Reskovi-lvi S., Abremovi M.

Arhajska svijest - zajedniki duevni prostor mita i izofrenije

Svi fenomeni koji se pominju kao zajedniki duevni prostor u mitu i izofreniji nisu odvojeni
specifini sadraji u njima, vede nastaju na potrebi sistematizovanja i strukturisanja tog prostora iz
koga su izvedeni fenomeni mita i duevne bolesti.
Duevni sadraji zajedniki mitu i izofreniji su:
1. veito vraanje istog kruno, a ne linearno vrijeme,
2. paralelno i istovremeno egzistiranje nesvijesnog i svijesnog, arhajske i aktuelne svijesti,
prelogikog i logikog miljenja,
3. arhetipsko strukturisanje vizija, fantazija i halucinacija,
4. kosmika struktura kao magijski i ritualni model; ritual se temelji na prasvijetu,
5. groteska kao maska.
Kada bismo eljeli da izvedemo neki zakljuak o meusobnom djelovanju mita na izofreniju treba
krenuti od injenice da stariji slojevi svijesti utiu na mlae. Kod zdravog ovjeka i u kolektivnom
duhu naroda stvaraju se arhetipske predstave, a u izofrenih bolesnika sumanutosti i halucinacije. I
mit i izofrenija pripadaju zajednikom prostoru arhajske svijesti.

http://pulse.rs/temelji-jungove-duhovne-revolucije/

Arhetip je jedan od sredinjih pojmova Jungove psiholoke teorije. Osnovi teorije o arhetipovima
kolektivnog nesvijesnog postavljeni su u Jungovim radovima: O arhetipovima kolektivnog
nesvijesnog, Pojam kolektivnog nesvijesnog, i O arhetipovima sa posebnim osvrtom na pojam
Anime (svi se nalaze u knjizi Arhetipovi i kolektivno nesvesno). U posebnim studijama i ogledima
Jung raspravlja o arhetipovima kao to su: arhetip majke, boanskog djeteta, ponovnog roenja,
arhetip duha i arhetip Trikstera.

Arhetipovi se manifestuju u duhovnim kulturnim tvorevinama (mitovima, bajkama, religiji,
ezoterinim uenjima), ali i u snovima i vizijama, kada se javljaju u individualnom vidu. Po Jungu,
arhetipovi su genetski nasleeni, univerzalni obrasci opaanja, miljenja, osjedanja i ponaanja. Oni
su nevidljivi okviri cjelokupnog naeg iskustva, a ispoljavaju se u vidu simbolinih slika nabijenih
emocijama. Jung upozorava na to da moramo praviti razliku izmeu arhetipova i arhetipskih
slika. Sam po sebi arhetip je nevidljiv, nesaznatljiv i nepromjenljiv, ali su njegove manifestacije i
predstave raznolike, opazive i promjenljive.

Arhetip je determinisano nesvjestan, a arhetipska predstava prodire u svijest. Ona je zapravo nain,
na koji opaamo arhetip, nain na koji on egzistira za ovjeka.

1. Fiziki prostor
2. Prostor ideja, misli, osjedanja
3. Prostor fantazije koji apstrahuje 1. i konkretizuje 2.

http://en.wikipedia.org/wiki/Third_Space_Theory
Lev Vigotski (Lev Vygotsky)
Sociokulturni pristup kroz ispitivanje ...konstitutivne uloge kulture u umu, odnosno, kako se um
(miljenje) razvija ukljuivanjem zajednikih artefakata akumuliranih generacijama.
Humi Baba (Homi K. Bhabha)
Tredi prostor je postkolonijalna sociolingvistika teorija identiteta pojedinca i zajednice koji se
ostvaruju kroz jezik ili iskazivanje. Teorija tredeg prostora objanjava jedinstvenost svake osobe,
postupka ili konteksta kao hibridni. Tredi prostor je postkolonijanlni prostor neravnopravane i
neujednaene snage kulturne repreznentacije.
Dva tumaenja
Prostor oslobaanja potlaenih: mjesta aputanja.
Prostor u kojem potlaeni i tlaitelji su u mogudnosti da se okupe, utjelovljen u specifinost(i).
Rej Olednburg (Ray Oldenburg)
Prvi (primarni) prostor je prostor porodice i kude. Drugi prostor je sfera graanskog angamana. Tredi
prostor u kojem pojedinac, odbacuje uloge (prestaje da uestvuje u drutvenoj predstavi), (p)ostaje
ono to zaista jeste. Prostor povezivanja i uspostavljanja veza.
8 karakteristika 3. prostora:
1. Neutralan teren
Korisnici tredeg prostora imaju malo ili nimalo obaveza da budu tu. Oni nisu vezani financijski,
politiki, pravno, ili na neki drugi nain ved su slobodni da dolaze i odlaze kako poele.
2. Ukidanje razlika
U tredem prostoru nisu vaani statusi pojedinaca u drutvu. Ukidanje statusnih razlika omogudava
osjedaj zajednitva korisnika. Ne postoje pretpostavke ili zahtjevi koje bi mogle sprijeiti prihvatanje
ili uestvovanje.
3. Razgovor je glavna aktivnost
Razigrani i veseli razgovor je centar aktivnosti u tredem prostoru, iako nije jedina aktivnost. Ton
razgovora je obino dobroduan i duhovit; duhovitost i razigranost su visoko cijenjeni.
4. Pristupanost
Tredi prostor je otvoren, lako dostupan i susretljiv, to znai da odgovara potrebama svojih korisnika.
Svi korisnici osjedaju da su njihove elje ispunjene.
5. Redovni korisnici
Tredi prostor je utoite brojnim redovnim korisnicima koji odreuju atmosferu prostora i kreiraju
raspoloenje i karakteristike.
6. Izbjegavanje publiciteta
Unutranjost je tredeg prostora je bez ekstravagancije ili grandioznosti. Trede prostor nije snobovski
ili pretenciozan i prihvata sve pojedinace, iz razliitih sfera ivota.
7. Raspoloenje je veselo
Ton razgovora u tredem prostoru nije napet ili neprijateljski. Razigrana priroda, duhovit i neozbiljan
razgovor su vrlo cijenjeni.
8. Dom daleko od doma
Tredi prostor je obojen atmosferom doma. Korisnici se osjedaju integrisano u/sa prostorom.
http://en.wikipedia.org/wiki/Henri_Lefebvre
http://en.wikipedia.org/wiki/Homi_K._Bhabha
http://en.wikipedia.org/wiki/Edward_Soja
Edvard Soja (Edward Soja)
Tredi prostor u kojem sve dolazi/postoji zajedno ...subjektivnosti i objektivnosti, apstraktno i
konkretno, realno i izmatano, spoznatljivo i nezamislivo, fragmentalno i integralno, um i tijelo,
svijest i nesvjesno, disciplinovano i transdisciplinovno, svakodnevni ivot i beskrajna istorije.
Tredi prostor je drugi nain razumijevanja i djelovanja koji mijenja prostornost ljudskog ivota.
Tredi prostor je prostor gdje su sva mjesta, mogude ga je vidjeti iz svakog ugla, nezamisliv svemir. Sve
se spaja u tredem prostoru, apstraktno i konkretno, stvarno i zamiljeno, spoznatljivo i nezamislivo.
Michael Foucault
Heterotopije su neobina mjesta, tj. prostori koji se mogu pronadi u nekim danim socijalnim
prostorima ije su funkcije drugaije i koji imaju vie nivoa znaenja nego to nam se ini.
Heterotopije su stvarna mjesta koja sadravaju sva mjesta.
Heterotopija ima mogudnost jukstaponiranja u jedno stvarno mjesto mnogo razliitih prostora (koja
nisu meusobno kompatibilna).
Heterotopije su povezane sa dijelovima vremena, iskljuuju ili akumuliraju vrijeme (heterohronija).
Henri Lefebvre
Prostorna trijada
1. Spacijalne prakse proizvode prostornost koja obuhvata produkciju i reprodukciju. Spacijalna
praksa, kao proces proizvodnje materijalne forme socijalne prostornosti se prezentuje kao sredstvo i
rezultat ljudske aktivnosti, ponaanja i iskustva. Moderne spacijalne prakse su rutine, privatni ivoti.
Materijaliziovani, socijalno proizveden prostor je direktno senzibilan i otvoren sa granicama za
precizno mjerenje i opise.
2. Reprezentacije prostora se predstavljaju kroz konceptualizovan prostor naunika, prostornih
planera. Kognitivni prostor je povezan odnosima proizvodnje i reda. Red se postie kroz kontrolu nad
znanjem, znakovima i kodovima. Ovo je dominantan prostor u svakom drutvu, primarno mjesto
utopijske misli i vizije.
3. Prostor reprezentacije obuhvata kompleksni simbolizam nekada kodiran, a nekada ne. Prostor je
direktno ivljen i rastee se preko slika i simbola. Prostor krajnje otvorenosti kojemu se moe
pristupiti jedino metafiziki.

Sandra Uskokovi Tredi prostor kao egzistenijski habitat ili poetska imaginacija

Ved je Lefebvre je u svom djelu Proizvodnja prostora uveo pojam tredeg prostora kao prostora
krajnje otvorenosti, prostora kojemu se moe pristupiti jedino metafiziki. Za razliku od Lefebvrea,
Bachelard tredi prostor iznalazi u poetici. Bachelard koristi poetiku kao lingvistiko sredstvo.
Pomodu nje analizira prostor, ispituje prostor realnog i irealnog, prostor mate i prostor u kojemu se
ivi. Potom Gaston Bachelard analizira prostor intimnosti i prostor bezgraninog ime se pribliava
Heideggerovu ontolokom pristupu.
Heidegger naime u svom temeljnom djelu Bitak i vrijeme tvrdi da se egzistencijalno-ontologijski
shvaden ovjek i prostor ne mogu gledati odvojeno. Prostor nije objekat koji pripada izvanjskom
svijetu (Umwelt) niti pak pripada iskljuivo unutarnjem iskustvu. Tako poetska slika kude postaje kod
Bachelarda metaforom ljudskoga postojanja. Takav je prostor istodobno objektivan i subjektivan,
materijalan, metaforian i nadasve egzistencijalan. On je ujedno sveti, pseudoreligijski i gotovo
apstraktan. Bachelard se protivi poreenju kude s geometrijskim objektom i tvrdi da prostor u
kojemu se ivi nadilazi geometrijske definicije, ime ukazuje na injenicu da je naa svijest prostorna
(tredi prostor) te da se do istog prostora moe dodi jedino matom koja se u potpunosti otkriva u
intimnosti kude. U takvom prostoru jedna obina vrata mogu predoiti sliku oklijevanja, kunje,
udnje, sigurnosti, dobrodolice i potovanja.
Norberg-Schulz nastoji objasniti da je ljudska egzistencija uslovljena postavljanjem smislene i
cjelovite slike egzistencijalnog prostora. Takav prostor ukljuuje dvojni pristup: apstraktni (topologija)
i stvarni (prirodni i urbani pejza, graevine).
U svom nastojanju da obrazloi koncept egzistencijalnog prostora, isti autor analizira fenomen mjesta
tj. njegove strukture kroz kategorije prostor i znaaj, koje su analogne osnovnim ljudskim psiholokim
funkcijama kao to su orijentacija i identifikacija. Te mu kategorije slue u definisanju geniusa loci.
Identitet je mjesta (loci) tako odreen sa stabilitas loci osnovnom ljudskom potrebom za
identifikovanjem sa stabilnim i strukturisanim mjestom. No, isti autor ukazuje na znaaj
egzistencijalne dimenzije prostora, dimenzije koja je u savremenom svijetu marginalizovana. Tako
tvrdi da su dananje otuenje i gubitak identifikacije uzrokovani osiromaenom vizualizacijom,
neophodnom za orijentaciju i identifikaciju, posljedica koje jesu emocionalna nesigurnost i strah u
savremenom svijetu.