Napomena: Biografija je pisana isprekidano i nepovezano i nije kronoloki.

Ja sam prepriala
onim redoslijedom kao to je u knjizi. Poslije saetka sam stavila neto to sam nala iz
recenzija,a vezano je za ovu knjigu. retno
aetak:
!njiga poinje pjesmom Novogodinja, ruske pjesnikinje "arine #vetajeve koja ju je
posvetila svojoj platonskoj lju$avi, njemakom pjesniku %ilkeu, a napisala ju je u trenutku
kad je saznala da je on umro. Pjesma je lju$avna, a jedna strofa ide ovako:
()
Da li sam lutala? To nije
mogue odlutati od tebe.
Svaka misao, bilo koja, Du Liebe,
Svaki slog vodi k tebi svejedno o !emu
li se adi ( i maka od uskog mi bli"i
njema!ki bio, sodniji od govoa an#ela)
ne $ostoji nijedno mjesto gdje nisi ti i
gdje nije%
gob.
()
!njiga se dalje nastavlja "arininim citatom: &"oje su pjesme dnevnik , moja je poezija '
poezija lini( imena.) , a iza ovoga ide opisna reenica: "arina sjedi na okruglom $rdu i pui.
*$janjenje: &utoe'een(ijalni odnos u bioga'ijama us$ostavljen je $ema dugim osobama
$eko koji) se a*otkiva identitet bioga'a. Naativni okvi *a bioga'iju o +aini ,vetajevoj
-ena .kljan u knji*i +aina ili o bioga'iji $ostavlja uvodnim (itianjem sti)ova nje*ine
$jesme Novogodinja, $e*entnom e!eni(om /+aina sjedi na okuglom bdu i $ui0,
$isjeanjem na osobni nomadi*am kao stategiju $e"ivljavanja kao i sjeanjem na mladu
talentianu glumi(u Dou Novak. Dakle, uvodno je naglaeno me#usobno $eta$anje tiju
a*li!iti) "enski) sudbina koje se me#usobno *(ale i nado$unjuju. 1dnos identi!nosti
autoi(e i $i$ovjeda!a eks$li(itno je naglaen $o*i(ijom $i$ovjeda!a u $vome li(u, dok se
ode#eni stu$anj sli!nosti $e$o*naje u odnosu lika (+aine) i e'eenta u i*vantekstovnom
$odu!ju (+aine ,vetajeve). Nji)ova me#usobna sli!nost $ola*na je to!ka i* koje se
$ostavlja identi!nost $i$ovjeda!a i autoi(e.
+akle, u ovoj $iografiji ,rena -rkljan prikazuje svoj ivot kroz jo dva lika : "arinu
#vetajevu i glumicu +oru Novak, svoju prijateljicu.
!ao to je ,rena napustila Berlin i otila u zagre$ tako je "arina napustila %usiju. ,rena se
udala za djeaka kojega je poznavala iz kolski( dana i navodi detalj kako je $io dijete u
kolskoj menzi ija je mati $ila ku(arica tamo i on se uvijek toga stidio. "arina je dok je $ila
dijete u %usiji preivjela smrt majke koja joj je dok je umirala rekla: .ao mi je samo z$og
sunca i z$og muzike. ,rena je kao dijete stalno crtala sta$lo s ja$ukama i svaki put iznova je
samo to crtala kako ga ona naziva ne/sta$lo. vi su u ku0i vjerovali da 0e postati slikarica,
zatim je jedno vrijeme stalno crtala princeze u plavim (aljinama koje je zvala ne/svijet. No
kad se napokon oslo$odila te dosade, munine i ritualnosti i poela arati oduzeli su joj
$lokove i $ojice i tada se pomirila da nikad ne0e $iti slikarica. ,renin mu je studirao
knjievnost 1naziva ga 23, ivjeli su u 2agre$u i tada se $acila na prouavanje umjetnosti.
.ivjeli su u so$i na petom katu koji je imao $alkon na koji ona nije nikad izlazila jer se $ojala
visine.
"arina je svoga mua upoznala 4544.na !rimu , ona je imala 46, a on 47 godina. 2vao se
ergej 8fron i na plai joj je poklonio $iser, njen najdrai kamen te se tada odluila udati za
njega iako je $olovao od tu$erkuloze i $io .idov. &2lavo moe, lije$, blijed, tubekulo*an
mladi, njen najmiliji kamen? Ne, bit e to *a nju vie od toga, bit e to *latan, bit e to
"elje*ni $sten ve obavijen oko budunosti. Nosei ga +aina e $isati, +aina e $o$asti.3
,rena kae kako je u nji(ovoj o$iteljskoj ku0i spomen vraga $io grije(, a "arina je kao dijete
vjerovala da na krevetu njene sestre -alerije uvijek vrag sjedi. ,rena je prvi put susrela an9ela
smrti kad joj je umro otac od raka. :o je podsjetilo kako je jeden godine sjedila na Brau sa
prijateljem, slikarom tanii0em koji je izgledao nateknut kao njen otac kad je $olovao o d
raka. ,rena je usporedila kako je njen ivot promijenio nalaz oca kojim je ona postala svjesna
kraja i smrtnosti, a "arinin ivot je promijenio $iser.
,rena opisuje svoj i majin odnos kao jako povran i usputan u kojemu majka samo daje
nared$e koje ona izvrava. !ae da ju je esto puta otac raspalako. pavala je u dnevnoj,
jeda0oj so$i i kae da joj u uima esto zvoni porculan koji je uvijek kao dijete morala
postavljati za o$iteljskim rukovima i to je u njoj ostavilo jedino osje0aj stra(a kada ju je otac
za vrijeme nedjeljni( rukova strogo i oz$iljno ispitivao o stanju u koli. 2$og toga ne voli
vie $ijele stolnjake.
,renin prvi mu123 je radio u antikvarijatu u kojemu je ona esto listala i traila knjige.
Napominje kako je "arina voljela !afku i kako je jednom prilikom kad su je u Parizu u(itili
z$og sumnje da je njen mu pijun policiji odgovarala na svako pitanje citatima iz
Preo$raaja i sti(ovima i z svoji( pjesama.. "arina je ujedno napustila sve i pola za muem
u ;rancusku. ,mala je k0er <lju i sina "ura. "arina se u isto vrijeme dopisivala pismima i s
%ilkeom i Pasternakom. 4+aina e deset godina kasnije na$isati% 5ila sam $osljednja
6ilkeova adost, njegova $osljednja uska adost njegova $osljednja 6usija, njegovo
$osljednje $ijateljstvo. & 5ois 2astenak? 7nala je da on "eli doi k njoj. &li odbila je to.
Nije "eljela o$u katasto'u.3
,rena kae da $i voljela otputovati u t. =illes, mjesto u ;rancuskoj gdje se nalazi plaa gdje
je "arinu zaprosio njen mu, i ku0u o kojoj je "arina esto pisala.
,rena opisuje i +oru koja se udala za ovjeka koji je do$ro poznavao 2/a. *na je $ila siroe i
ivjela je u nekom morskom gradu kod svoje tetke. :ada jo nije znala da 0e postati glumica.
,rena kae za "arinu da nije $ila klasina doma0ica. >vijek $i u pregai imala teku i olovku u
koju $i u svakom trenutku mogla zapisati sve to osje0a kroz svoje pjesme. Poslije se "arina
s k0erkom <ljom preselila u Berlin gdje je upoznala pjesnika <ndre Belija.
,rena se prisje0a kako je jedne godine kad se njena o$itelj preselila iz $eograda u 2agre$ dok
je jo $ila dijete otac kupio glasovir koji je smjestio u onu istu dnevnu so$u gdje je o na
spavala. ,rena je ?puta tjedno ila na vje$e kod gospodina !unca, ali njena je o$itelj ipak
ustvrdila da je ona nemuzikalna i otac je u$rzo prodao glasovir ujedno i z$og nestaice novca
i rata..
,rena napominje kako je i "arina imala sme9i klavir kad je kao dijete ivjela u stanu u
"oskvi s majkom i sestrom <sjom
,rena je s @A godina upisala filmsku akademiju u Berlinu i $ila je razoarana ondanjim
studentima.
"arina je u jednom razdo$lju svoga ivota ivjela i u Be(oslovakoj, u pragu s muem i
k0erkom <ljom jer je njen mu do$io stipendiju i do$ar posao na sveuilitu. >glavnom je
provodila vrijeme piu0i pisma i poduavaju0i alju francuskom jeziku.
+ora je postala alko(oliarka i povlaila se u osamu. tanovala je sa svekrvom. Bila je jedna
od naj$olji( glumica u zagre$akom kazalitu, imala je predivan glas ali razoaralo je to kad
je s(vatila: &- ub*o je $imjetila da se ne adi o njenom glasu, ve o onome to sve glas
mo"e. 1sjeala je, sam mateijal je neu$otebljiv.3 *na je (tjela po$je0i iz toga svijeta, gadio
joj se 2agre$ jer je ipak ona $ila morsko dijete. !ad je do$ila svoju prvu ulogu na radiju nije
se tedjela i premarljivo je vje$ala i radila. ,pak je $ila $lizu ludosti C.naveer $i o$laila
svoje (aljine i u njima lijegala, pokrivala $i se dvjema dekama iako je $ilo ljeto. -ie se nije
mogla $aviti niim, mu je preuzeo sve poslove jer je ona postala luda totalno. &1tka!ila se
od "ivota, a*govaala je sa svojom kvlju, sa svojom ko"om, sjedila je odsutno na stoli(i i
$etvoila se $olako u kamen.3
45?D. "arina se vratila s o$itelji u Pariz i ivjeli su na ru$u siromatva, ali ona je i dalje pisala
u svoju teku.
,rena se 45AE.rastala od 2/a, otac joj umro. >poznala je nekog novog &frajera) B/a. u Berlinu
gdje je do$ila stipendiju :
4547. "arina je do$ila i drugu k0er dok je $ila u "oskvi. 2vala se ,rina, ali je nakon tri
godine umrla u domu od sla$osti. "arinu vi9aju u dronjcima kako (oda gradom. 45?D. Je
do$ila i sina "ura i uskoro se preselila u Pariz.
,rena opisuje jednog pjesnika, prijatelja Branka "iljkovi0a koji se z$og neke nesretne lju$avi
preselio iz Beograda u 2agre$. :aj isti dan kad su se upoznali ona i njen prijatelj tanii0 s
njim, "iljkovi0 se u$io, o$jesio se o neku vr$u. *d tada su oni svake godine u veljai
posje0ivali tu vr$u u 2agre$u.
,rena pie kako je "arina voljela vraga jer ju je on nauio oz$iljnosti ivota, a ne an9eliCjer
on je $io siv i ruan i svi su $ili protiv njega. :ako je "arina od rani( nogu razvila svoj stav i
oso$nost, a ,rena kae za se$e kako je $ila pla(o dijete koje je crtala sta$la i princeze i plakala
ako nisu $ili dovoljno lijepe. Podilazila je svima i pokuala svima udovoljiti te stra(ovala od
svega.
"arina je o$oavala <nu <(matovu kao to je ,rena o$oavala anu, enu srpskog pjesnika
Fju$ie Joci0a s kojima je $ila u prijateljskim odnosima.
<lja, "arinina k0erka pisala je poslije kako su siromano ivjeli u Parizu i kako je njen otac
imao malo novaca, a njena mama je puno o$javljivala pjesme, ali to im nije pomoglo da
materijalno opstanu. <lja pie kako su jeli sirotinjsku (ranu, o$laili krpe. !ae za majku da
je stalno pisala i etala. "arina se dosta dopisivala s %ilkeom dok je ivjela u Parizu. 2a
njegovu smrt je saznala u novogodinjoj no0i i u toj no0i napisala je njemu pjesmu i pismo
Pasternaku.
Nakon "arinine smrti i smrti oca, <lja odlazi u %usiju i u$rzo i umire tamo, ali prije toga je
skupljala majina djela.
"arina je umrla u $ijedi, neimatini i $olesti. >$ila se tako to se o$jesila.
Autoreferencijalni odnos u biografijama uspostavljen je prema drugim osobama preko
kojih se razotkriva identitet biografa. Narativni okvir za biografiju o Marini Cvetajevoj
Irena Vrkljan u knjizi Marina ili o biografiji postavlja uvodnim citiranjem stihova
njezine pjesme Novogodinja, prezentnom reenicom !Marina sjedi na okruglom brdu i
pu"i#, prisje$anjem na osobni nomadizam kao strategiju pre%ivljavanja kao i sje$anjem
na mladu talentiranu glumicu &oru Novak. &akle, uvodno je nagla"eno me'usobno
pretapanje triju razliitih %enskih sudbina koje se me'usobno zrcale i nadopunjuju.
(dnos identinosti autorice i pripovjedaa eksplicitno je nagla"en pozicijom
pripovjedaa u prvome licu, dok se odre'eni stupanj slinosti prepoznaje u odnosu lika
)Marine* i referenta u izvantekstovnom podruju )Marine Cvetajeve*. Njihova
me'usobna slinost polazna je toka iz koje se postavlja identinost pripovjedaa i
autorice.
+ecimo u Marini, ili o biografiji &oru spominje uzgred, ali ipak je oblikuje kao drugo
ja, !A &ora- Najprije je previ"e pu"ila, zatim je dnevno pila po nekoliko a"a vina,
zatim je legla u veliki krevet i ni sa kim nije vi"e htjela razgovarati. &ora Novak, ta
talentirana glumica. I kako se vrijeme pod njezinom rukom pretvorilo u ne"to
nepostoje$e.#.. !&ora, jedan potonuli brod, jedno blijedo lice. (na prolazi kroz sobe
poput starice, sjedi u naslonjau, ne gleda nikamo. /amo njezina kosa je jo" crna.#.0
1ekstovi su prepoznati kao autobiografski, a kao najuoljiviji izdvajaju se stilski
postupci, subjektivizacija i lirizacija teksta, fragmentarno pristupanje temi i njezinom
prikazivanju, te intertekstualna, odnosno, citatna pro%imanja s njoj slinim autorima.
Autobiografiju Irene Vrkljan stvara pripovjedaica koja je svjesna me'uovisnosti
vremena i prostora. No, ta se pripovjedaica isto tako nije sposobna otkinuti dominaciji
vremena pisanja nad vremenom %ivljenja. (na prestaje biti djelatno %iva u trenutku kad
izgubi samopouzdanje u sam in samoostvarivanja pisanjem.
1a se i takva pripovjedaica prepu"ta melankoliji te je mo%emo prepoznati kao
melankolino2saturnalijski tip pripovjedaa, sklonog maniriziranju stvarnosti inom
pisanja. /tvoriv"i takvog pripovjedaa3icu, odnosno budu$i da se radi o autobiografu,
prikazuju$i se kao takav tip, Irena se Vrkljan svojim naratolo"kim postupcima upisala u
tokove suvremene, postmodernistike literature koja bri"e vrste granice izme'u
literature i znanosti, literature i svijeta te se oituje kao ovjek skepse koji je sklon
dekonstruirati stvarne injenice kako bi stvarao zaudni svijet literature. 1o je
pripovjeda koji svijet do%ivljava tek u zrcalu svoje svijesti pa ta slika mora nu%no biti
subjektivna. A pro%imaju je potezi onih drugih s kojima se !autobiografsko ja# susretalo
na svom putu kroz vrijeme i prostor. !1rim kroz sva otvorena vrata, u sliku, rukopis se
upisuje u sliku.#.04 !Nad nalazi"tem starih predmeta, mladosti, nad mojom
arheologijom, "iri se miris paljevine. &olaze godine, korijenje biografije gladuje. 1amo
gdje je %ivjelo sje$anje, rastu ru"evine. +ukopis lebdi iznad praznih okna, oblai se u
neitkost.#05 6 trenutku kad bivaju razjedene i uni"ten postaje na koje je
!autobiografsko ja# Irene Vrkljan neprekidno navra$alo, koje su pripadale i tijelu i
pisanju, !autobiografsko ja# gubi snagu, prepu"ta se melankoliji, i strah od kojeg u svim
prija"njim knjigama panino bje%i, i odluuje prije$i u konanu anonimnost, bijelu
zaklopljenu knjigu.
/amoprikazivanje autorice kroz narativni tekst esto puta mo%e biti potaknuto pisanjem
o egzistencijalnom prostoru drugih osoba. 7rostor drugoga krenemo li tragom 7.
8ejeunea tada postaje model kojim se oznaava zbilja na koju iskaz nastoji sliiti,
odnosno s kojom nastoji biti sukladan. Ako je rije o biografiji u kojoj se prikazuje
netkodrugi onda se pod modelom podrazumijeva %ivot nekog ovjeka !onakav kakav je
bio#.9: &rugi ne mora uvijek oznaavati osobu o kojoj se pi"e i preko ije se osobne
prie razotkriva i samospoznaje autorica i pripovjeda, ve$ se drugim mo%e oznaavati i
izvanjski prostor preko kojega se proizvodi identitet biografa.
!Autobiografsko ja# nastupa kao pripovjeda spreman razgovarati sa subjektima koji
su sainili njegovu biografiju. &aje im rije, ulazi u njih, imitira tip diskursa u kojem su
oni stvarali svoja djela. 1ako nastaje autobiografski spis koji zvoni tu'im glasovima,
pounutarnjenim, pu"tenim kroz proistiva rijei, u tkivo vlastita %ivota. 6 tekstu
!Marine, ili o biografiji# uju se i Marina Cvetajeva )!Moje su pjesme dnevnik, moja je
poezija ; poezija linih imena# ; ka%e Marina.*, <oris 7asternak, +einer Maria +ilke,
=ranz >afka, Andrej <eli, Artaurd, =ranti"ek ?alas, Ana Ahmatova, (sip Mendelj"tam,
@lse Morante, Natalija Aonarova, i mnogi drugi. !7ro"lost %ivi u nama bez kronologije.
/ve je istovremeno tu, i sve boje, svi osje$aji. 7riaju$i, esto inimo nasilje nad tim
istovremenim sje$anjem. /vaka knjiga o %ivotu mogla bi te$i paralelno, u kolonama,
mogla bi izra%avati cjelinu da nismo odgojeni u vjeri u redoslijed, vjeri u hijerarhije.
Va%no, neva%no. 7oetak, kraj. 1o je samovolja nastala iz %elje da posredujemo,
objasnimo. Ali to je nasilje, uinjeno nad do%ivljenim. Vezali smo se tako uz vanjsku
biografiju, uz postaje.#.B
GMarina, ili o biografiji#, tekst je koji funkcionira ne ne"to drugaiji nain od !/vile,
"kara#. (vdje !autobiografsko ja# poku"ava prona$i sebe otkrivanjem mentalne
srodnosti izme'u sebe i nesretne ruske pjesnikinje Marine Cvetajeve,:5 koja je %ivjela
izme'u +usije, Njemake i =rancuske. I knji%evno djelo Marine Cvetajeve pro%eto je
autobiografskim reminiscencijama. 7rouavatelji njezinog opusa uoavaju da Marina
Cvetajeva demonstrativno ne %eli priznati dru"tvenim konvencijama zadanu povelju
izme'u privatnog i javnog, te se kategorije za nju preklapaju, pa je i njezino djelo
pro%eto demonstrativnom autobiografino"$u. <udu$i da je pripadala avangardistikom
krugu ruskih knji%evnika )koje u svojoj knjizi spominje i Irena Vrkljan* u ijim se
estetikim koncepcijama zahtijevalo i svojevrsno stapanje umjetnosti i %ivota, Marina
Cvetajeva postala je zanimljiv izvor injenica koje su podlo%ne fikcionalizaciji u
autobiografskom "tivu Irene Vrkljan. &akle srodnost biografija, ali i slina sklonost k
diskurzivnom, odnosno %anrovskom oblikovanju teksta, nagnali su !autobiografsko ja#
Irene Vrkljan da predmetom svoje druge autobiografske knjige uini pjesnikinju
Marinu, i sama zauzme pripovjedaki zamah !cvetajevskih op"irnosti o sebi#.:C /toga
biografske podatke ne ni%e usustavljenim redoslijedom, ve$ asocijativno.
!Autobiografsko ja# otkrivaju$i slinosti u svojoj i Marininoj biografiji, tra%i svoje
mjesto u !javnoj povijesti# koja je ve$ stvorila svoju cijenu na ekonomskom tr%i"tu
vrijednosti. !Autobiografsko ja# koristi sve moderne, odnosno stvaralake postupke
afirmirane za ruske avangarde gdje je !knji%evnost injenica ponovno visoko svrstavala
dokumentarne %anrove#,:D kako bi itateljstvu kao zanimljivo "tivo isprialo svoj %ivot
te ga tako uz pomo$ uspje"nih pripovjedakih postupaka, smjestilo u !javnu povijest#.
1ri me'usobno isprepletena %enska lika razotkrivaju zajedniku povezanost i slinost
upu$uju$i preko pojedinanoga iskustva na op$e razotkrivanje %enskoga identiteta u
tekstu. (sje$aj identiteta kao nedovrenog, rubnog i fluidnog ovjerava se fragmentarnim
prisje$anjem na %ivotopis drugoga )Marine, &ore* u kojemu se zrcale osobna iskustva
biografa )Irene*. Eer pozitivan odgovor na Irenino pitanje glasio bi, enski osjeaji,
osjeaji su vremena, posebno ovog postmodernoga. 7oku"avati u prostoru rubne
otvorenosti prona$i samu sebe implicitna je potreba svake od njih. Marina na rubu
egzistencije, na rubu +usije, uz rub ljubavi, uz rub tekstaF Irena putovanjima
popunjava rubnost osobne egzistencijalne situacijeF &ora mimikrijskim
prilago'avanjem na rubu duhovne egzistencije ne govori ni"ta.
!&ora, jedan potonuli brod, jedno blijedo lice. (na prolazi kroz sobe poput starice, sjedi
u naslonjau, ne gleda nikamo. /amo njena kosa je jo" crna. ,..., Arad ne eka vi"e na
&orin povratak. Alasni bubnjevi ne dosi%u do onog tko stvarno pjeva. Aotovo, svr"eno.
Govjek odlazi, kre$e u tu'inu, ili sjedi pred nekim prozorom i "uti.
...
Marina %ivi samo u sobi, izme'u lonaca na "tednjaku i teka za pisanje, ona nikada ne
odlazi u centar grada, ostaje na rubu svega.
...
9H5C. sam spakovala stvari, zakljuala stan u <uli$evoj. <ila sam dobila stipendiju za
<erlin. 1amo sam ubrzo upoznala <.2a i ostala. (tada poku"aj %ivljenja u dvije zemlje.
7isanja izme'u. I gubitak onih, koji su itali moje pjesme. /mjestila sam se ubrzo u
toploj zemlji sje$anja.#95
(stvarivanje identiteta u rubnim situacijama pru%a mogu$nost za ostvarenjem ve$eg
stupnja samosvojnosti i otvorenosti prema drugome. Iz te pozicije autorica I. Vrkljan
metanarativnim upletanjima definira osobni odnos prema biografijama, !jer biografija
kao ne"to "to se razvija znai istovremeno i oslobo'enje. (slobo'enje pred onim
stra"nim, to je tako bilo#9C i mi"ljenje kako se pisanjem biografije oblikuju i dijelovi
osobne autobiografije,
!<iografije onih drugih. >rhotine u na"em tijelu. Izvlae$i ih, izvlaim i vlastite slike iz
dubokog, tamnog lijevka. (no "to vidim, vidim u pam$enju. I uvijek je udru%eno s
biljkom poviju"om koju iz pro"losti vuem sa sobom.#9D
<iografija je sje$anje, !tkanje sa finim uzorcima#, na osobu slinoga senzibiliteta, na
osobu iji su svjetonazori oblikovali i dio osobnosti autora jer zapisat $e Marina u
dnevniku nakon "to je prvu knjigu pjesama Veernji album posvetila uspomeni na
Mariju <a"kircev, !Mariju <a"kircev volim ludo, s ludom boli. Iivjela sam pune dvije
godine u e%nji za njom. (na je za mene %iva kao i ja sama.#9H Metanarativnim
komentarom nagla"eno je kako primarno odre'enje biografije ipak nije u %ivotu
drugoga pronalaziti vlastiti, identificirati se s drugim, ve$ razotkriti vlastitu osobnost
preko osobnosti drugoga.:B 1emeljna strategija biografija nije otkrivanje identinosti
ve$ uoavanje slinosti, !Marina je sauvana u napisanom. 6sporedbe ne postoje. To je
%ivot.#:9
7roizvodnja osobnoga identiteta u neprestanom je procesu traganja koje se
materijalizira stalnim putovanjima nastoje$i da se mijenjanjem mjesta promijene
sje$anja i njihova percepcija u prostoru.:: Marina i Irena osobe su rubnosti kojima je
rubna pozicija primarno uvjetovana spolno"$u, rodom i odmakom od socijalnih normi.
7ostavljaju$i niz retorikih pitanja, autorica ne pronalazi i ne tra%i vlastite mogu$e
odgovore, ve$ ih ilustrira fragmentarnim prikazivanjima socijalnoga, privatnoga i
intimnoga Marinina %ivota. Marinino samooblikovanje i samorazotkrivanje uspostavlja
se s &orom koja je !mogla %ivjeti samo iz nutrine svog bi$a.#.:. +eferentnom
strategijom u biografskom diskursu nastoji se, prema rijeima 7. 8ejeunea, !definirati
polje stvarnog na koje se cilja, iskaz modaliteta i stupanj slinosti za kojime tekst te%i.#
6 na"emu predlo"ku to znai da je I. Vrkljan provjerljive informacije o %ivotu
pjesnikinje Marine Cvetajeve prikazala dokumentarnim prilozima kao "to su pisma koje
je Marina pisala i koje je primala, fragmenti njezina dnevnika, iskai drugih o njoj. 1om
strategijom oblikovao se prostor stvarnosti u kojemu je autorica pripovijedala o
fragmentima Marinina %ivota nastoje$i da u njima postigne "to ve$i stupanj slinosti i
sukladnosti s njezinim %ivotom. 7reko kategorije slinosti koja podrazumijeva
prikazivanje tu'eg %ivota !onakavim kakav je bio#, autorica proizvodi jo" jednu
kategoriju slinosti. /linosti osobnoga %ivotopisa sa %ivotopisom osobe o kojoj pi"e.
7rostor teksta tako postaje jedini prostor u kojemu se subjekt iskazivanja i subjekt
iskaza mogu potpuno ostvariti. <jelina papira tako postaje jedina provokacija kojom se
mo%e potaknuti, razotkriti i izvanj"titi intima. 7rostor teksta mjesto je spoznavanja
zbilje i spoznavanje same sebe. 6 stalnom strahu pred znaenjima i mogu$nostima
rijei, pred razoblienjem sebe rijeima i spoznavanjem sebe u njima i u drugima Irena i
Marina %ude za istim,
!Netone rijei uni"tavaju ulnost. Ne posjedujem sje$anje na njegovo tijelo. &a li su
biografije tek svijet slika-
Marina, htjela bih vi"e nego mogu vidjeti. ,..., Ali zagonetka le%i ispod te prie, u
Marininom odnosu prema rijei, prema datoj rije, ako i prema napisanoj. (na ne mo%e
izdati rije, a time ni ovjeka. +ije je %ivot. (na je poetak.#:0
Citatna mjesta u biografiji upu$uju na literaturu koju ita lik Marina i autor Irena ; =.
>afka, <. 7asternak, +. M. +ilke, M. Cvetajeva ; kao i na knjige koje su same napisale
)Veernji albumF !vila, kare*. /talna metaforika stabla upu$uje na ponavljanja istih
sudbina, istih iznovljenih traganja za sobom jer !na$i sebe jednako je te"ko kao tra%enje
djeteta Marine#,:4 jednako je te"ko kao nacrtati stablo ili na$i za"titu pod njegovom
kro"njom. Jatvoreni krug u prirodi paralelan je zatvorenosti sudbine, stalnom
putovanju po imaginarnom rubu %ivotne osi. 6vodna reenica biografije slina je
posljednjoj, !No$u mo%da pored nje sjedi Marina i pu"i.#.:5 Ciklinost sudbine,
osobnoga %ivota i tu'eg %ivljenja nagla"ena je i prstenastom fabulom kao zatvorenom
iluzijom )ne*mogu$ega svr"etka.