodni ugovori o cesiji teritorija
Teritorijalne promjene meu dravama dogaaju se na miran nain ili su posljedica
ratnih dogaanja. Odavno postoji meunarodna praksa da se ugovorom o ustupu (cesiji)
teritorija izmeu drave ustupateljice (cedenta) i drave stjecateljice (cesionara) odreuje i
dravljanski status stanovnitva na ustupljenom teritoriju.
b) Meunarodni ugovori o sukobu dravljanstva
RH je vezana Konvencijom o dravljanstvu udane ene, koja sprjeava nastanak
viestrukog dravljanstva, jer iskljuuje svako automatsko djelovanje braka na
dravljanstvo ene. Prema Konvenciji, ni sklapanje braka, ni rastava braka, niti promjena
dravljanstva mua, nemaju ipso facto utjecaja na dravljanstvo ene, ali se zato odreuje
privilegirani postupak za naturalizaciju kako bi ena lako stekla isto dravljanstvo koje ima
njen mu.
Sa stajalita ZD, stranac koji je u braku s hrvatskim dravljaninom i kojemu je
odobreno trajno nastanjenje na podruju RH, moe priroenjem (naturalizacijom) stei
hrvatsko dravljanstvo prema posebno povoljnim uvjetima.
I pojedini dvostrani ugovori koje je zakljuila biva Jugoslavija mogu biti od interesa za
RH. Takvi dvostrani ugovori obino predviaju pravo opcije za eliminiranje postojeeg
viestrukog dravljanstva.
30

Dvostranim meunarodnim ugovorima esto novonastale suverene drave meusobno
ureuju i pitanje dravljanstva. Tako je RH 21.7.1992. zakljuila Sporazum o prijateljstvu i
suradnji s RBiH, u kojemu je ugovoreno da e dvije drave uzajamno omoguiti svojim
dravljanima stjecanje dvostrukog dravljanstva.

lanak 13.
Sud ili drugi nadleni organ po slubenoj e dunosti utvrditi sadraj stranoga
mjerodavnoga prava.
Organ iz stavka 1. ovog lanka moe zatraiti obavijest o stranom pravu od
Ministarstva pravosua RH.
Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadraju javnog prava.

Utvrivanje sadraja stranog prava
Ako Hrvatica i Talijan ele sklopiti brak pred hrvatskim nadlenim tijelom, u tom
sluaju se primjenjuje hrvatsko i talijansko pravo u pogledu uvjeta za sklapanje braka, jer tako
propisuje kolizijsko pravilo iz l. 32 ZRSZ. U svemu tome nema nekih posebnih problema
kada se radi o primjeni domaeg (hrvatskog) prava, koje je poznato nadlenom tijelu. No,
nepoznato strano (talijansko) pravo treba upoznati i utvrditi njegov sadraj, radi primjene u
konkretnom sluaju.

30
Sporazum s Italijom o reguliranju nerijeenih sluajeva opcije za talijansko dravljanstvo iz 1964., Konvencija sa SSSR-
om o reguliranju pitanja dravljanstva osoba s dvojnim dravljanstvom iz 1956.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
13

Pitanje: --- kako se saznaje i utvruje sadraj stranog mjerodavnog prava?
Strano pravo treba smatrati pravom (a ne injenicom), i pravosudno tijelo stoga je
duno poznavati i primjenjivati strano pravo. Kao i za domae pravo, i za strano pravo vrijedi
naelo iura novit curia sud poznaje pravo.
Ako pravosudno tijelo ne poznaje strano pravo, mora po slubenoj dunosti upoznati i
utvrditi njegov sadraj, koristei se pri tome svim doputenim pravni sredstvima (suradnja
stranaka, miljenja svjedoka-vjetaka, obavijesti odreenih dravnih organa i sl.).
31

Ako pravosudnome tijelu nije poznato koje pravo vrijedi u stranoj dravi, moe
zatraiti obavijesti o stranom pravu od Ministarstva pravosua RH.
32

Prilikom utvrivanja sadraja stranog prava moe se pravosudno tijelo obratiti za
pomo i samim strankama.
33

Bez obzira na to kojim putem e upoznavati sadraj stranoga mjerodavnog prava,
pravosudno tijelo duno je to strano pravo precizno i potpuno utvrditi radi njegove primjene.
Naime, pravosudno tijelo primjenjuje strano pravo onakvo kakvo je vrijedilo i bilo na snazi u
trenutku primjene. Budui da je svaki pravni poredak podloan promjenama, u sluaju
primjene stranog prava uzimaju se u obzir i njegova prijelazna pravila, koja e odrediti treba li
primijeniti staru ili novu normu stranog prava.
Pravosudni organ treba strano pravo primjennjivati tako kako se primjenjuje u dotinoj
dravi, uvaavajui pritom i tumaenja stranog prava koja mu daju sudska praksa i pravna
znanost te strane drave.
Ako pravosudno tijelo ni na koji nain ne uspije utvrditi sadraj stranog mjerodavnog
prava, u tom se sluaju primjenjuje domae (hrvatsko) pravo.
Vrhovna pravosudna tijela kontroliraju primjenu stranog prava. Potpuna ili nepotpuna
primjena stranoga mjerodavnog prava osnova je za ulaganje odreenih pravnih lijekova, bilo
albe (kao univerzalnog pravnog lijeka) ili revizije (kao izvanrednog pravnog lijeka protiv
odluka drugostupanjskog suda).

Pravni poloaj stranaca
34

Osnovni oblici ureivanja pravnog poloaja stranaca
Drave su po meunarodnom pravu dune potivati odreene minimalne i
opeprihvaene standarde (mjerila) za postupanje sa strancima. U protivnom straneva
domovinska drava moe intervenirati kako bi zatitila njegova povrijeena prava.
Izvan ogranienja postavljenih po meunarodnom pravu, svaka drava moe slobodno i
prema svojim interesima ureivati pravni poloaj stranaca.
Na privatnopravnom podruju drave prihvaaju ope pravilo o izjednaavanju
stranaca s domaima, ili tzv. nacionalni postupak (tretman) po kojemu postoje jednaka prava
za strance kao i za domae dravljane.

Uzajamnost, reciprocitet:---ako se pravni poloaj stranaca ureuje pod uvjetom uzajamnosti
(reciprociteta), onda to znai da drave svojim meusobnim odnosima zahtijevaju jednak
postupak obiju strana.

31
ZRSZ l. 13. izriito odreuje da sud ili drugo nadleno tijelo po slubenoj dunosti utvruje sadraj stranog
mjerodavnog prava.
32
Pitanje obavjetavanja o stranom pravu esto je predmetom reguliranja i dvostranih meunarodnih ugovora koji
obvezuju RH.
33
ZRSZ l. 13. st. 3. Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadraju stranog prava. Mogue je da stranke ne
uspiju predoiti podatke o sadraju stranog prava, ali takva situacija ne oslobaa pravosudno tijelo dunosti da pokua na
drugi nain saznati i utvrditi sadraj stranog mjerodavnog prava (npr. preko nadlenog ministarstva). Kao sredstva
doputena za utvrivanje sadraja stranoga mjerodavnog prava preporuuje se i upotreba iskaza svjedoka-vjetaka,
odnosno eksperata za odreeno pravno podruje, te pozivanje na odgovarajuu strunu literaturu i sl.
34
ZRSZ sadri samo neke odredbe o procesnim pravima stranaca u graanskom postupku.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
14

Prema nainu nastanka:
1) Diplomatska uzajamnost (na osnovi meunarodnog ugovora ili izjava vlada dotinih
drava),
2) Zakonska uzajamnost (na osnovi zakona) i
3) Faktina uzajamnost (na osnovi prakse meudravnih odnosa).
Prema sadraju uzajamnost moe biti:
1) Formalna uzajamnost (kada stranci u RH uivaju jednaka prava kao i hrvatski
dravljani, ali pod uvjetom da i straneva drava postupa s hrvatskim dravljanima
jednako kao sa svojim dravljanima) i
2) Materijalna uzajamnost (kada je strancu u RH priznato odreeno pojedino pravo, pod
uvjetom da i straneva drava priznaje hrvatskom dravljaninu isto pravo).
Od praktinog je znaaja kako se utvruje uzajamnost. U veini sluajeva nee se
traiti dokazivanje uzajamnosti, jer se pretpostavlja da uzajamnost postoji izmeu RH i stranih
drava. to se tie diplomatske uzajamnosti, koja je zajamena meunarodnim ugovorom,
oito je da se postojanje uzajamnosti pretpostavlja dok se ne dokae suprotno. Zbog toga se
smatra da je najlake dokazivati postojanje diplomatske uzajamnosti, a znatno tee zakonsku i
faktinu uzajamnost. Ako pravosudnom tijelu nije poznato postoji li uzajamnost s odreenom
stranom dravom ili se sumnja u postojanje uzajamnosti, o tome e se zatraiti objanjenje od
nadlenog Ministarstva pravosua RH.

Ostali oblici ureivanja pravnog poloaja stranaca
Jo tri osnovna oblika za ureivanje pravnog poloaja stranaca:
1) Odmazda odnosno retorzija
35

2) Klauzula o najpovlatenijoj naciji
36

3) Reim kapitulacije
37

Poloaj stranaca po hrvatskom pravu
38

Javnopravni poloaj stranaca
39

Svaka drava slobodno odluuje o kretanju i boravku stranaca na njezinu teritoriju;
pravni reim je propisan Zakonom o kretanju i boravku stranaca iz 1991. (ZKBS)
Samo iz razloga zatite nacionalne sigurnosti ili ako to zahtijevaju razlozi zatite javnog
poretka, strancu se moe zabraniti ulazak u RH, te ograniiti ili zabraniti kretanje na
odreenom podruju, kao i otkazati boravak ili zabraniti trajno nastanjenje u odreenim
mjestima.

35
Protumjera koju poduzima jedna drava kada druga drava s njenim dravljanima postupa diskriminatorno. Hrvatska
nadlena tijela mogu uzvratiti istom protumjerom prema dravi koja hrvatskim dravljanima uskrauje uivanje pojedinih
prava, na nain da na podruju RH uskrati uivanje pojedinih prava dravljanima dotine strane drave. Cilj je retorzije,
dakle, da se iznudi promjena u stavu i ponaanju drave prema kojoj je protumjera poduzeta. O poduzimanju retorzijskih
mjera (mjera odmazde) obino odluuju nadlena tijela vlade pojedine drave, a i sam sud se moe moe ovlastiti za
vrenje retorzije.
Hrvatsko pravo nema ope pravilo o retorziji, i stoga retorzija ne dolazi u obzir kao naelan stav za postupanje prema
strancima openito. Retorzijske mjere, mjere odmazde, u meunarodnim se odnosima poduzimaju samo iznimno i kao
mjere prijeko potrebne za postignue zatite prava domaih dravljana od zapostavljanja u stranim dravama.
36
Specifina klauzula u meunarodnim ugovorima. Ugovori o trgovini i plovidbi redovito sadre klauzulu o
najpovlatenijoj naciji za ureivanje pravnog poloaja stranaca. I tom ugovornom klauzulom drave ugovarateljice
obvezuju se da e njihovi dravljani u oblastima dogovorenih odnosa uivati sva ona prava koja druga drava
ugovarateljica priznaje ili e ubudue priznati dravljanima neke tree povlatene drave.
37
Pojam kapitulacije oznaavao je sklopljene ugovore izmeu evropskih drava i drava Bliskog ili Dalekog istoka, prema
kojima su od vlasti i prava teritorijalne drave bili izuzeti dravljani evropskih drava, i podvrgnuti jurisdikciji konzula
domovinske drave. U dananjem vremenu prestao je vrijediti reim kapitulacija.
38
Obino se razlikuju fizike i pravne osobe. U ovom prikazu govori se preteno o pravnom poloaju stranih fizikih
osoba.
39
Pod pojmom stranca smatra se osoba koja nije hrvatski dravljanin.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
15

Ulazak u RH:
Za ulazak u RH, stranac mora imati: vaeu putnu ispravu
40
(najvanija je putovnica) i
vizu
41
(ako zakonom nije drukije ureeno).
Osim ZKBS, ima i drugih pravih reima za prelaenje dravnih granica koji su predvieni
meunarodnim ugovorom. Tako drave esto sklapaju meunarodne ugovore o ukidanju viza,
pa u tom sluaju dravljani drava ugovarateljica prelaze dravnu granicu bez izdavanja vize.

Boravak:
Stranci koji prelaze dravnu granicu mogu na podruju RH imati privremeni boravak,
produeni boravak, boravak s poslovnom vizom, boravak po osnovi odobrenoga trajnog
nastanjenja, i boravak po osnovi priznatog statusa izbjeglice.
Od dana ulaska u RH svaki stranac moe privremeno u njoj boraviti najdue 3 mj. (a ako ima
tranzitnu vizu, najdue do 7 dana). Stranac koji eli boraviti due od 3 mj. duan je prije isteka
toga roka podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za produeni boravak. Stranac s poslovnom
vizom moe boraviti do isteka roka njezina vaenja.
Strancu se moe odobriti i trajno nastanjenje.
Pojam trajnog nastanjenja razumijeva boravak stranca u pojedinoj dravi, ali koji se
vri u cilju trajnog naseljavanja na njezinu teritoriju. Za trajno nastanjenje na podruju RH
moe se odobriti strancu: koji je najmanje 1 g. u braku s hrvatskim dravljaninom ili sa
strancem kojemu je odobreno trajno nastanjenje u RH, ili koji je 3 g. neprekidno u radnom
odnosu. Iznimno se trajno nastanjenje moe odobriti i drugim strancima: zbog posebnih
osobnih razloga ili poslovnih razloga za koje postoji i gospodarski interes RH, ili ako za to
postoje drugi vani interesi RH.
Strancima se smatraju i izbjeglice, kojima se openito priznaje pravo da u drugim
zemljama trae utoite odnosno azil, o emu se izjanjava i ZKBS. Strancu koji je napustio
dravu iji je dravljanin ili koji je bio trajno nastanjen kao osoba bez dravljanstva, da bi
izbjegao proganjanje zbog svojih politikih miljenja ili nacionalne, rasne ili vjerske
pripadnosti, moe se priznati status izbjeglice. Ako je strancu priznat status izbjeglice, u tom
sluaju uiva pravo na nuni smjetaj te na sredstva nuna za uzdravanje i zdravstvenu
zatitu. MUP, uz prethodno pribavljeno miljenje
lanci od 39. do 49. ureuju problematiku otkazivanja i prestanka boravka. Tako je
nadleno tijelo ovlateno svojim rjeenjem, u zakonom predvienim sluajevima otkazati
strancu: privremeni boravak, produeni boravak ili boravak s poslovnom vizom, kao i boravak
po osnovi odobrenog trajnog nastanjenja te boravak po osnovi priznatog statusa izbjeglice.
42

Boravak strancu prestaje ne samo otkazom nego i kad mu je izreena mjera sigurnosti
protjerivanja ili zatitna mjera udaljenja s teritorija RH, kao i u drugim sluajevima
propisanima zakonom.
Isprave kojima stranac moe dokazivati svoj osobni identitet: stranom putnom
ispravom, putnom ispravom za stranca, osobnom kartom za stranca te drugom ispravom koja
sadri fotografiju.Osobna iskaznica nee se izdati svakom strancu, nego samo onom strancu
kojemu je odobren produeni boravak a nema vaeu putnu ispravu.
U RH postoji za strance obvezan reim prijave boravita i promjene adrese stana, te prijave
odnosno odjave boravita.

40
RH izdaje sljedee putne isprave za strance: putnu ispravu za izbjeglice, putnu ispravu za osobe bez dravljanstva i putni
list za stranca.
41
Viza je dozvola odobrenje za ulazak, odlazak ili prelazak preko teritorija RH. Nadleno hrvatsko dravno tijelo
(odnosno u inozemstvu diplomatsko ili konzularno predstavnitvo) izdaje vizu; izdana viza unosi se u stranevu putnu
ispravu. Vlada RH moe odrediti da za dravljane pojedinih drava nije potrebna viza.
42
Jer, status izbjeglice nee dobiti stranac za kojeg postoji osnovana sumnja da je vrio teroristiku aktivnost ili poinio
tee kazneno djelo ili da je djelovao protivno ciljevima i naelima OUN ili ako to zahtijevaju razlozi nacionalne sigurnosti
ili javnog poretka.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
16

Boravite mjesto u kojemu boravi stranac na privremenom boravku, na odobrenom
produenom boravku, s poslovnom vizom, i stranac kojemu je priznat status izbjeglice.
Prebivalite mjesto u kojemu se stranac s odobrenim trajnim nastanjenjem nastanio s
namjerom da u njemu ivi.

Prisilno udaljenje (protjerivanje stranca)
Stranac kojemu je izreena mjera sigurnosti protjerivanja ili zatitna mjera udaljenja ili
kojemu je otkazan boravak ili koji boravi bez odobrenja nadlenog tijela, duan je napustiti
teritorij RH u roku to ga odredi nadleno tijelo. Ako taj stranac nije napustio teritorij RH u
odreenom roku, bit e prepraen do dravne granice i prisilno udaljen. Strancu kojeg se nije
moglo prisilno udaljiti MUP odreuje smjetaj u prihvatilitu za strance.

Zapoljavanje stranaca
Drave obino primjenjuju poseban reim kad se radi o zapoljavanju stranaca, i to u
obliku raznih dozvola (dozvola boravka, dozvola za rad). Tako i RH.
Zakon o zapoljavanju stranaca (ZZS) definira stranca kao osobu stranog dravljanstva
i osobu bez dravljanstva. Stranac moe zasnovati radni odnos ili raditi u RH na temelju radne
dozvole, te ako udovoljava opim i posebnim uvjetima utvrenim zakonom.
Zapoljavanje stranaca u svakoj dravi povlai za sobom jo jedan problem, a to je
priznavanje stranih kolskih svjedodbi i diploma radi ostvarivanja prava na zapoljavanje i
obavljanje odreenih profesionalnih djelatnosti. Takav oblik priznavanja stranih kolskih
svjedodbi i diploma naziva se nostrifikacijom.

Politika prava i pristup javnim funkcijama
Ustav RH jami strancima uivanje temeljnih sloboda i prava ovjeka, i to ne samo
klasine osobne ili javne slobode i prava, nego i odreena gospodarska, socijalna i kulturna
prava.
Jedino politika prava nisu dostupna strancima u RH, a ni u drugim dravama.

Privatnopravni poloaj stranaca
1) Obiteljsko pravo
Stranci u RH uivaju obiteljska prava i u tome su izjednaeni s hrvatskim dravljanima.
Priznaje se strancu pravo na usvajanje djece hrvatskog dravljanstva, i to pod odreenim
uvjetima Obiteljskog zakona. Isto tako, ne postoje zapreke u pogledu usvojenja djece
stranaca od strane domaih dravljana.
Kao to se strancu priznaje pravo da bude usvojitelj ili usvojenik, tako se i na podruju
skrbnitva priznaje pravo strancu da bude skrbnikom ili tienikom.
Otvoreno je pitanje moe li stranac biti skrbnikom hrvatskom dravljaninu. Iako o tome
nema odgovarajuih propisa, smatra se da bi to pravo strancu trebalo priznati, ali pod
uvjetom da dotini stranac, koji obavlja dunost skrbnika, ima u RH prebivalite, jer se na
taj nain osigurava nadzor skrbnikog tijela .
2) Nasljedno pravo
Strani dravljani u RH pod uvjetom reciprociteta imaju ista nasljedna prava kao i
domai dravljani. Propisuje se, dakle, jednakost u nasljeivanju izmeu domaih i
stranaca, ali pod uvjetom primjene naela reciprociteta (uzajamnosti).
Glede reciprociteta, poseban problem predstavljaju apatridi (osobe bez dravljanstva), jer
se postavlja pitanje prema kojoj stranoj dravi je potrebno postojanje reciprociteta. Za
apatride nije mogue traiti reciprocitet po vezi dravljanstva, s obzirom da se radi o
osobama koje nisu dravljani nijedne drave. Ostaje, dakle, da bi reciprocitet trebao
postojati prema stranoj dravi u kojoj apatrid ima svoje prebivalite odnosno boravite.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
17

3) Stvarno pravo
Stranac moe biti nositeljem (titularom) prava vlasnitva i ostalih stvarnih prava na
pokretnim stvarima. Samo u iznimnim sluajevima predviaju se ogranienja strancima za
stjecanje stvarnih prava na pokretnim stvarima, i ta ogranienja su uglavnom upravno-
pravnog karaktera.
Nasuprot pokretnim stvarima, pravni poloaj stranaca u odnosu na nepokretne stvari
bio je oduvijek ogranien, vie ili manje, u svim dravama. Ograniavanje stranaca u
pogledu uivanja stvarnih prava na nepokretnim stvarima, posebno prava vlasnitva nad
nekretninama, opravdava se u teoriji raznovrsnim razlozima; nekretnine su dio dravnog
teritorija i ulaze pod pojam suverenosti; nekretnine imaju vitalno znaenje za gospodarstvo
svake pojedine drave ili za njezinu sigurnost (osobito nekretnine uz dravnu granicu) i
tome slino.
Ogranienja koja za strane osobe postavlja zakon glede prava vlasnitva na podruju
RH ne mogu se na odgovarajui nain primijeniti na pravo vlasnitva pokretnih stvari, ni
na ograniena stvarna prava.

3 osnovna pravna reima za sticanje vlasnitva nekretnina u RH, -za strance su :
I- stranci mogu stjecati na temelju nasljeivanja vlasnitvo nekretnina u RH, ali
pod uvjetom (pretpostavkom) uzajamnosti (reciprociteta). Drugim rijeima, stjecanje prava
vlasnitva na nekretninama putem nasljeivanja doputeno je strancima samo ako izmeu
RH i straneve drave postoji uzajamnost.
II- kada nije u pitanju nasljeivanje, stranci mogu pod pretpostavkom uzajamnosti
(reciprociteta) stjecati vlasnitvo nekretnina u RH ako suglasnost za to da ministar vanjskih
poslova, po prethodno pribavljenom miljenju ministra pravosua RH. Dakle, da bi stranac
stekao nekretninu u vlasnitvo na bilo kojem pravnom temelju (osim nasljeivanja), nije
dovoljno samo postojanje uzajamnosti, nego se jo trai i suglasnost nadlenoga tijela RH.
III- strancima nije doputeno stjecanje nekretnina u vlasnitvo na podruju RH ako
su u pitanju nekretnine koje lee u odreenom pojasu; a takav pojas moe se proglasiti
samo zakonom, i to radi zatite interesa i sigurnosti RH.

Stranci ne mogu biti nositeljima prava vlasnitva na poljoprivrednom zemljitu, a niti
ga mogu stei ulaganjem kapitala ili kupnjom domae pravne osobe, osim ako
meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Ipak, otvara se mogunost davanja
koncesije za koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave, kako domaoj tako i
stranoj pravnoj ili fizikoj osobi.

4) Procesno (graansko) pravo
Suvremena procesna prava drava openito prihvaaju naelo o izjednaavanju
stranaca s domaim dravljanima (tzv. nacionalni postupak - tretman), jer se strancima kao
strankama omoguuje slobodan pristup sudu, bilo u ulozi tuitelja ili tuenika.
43

Priznavanje procesnih prava strancima ipak ne znai da su oni u svemu i potpuno
izjednaeni s domaim dravljanima. U hrvatskom pravu, kao i u pravu veine ostalih
drava, stranci mogu biti u nepovoljnijem poloaju obino u dva sluaja: 1) kada je tuitelj
stranac duan, na zahtjev tuenika, osigurati parnine trokove i 2) ako se strancu ne
priznaje osloboenje od prethodnog plaanja trokova postupka.
44

43
Uskraivanje pravosua strancima (denegatio actionis, deni de justice) pripada prolosti u veoma je rijetka pojava u
dananjem razvijenom meunarodonm prometu. Jer priznavanje jednake pravne sposobnosti svakom ovjeku izraz je
demokratskih shvaanja suvremenog drutva, pa stoga strance i domae dravljane treba izjednaavati ne samo na
podruju materijalnog prava nego i u okviru procesnog prava.
44
Procesni institut oslobaanja od prethodnog plaanja trokova otvara mogunost i osobama slabijeg imovnog stanja da
trae zatitu svojih prava i vode parnini postupak pred sudovima.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
18

G l a v a II

MJERODAVNO PRAVO
lanak 14.
Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona
dravljanin.
Fizika osoba koja bi prema pravu drave iji je ona dravljanin bila poslovno
nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje
je nastala obveza.
Za lienje ili ogranienje poslovne sposobnosti fizike osobe mjerodavno je pravo
drave iji je ona dravljanin.
Odredbe iz stavka 2. ne primjenjuju se na obiteljske i nasljedne odnose.

Pravo osoba
Fizike osobe
Dvije skupine drava; jedna prihvaa domovinsko pravo osobe, a druga pravo domicila osobe.

Pravna sposobnost
Podrazumijeva se da je svaki ovjek pravni subjekt i da ima pravnu sposobnost, tj. sposobnost
biti nositeljem prava i obveza. Pravnu sposobnost ovjek stjee roenjem, a gubi smru.
Za pravnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin.
Meutim, kada je u pitanju nasciturus (zaeto, ali jo neroeno dijete), subjektivna prava
priznata nasciturusu treba prosuivati po lex causae, tj. po pravnom poretku mjerodavnom za
pravni odnos u okviru kojega se priznaju prava nasciturusu, ako se ivo rodi. Primjerice, moe
li nasciturus nasljeivati, odluuje pravo mjerodavno za nasljeivanje.

Poslovna sposobnost
Poslovna sposobnost fizikoj osobi omoguuje da oitovanjima svoje volje stjee prava i
obveze, i uope samostalno poduzima pravne radnje.
Po hrvatskom pravu, fizika osoba potpuno je poslovno sposobna kada postane punoljetna s
navrenih 18 g. Maloljetna osoba sklapanjem braka postaje potpuno poslovno sposobna (tzv.
emancipacija).
ZRSZ l. 14. Za poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona
dravljanin, tj. domovinsko pravo osobe.
Spomenuto ope kolizijsko pravilo o poslovnoj sposobnosti primjenjuje se i na lienje ili
ogranienje poslovne sposobnosti. Zbog toga, za lienje ili ogranienje poslovne sposobnosti
fizike osobe mjerodavno je domovinsko pravo osobe lex patriae.
Po domovinskom pravu e se prosuivati u kojoj mjeri utjee dob ivota (godine ivota) osobe
na njezinu poslovnu sposobnost.
Isto tako e se po domovinskom pravu prosuivati u kojoj mjeri utjee duevno i tjelesno
zdravlje osobe na njezinu poslovnu sposobnost. Ako neka punoljetna osoba zbog duevnih ili
tjelesnih nedostataka nije u stanju sama se brinuti o svojim pravima i interesima, takva osoba
moe u postupku pred nadlenim organom biti liena, djelomino ili potpuno, poslovne
sposobnosti.
Od izloenog naelnog stajalita da se poslovna sposobnost prosuuje po domovinskom pravu
osobe, ZRSZ u l. 14. st. 2. predvia jednu znaajnu iznimku u prilog mjerodavnosti prava
mjesta gdje je nastala obveza (legis loci actus). Naime, ukoliko bi fizika osoba prema svom
domovinskom pravu bila poslovno nesposobna, ipak e se smatrati da je poslovno sposobna
ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje je obveza nastala.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
19

lanak 15.
Za stavljanje pod skrbnitvo i prestanak skrbnitva, te za odnose izmeu skrbnika i
osobe po skrbnitvom (tienika), mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin
osoba pod skrbnitvom.
Privremene zatitne mjere prema stranom dravljaninu i prema osobi bez
dravljanstva koji se nalaze u RH odreuju se po pravu RH i traju dok nadlena
drava ne donese odluku i ne poduzme potrebne mjere.
Odredba stavka 2. ovog lanka primjenjuje se i to se tie zatite imovine odsutnog
stranog dravljanina i osobe bez dravljanstva koja se nalazi na teritoriju RH.

Skrbnitvo i njegova sistematizacija:
- maloljetnicima bez roditelja, odnosno maloljetnicima o kojima se ne skrbe roditelji (tzv.
skrbnitvo nad maloljetnim osobama)
- punoljetnim osobama koje su liene poslovne sposobnosti, jer su nesposobne same skrbiti
se o svojim pravima i interesima (tzv. skrbnitvo nad osobama lienima poslovne
sposobnosti)
- osobama koje su sprijeene, odnosno nisu u mogunosti brinuti se o svojim pravima i
interesima (tzv. skrbnitvo za posebne sluajeve)
Za skrbnitvo je mjerodavno pravo drave iji je dravljanin osoba pod skrbnitvom, ili
krae reeno, domovinsko pravo (lex patriae) tienika.
Domovinsko pravo tienika:
- odluuje je li nastao sluaj za stavljanje osobe pod skrbnitvo
- ureuje prestanak skrbnitva.
- mjerodavno je za odnose izmeu skrbnika i tienika
Domovinsko pravo tienika za ureenje skrbnitva nije mogue uvijek i do kraja
primjenjivati, pogotovo kad u ivotnim situacijama treba reagirati hitno i poduzimati bar
privremene zatitne mjere koje ne trpe odgaanje. Zbog toga se privremene zatitne mjere
prema strancu koji se nalazi u RH odreuju po hrvatskom pravu i traju dok nadlena drava
(obino njeno konzularno-diplomatsko predstavnitvo) ne donese odluku i ne poduzme
potrebne mjere.

lanak 16.
Za proglaenje nestale osobe umrlom mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin
bila ta osoba u vrijeme nestanka.

Proglaenje umrlim (i dokazivanje smrti)
Ako se za pojedinu osobu ne zna je li iva ili mrtva, govorimo o nestaloj osobi.
Budui da imovinski i obiteljski odnosi nestale osobe ne mogu ostati trajno nerijeeni, u
pojedinim pravnim sustavima, pa tako i u naem pravu, predvia se postupak po kojemu se
nestala osoba moe pod odreenim okolnostima proglasiti umrlom. Pravni uinci proglaenja
nestale osobe umrlom praktino su isti kao i u sluaju prirodne smrti (otvara se nasljedstvo,
prestaje brak i sl.). Za proglaenje nestale osobe umrlom mjerodavno je pravo drave iji je
dravljanin ta osoba bila u vrijeme nestanka.
Od proglaenja nestale osobe umrlom razlikuje se postupak za dokazivanje smrti
(ustanovljenje dana faktine smrti). to se tie dokazivanja smrti, ZRSZ donosi jedino
odredbu o nadlenosti hrvatskog suda za dokazivanje smrti stranog dravljanina.
45

45
ZRSZ l. 78.. Hrvatski sud moe po hrvatskom pravu dokazivati smrt stranog dravljanina koji je umro na teritoriju RH.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
20

lanak 17.
Pripadnost pravne osobe odreuje se po pravu drave po kojem je ona osnovana.
Ako pravna osoba ima stvarno sjedite u drugoj dravi, a ne u onoj u kojoj je
osnovana i po pravu te drave ima njezinu pripadnost, smatrat e se pravnom osobom
te drave.

Pravne osobe i dravna pripadnost
Iako se razlikuju fizike i pravne osobe, ipak je u meunarodnom prometu i pravna
osoba veza za odreenu dravu iju dravnu pripadnost ima.
Drava kojoj pripada pravna osoba vri nad njom stanovitu vlast i zatitu u inozemstvu
(diplomatsku zatitu).
O postojanju pravne osobe i o njezinoj pravnoj i poslovnoj sposobnosti odluuje pravo drave
kojoj ta osoba pripada.

Utvrivanje dravne pripadnosti pravne osobe
Teorija sjedita pravne osobe
46

Pravna osoba ima dravnu pripadnost one drave na ijem podruju se nalazi sjedite
osobe. Prevladava gledite da treba uzimati u obzir stvarno sjedite, tj. mjesto gdje radi glavna
uprava prave osobe (a ne tzv. statutarno ili formalno sjedite koje je stavljeno u pravilima-
statutu pravne osobe).

Dravna pripadnost pravne osobe prema ZRSZ
Dakle, ako je pravna osoba osnovana u Hrvatskoj po hrvatskom pravu, ona ima
hrvatsku dravnu pripadnost, i obrnuto, ako je pravna osoba osnovana u nekoj stranoj dravi
po njezinom pravu, dotina pravna osoba ima pripadnost te strane drave.
Od naelnog stajalita da se pripadnost pravne osobe utvruje po pravu drave osnivanja, u l.
17. st. 2. ipak se predvia jedna iznimka u prilog primjeni kriterija stvarnog sjedita pravne
osobe. To je sluaj kada je pravna osoba osnovana u jednoj dravi, a svoje stvarno sjedite ima
u drugoj dravi i po pravu te drave ima njezinu pripadnost, smatrat e se pravnom osobom te
drave.

Mjerodavno pravo (personalni statut) pravne osobe
O postojanju pravne osobe i njezinoj pravnoj i poslovnoj pripadnosti odluuje pravo
drave kojoj pripada i dotina pravna osoba. To pravo dravne pripadnosti pravne osobe
naziva se jo i osobnim (personalnim) statutom osobe (lex personalis).
Po pravu dravne pripadnosti pravne osobe (njezinom personalnom statutu) treba najprije
prosuditi je li uope nastala pravna osoba. Jer, za razliku od fizikih osoba koje nastaju
samom injenicom roenja, nastanak pravnih osoba uvijek je podvrgnut odreenim
formalnostima i intervenciji dravnih tijela.
Dakle, mjerodavno pravo za pravnu osobu odreuje se pomou njezine dravne pripadnosti
(l. 17. ZRSZ); prema tom mjerodavnom pravu prosuuje se pravna i poslovna sposobnost
pravne osobe, kao i konstituiranje, funkcioniranje i prestanak pravne osobe.

Pravne osobe strane dravne pripadnosti i njihov pravni poloaj u RH
Naelno, strane pravne osobe mogu uivati u RH ista prava kao i strane fizike osobe.
Odreene razlike koje se nameu razumljive su same po sebi. Tako strana pravna osoba nije u
mogunosti uivati obiteljska prava, aktivno nasljedno pravo (raspolaganja za sluaj smrti),
politika prava i sl.

46
Teoriju stvarnog sjedita prihvaaju openito drave kontinentalne Evrope (i RH u ZRSZ l. 17 st. 1.), dok sustav
osnivanja ili registracije primjenjuju preteno drave angloamerikog prava, ali i mnoge druge.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
21

Jasno je da pojedina prava rezervirana za domae osobe nisu dostupna stranim osobama
(bilo fizikim ili pravnim).
Strana pravna osoba ne moe imati veih prava nego ih ima domaa pravna osoba
(osim ako je meunarodnim ugovorom drukije odreeno).
Vano pitanje: --- Pravo na poslovanje stranih pravnih osoba (trgovakih drutava i sl.)
preko podrunica?
47

Iako ZTD polazi od naela da su inozemna trgovaka drutva i trgovci pojedinci pod uvjetima
propisanima zakonom izjednaeni u poslovanju na podruju RH s domaim osobama, ipak
inozemna trgovaka drutva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu obavljati djelatnosti na
podruju RH dok u njoj ne osnuju svoju podrunicu.
48

Osvrt na problematiku pravnih osoba na podruju MPP mora sadravati i meunarodne
ugovore.
Tako se pojedine odredbe o poloaju stranih pravnih osoba trgovakog karaktera mogu
pronai u gotovo svim dvostranim ugovorima o trgovini i plovidbi koji obvezuju RH.
49

lanak 18.
Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima mjerodavno je pravo mjesta
gdje se stvar nalazi.
Za odnose iz stavka 1. ovog lanka u pogledu stvari koje su u prijevozu mjerodavno je
pravo mjesta odredita (opredjeljenja).
Za odnose iz stavka 1. ovog lanka na prijevoznim sredstvima mjerodavno je pravo
drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugaije
odreeno.

Stvarno pravo
Stvarna prava (bilo na pokretnim ili nepokretnim stvarima) treba ureivati po pravu
mjesta odnosno drave gdje se stvar nalazi (lex rei sitae), jer to najbolje odgovara pravnoj
prirodi tih pravnih odnosa.
Lex rei sitae kao mjerodavno pravo ureuje stvarnopravne odnose u cjelini i po tom
mjerodavnom pravu prosuuju se naelno sva stvarnopravna pitanja.
Tako lex rei sitae:
- odluuje o pravnim svojstvima stvari (moe li pojedina stvar biti objektom pravnog
prometa, je li neka stvar pokretna ili nepokretna, potrona ili nepotrona i sl.)
- odreuje vrste stvarnih prava i njihov sadraj, ukljuujui i pitanje posjeda na stvarima
- odreuje i nain (modus) stjecanja stvarnih prava

Stvari u prijevozu (tranzitu)
Za vlasnikopravne odnose i druga stvarna prava na stvarima koje su u prijevozu
mjerodavno je pravo mjesta odredita (lex loci destinationis).

Prijevozna (transportna) sredstva
Za vlasnikopravne odnose i druga stvarna prava na prijevoznim sredstvima
mjerodavno je pravo drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije
drukije odreeno.

47
Ureuje Zakon o trgovakim drutvima (ZTD).
48
Izraz obavljati djelatnosti znai trajno vrenje poslovanja otvaranjem podrunice (a ne privremeno poslovanje kao to
je sklapanje pojedinanih poslova neposredno iz sjedita drutva ili preko trgovakog putnika i sl.).
49
RH vezana je i dvostranim ugovorima o pravnoj pomoi, koji rjeavaju pitanje pravne sposobnosti pravnih osoba, ali na
razliite naine: jedna skupina ugovora po pravu drave osnivanja (s ekom i Rumunjskom), druga skupina ugovora po
pravu drave sjedita (s Maarskom i Poljskom).
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
22

Pravo drave iju dravnu pripadnost ima brod openito je mjerodavno za
stvarnopravne odnose na brodu.
Pravo dravne pripadnosti broda naziva se jo i pravom zastave broda (lex banderae).
Ali ti pojmovi (pravo dravne pripadnosti broda i pravo zastave broda) ipak se ne moraju
uvijek poklapati. U pravilu jest zastava danas vanjski znak dravne pripadnosti broda, ali su
poznati i takvi sluajevi da drava dopusti vijanje svoje nacionalne zastave brodu koji ima
stranu dravnu pripadnost. Ako se pravo dravne pripadnosti ne podudara s pravom zastave,
primjenjuje se pravo dravne pripadnosti broda. Zbog svega toga, opravdano je to Pomorski
zakonik ne govori o pravu zastave, nego o pravu dravne pripadnosti broda. Dravnu
pripadnost RH brod stjee upisom u odgovarajui upisnik brodova, odnosno izdavanjem
privremenog plovidbenog lista.
Na prava vlasnitva i ostala stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u RH,
primjenjuje se hrvatsko pravo.
Osim brodova, dravnu pripadnost mogu stei i zrakoplovi. Pretpostavka za stjecanje
dravne pripadnosti zrakoplova jest upis u registar (upisnik) zrakoplova odreene drave.
Praktino govorei, dravna pripadnost zrakoplova ima isto znaenje kao dravna pripadnost
broda. Zbog toga bi za pitanje stvarnih prava na zrakoplovu trebalo biti mjerodavno pravo
dravne pripadnosti, odnosno registracije zrakoplova.
50

lanak 19.
Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim
zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.

Obvezno pravo
Volja stranaka (stranaka autonomija) i primarno mjerodavno pravo za ugovore
Openito, danas se u sve veoj mjeri prihvaa kolizijskopravna koncepcija stranake
autonomije, prema kojoj ugovorne stranka mogu same birati mjerodavno pravo za prosuenje
svojega ugovornom odnosa.
Ako su stranke ugovorile primjenu odreenog prava, onda e se to ugovoreno pravo
primjenjivati u cijelosti, sa svim svojim prisilnim i dispozitivnim pravilima, na ugovorni
odnos. Dakle, u koncepciji kolizijskopravne autonomije, za reguliranje ugovornog odnosa bit
e prvenstveno mjerodavno ono pravo koje su stranke sporazumno izabrale (lex autonomiae).
Iako se strankama omoguuje autonomija u izboru mjerodavnog prava za ugovore, ipak
to jo ne znai da ugovorne stranke mogu potpuno slobodno vriti izbor prava, pa ak i bez
zakonskog doputenja. Naprotiv, prevladava gledite da stranke imaju toliko slobode za izbor
mjerodavnog prava koliko im to kolizijsko pravo priznaje.
Kolizijsko pravo je izvor stranake autonomije i ono odluuje mogu li stranke i u kojim
granicama vriti izbor mjerodavnog prava; stranaki sporazum (volja stranaka) o izboru prava
samo je jedna injenica odnosno poveznica, koju kolizijsko pravilo predvia za odreivanje
mjerodavnog prava.

Granice stranake autonomije u izboru mjerodavnog prava
Opravdano je dopustiti stranaku autonomiju za izbor mjerodavnog prava, ali samo
glede ugovornih odnosa s meunarodnim elementom (obiljejem).
51

Najea ogranienja koja se postavljaju prilikom primjene stranog prava openito, pa
tako i za autonomiju stranaka, pojavljuju se u obliku javnog poretka i zaobilaenja zakona.

50
Primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.
51
Nasuprot tome, unutarnji (interni) ugovorni odnosi iskljuivo su podvrgnuti domaem pravu i nema nekog ozbiljnijeg
razloga koji bi opravdavao usvajanje kolizijskopravne autonomije za tu vrstu ugovora. Stoga e ugovorni odnos iji se svi
elementi ostvaruju unutar granica RH biti iskljuivo podvrgnuti hrvatskom pravu kao jedinom mjerodavnom pravnom
poretku.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
23

Renvoi (uzvrat i upuivanje na daljnje, tree pravo) uobiajeno se iskljuuje za
autonomiju stranaka.
Strankama je doputeno izabrati samo jedno mjerodavno pravo za primjenu na
ugovorni odnos.
Stranke mogu izabrati mjerodavno pravo i nakon zakljuenja ugovora.
52

Isto tako, svrsishodno je dopustiti strankama da izabrano pravo mogu zamijeniti novim
pravom ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u situaciji kada ugovor gubi sve vie
realne veze s teritorijem odreene drave i jae (ue) se povezuje s podrujem neke druge
drave.

lanak 21.
Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na
ijem se teritoriju nalazi nekretnina.

Ukratko, lanak 21. odreuje iskljuivo lex rei sitae kao mjerodavno pravo za ugovore
o nekretninama.

lanak 24.
Na uinak ustupanja potraivanja ili preuzimanja duga prema duniku odnosno
vjerovniku koji nisu sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju primijenit e se
pravo koje je mjerodavno za potraivanje odnosno dug.

Cesija odnosno ustupanje potraivanja s jednog vjerovnika na drugog vjerovnika,
podrazumijeva nastanak pravnog odnosa u kojemu se susreu tri osobe: cedent dotadanji,
stari vjerovnik, cesionar novi vjerovnik, cesus dunik ustupljenog potraivanja.
Kad se ustupanje potraivanja obavlja bez sudjelovanja dunika ustupljenog potraivanja
(cesusa), u tom sluaju na uinke ustupanja potraivanja prema duniku treba primijeniti
pravo koje je mjerodavno za potraivanje.
Eventualna primjena nekog drugog prava moe doi u obzir jedino kada se ustupanje
potraivanja vri uz sudjelovanje i pristanak dunika, jer u takvoj situaciji ima mjesta
autonomiji, i stranke mogu izabrati pravo po kojem e se regulirati uinci ustupanja
potraivanja.

lanak 25.
Na akcesorni pravni posao, ako nije drukije odreeno, primijenit e se pravo
mjerodavno za glavni pravni posao.

Dakle, doputa se autonomija, pa stranke mogu uvijek za akcesorni pravni posao
ugovoriti neko drugo mjerodavno pravo.

lanak 26.
Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikova prebivalita
odnosno sjedita.

Za jednostrane pravne poslove mjerodavno je pravo dunikova domicila (prebivalita
odnosno sjedita), iz razloga to je on jedina stranka dok se eventualno ne zakljui ugovor.

52
Mnogi razlozi govore u prilog tom gleditu, izmeu ostaloga i to da naknadni izbor prava od stranaka olakava i ubrzava
posao suenja.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
24

lanak 27.
Na stjecanje bez osnove primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji je
nastao, bio oekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje.

Za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja poslovoe
izvrena.

Za obveze iz upotrebe stvari bez poslovodstva te za ostale izvanugovorne obveze koje
ne potjeu iz odgovornosti za tetu mjerodavno je pravo mjesta gdje su se dogodile
injenice koje su uzrokovale obvezu.

Izvanugovorne obveze:
Prvu skupinu izvanugovornih obveza u lanku 27. predstavljaju tzv. kvazikontrakti, kao
to su: stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, upotreba stvari bez poslovodstva
(versio in rem), te ostale izvanugovorne obveze koje ne potjeu iz odgovornosti za tetu.
Treba primijeniti mjerodavno pravo pravnog posla iz kojeg je nastalo obogaenje lex
causae pravnog posla.
Dakle, za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja
poslovoe izvrena.

lanak 28.
Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije
odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je
posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika.

Pravo iz st. 1. mjerodavno je i za izvanugovornu odgovornost za tetu koja je nastala
u vezi s pravnim odnosima iz l 27.

Za protupravnost radnje mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili gdje
je posljedica nastupila, a ako je radnja izvrena ili je posljedica nastupila na vie
mjesta dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojeg od tih mjesta.

Izvanugovorne obveze u ZRSZ-u dijele se na dvije kategorije: s jedne strane, to su
obveze iz kvazikontrakata (l. 27), s druge strane, to su obveze iz izvanugovorne odgovornosti
za tetu (l. 28). Dakle, l. 28. donosi kolizijska pravila o mjerodavnom pravu za ureenje
izvanugovorne odgovornosti za tetu.
53

lanak 29.
Ako je dogaaj iz kojega proizlazi obveza za naknadu tete nastao na brodu, na
otvorenom moru ili u zrakoplovu, pravom mjesta gdje su se dogodile injenice koje su
uzrokovale obvezu naknade tete smatra se pravo drave iju pripadnost brod ima,
odnosno pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.

53
U cjelokupnoj problematici izvanugovornih obveznih odnosa svakako najvee znaenje ima izvanugovorna odgovornost
za tetu, koja nastaje iz nedoputenog, odnosno protupravnog djela, delikta (graanskog delikta).
Mjesto izvrenja delikta slui ve odavno i tradicionalno kao poveznica za odreivanje prava mjerodavnoga za
protupravna djela (delikte) koja izazivaju odgovornost za tetu, ili, drugim rijeima, za obveze iz tete uinjene deliktom
mjerodavno je pravo mjesta gdje je delikt izvren lex loci delicti commissi (tzv. deliktni statut).
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
25

lanak 30.
Za nasljeivanje mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin bio ostavitelj u
vrijeme smrti.

Za sposobnost za pravljenje oporuke mjerodavno je pravo drave ije je dravljanstvo
oporuitelj imao u trenutku sastavljanja oporuke.

Nasljedno pravo
Jedinstveno kolizijskopravno ureenje nasljeivanja na cijelu ostavinu primjenjuje se
pravo jedne drave, bilo kao pravo domicila bilo kao domovinsko pravo ostavitelja.
Ukratko, za nasljeivanje, bez obzira sastoji li se ostavina od pokretnih ili nepokretnih stvari,
mjerodavno je domovinsko pravo ostavitelja u vrijeme njegove smrti.

lanak 31.
Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih
prava:
1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena
2) po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj, bilo u vrijeme raspolaganja
oporukom bilo u vrijeme smrti
3) po pravu oporuiteljeva prebivalita, bilo u vrijeme raspolaganja oporukom
bilo u vrijeme smrti
4) po pravu oporuiteljeva boravita, bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u
vrijeme smrti
5) po pravu RH
6) za nekretnine i po pravu gdje se nekretnina nalazi

Opozivanje oporuke pravovaljano je to se tie oblika ako je taj oblik pravovaljan bilo
po kojem pravu prema kojem je, u skladu s odredbama st. 1. oporuka mogla biti
pravovaljano sastavljena.

lanak 31. odreuje mjerodavno pravo za oblik (formu) oporuke.
Nesumnjivo, oporuka je formalni pravni akt za koji odavno vrijedi pravilo locus regit
actum i, prema tome, oporuka e biti pravovaljana to se tie oblika, ako taj oblik odgovara
pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena (lex loci actus).
Prema l. 31. st. 1. za oblik oporuke mjerodavno je ak est alternativnih prava (pravo
mjesta sastavljanja oporuke, domovinsko pravo oporuitelja, pravo njegova prebivalita, pravo
njegova boravita, pravo RH, a za nekretnine pravo mjesta gdje se nekretnina nalazi). I
oporuka e biti pravovaljana u pogledu oblika, ako je taj oblik pravovaljan barem po jednom
od navedenih prava.

lanak 32.
U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave iji
je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak.

I kada postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu drave iji je dravljanin osoba koja
eli sklopiti brak pred nadlenim organom RH nee se dopustiti sklapanje braka ako,
to se tie te osobe, postoje po pravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg
braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
26

Obiteljsko pravo
lanak 32. navodi dravljanstvo kao primarnu poveznicu za odreivanje mjerodavnog
prava kada se odluuje o materijalnim pretpostavkama ili uvjetima za sklapanje braka.
No, isto tako propisuje da je glede uvjeta za sklapanje braka mjerodavno, za svaku
osobu, pravo drave iji je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak.
Dakle, materijalne pretpostavke ili uvjeti za sklapanje braka ocjenjuju se po
domovinskom pravu (lex patriae) nuptrijenata, odnosno buduih suprunika, a ako su oni
dravljani razliitih drava, primjenjuje se na svakog nuptrijenta njegovo domovinsko pravo.
54

Od ovog osnovnog pravila st. 2. omoguuje odreeno odstupanje u korist primjene
hrvatskoga prava (kao lex fori).
Prema st. 2., ak i kada postoje uvjeti za sklapanje braka po domovinskom pravu odreene
osobe, ipak se pred nadlenim tijelom RH nee dopustiti sklapanje braka ako glede te osobe
postoje po hrvatskom pravu smetnje koje se odnose na:
- postojanje ranijeg braka
- srodstvo i
- nesposobnost za rasuivanje
Sve tri pojedinano navedene brane smetnje ocjenjuju se uvijek po hrvatskom pravu, a to
znai i kad se radi o stranom dravljaninu (nuptrijentu strancu).
55

lanak 33.
Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta u kojemu se brak sklapa.

Oblik braka
Za oblik braka vrijedi u MPP staro i opeprihvaeno naelo locus regit actum; to znai
da je za pravovaljano sklapanje braka dovoljno uvaiti formalnosti koje trai pravo mjesta
gdje se brak sklapa, tj. lex loci celebrationis (matrimonii).
Ako se, dakle, brak sklapa u RH, o obliku braka odluuje hrvatsko pravo, i obrnuto,
kada se brak sklapa u stranoj dravi, o obliku braka odluuje pravo te strane drave.
Osim redovitog oblika sklapanja braka na domaem terotoriju, mnoge drave omoguuju
svojim dravljanima jo i poseban oblik sklapanja braka u inozemstvu pred diplomatsko-
konzularnim predstavnitvom.

lanak 34.
Za nevanost braka (nepostojanje i nitetnost) mjerodavno je bilo koje pravo po
kojem je brak sklopljen u smislu l 32. ovog zakona.

Nevanost braka
Pomanjkanje materijalnih i formalnih pretpostavki propisanih za valjano sklapanje
braka moe kao posljedicu imati da se skopljeni brak smatra nevaeim, to znai
nepostojeim ili nitetnim.
Budui da nevanost braka predstavlja sankciju u sluaju neispunjenja materijalnih ili
formalnih pretpostavki propisanih za valjano sklapanje braka, opravdano je i logino rjeenje
da o nevanosti braka odluuje ono mjerodavno pravo po kojmu je brak sklopljen.

54
Drugim rijeima, svaki od nuptrijenata treba ispunii uvjete za sklapanje braka po svom domovinskom pravu.
55
Razumije se da l. 32/2 nije obuhvatio sve mogue sluajeve javnog poretka. Stoga je, i izvan spomenuta tri sluaja,
doputeno pozivanje na hrvatski javni poredak kada su u pitanju brane smetnje stranog prava temeljene na rasnim,
vjerskim i slinim osobinama ljudi, jer se takvi propisi stranog prava kod nas ne mogu primjenjivati. Osim toga, u
posljednje se vrijeme u mnogim dravama otvsra i pitanje je li razliitost spolova neophodan uvjet za sklapanje braka. U
svakom sluaju, po hrvatskom obiteljskom pravu jo uvijek vrijedi da je brak zajednica ivota ene i mukarca.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
27

lanak 35.
Za rastavu braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u
vrijeme podnoenja tube.

Ako su brani drugovi dravljani razliitih drava u vrijeme podnoenja tube, za
rastavu braka mjerodavna su kumulativno prava obiju drava iji su oni dravljani.

Ako se brak ne bi mogao rastaviti po pravu odreenom u st 2., za rastavu braka
mjerodavno je pravo RH ako je jedan od branih drugova imao u vrijeme podnoenja
tube prebivalite u RH.

Ako je jedan od branih drugova dravljanin RH koji nema prebivalite u RH, a brak
se ne bi mogao rastaviti po pravu odreenom u st. 2., za rastavu braka mjerodavno je
pravo RH.

Rastava braka
56
Pitanje rastave braka rjeeno je tako da je prvenstveno mjerodavno zajedniko
domovinsko pravo suprunika u vrijeme podnoenja tube. I po tom mjerodavnom
domovinskom pravu odluuje se o dopustivosti rastave braka, kao i o razlozima za rastavu
braka.
Ako su, meutim, suprunici dravljani razliitih drava u vrijeme tube, prema
stvavku 2. za rasavu braka mjerodavna su kumulativno prava obiju drava iji su oni
dravljani. U toj situaciji, dakle, do prestanka braka rastavom moe doi: ako je rastava
doputena i postoje razlozi za rastavu prema domovinskim pravima oba suprunika.
Izloeno naelo o mjerodavnosti domovinskog prava (lex patriae) suprunika za
rastavu braka, ipak ne dolazi do primjene u svim sluajevima, jer se predviaju dvije znaajne
iznimke u daljnjim odredbama l. 35. Naime, kada su u pitanju suprunici razliitog
dravljanstva po ijim se domovinskim pravima brak ne bi mogao rastaviti, l. 35. odreuje
mjerodavnost hrvatskog prava, to: u st. 3. ako je jedan od suprunika u vrijeme podnoenja
tube imao prebivalite u RH; u st. 4. ako je jedan od suprunika dravljanin RH koji nema
prebivalite u RH.
Nema sumnje da se u navedena dva sluaja favorizira rastava braka prema pravilima
hrvatkoga prava, ali ipak pod uvjetom da jedan od suprunika ima prebivalite u RH ili da ima
hrvatsko dravljanstvo.

lanak 36.
Za osobne i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo drave
iji su oni dravljani.

Ako su brani drugovi dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u
kojoj imaju prebivalite.

Ako brani drugovi nemaju ni zajedniko dravljanstvo ni prebivalite u istoj dravi,
mjerodavno je pravo drave u kojo su imali posljednje zajedniko prebivalite.

Ako se mjerodavno pravo ne moe odrediti prema st. 1-3., mjerodavno je pravo RH.

56
Poznato je i esto se u teoriji istie kako postoje veoma razliita stajalita o mjerodavnom pravu za rastavu braka: od
primjene domovinskog prava (lex patriae), te primjene lex fori, pa do primjene domovinskog prava suprunika i lex fori
kumulativno.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
28

Osobni i imovinski odnosi branih drugova
Za osobne i zakonske odnose suprunika bit e prvenstveno mjerodavno njihovo
zajedniko domovinsko pravo (lex patriae) ili, drugim rijeima, mjerodavno je pravo drave
iji su oni dravljani.

Pitanje relevantnog vremenskog momenta za odreivanje mjerodavnog prava, ako
suprunici tijekom trajanja braka promijene svoje dravljanstvo, nije izriito rijeeno u l. 36.
Prevladava gledite da u tom sluaju, ako suprunici tijekom trajanja braka promijene svoje
dravljanstvo, postaje mjerodavnim njihovo novo domovinsko pravo.
Pri svemu tome nema veih problema kada suprunici imaju dravljanstvo jedne te iste
drave, odnosno zajedniko dravljanstvo.

Tekoe i dileme, meutim, nastaju ako su suprunici dravljani razliitih drava. U
tom sluaju izbjegava se kumulativna upotreba domovinskih prava suprunika, jer praktiki
nije prikladno da o uincima braka odluuju razliita mjerodavna prava. Isto je tako
neprihvatljivo stajalite o mjerodavnosti domovinskog prava mua, jer bi to kolizijsko rjeenje
bilo protivno temeljnom naelu naeg prava o ravnopravnosti mukarca i ene. Stoga, ako su
suprunici dravljani razliitih drava, opravdano je za ureivanje uinaka braka u njihovim
osobnim i zakonskim imovinskim odnosima primjenjivati ostala mjerodavna prava navedena u
l. 36., i to sljedeim redom: pravo drave u kojoj imaju zajedniko prebivalite (lex
domicilii); u nedostatku toga, pravo drave u kojoj su imali posljednje zajedniko prebivalite;
a tek na kraju hrvatsko pravo kao lex fori.

lanak 37.
Za ugovorne imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo koje je u
vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za osobne i zakonske imovinske odnose.

Ako pravo odreeno u st. 1. predvia da brani drugovi mogu izabrati pravo koje je
mjerodavno za branoimovinski ugovor, mjerodavno je pravo koje su oni izabrali.

Ugovorni imovinski odnosi branih drugova
Suvremeni pravni sustavi u veoj ili manjoj mjeri daju suprunicima slobodu da
ugovorom sami urede svoje branoimovinske odnose.

lanak 37. st. 1. polazi od koncepcije da isto ono pravo koje je mjerodavno za osobne i
zakonske imovinske odnose izmeu suprunika vrijedi jednako i za njihove ugovorne
branoimovinske odnose. A to znai da e i za prosuenje ugovornih imovinskih odnosa
suprunika biti ponajprije mjerodavno njihovo zajedniko domovinsko pravo, a ako
suprunici nemaju zajedniko domovinsko pravo, jer su pripadnici razliitih drava,
mjerodavno je pravo njihova zajednikog prebivalita, a ako nema ni toga, dolazi u obzir
pravo njihova posljednjeg zajednikog prebivalita, te na koncu hrvatsko pravo.

Vano pitanje o vremenskom trenutku koje je relavantno za odreivanje mjerodavnog
prava kod ugovornih branoimovinskih odnosa rijeeno je izriito, tako da se primjenjuje ono
pravo koje je bilo mjerodavno u vrijeme zakljuenja (sklapanja) ugovora.

Stavak 2. proiruje krug mjerodavnih prava za ugovorne imovinske odnose suprunika,
jer se priznaje stranaka autonomija za izbor prava, iako u vrlo ogranienom opsegu. Naime,
tek ako pravo odreeno u st. 1. predvia da suprunici mogu izabrati pravo mjerodavno za
branoimovinski ugovor, u tom sluaju o ugovornim imovinskim odnosima suprunika
odluuje ono pravo koje su sami suprunici izabrali.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
29

Ako su oba suprunika dravljani iste drave ugovarateljice, spomenuti dvostrani
ugovori predviaju da e za osobne i imovinske odnose suprunika biti prvenstveno
mjerodavno njihovo zajedniko domovinsko pravo (lex patriae).
No, kada suprunici imaju razliita dravljanstva, otvara se pitanje primjene
subsidijarnih mjerodavnih prava, u emu u spomenutim ugovorima ne postoje jedinstvena
rjeenja.
Tako se u razliitim kombinacijama primjenjuje subsidijarno: pravo posljednjeg
zajednikog dravljanstva ili zajednikog odnosno posljednjega zajednikog prebivalita.

lanak 38.
Ako je brak nevaei ili je prestao, za osobne i zakonske imovinske odnose
mjerodavno je pravo odreeno u l. 36.

U sluajevima navedenim u l. 36. za ugovorne imovinske odnose branih drugova
mjerodavno je pravo odreeno u l. 37.

Uinci nevanosti ili prestanka braka na osobne i imovinske odnose suprunika
Oito je da postoji jedinstveno kolizijskopravno rjeenje za sve osobne i imovinske
brane odnose, kako u vrijeme trajanja valjanog braka, tako i za brak koji je nevaei ili je
prestao.
Prema tome, ona prava koja su mjerodavna za osobne i zakonske imovinske odnose
suprunika (l. 36), kao i za ugovorne imovinske odnose suprunika (l. 37), treba
primjenjivati isto tako i za prosuivanje osobnih i zakonskih imovinskih odnosa i ugovornih
imovinskih odnosa izmeu suprunika u sluajevima kada je njihov brak nevaei ili je
prestao.

lanak 39.
Za imovinske odnose osoba koje ive u izvanbranoj zajednici mjerodavno je pravo
drave iji su oni dravljani.

Ako osobe iz stavka 1. nemaju isto dravljanstvo, mjerodavno je pravo drave u kojoj
imaju zajedniko prebivalite.

Za ugovorne imovinske odnose izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici
mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za njihove
imovinske odnose.

Izvanbrana zajednica
Za imovinske odnose osoba koje ive u izvanbranoj zajednici bit e ponajprije
mjerodavno njihovo zajedniko domovinsko pravo (lex patriae), a u nedostatku toga
subsidijarno je mjerodavno pravo njihova zajednikog prebivalita (lex domicilii).
Ista navedena prava (lex patriae, odnosno lex domicilii) mjerodavna su i za ureenje
ugovornih odnosa izmeu osoba u izvanbranoj zajednici.
57
Preciznije reeno, ako su osobe u
izvanranoj zajednici zakljuile ugovor o meusobnim imovinskim odnosima, primjenjuje se
u takvom sluaju na ugovorne ono pravo koje je u vrijeme zakljuenja bilo mjerodavno za
njihove imovinske odnose.
58

57
Izriito propisano u l. 39. st. 3.
58
Dakle, radi se o lex patriae, odnosno lex domicilii u vrijeme zakljuenja ugovora.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
30

lanak 40.
Za odnose izmeu roditelja i djece mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani.
Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u
kojoj svi oni imaju prebivalite.
Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj
dravi, mjerodavno je pravo RH ako je dijete ili koji od roditelja dravljanin RH.
Za odnose izmeu roditelja i djece to nisu predvieni u st. 1 3., mjerodavno je
pravo drave iji je dravljanin dijete.

Odnosi izmeu roditelja i djece
Kao to je poznato, odnosi izmeu roditelja i djece nastaju roenjem djeteta u braku ili
izvan braka, pa se stoga s aspekta MPP postavlja pitanje po kojem e se mjerodavnom pravu
ureivati raznovrsni odnosi roditelja i djece, kao to su primjerice: obiteljski status djeteta
(brano ili izvanbrano podrijetlo), postojanje i sadraj roditeljskog prava nad osobom i
imovinom djeteta, meusobna dunost uzdravanja roditelja i djece i sl.
Za hrvatsko MPP nije mogue prihvatiti mjerodavnost samo oevog domovinskog
prava (lex patriae oca) ili pak da kolizijska pravila ureuju odnose brane i izvanbrane djece
razliito, jer u naem pravu vrijedi naelo o ravnopravnosti ene i mua kao suprunika i
roditelja, te naelo o zatiti interesa djeteta i o jednakosti brane i izvanbrane djece.
Prema l. 40., za ureenje odnosa izmeu roditelja i djece bit e ponajprije mjerodavno
pravo drave iji su oni dravljani, dakle zajedniko domovinsko pravo roditelja i djece.
Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, subsidijarno je mjerodavno pravo
drave u kojoj svi oni imaju prebivalite (dakle, pravo zajednikog prebivalita roditelja i
djeteta), a u nedostatku toga hrvatsko pravo ako je dijete ili koji od roditelja dravljanin RH. I
konano, u svim ostalim sluajevima dolazi do primjene pravo drave iji je dravljanin
dijete, odnosno domovinsko pravo djeteta.

lanak 41.
Za priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva odnosno materinstva
mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin u vrijeme roenja djeteta bila osoba
ije se oinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvruje ili osporava.

Priznavanje, utvrivanje i osporavanje oinstva
l. 41. sadri posebno kolizijsko pravilo koje odreuje mjerodavno pravo za
priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva odnosno materinstva. I kao mjerodavno
pravo dolazi u obzir pravo drave iji je dravljanin u vrijeme roenja bila osoba ije se
oinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvruje ili osporava.

Po svemu e, dakle, domovinsko pravo oevo ili majino biti mjerodavno za
priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva odnosno materinstva; a u pogledu
vremenskog trenutka za primjenu mjerodavnog prava izriito je predvieno relevantno
vrijeme prema trenutku roenja djeteta.

to se tie meunarodnih ugovora koji obvezuju RH, prema tim ugovorima za predmet
odnosa roditelja i djece primjenjuje se domovinsko pravo djeteta (i to obino u vrijeme
roenja). Dakle, za razliku od ZRSZ, ugovori o pravnoj pomoi daju ipak veu prednost
djetetu i sukladno tome odreuju mjerodavnost domovinskog prava djeteta.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
31

lanak 42.
Za obvezu uzdravanja izmeu krvnih srodnika, osim roditelja i djece, ili za obvezu
uzdravanja srodnika po tazbini, mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin
srodnik od kojega se zahtijeva uzdravanje.

Uzdravanje izmeu krvnih i tazbinskih srodnika:---mjerodavno je domovinsko
pravo lex patriae dunika uzdravanja (alimentacijskog dunika).

lanak 43.
Za pozakonjenje mjerodavno je pravo drave iji su dravljani roditelji, a ako roditelji
nisu dravljani iste drave, pravo drave onog roditelja po kojemu je pozakonjenje
pravovaljano.
Ako po pravu odreenom u st. 1. nema uvjeta za pozakonjenje, a roditelji i dijete
imaju prebivalite u RH, mjerodavno je pravo RH.
Za pristanak djeteta, druge osobe ili dravnog organa za pozakonjenje mjerodavno je
pravo drave iji je dravljanin dijete.

Pozakonjenje
Za pozakonjenje e prvenstveno biti mjerodavno zajedniko domovinsko pravo
roditelja; a u sluaju da roditelji nisu dravljani iste drave, mjerodavno je domovinsko pravo
onog roditelja po kojemu je pozakonjenje pravovaljano.
Ako po mjerodavnom domovinskom pravu nema uvjeta za pozakonjenje, predvia se
subsidijarna primjena hrvatskoga prava, ali samo kad roditelji i dijete imaju prebivalite na
podruju RH.

lanak 44.
Za uvjete zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavno je pravo drave iji
su dravljani usvojitelj i usvojenik.
Ako su usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, za uvjete zasnivanja
usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obiju drava iji
su oni dravljani.
Ako brani drugovi zajedniki usvajaju, za uvjete zasnivanja usvojenja i prestanak
usvojenja, osim prava drave iji je dravljanin usvojenik, mjerodavna su i prava
drava iji su dravljani i jedan i drugi brani drug.
Za oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva.

Usvojenje
Na usvojenje treba primjenjivati uvijek domovinsko pravo (lex patriae); mjerodavna su
prava obiju stranaka kumulativno.
U st. 3. postoji odredba o tome koje je pravo mjerodavno kada suprunici (brani
drugovi) zajedniki usvajaju. Ako usvajaju zajedniki suprunici, pored prava drave iji je
dravljanin usvojenik, mjerodavna su i prava drava iji su dravljani i jedan i drugi
suprunik. U ovom sluaju, dakle, proiruje se krug kumulativno mjerodavnih domovinskih
prava, jer se uvjeti za zasnivanje i prestanak usvojenja mogu prosuivati ak po tri
mjerodavna domovinska prava, ali samo kad usvojenik i svaki od suprunika imaju
dravljanstvo razliitih drava.
U st. 4., to se tie oblika, prihvaa se naelo locus regit actum, i zbog toga je za oblik
usvojenja mjerodavno pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
32

lanak 45.
Za uinak usvojenja mjerodavno je pravo drave iji su dravljani usvojitelj i
usvojenik u vrijeme zasnivanja usvojenja.
Ako su usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave
u kojoj imaju prebivalite.
Ako su usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj
dravi, mjerodavno je pravo RH ako je jedan od njih dravljanin RH.
Ako ni usvojitelj ni usvojenik nisu dravljani RH, mjerodavno je pravo drave iji je
dravljanin usvojenik.

Mjerodavno pravo za uinke usvojenja
Kao primarno mjerodavno pravo, koje ureuje uinke (prava i dunosti) iz odnosa
usvojenja, jest zajedniko domovinsko pravo usvojitelja i usvojenika u vrijeme zasnivanja
usvojenja.
Ako su pak usvojitelj i usvojenik dravljani razliitih drava, predvia se primjena
subsidijarnih mjerodavnih prava ovim redoslijedom: pravo drave u kojoj imaju zajedniko
prebivalite, zatim pravo RH, ali uz uvjet da je bilo usvojitelj ili usvojenik hrvatski
dravljanin, a ako ni toga nema, domovinsko pravo samog usvojenika.

Glava III

NADLENOST I POSTUPAK

1. Nadlenost suda i drugih organa RH u stvarima s meunarodnim elementom

lanak 46.
Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima prebivalite odnosno
sjedite u Republici Hrvatskoj.
Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj dravi,
nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima boravite u Republici
Hrvatskoj.
Ako su parnine stranke dravljani Republike Hrvatske, nadlenost suda Republike
Hrvatske postoji i kad tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj.
Ako u parnici ima vie tuenika sa svojstvom materijalnih suparniara, nadlenost
suda Republike Hrvatske postoji kad jedan od tuenika ima prebivalite odnosno
sjedite u Republici Hrvatskoj.
Kad se o pravnom odnosu odluuje u izvanparninom postupku, nadlenost suda
Republike Hrvatske postoji ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ima
prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, a kad u postupku sudjeluje samo
jedna osoba ako ta osoba ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj,
osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
33

lanak 47.
Iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske postoji kada je to ovim ili drugim
zakonom Republike Hrvatske izriito odreeno.

lanak 48.
Ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda u sporovima protiv dravljana
Republike Hrvatske po kriterijima o nadlenosti kojih nema u odredbama o
nadlenosti suda Republike Hrvatske, ti e kriteriji biti mjerodavni za postojanje
nadlenosti suda Republike Hrvatske u sporovima u kojima je tuenik dravljanin te
strane drave.

lanak 49.
Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog suda samo ako je barem jedna
od njih strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu a nije rije o
sporu za koji postoji, prema odredbama ovoga zakona ili drugog zakona Republike
Hrvatske, iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske.
Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda Republike Hrvatske ako je barem
jedna stranka dravljanin Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka ne primjenjuju se kad je rije o nadlenosti u stvarima
iz l. od 61. do 70. ovog zakona.

lanak 50.
Kad nadlenost suda Republike Hrvatske ovisi o pristanku tuenika da sudi sud
Republike Hrvatske, smatra se da je tuenik dao pristanak podnoenjem odgovora na
tubu odnosno prigovora na platni nalog, a nije osporio nadlenost ili se upustio u
raspravu.

lanak 51.
Kad je odredbama ovog zakona nadlenost suda Republike Hrvatske odreena pod
pretpostavkom da parnina stranka ima dravljanstvo Republike Hrvatske ta
nadlenost postoji i za osobe bez dravljanstva koje imaju prebivalite u Republici
Hrvatskoj.
Odredba stavka 1. ovog lanka odgovarajue se primjenjuje i na nadlenost drugih
organa Republike Hrvatske.

lanak 52.
U sporovima protiv dravljana Republike Hrvatske koji ive u inozemstvu, gdje su ih
na slubu ili na rad uputili dravni organi, poduzea ili druga (drutvena) pravna
osoba, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako su oni imali prebivalite u
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
34

lanak 53.
U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu nadlenost suda Republike
Hrvatske postoji ako ta nadlenost postoji prema odredbama lanka 46. i l. 50. do
52. ovog zakona ili ako je teta nastala na teritoriju Republike Hrvatske.
Odredba stavka 1. ovog lanka primjenjivat e se i u sporovima protiv zajednice
osiguranja imovine i osoba radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o
neposrednoj odgovornosti te zajednice, a i u sporovima o regresnim zahtjevima po
osnovi naknade tete protiv regresnih dunika.

lanak 54.
U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadlenost suda Republike Hrvatske
postoji ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuenika ili predmet
koji se trai tubom.
Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i u sporovima zbog obveza nastalih za
vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj.

lanak 55.
U sporovima protiv fizike ili pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu za obveze
koje su nastale u Republici Hrvatskoj ili koje se moraju izvriti na teritoriju
Republike Hrvatske nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako ta osoba ima na
teritoriju Republike Hrvatske svoje predstavnitvo ili zastupnitvo ili ako je u
Republici Hrvatskoj sjedite tvrtke kojoj je povjereno obavljanje njezinih poslova.

lanak 56.
Iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o pravu
raspolaganja nekretninom u drutvenom vlasnitvu, u sporovima o pravu vlasnitva i
o drugim stvarnim pravima na nekretninu u vlasnitvu graana i graanskih pravnih
osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima nastalima iz
zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o upotrebi stana
ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

lanak 57.
U sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlenost suda
Republike Hrvatske postoji prema odredbama lanka 46, l. 50. i 51. ovog zakona ili
ako je na teritoriju Republike Hrvatske nastalo smetanje.

lanak 58.
U sporovima o pravu raspolaganja i o zalonom pravu na zrakoplovu, pomorskom
brodu i brodu unutranje plovidbe u drutvenom vlasnitvu, o pravu vlasnitva i o
drugim pravima na brodu i zrakoplovu u vlasnitvu graana i graanskih pravnih
osoba, te o zakupnim odnosima u pogledu zrakoplova i broda, nadlenost suda
Republike Hrvatske postoji i kad se na teritoriju Republike Hrvatske vodi upisnik u
koji je zrakoplov odnosno brod upisan.
U sporovima zbog smetanja posjeda na zrakoplovu i brodu iz st. 1. ovog lanka
nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad se na teritoriju Republike Hrvatske
vodi upisnik u koji je zrakoplov odnosno brod upisan, ili kad je na teritoriju
Republike Hrvatske nastalo smetanje.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
35

lanak 59.
U sporovima o imovinskim odnosima branih drugova to se tie imovine u Republici
Hrvatskoj nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuenik nema
prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima
prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj.
Ako se vei dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi u inozemstvu, sud
Republike Hrvatske moe odluivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u
sporu u kojem se odluuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo ako tuenik
pristaje da sudi sud Republike Hrvatske.

lanak 60.
Odredbama lanka 59. ovog zakona ne dira se u odredbe o iskljuivoj nadlenosti
suda Republike Hrvatske u imovinskopravnim sporovima.
Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o imovinskopravnim odnosima
branih drugova prema odredbama ovog zakona postoji bez obzira na to traje li brak
ili je prestao, ili je utvreno da brak ne postoji.

lanak 61.
Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja
ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili razvoda braka (brani sporovi) i kad
tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj:
1. ako su oba dravljani Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju
prebivalite, ili
2. ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici
Hrvatskoj, ili
3. ako su brani dugovi imali svoje posljednje prebivalite u Republici Hrvatskoj,
a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici
Hrvatskoj.
Ako je tueni brani drug dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u
Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske je iskljuiva.

lanak 62.
Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima iz lanka 61. ovog zakona postoji i
kad su brani drugovi strani dravljani koji su imali posljednje zajedniko
prebivalite u Republici Hrvatskoj, ali samo ako u tim sluajevima tuenik pristaje da
sudi sud Republike Hrvatske i ako je po propisima drave iji su dravljani brani
drugovi doputena ta nadlenost.

lanak 63.
U sporovima za razvod braka nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i ako je
tuitelj dravljanin Republike Hrvatske, a pravo drave iji bi sud bio nadlean ne
predvia ustanovu razvoda braka.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
36

lanak 64.
U sporovima za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva nadlenost suda
Republike Hrvatske postoji i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj:
1. ako su tuitelj i tuenik dravljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje
imaju prebivalite, ili
2. ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici
Hrvatskoj.
Ako je tuba podnesena protiv djeteta koje je dravljanin Republike Hrvatske i ima
prebivalite odnosno boravite u Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike
Hrvatske je iskljuiva.

lanak 65.
Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima iz lanka 64. ovog zakona postoji
kad su stranke strani dravljani, ako tuitelj ili jedan od tuitelja ima prebivalite u
Republici Hrvatskoj, ali samo ako tuenik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske i
ako je po propisima drave iji je on dravljanin doputena ta nadlenost.

lanak 66.
Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o uvanju, podizanju i
odgoju djece koja su pod roditeljskim staranjem i kad tuenik nema prebivalite u
Republici Hrvatskoj, ako su oba roditelja dravljani Republike Hrvatske.
Ako su tuenik i dijete dravljani Republike Hrvatske i ako oboje imaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske je iskljuiva.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka te odredbe lanka 46. ovog zakona odgovarajue se
primjenjuju i na odreivanje nadlenosti drugih organa Republike Hrvatske kad
odluuju o uvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskim staranjem.

lanak 67.
Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju djece
postoji kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj:
1. ako dijete podnosi tubu i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, ili
2. ako su tuitelj i tuenik dravljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje
imaju prebivalite, ili
3. ako je tuitelj maloljetno dijete i dravljanin je Republike Hrvatske.

Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju koji nisu
navedeni u stavku 1. ovog lanka postoji i kad tuenik nema prebivalite u Republici
Hrvatskoj ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u

Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju izmeu
branih drugova i izmeu bivih branih drugova postoji i ako su brani drugovi
imali svoje posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u
vrijeme suenja i dalje ima prebivalite u Republici Hrvatskoj.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
37

lanak 68.
Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji i
ako tuenik ima imovinu u Republici Hrvatskoj iz koje se moe naplatiti uzdravanje.

lanak 69.
Pri odluivanju o lienju i vraanju roditeljskog prava, produenju roditeljskog
prava, stavljanju roditelja u poloaj staratelja u pogledu upravljanja djejom
imovinom, proglaenju djeteta roenim u braku te pri odluivanju o drugim stvarima
koje se odnose na osobno stanje i odnose izmeu roditelja i djece, nadlenost suda
Republike Hrvatske postoji i kad ne postoje pretpostavke iz l. 46. stavka 4. ovog
zakona ako su podnositelj zahtjeva i osoba prema kojoj se podnosi zahtjev dravljani
Republike Hrvatske, odnosno kad u postupku sudjeluje samo jedna osoba ako je ta
osoba dravljanin Republike Hrvatske.

lanak 70.
Za davanje dozvole za stupanje u brak nadlenost suda Republike Hrvatske postoji
ako je podnositelj zahtjeva dravljanin Republike Hrvatske odnosno ako je jedan od
podnositelja zahtjeva dravljanin Republike Hrvatske bez obzira gdje osobe koje ele
stupiti u brak imaju prebivalite.

Nadlenost suda Republike Hrvatske iskljuiva je ako je maloljetnik koji trai
dozvolu za stupanje u brak dravljanin Republike Hrvatske, odnosno ako su obje
osobe koje ele stupiti u brak dravljani Republike Hrvatske, a brak se sklapa u
inozemstvu.

lanak 71.
Za raspravu nepokretne ostavine (ostavtine) dravljanina Republike Hrvatske
postoji iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske ako se ta ostavina nalazi u

Ako se nepokretna ostavina dravljanina Republike Hrvatske nalazi u inozemstvu,
nadlenost suda Republike Hrvatske postoji samo ako po pravu drave u kojoj se
nalaze nekretnine nije nadlean njezin organ.

Nadlenost suda Republike Hrvatske za raspravu pokretne ostavine dravljanina
Republike Hrvatske postoji ako se pokretnine nalaze na teritoriju Republike Hrvatske
ili ako po pravu drave u kojoj se pokretnine nalaze nije nadlean strani organ
odnosno ako taj organ odbija da raspravlja ostavinu.

Odredbe st. 1. do 3. ovog lanka odnose se i na nadlenost u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa i na sporove o potraivanjima vjerovnika prema ostavini.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
38

lanak 72.
Za raspravu nepokretne ostavine stranog dravljanina postoji iskljuiva nadlenost
suda Republike Hrvatske ako se nekretnine nalaze u Republici Hrvatskoj.
Za raspravu pokretne ostavine stranog dravljanina koja se nalazi u Republici
Hrvatskoj nadlean je sud Republike Hrvatske osim ako u dravi ostavitelja sud nije
nadlean za raspravu pokretne imovine dravljanina Republike Hrvatske.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka odnose se i na nadlenost u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa i u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostavini.
Kad ne postoji nadlenost suda Republike Hrvatske za raspravu ostavine stranog
dravljanina, sud moe odrediti mjere za osiguranje ostavine te za zatitu prava
prema ostavini koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

lanak 73.
Za raspravu nepokretne ostavine osoba bez dravljanstva, osobe ije se dravljanstvo
ne moe utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, iskljuiva nadlenost suda
Republike Hrvatske postoji ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike
Hrvatske.
Za raspravu pokretne ostavine osobe bez dravljanstva, osobe ije se dravljanstvo ne
moe utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, nadlenost suda Republike Hrvatske
postoji ako se pokretnine nalaze u Republici Hrvatskoj ili ako je ostavitelj u vrijeme
smrti imao prebivalite u Republici Hrvatskoj.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka odnose se i na nadlenost u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa i u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostavini.
Ako ostavitelj nije imao prebivalite u Republici Hrvatskoj odgovarajue e se
primjenjivati odredbe koje vae za raspravu ostavine stranog dravljanina,
razumijevajui pod stranom dravom dravu u kojoj je ostavitelj u vrijeme smrti imao
prebivalite.

lanak 74.
Organ Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean da odluuje o usvojenju te
prestanku usvojenja osobe koja je dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite
u Republici Hrvatskoj.
Organ Republike Hrvatske nadlean je da odluuje o usvojenju te o prestanku
usvojenja ako je osoba koja usvaja dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite
u Republici Hrvatskoj.
Kad brani drugovi zajedniki usvajaju, za nadlenost organa Republike Hrvatske
dovoljno je da je jedan od branih drugova dravljanin Republike Hrvatske i da ima
prebivalite u Republici Hrvatskoj.

lanak 75.
Organ Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean u stvarima starateljstva dravljana
Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
39

lanak 76.
Organ Republike Hrvatske nee donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima
starateljstva dravljanina Republike Hrvatske koji ima prebivalite u inozemstvu ako
utvrdi da je organ nadlean po pravu strane drave donio odluku ili poduzeo mjere
kojima je osigurana zatita linosti, prava i interesa dravljanina Republike
Hrvatske.

lanak 77.
Organ Republike Hrvatske poduzet e nune privremene mjere radi zatite linosti,
prava i interesa stranog dravljanina koji se nalazi ili ima imovinu u Republici
Hrvatskoj, o emu e obavijestiti organ drave iji je dravljanin ta osoba.
Organ Republike Hrvatske donijet e odluku i poduzeti mjere u stvarima starateljstva
stranog dravljanina koji ima prebivalite u Republici Hrvatskoj ako zatitu njegove
linosti, prava i interesa nije osigurao organ drave iji je on dravljanin.

lanak 78.
Sud Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean za proglaenje nestalog dravljanina
Republike Hrvatske umrlim bez obzira na to gdje je imao prebivalite.
Pred sudom Republike Hrvatske moe se po pravu Republike Hrvatske dokazivati
smrt stranog dravljanina koji je umro na teritoriju Republike Hrvatske.

2. Ostale odredbe

lanak 79.
Za stranaku i parninu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je
ona dravljanin.
Ako strani dravljanin nije parnino sposoban prema odredbi stavka 1. ovog lanka,
a parnino je sposoban prema pravu Republike Hrvatske, moe sam poduzimati
radnje u postupku.
Zakonski zastupnik stranog dravljanina iz st. 2. ovog lanka moe poduzimati radnje
u postupku samo dok taj strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje
parnice.
Za stranaku sposobnost strane pravne osobe mjerodavno je pravo predvieno u
lanku 17. ovog zakona.

lanak 80.
Sud Republike Hrvatske prekinut e postupak na zahtjev stranke ako je u toku spor
pred stranim sudom u istoj pravnoj stvari i izmeu istih stranaka, i to:
1. ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak u vezi s tim sporom;
2. ako je rije o sporu za ije suenje ne postoji iskljuiva nadlenost suda
Republike Hrvatske;
3. ako postoji uzajamnost.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
40

lanak 81.
Za ocjenu nadlenosti suda Republike Hrvatske znaajne su injenice koje postoje u
vrijeme kad parnica poinje tei.

lanak 82.
Kad strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva koja nema prebivalite u Republici
Hrvatskoj pokree parnicu pred sudom Republike Hrvatske, duan je tueniku, na
njegov zahtjev, osigurati parnine trokove.
Tuenik je duan zahtjev iz stavka 1. ovog lanka staviti najkasnije na pripremnom
roitu, a ako pripremno roite nije odrano na prvom roitu za glavnu raspravu
prije nego to se upusti u raspravu o glavnoj stvari odnosno im je saznao da postoje
pretpostavke za traenje osiguranja.
Osiguranje parninih trokova daje se u novcu, ali sud moe odobriti da se
osiguranje daje i u drugome pogodnom obliku.

lanak 83.
Tuenik nema pravo na osiguranje parninih trokova:
1. ako u dravi iji je dravljanin tuitelj dravljani Republike Hrvatske nisu
duni davati osiguranje;
2. ako tuitelj uiva u Republici Hrvatskoj pravo azila;
3. ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje tuitelja iz njegovog radnog
odnosa u Republici Hrvatskoj;
4. ako je rije o branim sporovima ili sporovima o utvrivanju ili osporavanju
oinstva ili materinstva te ako je rije o zakonskom uzdravanju;
5. ako je rije o mjeninoj ili ekovnoj tubi, protutubi ili izdavanju platnog
naloga.
Ako se sumnja da su dravljani Republike Hrvatske u smislu toke 1. stavka 1. ovoga
lanka duni dati osiguranje u dravi iji je dravljanin tuitelj, objanjenje daje
Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske.

lanak 84.
Sud e u rjeenju kojim se usvaja zahtjev za osiguranje parninih trokova odrediti
iznos osiguranja i rok u kojem se osiguranje mora dati, a upozorit e tuitelja na
posljedice, to ih zakon predvia ako ne bude dokazano da je osiguranje dano u
odreenom roku.
Ako tuitelj u odreenom roku ne dokae da je dao osiguranje za parnine trokove,
smatrat e se da je tuba povuena, odnosno da je tuitelj odustao od pravnog lijeka
ako je zahtjev za osiguranje stavljen tek u postupku u povodu pravnog lijeka.
Tuenik koji je pravovremeno stavio zahtjev da mu tuitelj osigura parnine trokove
nije duan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomono ne odlui o
njegovu zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen dok tuitelj ne poloi osiguranje.
Ako sud odbije zahtjev za osiguranje parninih trokova, moe odluiti da se
postupak nastavi i prije nego to rjeenje o odbijanju postane pravomono.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
41

lanak 85.
Strani dravljani imaju pravo na oslobaanje plaanja parninih trokova uz uvjet
uzajamnosti.
Ako se sumnja u postojanje uzajamnosti, objanjenje u pogledu oslobaanja plaanja
parninih trokova daje Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske.
Uzajamnost iz stavka 1. ovog lanka ne predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na
oslobaanje plaanja parninih trokova, ako strani dravljanin ima prebivalite u
Osoba bez dravljanstva ima pravo na osloboenje plaanja parninih trokova ako
ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj.

Glava IV
PRIZNANJE I IZVRENJE STRANIH ODLUKA
1. Priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka

lanak 86.
Strana sudska odluka izjednauje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima
pravni uinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske.
Stranom odlukom, prema stavku 1. ovog lanka, smatra se i nagodba sklopljena pred
sudom (sudska nagodba).
Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog organa koja je u dravi u kojoj
je donesena izjednaena sa sudskom odlukom odnosno sudskom nagodbom ako se
njome reguliraju odnosi predvieni u lanku 1. ovog zakona.

lanak 87.
Strana sudska odluka priznat e se ako je podnositelj zahtjeva za priznanje uz tu
odluku podnio i potvrdu nadlenoga stranog suda odnosno drugog organa o
pravomonosti te odluke po pravu drave u kojoj je donesena.

lanak 88.
Sud Republike Hrvatske odbit e priznanje strane sudske odluke ako u povodu
prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da ta osoba nije mogla
sudjelovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku.
Osobito e se smatrati da osoba protiv koje je donesena strana sudska odluka nije
mogla sudjelovati u postupku zbog toga to joj je poziv, tuba ili rjeenje kojim je
zapoet postupak nije bilo osobno dostavljeno odnosno to uope nije ni pokuana
osobna dostava, osim ako se bilo na koji nain upustila u raspravu o glavnoj stvari u
prvostepenom postupku.

lanak 89.
Strana sudska odluka nee se priznati ako u toj stvari postoji iskljuiva nadlenost
suda ili drugog organa Republike Hrvatske.
Ako tuenik trai priznanje strane sudske odluke koja je donesena u branom sporu
ili ako to trai tuitelj, a tuenik se ne protivi, iskljuiva nadlenost suda Republike
Hrvatske nije smetnja za priznanje te odluke.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
42

lanak 90.
Strana sudska odluka nee se priznati ako je u istoj pravnoj stvari sud ili drugi organ
Republike Hrvatske donio pravomonu odluku ili ako je u Republici Hrvatskoj
priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari.
Sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom Republike
Hrvatske u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim
strankama - do pravomonog okonanja te parnice.

lanak 91.
Strana sudska odluka nee se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom Republike
Hrvatske utvrenim osnovama dravnog ureenja.

lanak 92.
Strana sudska odluka nee se priznati ako ne postoje uzajamnost.
Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznavanje strane sudske odluke donesene
u branom sporu i u sporu radi utvrivanja i osporavanja oinstva ili materinstva te
ako priznanje ili izvrenje strane sudske odluka trai dravljanin Republike Hrvatske.
Postojanje uzajamnosti to se tie priznanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok
se ne dokae suprotno, a ako se sumnja u postojanje te uzajamnosti objanjenje daje
Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske.

lanak 93.
Ako je pri odluivanju o osobnom stanju (statusu) dravljanina Republike Hrvatske
trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Republike Hrvatske, strana sudska odluka
priznat e se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od
prava Republike Hrvatske koje se primjenjuje na takav odnos.

lanak 94.
Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) dravljanina drave o
ijoj je odluci rije priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja
prema l. 89, 91. i 92. ovog zakona.
Ako nadleni organ Republike Hrvatske smatra da se strana sudska odluka odnosi na
osobno stanje (status) dravljanina Republike Hrvatske, takva odluka, da bi bila
priznata, podlijee preispitivanju prema odredbama l. od 87. do 92. ovog zakona.

lanak 95.
Ako se strana sudska odluka odnosi na osobno stanje (status) stranaca koji nisu
dravljani drave koja je donijela tu odluku, odluka e se priznati samo ako
udovoljava uvjetima za priznanje u dravi iji su dravljani te osobe.

lanak 96.
Na izvrenje strane sudske odluke primjenjuju se odredbe l. od 87. do 92. ovog
zakona.
Podnositelj zahtjeva za izvrenje strane sudske odluke, osim potvrde iz lanka 87.
ovog zakona, treba da podnese i potvrdu o izvrnosti te odluke po pravu drave u
kojoj je donesena.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
43

2. Priznanje i izvrenje stranih arbitranih odluka

lanak 97.
Stranom arbitranom odlukom smatra se arbitrana odluka koja nije donesena u
Strana arbitrana odluka ima pripadnost drave u kojoj je donesena.
Stranom arbitranom odlukom smatra se i arbitrana odluka koja je donesena u
Republici Hrvatskoj, pri ijem je donoenju primijenjeno pravo strane drave u
pogledu postupka, ako to nije u suprotnosti s prisilnim propisima Republike
Hrvatske.
Strana arbitrana odluka iz stavka 3. ovog lanka ima pripadnost drave ije je pravo
u pogledu postupka primjenjeno.

lanak 98.
Strana arbitrana odluka priznaje se i izvrava ako je stranka koja trai priznanje i
izvrenje podnijela uz svoj zahtjev sudu:
1) izvornu odluku arbitrae ili njezin ovjereni prijepis;
2) izvorni ugovor o arbitrai ili njegov ovjereni prijepis.
Ako strana arbitrana odluka ili ugovor o arbitrai odnosno njihovi ovjereni prijepisi
nisu sastavljani na jeziku koji je u slubenoj upotrebi suda pred kojim se pokree
postupak za priznavanje i izvrenje te odluke, stranka koja trai priznanje i izvrenje
odluke mora podnijeti njihov prijevod na tom jeziku, to ga je obavila osoba za to
ovlatena.

lanak 99.
Priznaje i izvrenje strane arbitrane odluke odbit e se ako se utvrdi:
1) da se po pravu Republike Hrvatske predmet spora ne moe podvrgnuti
arbitrai;
2) da postoji iskljuiva nadlenost suda ili drugog organa Republike Hrvatske;
3) da bi priznanje ili izvrenje odluke bilo u suprotnosti s Ustavom utvrenim
osnovama drutvenog ureenja;
4) da ne postoji uzajamnost;
5) da ugovor o arbitrai nije sklopljen u pismenom obliku odnosno razmjenom
pisama, brzojava ili teleprinterskih saopenja;
6) da ugovor o arbitrai nije pravovaljan;
7) da stranka protiv koje se trai priznanje i izvrenje odluke nije bila uredno
obavjetena o imenovanju arbitra ili o arbitranom postupku, ili joj je iz
nekoga drugoga razloga bilo onemogueno da se slui svojim pravima u
postupku;
8) da sastav arbitranog suda ili arbitrani postupak nisu bili u skladu s
odredbama ugovora o arbitrai;
9) da je arbitrani sud prekoraio granice svojeg ovlatenja odreene ugovorom o
arbitrai;
10) da odluka jo nije postala konana i izvrna za stranke ili ako je odluku
ponitio ili obustavio nadleni organ drave u kojoj je donesena ili drava na
temelju ijeg prava je donesena;
11) da je izreka arbitrane odluke nerazumljiva ili proturjena.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
44

Ako se u stranoj arbitranoj odluci dijelovi to se odnose na pitanja koja su bila
podvrgnuta arbitrai mogu odvojiti od dijelova u kojima je sud prekoraio granice
svojeg ovlatenja, dijelovi odluke u kojoj sud nije prekoraio granice svojega
ovlatenja mogu se priznati i izvriti.

lanak 100.
Ako je pokrenut postupak za ponitaj ili obustavu strane arbitrane odluke pred
nadlenim organom iz lanka 99. toke 10. ovog zakona, sud moe odgoditi
rjeavanje zahtjeva za priznanje i izvrenje te odluke, a na zahtjev vjerovnika
odnosno dunika - takvu svoju odluku o odgodi moe uvjetovati time da dunik poloi
odgovarajue osiguranje.

3. Postupak priznanja i izvrenja stranih sudskih i arbitranih odluka

lanak 101.
Za priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka i stranih arbitranih odluka mjesno je
nadlean sud na ijem podruju treba provesti postupak priznanja odnosno izvrenja.
Sud e se ograniiti na to da ispita postoje li uvjeti iz l. od 86. do 100. ovog zakona, a
ako smatra potrebnim, objanjenje moe traiti i od suda koji je donio odluku i od
stranaka.
Protiv rjeenja o priznanju odnosno izvrenju odluke stranke mogu izjaviti albu u
roku od 15 dana od dana dostave rjeenja.
O albi protiv rjeenja iz stavka 3. ovog lanka odluuje drugostepeni sud.
Ako o priznanju strane odluke nije doneseno posebno rjeenje, svaki sud moe o
priznanju te odluke rjeavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s
uinkom za taj postupak.
Priznanje odluke stranog suda u stvarima koje se odnose na osobno stanje (status)
ovlaten je traiti svatko tko za to ima pravni interes.

Glava V
POSEBNE ODREDBE
lanak 102.
Dravljani Republike Hrvatske mogu u inozemstvu sklopiti brak pred ovlatenim
konzularnim predstavnitvom ili diplomatskim predstavnitvom Republike Hrvatske
koje obavlja konzularne poslove, a ako se tome ne protivi drava u kojoj se nalazi
predstavnitvo Republike Hrvatske ili ako je to predvieno meunarodnim ugovorom.
Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske
odredit e predstavnitva pred kojima se u inozemstvu mogu sklapati brakovi izmeu
dravljana Republike Hrvatske.

lanak 103.
Poslove starateljstva za dravljane Republike Hrvatske koji se nalaze u inozemstvu
obavlja konzularno predstavnitvo ili diplomatsko predstavnitvo Republike Hrvatske
koje obavlja konzularne poslove, a ako se tome ne protivi drava u kojoj se nalazi
predstavnitvo Republike Hrvatske ili ako je to predvieno meunarodnim ugovorom.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
45

lanak 104.
Dravljaninu Republike Hrvatske moe u inozemstvu sastaviti oporuku, prema
odredbama koje vae za sastavljanje sudske oporuke, konzularno predstavnitvo ili
diplomatsko predstavnitvo Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove.

lanak 105.
Konzularna predstavnitva Republike Hrvatske ili diplomatska predstavnitva
Republike Hrvatske u inozemstvu koja obavljaju konzularne poslove mogu ovjeravati
potpise, rukopise i prijepise u skladu s meunarodnim ugovorima i propisima zemalja
prijema.
Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske opim
aktom poblie odreuje obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 106.
Potvrdu o propisima koji vae ili su vaili u Republici Hrvatskoj, radi njihove
upotrebe pred organima strane drave, izdaje Ministarstvo pravosua i uprave
Republike Hrvatske.
U potvrdi iz stavka 1. ovog lanka navodi se naziv propisa, datum kad je donesen
odnosno kad je prestao vaiti i doslovni tekst odgovarajuih odredaba tog propisa.

Glava VI

PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 107.
Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na odnose koji su nastali prije njegova
stupanja na snagu.

lanak 108.
Na dan stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti:
1. odredbe l. od 28. do 32, lanka 70. stavka 5, lanka 88. stavka 1, l. 169. do
171, lanka 178. i lanka 222. Zakona o parninom postupku (Slubeni list
SFRJ, br. 4/77, 36/77 i 36/80);
2. odredbe l. od 16. do 22. Uvodnog zakona za Zakon o parninom postupku
(Slubeni list SFRJ, br. 4/57);
3. odredba lanka 26. Osnovnog zakona o braku (Slubeni list SFRJ, br.
28/65);
4. odredba lanka 29. Osnovnog zakona o starateljstvu (Slubeni list SFRJ, br.
16/65);
5. odredbe lanka 187. i 188. Zakona o nasljeivanju (Slubeni list SFRJ, br.
42/65).

lanak 109.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. sijenja 1983.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
46

ZRSZ (Sl. List SFRJ - 43-82 I 72-82)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZRSZ (Sl. List SFRJ - 43-82 I 72-82)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sl. list SFRJ", broj 43/82 i "Sl.

list RBiH", broj 2/92/,

You might also like