HARRY BENJAMIN :

BOLJI VID BEZ NAOALA

UVOD
Doputajui mi uitak i povlasticu pisanja uvodne rijei za
knjigu o pri rodni m nainima lijeenja tegoba vi da, gospodin Be-
njamin mi je takoer pruio pri l i ku da istaknem kol i ko je rairena
potreba za sistemom koji zagovara.
Dugo sam bio svjestan nedostataka Batesovog sistema, ma
kol i ko on bi o pohvalan i koristan. Mnogi moji pacijenti priznali
su da nisu uspjeli poboljati svoje stanje koritenjem tog sistema,
sve dok, pod moj i m nadzorom, nisu proistili tkiva svojih ti j el a,
tol i ko da bi konano bili u stanju osigurati najbolje rezultate.
Mogu potvrdi ti izjavu gospodina Benjamina da su mnogi
sluajevi oni h tegoba rijeeni lijeenjem samim postom. Poslije
dugog posta, mnogi od onih l j udi koji su nosili naoare mogli su
ih sasvim ostaviti i l i ih zamijeniti slabijima.
Cijeli sistem lijeenja tako je prikazan u ovoj knj i zi gospodina
Benjamina, da e osposobiti mnoge ljude da savladaju najtee i
najupornije sluajeve onih tegoba, pod uvjetom da su strpljivo i
istrajno predani postizanju cilja.
Da je knjiga poput ove potrebna, posvjedoilo je iroko za-
nimanje za niz lanaka Benjamina u asopisu Zdravlje za sve, i
siguran sam da e ova, njegova prva knjiga, postii zapaen
uspjeh. U svakom sluaju, autor je siguran da e njegova knjiga
donijeti mnogo dobra.
Champneys, STANLEY LIEF
Tring, Engleska
PREDGOVOR
Nita nije uvjerljivije od osobnog iskustva, pa mislim da bi
bilo zanimljivo za itaoce da kao predgovor dam svoju kratku
biografiju.
Ona, kratko i bez hvalisanja pokazuje kako sam skoro uao u
tamnu dolinu sljepila i kako sam se izbavio nainima opisanim u
slijedeim poglavljima.
Moj uspjeh u nadvladavanju strane nesposobnosti s koj om
sam bio suoen, trebao bi svim onim koji pate od manjkavog
vida ul i ti nadu u uspjeh pomou vjebanja vida.
Ne mogu rei da li sam roen kratkovidan ili ne, ali svakako,
prvog dana kad pooh u kolu, kad mi je bilo eti ri godine, usta-
novljeno je da je moj vid manjkav, i majci su savjetovali da me
odvede na pregled oi j u.
Naoale u petoj godini
Majka me je odvela u Vestminstersku onu kl i ni ku, gdje je
pri pregledu otkriveno da imam veliku mi opi j u; morao sam nositi
naoale od 10 dioptrija, u petoj godini.
Nastavio sam posjeivati kl i ni ku s vremena na vrijeme da
vidim kako moje oi napreduj u", i svake dvije ili t ri godine
morao sam mijenjati naoale za jai par, sve dok u etrnaestoj
godini ne poeh nositi naoale od 14 di optri j a.
Cijelo vrijeme sam redovno iao u kol u, uspijevajui uz
upotrebu naoala obavljati kolski rad, i konano sam zavrio
kolu i zaposlio se u dravnoj slubi.
Kriza
Kriza je nastupila oko sedamnaeste godine; puno sam ui o
(jednog dana sam htio postati netko), i iznenada mi se razvila he-
moragija u lijevom oku.
U isto vrijeme moje ope stanje se pogoralo, i moje vratne
lijezde se znatno poveae, pa su odstranjene, zajedno s kraj-
nicima.
U bolnici je ustanovljeno da mi je oslabio vi d, i da bih od-
morio oi dozvoljeno mi je bolovanje od est mjeseci. Naoale
koje sam dobi o bile su od 18 dioptrija, 4 dioptrije jae od
prethodnih.
U opasnosti da izgubim vid
Nastavio sam s naoalama 18 kroz itavo razdoblje rata u
razliitim vladinim predstavnitvima, no 1918. mi je savjetovano
da sasvim napustim i novni ki posao, jer je postojala opasnost
da sasvim izgubim vi d. Ovaj savjet, usput reeno, dao mi je speci-
jalist iz Harley Streeta.
Posluao sam i potraio neki prikladan posao, ali uspio sam
nai samo jedan koji je davao nade zanimanje trgovakog
putnika...
Najjae mogue naoale
Nakon nekoliko neuspjelih pokuaja, na sreu, uskoro sam
naiao na poslodavca koji me je razumio i suosjeao sa mnom,
tako da mi je dozvolio da nastavim svoja prouavanja filozo-
fi j e, psihologije i pol i ti ki h nauka (koje su me najvie zanimale).
Cijelo vrijeme redovno sam odlazio specijalisti, postepeno
mi je postalo jasno da je moj vi d sve loiji i loiji, uprkos radu na
zraku sve dok mi nije u moj oj 26. godini specijalist dao naj-
jae mogue naoale:
desno oko: 20 sph. 3 cyl . 170
lijevo oko: - 20, 5 sph. -3 cyl . 170
Nita se vie nije moglo uiniti za mene"
Rekao mi je da nije u stanju vie nita ui ni t i za mene, da
moram prestati potpuno s itanjem mojom najveom radosti,
i da moram biti vrlo paljiv da se mrenice oba oka ne bi odvojile
uslijed naprezanja.
Veseo razgovor, zar ne? Meutim, ja sam nastavio po starom,
putujui irom zemlje, boravei u najskupljim hotelima, i bijah
uspjean u svom zanimanju (zahvaljujui poslodavevoj ljubaz-
nosti prema meni), no pomisao da u ostatak ivota provesti bez
knjiga i uz uvijek prisutnu opasnost od potpunog sljepila, nije
davala mnogo nade.
Snane naoale beskorisne
Nastavio sam godinje posjete Harley Street-u, i uvijek su
me t j ei l i " izvjetajem specijaliste o mom stanju, sve do 28.
godine kad sam osjetio da moje oi ne mogu vie dugo izdrati.
Vi d mi je brzo propadao bilo mi je teko ita i tati i l i pisati,
uprkos vrlo jakim naoalama koje sam nosio. U glavi bi mi se
javljali bolovi pri najmanjem pokuaju da gledam neto na
bl i zi nu, i konano sam shvatio da drastino treba ui ni t i neto
ali to? Specijalist mi nije mogao pomoi , tako mi je rekao!
udo se dogaa
U ouj ku, 1926, odl ui o sam napustiti posao koji mi je
donosio lijep prihod i oti i ivjeti na selo, i upravo u to vrijeme
dogodilo se udo.
Od prijatelja sam dobi o da proi tam knj i gu, ili bolje da mi
se proi ta (nisam bio u stanju sam i t at i ). Naslov je bi o: Savr-
en vid bez naoala", autora W. H. Batesa, iz New Yorka. Prija-
teljev brat je vjebao po Batesovom nainu i znatno mu se po-
boljao vi d, tako su mi rekl i . Ponio sam knjigu kui , brat mi ju
je i tao, i odmah sam shvatio da je Batesovo gledanje na uzrok
manjkavog vida i njegovo lijeenje pravo; znao sam to i nsti kti vno.
Oftalmolozi grijee dr. Bates je u pravu
Uvidio sam da specijalist iz Harley Streeta, i vojska oftal mo-
loga i okulista, koji daju ljudima naoale, grijee i da je dr.
Bates u pravu.
Naoale ne e nikad i zl i j ei t i " manjkav vid one ine
oi jo loijim i sve dok ih netko nosi ne postoji mogunost
povratka normalnog vida.
Trebalo bi odmah odstraniti naoale i dati oima pri l i ku da
gledaju oputeno, u emu ih noenje naoala sprijeava.
Posjetio sam ovjeka u londonskom West Endu koji je radio
po Batesobom nainu. Da bih pronaao najbolji nain primjene
Batesovih naela, napustio sam posao, odbacio naoale poslije
23 godine i poeo sam ponovno ui ti svoje oi da gledaju.
Poboljanje za nekoliko dana
Zamislite kako sam se osjeao kad sam ih prvi put skinuo!
Jedva sam ita vi di o, no za nekoliko dana nastupilo je pobolj-
anje, i za kratko vrijeme mogao sam etati bez tekoa. Naravno,
jo nisam mogao i tati , trebalo mi je godinu dana da stignem do
tog stupnja), i jedino kroz vezu s jednim drugim sljedbenikom Ba-
tesovog naina, koji je ivio u Walesu, nastalo je poboljanje.
Prirodno lijeenje pomae
Poslije susreta s ovim mladim ovjekom odl ui o sam oti i
i ostati kod njega nekoliko tjedana u Cardiffu i l i j ei ti se prema
njegovim uputama.
On me je odmah podvrgao razboritom nainu ishrane Prirod-
nog lijeenja vou, salatama i t d. . . Kroz nekoliko dana oi su
mi se poele popravljati i za tjedan dana mogao sam itati po
nekoliko ri j ei . Pri kraju treeg tjedna bijah u stanju itati
vrlo polagano i bolno svoju prvu knjigu bez naoala.
Prole su dvije i pol godine od kada sam skinuo naoale, i
sposoban sam i tati i pisati. Vi d na daljinu mi nije tako dobar,
ili vidim dovoljno dobro da mogu proetati itavom okolinom
lagano i ugodno. Moje zdravlje i opi izgled su bolji no to su
ikad ranije bi l i , i zadovoljstvo mi je da sam uz pomo i savjete
to mi ih je dao prijatelj, Batesov sljedbenik iz Cardiffa, odluio
posvetiti naturopati ji . Naporno sam uio da bih se upoznao s
teorijom i praksom Prirodnog lijeenja, i zavrio sam privatni
teaj kod jednog od najpoznatijih londonskih naturopata.
Od tog vremena lijeim oi prirodnim nainom ...
London,1929. Harry Benjamin
1
UVODNO
Manjkav vid danas je raireniji no u bilo kom razdoblju
svjetske povijesti. Spominje se mnogo uzroka, od kojih se glav-
nim smatra poveano koritenje umjetnog svjetla, uglavnom
elektrinog i popularnost kina, tv, kompjutera.
Tenja da ljudi sve vie vremena provode u uvjetima nu-
nog koritenja umjetnog svjetla, i svakodnevno sve vea popu-
larnost televizije, uzrok je oekivanju da e se manjkav vid
iriti bre u godinama koje dolaze. injenica da se za ovakvo
stanje stvari okri vl j uj u uvjeti pod kojima danas ivimo otkriva
da noenje naoala ne uspjeva zaustaviti ovu rastuu prijetnju
ljudskom zdravlju, i da je takvo lijeenje samo privremeno.
zapravo, ni ko ne oekuje da l i j ei manjkav vid pomou na-
oala. Najvie, to se njima namjerava postii je da se onaj koj i
pati od manjkavog vida oslobodi to je mogue vie neugo-
dnosti.
Mnogi ljudi e se sloiti da su ova vidna pomagala runa
sama po sebi; postoji uvijek opasnost njihovog lomljenja i
nanoenja povreda onom t ko ih nosi; naoale sprijeavaju
mnoge ljude da se bave sportskim aktivnostima i drutvenom
razonodom uope; ipak, uprkos sveg ovog, na naoale se gle-
da kao na blagodat i sreu ovjeka, i, jedan od velikih prona-
lazaka civilizacije na nivou vrijednosti telefona i radija.
Lako je shvatiti zato su naoale tako visoko cijenjene;
bez njih mi l i j uni ljudi ne bi uspjeli ivjeti i raditi kao to to
sa njima rade, a svakog dana sve ih je vie koji se oslanjaju na
njihovu pomo. Uzrok ovakvoj praksi je uvjerenje javnosti
da se manjkav vid ne da i zl i j ei ti , i da je jedini mogui lijek
noenje naoala.
Ako se, meuti m, onim milijunima koji pate od onih
tegoba pokae (to nadam se ovom knjigom i ni m) da ih
noenje naoala moe trajno spri jei ti da se rijee svojih o-
nih mana, i da, zapravo, tee pogoranju svoje nesposobnosti,
onda e rairena vjera u djelotvornost i neophodnost ovih
vidnih taka" poeti blijediti i zamijenit e je saznanjem
da je, ono to smo do ovog asa smatrali jednim od uda
nauke, prije smetnja nego pomo boljem vidu.
Vjera u vrijednost i neophodnost naoala u svim sluaje-
vima manjkavog vida je vrsto uvrijeena u javnom mni j enj u.
Osnovana je na pretpostavci da je veina mana vida posljedica
stalnih promjena u obliku oka, i da, je jedino to se moe
ui ni t i olakanje uvjeta ivljenja propisivanjem odgovaraju-
ih lea.
Relativno nedavno, meutim, zahvaljujui istraivanjima
dr. W. H. Batesa, koja su trajala tridesetak godina, nastala je
nova kola uenja o uzrocima i lijeenju manjkavog vida, i
osnivai ovog pokreta su uvjerljivo dokazali da manjkav vid
ni j e u velikoj veini sluajeva posljedica st al ni h promjena
u obl i ku oka, ve jedino f u n k c i o n a l n i h poremeaja koji se
mogu odstraniti u mnogim sluajevima jednostavnim, prirod-
nim nainima lijeenja koji zabranjuju noenje naoala.
Iz ovog se vi di da manjkav vid lijee suparnike kole
oni koji slijede stare naine razmiljanja i smatraju manjkav
vid sam po sebi neljeivim, i oni koj i shvaaju da su mane vida
posljedica brojnih uzroka, od koj i h se veinu moe odstrani ti .
Uvijek postoji nada da se pomogne onom koji pati od manjka-
vog vida da ga zaista popravi svoj i da mu se esto vrati norma-
lan vi d, oslanjanjem na najprirodnije i najjednostavnije naine.
Dr. Batesu (oftalmologu koji je radio kao oni l i j eni k na
sistematskim pregledima njujorkih aka) pripada ast osniva-
a ovog naina lijeenja oi j u (poznatog kao Batesov nai n"),
koj i je nebrojenim probama i pokusima pokazao da su mnoga
ope prihvaena gledanja na prirodu manjkavog vida pogrena.
On je dokazno svoju tvrdnju vraajui normalan vi d u tisua-
ma sluajeva koje su najvei specijalisti za oko proglasili ne-
i zl j ei vi m!
Batesov nain se sad primijenjuje u nekoliko zemalja s
velikim uspjehom, no njegove kolege okulisti potpuno odba-
cuju njegov rad. Zapravo, bio je prognan iz New Yorka od
Amerikog li jeni kog udruenja zbog svojih neortodoksnih
teorija, i umro je kao medicinski izgnanik, nekoliko godina na-
kon to je sadanja knjiga prvi put objavljena. Zbog toga posto-
je mali izgledi da ova epohalna otkria dou do javnosti uo-
biajenim kanalima. Zato je ostavljeno ljudima, poput mene,
koji su izvukli veliku korist iz sistema, da mu pjevaju hvalo-
spjeve, u nadi da e izazvati zanimanje drugih koji pate od
manjkavog vida, i na taj nain im pokazati da i oni sad imaju
priliku ostaviti naoale zauvijek, i poeti odmah vraati
svojim oima sposobnost normalnog vida, koje je njihovo
pravo po roenju.
2
KAKO OKO RADI
Da bi se u potpunosti razumjela razlika izmeu naina raz-
miljanja nove i stare kole, treba znati neke osnovne injenice
iz anatomije i fiziologije oka, jer je glavna toka razilaenja su-
parnikih kola, tumaenje pojave akomodacije
(Akomodacija je prijelaz oka s bliskih na udaljene predmete ili
obratno.) Zbog toga je bitna slijedea kratka skica grae i rada
oka.
Oko ili ona jabuica je loptastog oblika i promjera oko
25,4 mm.
Sastoji se od t ri ovojnice:
1. bjeloonica, ili vanjska ovojnica;
2. ilnica, i l i srednja ovojnica; i
3. mrenica, ili unutranja ovojnica.
Bj el ooni ca je bijela i prelijeva se kao opal, osim u sredi-
njem dijelu, koj i je proziran i zove se r oni ca. Svjetlost kroz
ronicu dolazi u oko.
i l ni ca sadri krvne ile kojima krv ci rkuli ra kroz oko.
Odmah iza ronice ilnica postaje vidljiva, i zove se areni ca,
sa zj eni com u sreditu. Iza areni ce smjetena je ona
leca koja skuplja svjetlo koja prolazi kroz zjenicu i stvara sliku
na mr e ni ci . Oko one lee ilnica tvori nabore poznate kao
ci l i j ar ni nast avci , koji sadre u sebi c i l i j a r n i mi i . Cilijarni
mii je povezan s onom leom pomou malog ligamenta, tako
dla cilijarni mii moe upravljati skupljanjem i irenjem one
lee.
Mr eni ca ili unutranja ovojnica je zapravo produetak
vidnog ivca (smjetenog u stranjem dijelu oka); krajnje je
tanka i osjetljiva i na njoj se javljaju slike vanjskih predmeta
unut ar vi dnog pol j a. ( Ako se mreni ca razori , vi d se ne moe
vr at i t i . )
Slika 1:1) spojnica; 2) ronica; 3) bjeloonica; 4) kanal
vidnog ivca; 5) ilnica; 6) cilijarni nastavci; 7) arenica;
8) zjenica; 9) mrenica; 10) prednja granica mrenice;
11) ona lea; 12) ligamenti; 13) cilijarni mii; 14)
ona komora; 15) staklasto ti j el o; 16) uta pjega;
17) slijepa pjega
(Furneaux i Smart: Fiziologija ovjeka)
Znajui ove injenice lako je slijediti st var ni pr oces gle-
danj a:
Svjetlo prolazi kroz ronicu, bone zrake odstranjuje zjenica,
tako da samo sredinje zrake stvarno dolaze u oko. One prolaze
kroz onu leu, koja ih skuplja na mrenici u obrnutu sliku. Slika
se vidnim ivcem prenosi do mozga i tako nastaje vidni osjet.
Upoznajui se s nunim potankostima grae i djelovanja
oka, i taoc moe sada ocijeniti bitnu razliku izmeu nove i
stare kole u teori j i procesa naina akomodacije.
Slika 2: Pogled na one jabuice odozgora, s prikazom miia i arterija.
1) vidni ivac; 2) gornji ravni mii; 3) donji ravni mii; 4) vanjski ravni
mii; 5) unutranji ravni mii; 6) gornji kosi mii; 7) donji kosi mii;
8) suzne lijezde; 9) oni kapak u presjeku; 10) kapak iznutra; 11) ona
arterija; 12) grana k suznoj lijezdi; 13) grana k mrenici; 14) grana k a-
renici; 15) grana k gornjem kapku; 16) grana k vjei; 17) grana k nosnoj
upljini.
Kad oko promatra udaljen predmet, razmak izmeu lee i
mrenice je manji od normalnog, a vei je od normalnog kad
promatra bliske predmete.
U medicinskim udbenicima se ova promjena razmaka
izmeu one lee i mrenice smatra posljedicom irenja i stezanja
one lee, koje izvodi ci l i j arni mii.
Po ovoj teoriji oko kao cjelina ne mi j enj a svoj obl i k
jedino ga mijenja ona lea.
Meuti m, eksperimenti dr. Batesa su pokazali da se obl i k
oka mijenja za vrijeme akomodacije, kao posljedica djelovanja
vanjskih miia one jabuice, koji pomi u oko u svim pravci-
ma (gore, dolje, u stranu, i td.). Ustanovljeno je da ovi miii
pomiu st r anj i di o oka k onoj lei kada ono promatra
udaljene predmete, pomou stezanja odreene grupe miia o
kojima j e rije. Ti me skr auj e nj egovu du i nu, ili j e pove-
ava kad promatra bliske predmete, na nain koji je slian
uotravanju objektiva kamere.
Kad se zna da je myopia (kratkovidnost) stanje u kojem
je ona jabuica produena, a hypermetropia (dalekovidnost),
i presbyopia (staraki vi d), su stanja u kojima je ona jabuica
skraena du uzdune osi (linija one lee mrenica), odjed-
nom postaje jasno da su, s Batesovog gledita ova stanja jedino
posljedica nesavrene akomodacije, koja je izazvana neisprav-
nim djelovanjem vanjskih miia oka. U sluaju miopije oko je
u poloaju koji oteava opaanje udaljenih predmeta.
Ukratko, Batesov zakljuak je da su mnogi sl uaj ev i
manj kavog vi da posl j edi ca napr ezanj a vanj ski h o n i h
mi i a, to s vremenom dovodi do promjene oblika one ja-
buice.
Ovo je temeljno naelo Batesovog sistema i tvrdi da se od-
stranjivanjem napregnutosti miia mogu l i j ei ti mnoga stanja
manjkavog vida.
U svojoj knjizi Savren vid bez naoala, Bates daje detaljan
opis eksperimenata kojima dokazuje svoju teori j u, a njegovo
gledite za razliku od stare kole, donosi ohrabrenje svima onima
koji pate od manjkavog vida, na temelju svakodnevnih uspjeha,
kako u Ameri ci , tako i u Engleskoj.
3
ZATO SU NAOALE TETNE
Moramo se okrenuti vanjskim miiima oka kao glavnom uz-
roniku manjkavog vida. U prolosti se na ove miie gledalo kao
na one ija je jedina uloga pomicanje oka. Nije bilo prihvaeno
gledite da oni neprekidno djeluju na mjenjanje oblika oka za
vrijeme procesa gledanja, tako da su svi pokuaji da se pronae
uzrok miopije, hipermetropije i t d. , vodili zakljuku da ove mane
(za koje se zna da su posljedica promjena u obl i ku one jabuice)
moraju bi ti organskog karaktera, kao posljedica izlaganja oi j u
mutnim uvjetima - kao: kompjutor, loe osvjetljenje, TV, previe
itanja, itd.
Novo gledanje, meutim, pokazuje da loi radni uvjeti, i t d. ,
ne dovode do manj kavog vi da. Sve to ovi uvjeti mogu ui-
niti je da pogor aj u ve postojeu t enj u k manjkavom vi du,
izazvanu napregnutou vanjskih miia oka, tako da je ono to
se smatra uz r ok om tegoba oka samo drugorazredni inilac.
Bez poznavanja uzroka, i prihvaanja stava da se kratkovidno,
dalekovidno i starako dalekovidno, ne moe vratj ti u normalno
stanje, nije se moglo nita ui ni t i . Opti ko zanimanje se bavilo
jedino pitanjem kako najbolje pomoi da se nadoknadi ova ne-
sposobnost na najprikladniji nai n, i zbog tog su uvedene naoale.
Dajui pacijentu odgovarajue naoale, oni specijalist sma-
tra da je ui ni o sve to je u njegovoj moi. Omoguujui svojom
pomoi onom koj i ih nosi da vi di jasnije nego ranije, i tako na-
vodei ga da zakljui da je njegova mana uklonjena naoale za-
varavaju onog koj i pati od manjkavog vida.
On prirodno zamilja da ako moe vidjeti bolje, onda je nje-
govim oima sigurno bolje, i jedino poslije dugogodinjeg noenja
naoala i iz potrebe sve eih zamjena za jae, shvaa da, stalno
noenje naoala umjesto pobol j avanj a kvari oi .
Kakva je, onda, vrijednost naoala? U najboljem sluaju
one su brzo i lako sredstvo privremenog osposobljavanja poreme-
enog stanja vida ali gledati na njih kao na trajnu pomo
vidu sasvim je krivo.
Da bi ovo bilo jasno potrebno je jedino shvatiti da noenje
naoala poremeuje itav prirodni proces gledanja.
Umjesto da se oku dopusti da se akomodira na bliske i dale-
ke predmete, daju mu se naoale koje vre akomodaciju za njega
na utvren i nepromjenljiv nain, a posljedica je da se, napregnu-
to stanje miia (koje je ometalo akomodaciju), pojaalo dra-
njem oi j u u k r u t om pol o aj u djelovanjem naoala.
Ovo objanjava zato neprekidno oslanjanje na naoale
est o kvar i o i . Uzrok tegobe ne samo da se ne otklanja,
ve se pojaava uvoenjem ovih tzv. vi dni h pomagala". Isto-
vremeno ne ini se nikakav pokuaj da se promijene umj etni
uvjeti koji jo vie napreu ve napregnute miie, i tako propisi-
vanje naoala za manjkav vid je samo po sebi glavni uzrok pro-
duenog pojaanja onog stanja za ije rjeavanje su namijenjene.
NAOALE i PRIRODNO LIJEENJE
Kad onaj koji pati od manjkavog vida jednom postane svje-
stan uloge koju igraju naoale u odravanju onog to bi inae bio
privremeni poremeaj procesa gledanja (ako bi se lijeio pri rod-
nim nainima) on e se nastojati upoznati s novim nainima lije-
enja; no, vjerovatno e osjetiti da bi bi l o previe oekivati od
njega da skine naoale odmah, i proe kroz poetno razdoblje
neugodnosti, koje nuno mora protei, izmeu poetka lijeenja
i dovoljnog poboljanja vida koje vie ne zahtijeva pomo naoala.
Meuti m, kad jednom lijeenje pone, ni j e neophodno da
se sasvim prestane s noenjem naoala (premda se tako postiu
najbolji i najbri rezultati), mnogi pacijenti su izlijeeni a da su
za vrijeme veeg dijela lijeenja nosili naoale. Tokom lijeenja
mijenjali su naoale za sve slabije, dok im na kraju lijeenja vie
nisu bile potrebne.
Za vrijeme lijeenja naoale se mogu nositi jedino za potre-
be posla, dunosti u domainstvu, i td., a trebalo bi ih skidati u
vrijeme dokolice, vjebi i drugih radnji kod lijeenja. ak ako se
naoale skidaju samo po n e k o l i k o sati dnevno, omoguava se
oima da funkcioniraju normalno, i poslije nekol i ko tjedana lije-
enja pacijenti e biti ugodno iznenaeni poboljanjem svog vida
u to e ih uvjeriti injenica da su naoale koje nose postale pre-
jake - i morat e, da iz ladice i ormara iakati stare, slabije na-
oale koje su tamo godinama leale beskorisne.
Vi di se da prihvaanje novih naina lijeenja ne ometa pa-
cijenta u njegovom svagdanjem nainu ivota jer su oni namije-
njeni slobodnom vremenu, u njegovoj kui i kad je najpogodnije.
Kad se jednom objasne osnove lijeenja, i daju upute onaj koj i
pati od manjkavog vida moe odmah poeti, a nagrada njegovih
napora bit e postepen i neprekidan napredak.
Naravno, povratak normalnom vidu e zavisiti od stupnja
manjkavosti vida i duine njegovog trajanja; to su naoale due
noene, bit e potrebno vie vremena da se odstrani napregnutost
koju su uzrokovale, kako u samim oima, tako i u miiima i
ivcima koji su s njima povezani.
U veini sluajeva, meutim, ako se prirodno lijeenje tono
i redovno provodi , pobol j anj e mora us l i j edi t i .
4
UZROCI MANJKAVOG VIDA
1. Mentalna napregnutost
Prethodna poglavlja su se bavila nepodesnou starog naina
lijeenja manjkavog vida, a uzrok takvih mana kao to su miopija,
hipermetropija, presbiopija i t d. , je pripisavan napregnutom stanju
miia koji okruuj u oi .
Dr. Bates tvrdi da je uzrok svih mana ment al na napr egnu-
t ost koja dovodi do odgovarajue fizike napregnutosti oiju i
njihovih miia i ivaca to uzrokuje manjkav vi d.
On smatra da vrlo nervozan temperament, s tenjom k men-
talnoj napetosti i krutosti misli, predstavlja uzrok veine sluaje-
va ozbiljnih vi dni h nedostataka, a na manje nedostatke gleda kao
na posljedice umne napetosti izazvane pretjeranim radom, za-
brinutou, strahom, i td., pri emu se stupanj manjkavosti vida
u svim sluajevima mijenja u zavisnosti od temperamenta i psi-
hikog stanja pojedinca.
Rukovodei se ovom teorijom, dr. Bates je usredotoio sve
svoje napore na naine lijeenja koji e odstraniti stanje mentalne
napetosti, i kljuna toka Batesovog naina" j e, oput enost .
Ako pacijent moe opustiti svoj um, onda se i oi (zajedno s
miiima i ivcima koji su povezani s njima) oputaju, i slino,
ako su oi i njihovi miii i ivci oputeni, oputen je i mozak.
Vi di mo da Batesov nain lijeenja ide za t i m da postigne men-
t al nu i f i z i k u oput enost , i jedino kad se ovo upotpunjeno
stanje uma i tijela postigne mogu je savren vi d.
Uspjeh njegovog sistema pokazuje da je Batesovo gledite,
uglavnom ispravno, no ima dosta sluajeva (posebno onih dugo-
trajnijih) gdje je poboljanje bi l o sporo, a u nekim sluajevima
ga uope nije bi l o. Po miljenju autora ove knjige, nedostaci
sistema lee u zanemarivanju najvanijih f i zi ki h inilaca.
Pretpostavka da samo mentalna napregnutost dovodi do
napregnutog stanja miia oka je oigledno nerazumijevanje
djelovanja ljudskog organizma, jer je oigledno da, ako je uzrok
manjkavog vida napregnuta vanjska muskulatura oi j u, onda bilo
koji inilac (ne samo mentalni, ve i f i zi ki ) koji moe izazvati
napetost u ovim miiima moe b i t i u z r o n i k o m manj -
kavog vi da.
U zanemarivanju drugih moguih uzroka napregnutosti i
napetosti Batesov nain pokazuje svoja ogranienja, te ga stoga
ne moemo smatrati p o t p u n i m sistemom prirodnog lijeenja
manjkavog vida.
Svrha ove knjige je, meutim, da ot kl oni ovaj nedostatak i da
prikae sadrajan i sveobuhvatan nain pogodan za savladavanje
mnogih vrsta onih tegoba na najbolji i najloginiji nain.
2. Ishrana
U nastojanju da se ot kri j u mogui f i zi ki uzroci napregnutosti
i zgrenosti miia oka mora se imati na umu da je oko di o tijela,
i kao takvo dijeli sudbinu tijela kao cjeline (gledati na oko kao
na neto izdvojeno pogreno je).
Odnedavno je poznato da bolesti kao to su dijabetes i ne-
fri ti s (bolest bubrega) imaju utjecaja na oko, i medicinari su pri-
hvatili da su neki sluajevi kat ar akt a dijabetikog porijekla.
Isto t ako, veina laika zna da su zvjezdice pred oima povezane
s nepravilnim radom jetre i poremeajima probave; samo i ri dol ozi
dovoljno razumiju prisnu povezanost izmeu oka i svakog dijela
tijela.
Posao pionira iridijagnoze je bio da pokau da se svaka pro-
mjena (bilo da je funkcionalna ili organska) u bilo kom organu ili
dijelu tijela odraava u oima promjenom boje u dijelu arenice
(iris) koj i je izravno povezan s ti m organom i l i dijelom.
Ova divna povezanost arenice oka s ostalim dijelovima
tijela je posljedica udesne mree puteva meusobnih veza ivaca
oka i autonomnog ivanog sistema.
Ako na oko utjee (a utjee) promjena stanja udaljenih
organa tijela, kol i ki li e tek utjecaj bi ti ako je ukljuen itav or-
ganizam. Mnogi lijenici prirodnog lijeenja su ustanovili da na
upalna stanja oi j u, kao to su konj ukti vi ti s, iritis i keratitis, ne
bi trebalo gledati jednostavno kao na bolesti koje pogaaju oi
i nita drugo (to je rasprostranjeno miljenje meu lijenicima),
ve kao na simptome opeg toksinog st anj a tijela posljedi-
cu pretjeranog unoenja uglavnom kroba, eera i proteina.
Istovremeno oni su doli do zakljuka da je katarakt samo znak
mnogo dublje ukorjenjenog (i to kronino) pojavljivanja istog
stanja.
Pievo vlastito iskustvo je pokazalo da pogrena ishrana
djeluje ne samo na same oi (kako je upravo pokazano), ve na
procese gledanja, zato to se i u miiima i krvnim ilama koje
okruuju oi javljaju tetni procesi to nastaju u itavom tijelu
izazvani nesavrenim metabolizmom do kog dovodi neuravnote-
ena i jednolika ishrana ...
Do sada je smatrano injenicom, da kad osoba dostigne
srednju dob ivota oi prirodno mijenjaju svoj oblik i tako
oteavaju gledanje bl i ski h predmeta, i dovode do presbiopije.
Ovo se smatra nezgodnom, no nunom cijenom koju treba
platiti za tako dug boravak u svijetu! Ta neugodnost je otklonje-
na noenjem konveksnih naoala.
Vrlo mali broj od milijuna onih to pate od starakog vida
(ili njihovih lijenika-savjetnika) shvaa da l oe navi ke u is-
hr ani od 45 i l i 50 godina ivota mogu bi ti odgovorne za ovu
promjenu u njihovoj moi gledanja; to je meutim sigurno, i
mnogi koji pate od presbiopije mogu vratiti normalan vid uvoe-
njem razumne ishrane i izvoenjem nekoliko jednostavnih vjebi
oka.
Da bi se naglasila ivotna povezanost ishrane i vida, potrebno
je samo rei da je zabiljeeno da su mnogi autentini sluajevi
manjkavog vida izlijeeni jednostavno pomou post a.
Postom poveano odstranjenje tetnih proizvoda koji su se
nagomilavali u miiima i krvnim ilama koje okruuju oko oslo-
baa miie i vid se popravlja.
3. Nepravilno snabdijevanje krvlju i ivanom energijom
Do sada su razmatrana dva glavna uzroka manjkavog vida
naime, ment al na napr egnut ost i nepr avi l na i shr ana, no
postoji i trei inilac koj i je u stanju ugroziti vid a to je nepra-
vi l no snabdijevanje krvlju i ivanom energijom.
Sve dok se oi potpuno ne opskrbe krvlju i ivanom energi-
j om, proces gledanja ne moe se odvijati pravilno; i tako bilo
koj i inilac koji je u stanju utjecati bi l o na krvne ile ili na
ivce oi j u je mogui uzrok manjkavog vida.
Razumije se da i mentalna napregnutost i nepravilna ishrana
utjeu na pravilnost opskrbe oiju krvlju i ivanom energijom,
no postoje i neki isto mehaniki naini koji dovode do toga.
Miii koji pokrivaju gornji dio kime (na lenom dijelu
vrata) igraju glavnu ulogu u mehanici opskrbe oiju krvlju i iv-
anom energijom.
Zgrenost ovih miia uzrokuje blago pomicanje iz mjesta
prljena povezanih s njima (stvarajui ono to je poznato kao
subluxatio nepotpuno iaenje) a ovo s vremenom poinje
sprijeavati izravan t ok ivane energije od simptomatikog
ivanog sistema k oi ma; uz t o, pogoeni su vazomotorni
ivci koj i upravljaju vel i i nom malih arterija i time je smanjena
opskrba glave krvl j u.
Nuno je, stoga, da se u svim sluajevima manjkavog vida
provjeri da li su miii lenog dijela vrata potpuno oputeni i
labavi, i da nema nedostataka u kimenom stupu. Ispravljanje
kime je neobino vano, zapravo, mnogi sluajevi manjkavog
vida su izlijeeni jednostavno otklanjanjem nedostataka kime
(ovo pokazuje kako vel i ki utjecaj ima zgrenost vratnih miia
na snabdjevanje krvlju i ivanom energijom).
Druga stvar koju bi trebalo shvatiti je da u veini sluajeva
manjkavog vida (bez obzira koji su uzronici) napregnutost oi j u
i njihovih miia, krvnih ila i ivaca (uglavnom izazvana stalnim
noenjem naoala) se prenosi na miie lenog dijela vrata i ovi
postaju zgreni. Moe se stoga openito rei, da oni koj i pate
od manjkavog vida imaju ukoene vratne miie.
Oigledno je sad da potpun povratak normalnom vidu nije
mogu sve dok se ovi zgreni miii ne opuste ...
5
LIJEENJE MANJKAVOG VIDA
Sistem koji uzima u obzir vie inilaca
Kako postoje tri glavna uzronika manjkavog vida, tako po-
stoje tri jasna i odvojena pristupa svim sluajevima koji se podvr-
gavaju pri rodnom lijeenju. Budui da je nemogue pouzdano
utvrditi koji je uzrok u pojedinom sluaju (vjerovatnije je da su
dva i l i , moda, sva t ri inioca ukljuena), najuspjeniji sistem lije-
enja je onaj koj i uzima u obzir sva t ri istovremeno.
Do danas nije postojao tako obuhvatan nain lijeenja. Ba-
tesov nain se bavio jedino prvim iniocem naime, ment al -
nom napr egnut ou a zanemarivao je druga dva; oni koji se
bave pri rodni m lijeenjem a pokuavali su l i j ei ti manjkav vid
smatrali su da su pravilna ishrana i post najbolji nain i pri tom
su uglavnom zanemarivali Batesov nain; dok su se osteopati i
ki ropraktori , kada bi imali pacijente koji pate od tegoba oka,
jedino oslanjali na lijeenje kime.
Svaki od ovih naina lijeenja ima divnih primjera izlijeenja
(posebno Batesov nain), no bi l o je isto tako i neuspjeha, oi to
zato to je svaki od njih naglaavao jedan inilac iskljuujui
ostale, pa je zato jedino u onim sluajevima koji su bili izazvani
iniocem za koj i je lijeenje bilo primjereno bilo mogue izlije-
enje.
Kroz osobno iskustvo pisac ove knjige je saznao vrijednost
sva t ri naina lijeenja, i spajanjem njihovih najvrednijih odlika u
jednu cjelinu datu u ovom djelu, stvoren je obuhvatan sistem lije-
enja pogodan da praktino l i j ei bi l o koj i obl i k vidne mane
(koliko je piscu poznato).
Sve vjebe i mjere lijeenja su stvorene na takav nain da se
mogu izvoditi u vlastitoj kui i u najpogodnije vrijeme.
Oi to je nemogue toni j e odrediti ishranu pogodnu za sve
sluajeve, ili neto osim naglasiti vrijednost rada na ki mi za sve
one koj i su u prilici da se podvrgnu ovom obl i ku lijeenja u slu-
ajevima u kojima se smatra neophodnim; ipak jedno poglavlje
je posveeno ishrani uope, da bi omoguilo itaocu da sam od-
redi razumnu ishranu; a da bi se pomoglo onima koji nisu u pri l i -
ci da im se izvodi rad na ki mi , dat je odreen broj vjebi za ola-
bavljivanje stegnutih miia vrata.
Svi oni koji ele l i j ei ti svoje vidne mane, nainima koj i e
bi ti izloeni na slijedeim stranicama, trebali bi imati na umu
moguu trostruku prirodu uzroka svog stanja, i obratiti isto tol i -
ko panju na svoju ishranu i vjebe za oputanje vrata, kol i ko i na
razline naine kojima se oi sa svojim miiima i ivcima oputa-
j u. Jedino na ovaj nain mogu je povratak normalnom vi du.
Oi i oputanje
Da bi normalan vi d bi o mogu, oi i njihovi okol ni miii i
ivci moraju bi ti potpuno oputeni. Ne smije postojati napregnu-
tost jer ona dovodi do stanja ukr uenj a i ukoenj a o i j u
i uz r ok uj e bul j enj e pr vi znak manj kavog vi da.
Normalno oko se uv i j ek kree ni kad ni j e uk o eno;
neprekidno kretanje oka je bi tno za zdrav rad, a postie se jedino
potpuni m oputanjem svih njegovih dijelova.
Da bi izazvao oputeno stanje u oima onih koji pate od ma-
njkavog vida, dr. Bates je uveo dva postupka poznata kao palming
(dlanovanje) i swinging (njihanje).
6
POMONA SREDSTVA OPUTANJA
1. Dlanovanje
Kad spavamo odmaramo svoja tijela i stvaramo novu zalihu
ivane energije za sutranje koritenje, ali, kod organa koji nisu
u normalnom stanju, ne postoji mogunost odravanja koraka sa
sretnijim lanovima nae ivotne ekonomije.
U takvim sluajevima neophodno je pribjei nainima iza-
zivanja odmora u pogoenom organu, a u sluaju oi j u kod kojih
postoji manjkav vid pot pun odmor od pol a do j ednog sata,
ili vie, svakog dana, je bi tni j i u dovoenju do punijeg i svjesni-
jeg oputanja oi j u i okonih tki va, od onog kod spavanja.
Tokom dana esto odmaramo oi (posebno kad su umorne)
zatvarajui ih za trenutak, a dlanovanje je jedino poboljanje ovog
prirodnog i nesvjesnog procesa.
Da bi dl anov al i (vidi sl. 3), treba sjesti u dobni poloaj,
u naslonjau i l i u stolici za odmaranje; opustite se to je mogue
vie, onda sklopite kapke i pokri j te oi dlanovima, tako da lijevi
dlan pokrije lijevo oko a desni dlan desno oko, pri emu su oba
blago savijena, ostavljajui dovoljno mjesta da nos bude slobodan.
Nikako ne pritiskajte dlanovima oi .
S ovako pokrivenim oima dozvolite laktovima da kliznu
na koljena, drei pri tom koljena blizu jedno drugom. Ovo je
vrlo udoban poloaj, i kad ga jednom proba, i taoc e ga bi ti u
stanju zauzeti automatski. Ako mu neki drugi nain sjedenja
vie odgovara moe ga slobodno kori sti ti . Oi mor aj u b i t i
zat vorene, t o j e mogue vi e, oput ene, i pokr i vene
dl anovi ma.
Ovako se oi odmaraju efikasnije no na drugaiji nai n, a
to je tamnija boja koj u vi di te pri dlanovanju, to su oi opute-
nije.
Um treba bi ti oputen isto kao i oi , i zato pacijent ne
treba mi sl i ti na ono to ga uznemirava, i l i na stanje svojih oi j u,
ve treba zamiljati crnou koju vidi sve j aom i j aom, i l i , ako
vie vol i , prepusti um l utanj u po ugodnim i zanimljivim vizijama.
Ako se dlanovanje provodi po 10, 20 i l i 30 minuta dva i l i
t ri puta dnevno (u zavisnosti od ozbiljnosti sluaja) uskoro e
nastupiti znaajno poboljanje, a ovaj nain oputanja je jedno
od najveih prednosti prirodnog lijeenja manjkavog vida.
Slika 3.
2. Njihanje
Dlanovanje izravno odmara i oputa oi , no postoji i drugi
nain izazivanja oputenosti oi j u i okolnih tki va svojim umiru -
juim i oputajuim djelovanjem na itav ivani sistem. On ima
oputajue djelovanje i na um i na ti j el o istovremeno, i pomae u
odstranjivanju napregnutosti oi j u.
Ovaj nain se zove nj i hanj e (sl. 4) i izvodi se na slijedei
nain:
Stanite uspravno razdvojenih stopala oko 30-ak cm, ruku
oputenih sa strane tijela; zatim oputeni kol i ko je mogue,
Slika 4.
njeno njiite i t avo t i j e l o u jednu pa u drugu stranu zami-
slite da ste klatno sata i pomiite se to laganije. Odiite svako
stopalo naizmjenino, ali ne itavo ve samo petu. (Zapamtite
da se i t av o tijelo njie, a ne samo glava i trup; u struku ne
smije bi ti savijanja.)
Njeno njihanje uzrokuje oputanje itavog ivanog sis-
tema, i trebalo bi ga i zvodi ti dva do t ri puta, po pet do deset mi-
nuta na dan, ili uvijek kad su oi umorne i l i nas bole.
Njihanje bi trebalo izvoditi ispred prozora, i pri mi j eti t
ete dok se njiete, da se i ni kao da se prozor kree u suprotnom
smjeru od vaeg njihanja. Ovo suprotno kretanje morate uoi t i i
na njega obratiti panju. Poslije nekoliko minuta, obi no, jedne
minute njihanja otvorenih oi j u (oi su uvijek labave i oputene,
ne krute i zategnute) zatvorite oi i, jo uvi j ek nj i ui se,
kretanje prozora u suprotnom smjeru se zami l j a im jasnije.
Onda oi opet otvorite i nastavite s njihanjem otvorenih oi j u
tokom slijedee minute i tako nastavite s izmjeninim otvaranjem
i zatvaranjem oi j u, a svaka faza traje po mi nut u. (Oi su to je
mogue vie oputene, i, zapamtite, trepite dok su otvorene.
Ako pravilno izvodite ovu vjebu ona doista blagotvorno
djeluje na oi i ivani sistem, i najbolji je nain (osim dlano-
vanja) za uklanjanje prenapregnutosti oi j u.
(Naravno, pri ovim vjebama ni kad ne treba nositi naoale.)
3. Treptanje
Kao dodatni nain dlanovanja i njihanja za oputanje oi j u
izvodi se t r ept anj e.
Normalno oko trepe u redovnim razmacima sve dok je
otvoreno; treptanje je tako brzo da ga ne vi di mo no kod oni h
koji pate od manjkavog vida, oi su postale ukoene i napregnu-
te, i treptanje, umjesto da je nesvjestan i nenaporan proces, izvodi
se svijesno,s naporom i grevito.
Svi oni koji pate od manjkavog vida trebali bi razvijati na-
viku estog i redovnog treptanja, za sprijeavanje napregnutosti.
Nauite se treptati jednom i l i dva puta svakih deset sekundi
(ali bez naprezanja), bez obzira to radili u kui , a posebno kad
itate.
Ovo je vrlo jednostavan ali djelotvoran nain odstranjivanja
napregnutosti, i ustanovit ete da ete na ovaj nain bi t i u stanju
daleko vie i tati no ranije, a da pri tom oi ni priblino nee bi t i
tol i ko umorne.
4. Sunanje
Vrijednost sunanja u svim sluajevima manjkavog vida je
vrlo velika, i svima koji pate od manjkavog vida preporuuje se
sunanje to vie, ako im to inae zdravlje dozvoljava.
Najbolji nain je z a t v o r i t i oi , izloiti suncu, a glavu
lagano pomicati u jednu i drugu stranu kako bi sunani zraci
padali na sve dijelove oi j u podjednako. Ovo treba raditi oko
deset minuta, t r i puta dnevno, kad god je mogue.
Sunanje uzrokuje povlaenje krvi u oi , i oputanje miia
i ivaca. ( Ni kad ne nosite naoale dok se sunate u terapijske
svrhe.
5. Hladna voda
Hladna voda je vrlo djelotvorna u jaanju oi j u i okol ni h
tkiva, i trebalo bi je primjenjivati na slijedei nai n:
Kad god se umivate, napunite ake vodom i ustro isplju-
skajte zat vor ene oi s razmaka od oko 5 cm. Ponovite dvade-
setak puta, onda se obriite i bodro istrljajte oi runi kom mi-
nutu-dvije.
Tako ete dobro zagrijati, osvjeiti i ojaati oi . Ovo je
dobro raditi kad god osjeate da su vam oi umorne, ali svaka-
ko, najmanje t r i puta dnevno. Pri tom je vano da voda bude
hladna, ne mlaka.
Posebna napomena: Na temelju iskustava s pacijenti-
ma, autor je ustanovio da je ekst r akt vi dca [Euphrasia offici-
nalis) od velike pomoi u jaanju i osvjeavanju oi j u, i ljekovit
u sluajevima razliitih bolesti oka. Moe se nabaviti kod svakog
homeopatskog apotekara, a koliina je t r i do pet kapi u kupki
tople vode. Moe se kori sti ti i ujutro i l i samo na veer, ili kad je
potrebno. Najbolje je da voda provrije pa da se onda hladi dok
ne postane topl a.
7
POMONA SREDSTVA
1. Pamenje i sposobnost zamiljanja
U prethodnom poglavlju opisani su razliiti naini izazivanja
oputenosti oi j u i odstranjivanja buljenja i napregnutosti, a sad
dolazimo na one podjednako vane mjere kojima se vid pojedinca
popravlja i omoguuje vraanje normalnom vi du. Prva dva pomo-
na sredstva su pamenj e i sposobnost zami l j anj a.
Sposobnost gledanja je prisno povezana s pamenjem i
sposobnou zamiljanja, i oba ova inioca igraju veu ulogu u
stvarnom procesu vienja nego to je ope poznato.
Poznati predmet se uvijek mnogo bre raspoznaje od nepo-
znatog a jednostavno zbog toga jer nam pamenje i sposobnost
zamiljanja priskau u pomo lik predmeta je utisnut u na
um kroz prijanje asocijacije, a pamenje ovih asocijacija, i l i k,
pomau nam da ga uoimo mnogo lake od predmeta koj i
vidimo prvi put.
Svako to moe isprobati. Svi lake prepoznajemo prija-
telje od stranaca u grupi l j udi .
Kod oni h koji pate od manjkavog vida zato je vano da
oplemene i razviju mo pamenja i sposobnost zamiljanja, na
slijedei nai n:
Promatraj neki mali predmet, uoi njegov obl i k i veliinu,
obii pogledom sve njegove rubove i onda, poslije stjecanja to
je mogue jasnije mentalne slike, zatvori oi , i pokuaj ga vidjeti
to savrenije. Otvori oi , opet gledaj u predmet, i ponovi postu-
pak. (Ovo treba raditi oko pet minuta dnevno, bez naoala.)
Rije u knjizi (i l i slovo u rijei) nekad su bolji za ovu
svrhu od predmeta. Zamisli je to moe jasnijom i crni j om,
onda zatvori oi , dri sliku pred sobom, i ponovo otvori oi .
Pri novom gledanju ri j ei , ili slova, ona se pojavljuje crni j om
no ranije. To je znak popravljenog vida. Ponovi ovu vjebu
nekoliko puta, onda prijei na druga slova i l i ri j ei .
Redovno izvoenje ove vjebe vodi znaajnom pobol j -
anju vida.
2. Centralna fiksacija
Centralna fiksacija zapravo znai v i dj e t i naj bol j e ono
to se gl eda.
Ovo moda zvui nelogino, ali oni s manjkavim vi dom
ni kad ne vide najbolje ono to gledaju.
Kroz stalnu napregnutost zbog naoala sredinji dio mre-
nice je postao manje sposoban za primanje slika od rubnih
dijelova, zato jer naoale dovode do koritenja jedino sr edi -
njeg dijela mrenice. Zato, kad pokuaju gledati bez naoala,
oni s manjkavim vidom e ustanoviti da bolje vide stranama
svojih oi j u nego sredinjim dijelom. Jedino kad vidna mo
sredinjeg dijela mrenice postane ponovo normalna (to jest,
kad se postigne centralna fiksacija) bi t e mogue normalno
gledanje.
Svi prethodno opisani naini pomau centralnoj fiksaciji, no
postoje i drugi odreeniji naini za njeno postizanje. Najbolji je
slijedei:
Promatraj jedan tampani red u knj i zi i usredotoi se na
jednu rije u sredini reda. Zati m zatvori oi i zamisli pred sobom
red s rijeju jasnije odreenom i otrijih obrisa od ostalih nek
ostale ri j ei budu nejasne. Otvori oi , pogledaj rije i ponovi .
Vjebaj ovako oko pet mi nuta, pokuavajui rije vidjeti sve
jasnije a ostatak reda sve maglovitije.
Uskoro e ustanoviti da rije doi st a post aj e j asni j a
od ostatka reda. To je siguran znak popravljenog vida.
S popravljanjem vida, umjesto r i j ei ur edu, odaberi
di o r i j ei . Nastavi odabirajui manje i manje rijei i dijelove
rijei sve dok ne stigne do sloga. Kad bude mogao savreno
jasno zamisliti jedno slovo rijei od dva slova, a da pri tom
drugo slovo bude maglovito i nejasno, onda si se pribliio
cent r al noj f i ks aci j i .
3. itanje
Smatra se da je i t anj e odgovorno za veliki dio napregnu-
tosti oka, posebno itanje pri looj svjetlosti; ali, zapravo itanje
je jedan od najboljih naina ouvanja oka djelotvornim i zdravim,
i ni kad ne moe uzrokovati manjkavi vi d, bez obzira koliko se
i ta, pod uvjetom da su oi oput ene cijelo vrijeme.
Ljudi s normalnim vidom mogu i tati pri bilo kakvoj svje-
tlosti bez tetnih posljedica,, ali oni i j i je vid manjkav, a posebno
oni koji nose naoale, izlau svoje oi dodatnom naprezanju sva-
ki put kad i taj u.
Uprkos toga, jedan od najboljih naina vraanja normalnom
vidu je svakodnevno itanje (bez naoala, naravno).
Ako se i ta pravilno, posljedice mogu bi ti samo dobre, ali
ako se ita na uobiajeni nain stanje e se pogorati.
Tajna uspjenog itanja je i t a t i bez napr ezanj a, a to
se postie ovako:
Dlanuj nekoliko minuta, onda uzmi knjigu ili novine i poni
i tati , na razmaku na koj em naj bol j e vidi slova. (Za one koj i
pate od mi opi j e, izmeu 30 i 15 cm, a za one s pr es bi opi j om,
60 cm ili vie. U nekim sluajevima kr aj nj e mi opi j e, moda e
hi ti potrebno da se ita jednim okom, poto je razmak s kojeg se
ita prekratak da bi se oba oka mogla kori sti ti istovremeno.
Proitaj stranicu, pola stranice, nekoliko redova, jedan red,
ili ak nekoliko ri j ei , ovisno o osjeaju da se oi poi nj u umara-
-i, onda stani, zatvori oi sekundu-dvije, i poni ponovo. Trepi
redovno cijelo vrijeme itanja, i tako e moi i t at i s l akoom
i bez napr ezanj a.
Ovakovo itanje popr av l j a vi d, i prua oima pri l i ku da
rade ono to ele da vide ali ne smi j u ni kad bi t i napet e.
O pojedincu ovisi kol i ko dugo e i t at i ; no, u veini slua-
jeva, za kratko vrijeme e moi itati dva ili vie sata bez napora.
Oni koj i moraju poeti s jednim okom ne bi se trebali
osjeati obeshrabreni, jer dok itaju jednim okom, drugo se od-
mara.
Vremenom e ustanoviti da im se vid popravio i fokus po-
veao to e omoguiti upotrebu oba oka istovremeno.
(Oni kod kojih je jedno oko slabije od drugog trebali bi
vie i tati okom koje je slabije.)
Ni tko s manjkavim vi dom ne bi se trebao plaiti i tati dok
slijedi ove upute, i jednom kad mu bude postalo jasno da moe
itati bez naoala, osjetit e elju da ih sasvim skine.
8
VJEBE ONIH MIIA
Slijedee vjebe slue olabavljivanju napregnutih i stegnutih
miia oka, ukoenih i kruti h kod onih koji pate od manjkavog
vida. inei ih savitljivim i gi pki m, omoguavamo oku da se
slobodnije kree i akomodira, a to omoguuje bri povratak
normalnom vi du.
Vjebe bi trebalo izvoditi sjedei udobno u naslonjau.
Vjeba 1 (sl. 5) :
Drei glavu mirno i
oputeno lagano pomii
oi gore-dolje est puta.
Oi bi se trebale kretati
lagano i neprekidno pre-
ma dolje i prema gore to
je mogue vie, bez napo-
ra, koristei najmanju
snagu.
Kad miii postanu
oputeniji bit e u stanju
gledati jo nie i jo vie.
Ponovi est pokre-
ta dva ili t r i puta, s
odmorom od sekundu-
-dvije izmeu.
Slika 5.
Vjeba 2:
Pomii oi u stranu to je mogue vie, bez napora, est
puta.
Kao i u prethodnoj vjebi, kad se miii opuste, bit e ih
u stanju pomicati dalje i lake.
Ponovi dva i l i t r i put a, ali ne zaboravi da uvijek upo-
trebljava najmanju snagu, jer su vjebe namijenjene odstranji-
vanju napregnutosti a ne njenom poveanju.
Odmori se sekundu-dvije izmeu ponavljanja.
Vjeba 3 (sl. 6):
Dri kaiprst desne ruke oko dvadeset centimetara ispred
oi j u, onda prebaci pogled s kaiprsta na neki vei predmet,
udaljen t r i metra ili vie vrata i l i prozor.
Ponovi deset puta, onda se odmori sekundu, i ponovi
deset prebacivanja pogleda dva ili t ri puta. Vjebu izvodi brzo.
Slika 6.
(To je najbolja vjeba za popravljanje akomodacije, i trebalo
bi je vjebati onol i ko esto kol i ko voli i gdje voli.)
Vjeba 4:
Pomii oi njeno i lagano po krugu, a zatim ih pomi i u
s upr ot nom smjeru. Ponovi ovo etiri puta. Onda se odmori
sekundu, i ponovi ova etiri pokreta dva ili t r i puta, pazei da
to bude uz najmanji napor.
Sve spomenute vjebe trebalo bi izvoditi poslije dlanovanja,
s dlanovanjem od nekoliko sekundi izmeu vjebe 1 i 2, 2 i 3,
3 i 4. (Nikad ne nosi naoale za vrijeme vjebi.)
Ove vjebe bi trebale traj ati oko etiri i l i pet minuta svakog
dana.
VJEBE VRATA
Slijedee vjebe slue olabavljivanju zategnutih miia vrata.
Najbolje vrijeme za njihovo izvoenje je poslije ustajanja, a
traju etiri do pet minuta.
Vjeba 1 (sl. 7) :
Stanite to oputeni-
je, drite ruke sa strane,
onda podignite ramena
to vie moete. Drei
ih podignuta, povucite ih
natrag kol i ko moete, on-
da ih spustite i vratite
u normalan poloaj. Po-
kreti kruenja moraju bi ti
snani.
Ponovite dvadeset-
pet puta, neprekidno kru-
no kretanje podiui i
sputajui ramena.
Slika 7.
Vjeba 2:
Isto kao vjeba 1, samo u suprotnom smjeru.
Vjeba 3 (sl. 8):
Pri oputenom vratu, neka brada padne to vie naprijed k
grudima ... 12 puta.
Slika 8.
Vjeba 4 (sl. 9) :
Kao u prethodnoj vjebi neka se brada spusti prema grudi-
ma, onda neka opie puni krug udesno. Ponovi isto u suprotnom
smjeru ... 12 puta.
Vjeba 5 (sl. 10):
Okreni glavu ulijevo to vie moe, drei tijelo mirno.
Vrati je u normalan poloaj a zatim okreni udesno.
Ponovi lagano deset puta.
Ako se ovih pet vjebi izvodi redovito svakog jutra, omo-
gui e oputanje gornjeg dijela kraljenice i vrata, i tako bol j u
opskrbu glave i oiju krvlju i ivanom energijom.
Slika 9.
Slika 10.
9
ISHRANA
Tokom posljednjih nekoliko godina izdano je tol i ko knjiga
o ishrani da izgleda nepotrebno o njoj potanje govoriti i u ovoj
knj i zi . Ishrana igra tako vanu ulogu u izazivanju manjkavog
vida (i isto tako u njegovom lijeenju) da je nuan kratak pregled
nekih najvanijih naela.
Jedemo da bismo ivjeli, i zato unosimo hranu u ti j el o; ali
ljudi su izgleda zaboravili ovu jedinu svrhu hrane, i umjesto da
gledaju na hranjenje kao normalnu funkciju kao to su disanje i
spavanje, na nj se poelo gledati kao na sredstvo zadovoljavanja
naih elja za ugodom (ne kao samo zadovoljavanje gladi), i
glavno mjerilo njegove vrijednosti nije da li sadri najpotrebnije
elemente za zdravlje naeg ti j el a, ve da li godi naim nepcima i
osjetilima uope.
Budui je izgubljen osnovni smisao hranjenja, danas se jela
rade to je mogue ugodnijim za oko.
To je dovelo do proiavanja i odstranjivanja minerala iz
eera, kruha i itarica (kao to su ria, jeam, itd.) i konzervi-
rana voa, meso, ribe, i t d. Dolazi do prenatrpanosti demovima,
kolaima, okoladom, i td., na utrb prirodne hrane, voa, salate,
zelenog povra i kotiavih plodova, a tamo gdje se povre
k or i s t i u ishrani ono se neizbjeno kuha, oduzimajui mu vri-
jedne soli i zdrave sastojke.
Onima meu nama koji nisu nikada razmiljali o ovim
stvarima, umjetna i proiavana hrana koju vidimo svuda oko
nas izgleda sasvim u redu; a budui je svi jedu i izgleda da im
prija zato se bri nuti oko nje? Hrana je hrana, u svakom sluaju!
Na povrini ovo zvui logino, posebno ako nam neki
vodei medicinski autoriteti kau da j edemo ono to v ol i mo.
No, t okom posljednjih dvadeset ili trideset godina (zahvaljujui
radu pionira Prirodnog lijeenja) postaje sve jasnije da je umjetna
ishrana civiliziranog dijela Zemlje odgovorna za najvei broj
ozbiljnih bolesti tako maglovito pripisanih baci l i ma" od istih
medicinskih autoriteta koj i nam kau da jedemo ono to naa
mata nareuje.
Upotrebljavajui zdravu hranu, zagovornici Prirodnog lije-
enja u Ameri ci , Njemakoj i u Engleskoj postigli su znaajne
uspjehe u savladavanju reumatizma, tuberkuloze, dijabetesa,
bolesti bubrega, bolesti srca, i td., u sluajevima koje su vodei
ljudi profesionalne medicine proglasili neizljeivima.
Ovakvo lijeenje je posljedica poznavanja vrsta hrane
koju ti j el o zahtijeva i najboljih naina njihovog spajanja kako
bi se postigla najvea djelotvornost; zajedno s jednostavnim,
prirodnim mjerama, kao to su pranje hladnom vodom, hladni
oblozi, sunanje i konano kupanje, i t d.
Najbolje j e jesti p r i r o d n u nekuhanu hranu:
Svj ee voe (narane, jabuke, groe, kruke, ljive,
trenje, itd.)
Zel eno povre (salata, kupus, pinat, zimska salata,
repa, kelj, karf i ol , krumpi r, mrkva, luk, cikla itd.)
Ko t i av i pl odov i ;
Sueno voe (urme, suho groe)
Ml i j e n i pr oi z v odi (mlijeko, sir, kajmak) jaja, med ...
Nema razloga da se ne jede meso ili riba, no umjereno, a meso i
riba moraju bi t i svjei.
itarice su takoer potrebne, no i one umjereno (jedan
put dnevno je dovoljno) a za to je najbolji pri rodni crni kruh.
Demovi, kolai, slatkii, bijeli eer, bijeli kruh, t or t e,
aj, kava i t d. , zajedno s mesom, ribom i l i jajima, dva, t r i i l i
etiri puta svakog dana, uskoro opustoe nau probavu i naa
tijela.
Kao to je pokazano u prethodnom poglavlju, veliki broj
sluajeva manjkava vida ili je i zazvan ili poj aan dugogodi-
njim podvrgavanjem ishrani prebogatoj krobom, eerom i
proteinima, i da bi se osigurao potpun povratak normalnom
vi du, uz razline ve opisane mjere, nune su pr omj ene u
i shr ani .
Najbolje je zapoeti dan voem. Svjee voe i (ili sueno
voe sa svjeim hl adni m ml i j e k o m je najbolji mogui doru-
ak). (Ne jesti kruh s voem samo voe i mlijeko.)
Za ruak i l i veeru jesti salatu koja se sastoji od loike, ce-
lera, paradajza, krastavca, draguca (Nasturtium officinale), stru-
gane sirove mrkve, zajedno s crni m kruhom, maslacem i masnim
sirom.
U salatu se moe dodati sok od l i muna i isto maslinovo
ulje.
Uz ovakva dva jela, tree jelo moe bi t i meso, riba, jaja ili
pareno povre. (Ako se koristi krumpir, onda uvijek peen
u ljusci.)
Tree jelo mogu predstavljati sueno voe i orasi, peena
jabuka i t d.
Ni kad ne k or i s t i zai ne n i t i pi j uz j el o. Prestani ili
smanji na najmanju mjeru aj i kavu.... Jedi uvijek naj svj ei j u
hranu. Kr uh jedi jedanput dnevno.
Ako ne moe bez aja u podne, nek bude slab i bez eera.
Ovakva ishrana e vrlo brzo popraviti ope zdravstveno
stanje, a uinak na oi e bi ti iznenaujui, ako se i ostale opi-
sane mjere primjenjuju redovno i savjesno.
Pr i mj edba: Treba naglasiti vrijednost vitamina A za
poboljanje vidne moi, posebno gledanja u mraku. U svim slu-
ajevima manjkavog vida ili oboljenja oka bi l o koje vrste (po-
sebno nono sljepilo) kao svakodnevnu mjeru primjenjivati
unoenje najvee koliine ovog vitamina. Najbolji izvori ovog
vitamina po redu v r i j ednos t i su: ulje bakalarove jetre, telea
jetra, sirova govea jetra, sirovi pinat, plod ipka, mladi sirovi
repini izdanci iz prologodinjeg korijena, suene marelice, masni
sir, perun, metvica, maslac, margarin obogaen vitaminima,
kitova mast, umanjak jajeta, suhe ljive, paradajz, edarski sir
(Chedar cheese), loika. mrkva, draguac, zelje, soja, graak,
listii proklijalih itarica, svijee mlijeko, narane, pasterizirano
mlijeko, urme.
(Ishranom se autor potanje bavi u knj i zi YOUR Dl ET IN
HEALTH AND DISEASE.)
10
KAKO IZVODITI LIJEENJE
... Sve to je vrijedno zahtijeva odreeni napor, i rad na
vraanju normalnog vida nije izuzetak.
Svi oni koj i misle poduzeti lijeenje moraj u, zato, bi t i spre-
mni na promjene svog dnevnog ritma ...
To ne znai da moraju posvetiti cijelo svoje vrijeme lije-
enju na utrb svega drugog; treba lijeenje ui ni ti di j el om
svog i vot a, i trenutno najvanijom stvari, sve dok se ne vrati
normalan vi d.
Naoale se mogu ostaviti za uspomenu koja e podsjeati
zadivljene prijatelje na pobjedu nad fi zi kom manom uz pomo
vj ere, s t r pl j enj a i o d l u n o s t i .
MORA SE UVIJEK IMATI NA UMU DA KAD SE JED-
NOM NAOALE SKINU, OI SE NE SMIJU SILITI NITI
NAPREZATI PREKOMJERNIM RADOM, I MORA IM SE
POKLONITI SVA BRIGA I PANJA KAKO BI SE IZGRADILA
NJIHOVA VI DNA MO, NE SAMO MJERAMA PRIKAZANIM
U OVOJ KNJI ZI , VE STALNIM PODSJEANJEM NATO DA
SE IZBJEGAVA NAPETOST, I FIZIKA I MENTALNA,
TOKOM ITAVOG DANA. INAE NAPREDAK MOE BITI
OMETEN ILI NEKAD DOVEDEN U PITANJE.
Primjeri sluajeva
MIOPIJA
Sluaj 1:
Uiteljica, stara 26 godina. Pati od miopije i nosi naoale
od svoje desete godine (pri emu ih tokom vremena mijenjala
za jae).
Poput veine ljudi koj i pate od mi opi j e, ona je razdraljiv i
nervozan karakter, koj i uvijek o neem bri ne, esto u stanjima
introspekcije i sklona sanjarenju. Ovi mentalni i emocionalni
inioci su uzrok njenog stanja, koje je dalje pojaano uobia-
jenom ishranom prebogatom krobom, eerom i proteinima,
s nedovoljno prirodne hrane poput voa i salata. Uz t o, leni
miii vrata su postali napeti kao posljedica stalnog naprezanja
ivanog sistema izazvanog stalnim noenjem naoala u nje-
nom sluaju 16 godina.
U nastojanju da vrati normalan vi d, usvojila je razuman
nain ishrane zajedno s mjerama koje su izloene u ovoj knj i zi ,
i kad joj je ukazano da je glavni inilac koj i mora savladati
tokom lijeenja ona sama, poela je prihvaati stvari mnogo
mirnije i lake, i bila je mnogo oputenija.
Nosi naoale samo na poslu, i navikava se da ih ne nosi u
kui.
Svako j utro poslije ustajanja izvodi vjebe za labavljenje
vrata i kadgod se umiva u t oku dana, prska oi hladnom vodom.
U podne nalazi vremena za 20 minuta dlanovanja i
10 minuta njihanja, a svaku veer poslije posla jo pola sata
dlanovanja i 10 minuta njihanja.
Oplemenjuje svoje pamenje i sposobnost zamiljanja gle-
danjem u rijei i slova (bez naoala, naravno) i njihovim zami-
ljanjem pri zatvorenim oi ma.
U poetku ita 15 minuta dnevno bez naoala, a
uskoro produava na jedan sat, a kasnije na dva sata (uz pomo
treptanja i odmaranja oi j u).
U t oku itanja, sve vie odmie knjigu kako bi poveala
fokus, i s vremena na vrijeme zastaje da ojaa centralnu fiksa-
ciju zamiljanjem slova u rijei jasnijim od ostalih. Zatim sklapa
oi , zadrava sliku slova pred sobom pri emu ostatak rijei
postaje maglovit i onda otvara oi i ponavlja nekoliko puta.
Tokom jutarnje vonje na posao izvodi vjebe za one
miie, a kad j oj se ukae pri l i ka izlae oi suncu desetak minuta.
Ustanovila je da j oj se vid t ol i ko brzo popravlja da je poela
izlaziti bez naoala, a da bi izbjegla svoju naviku sanjarenja (koja
izaziva napregnutost) promatra kretanje prometa bez naprezanja.
Tako su njene oi potaknute na gledanje, i s vremenom je
ustanovila da su j oj naoale prejake za posao, i sasvim ih ski-
nula. U poetku j oj je bilo malo tee obavljati kolski posao bez
nj i h, no koritenjem slabijih za sluaj potrebe, u stanju se je
snai.
S rastuim samopouzdanjem oekuje postepen povratak
normalnom vi du.
HIPERMETROPIJA
Sluaj 2:
Alfred B., star 14 godina, ima hipermetropiju (dalekovidost)
koja je posljedica komplikacija izazvanih u dj ej oj dobi pri lije-
enju arlaha i nosi naoale.
im je poeo s lijeenjem roditelji su mu omoguili ishranu
prirodnog lijeenja. Ohrabrivali su ga da izvodi vjebe za vrat
uveer i uj ut ro, i da prska oi hladnom vodom.
U koli nosi naoale, dok je ostalo vrijeme bez njih (uvijek
ih je mrzio nosi ti ), a kad je sunce izlae oi desetak minuta suncu.
Uveer i ujutro dlanuje petnaest minuta i izvodi vjebe za
miie oka. Svake veeri ita na sve veoj daljini bez naprezanja,
odmarajui se, i trepui esto i redovno cijelo vrijeme, bez na-
prezanja.
Otkrio je da ovako moe i tati prilino dugo, i s vremenom,
uspjeva i tati na normalnoj udaljenosti od etrdesetak centi-
metara.
Za nekoliko mjeseci sasvim je prestao nositi naoale i moe
lako bez nj i h, no jo uvijek mora esto odmarati oi .
Oekuje se da e za nekol i ko tjedana vi dj eti normalno.
ASTIGMATIZAM
Sluaj 3:
Gospodin C. je inovnik, star 30 godina; ima astigmati-
zam i nosi naoale deset godina. Njegova mana je posljedica
nejednakog povlaenja miia koji okruuje onu j abui cu,
a na prvom mjestu pogrenih navika u ishrani, pojaanih stalnim
radom pri umjetnom svjetlu. Tako zgreni miii stalno su
napregnuti. Noenjem naoala ni jedan od ovih uzroka nije se
izmijenio, vid mu se pogoravao te je esto morao mijenjati na-
oale.
U njegovom sluaju, dva glavna inioca su ishrana i vjebe
onih miia. U skladu s preporukama iznijetim u ovoj knj i zi
mijenja ishranu i dlanuje deset minuta, t r i puta dnevno, pri
emu poslije svakog dlanovanja izvodi vjebe onih miia.
Uveer i uj utro radi vjebe za vrat i esto prska oi hladnom
vodom. Kod kue je bez naoala.
Potie svoje oi i taj ui bez naoala, trepui redovno i
odmarajui se esto, i poboljava svoje pamenje i sposobnost
zamiljanja gledanjem u slova ili rijei i to jasnijim zamilja-
njem pri zatvorenim oi ma.
Vid mu se uskoro popravio, i u stanju je raditi nekoliko sati
na dan bez naoala uprkos umjetnom svjetlu.
Nastavlja s lijeenjem i zadovoljan je da su mu oi ponovno
normalne.
PRESBIOPIJA
Sluaj 4:
Gospodin D., star je 54 godine, ima presbiopiju (staraki
vid). Trgovac je i nikad nije nosio naoale, ali mu ovakvo stanje
smeta u poslu.
Njegova mana je izravno izazvana nepravilnim navikama u
ishrani, koja je bila prebogata proteinima i krobom, praena
predanou kavi i puenju.
Preporuena mu je razumna, prirodna ishrana, i potaknut
je na vjebanje i odravanje zdravlja uope.
Dvaput dnevno dlanuje po petnaest mi nuta, a zatim radi
vjebe za one miie; poslije ita novine to blie moe bez na-
prezanja, trepui redovito. Kako se stanje oi j u popravlja, pove-
ava vrijeme itanja.
Ujutro i uveer izvodi vjebe za vrat i prska oi nekoliko
puta dnevno. Njegov napredak je neprekidan, i za t ri tjedna od
kada je poeo lijeenje vid mu je blizu normalnom. Za nekoliko
tjedana bit e zdrav.
STRABISMUS (RAZROKOST)
Sluaj 5:
Molly E., stara 7 godina, ima unutranji strabizam u lijevom
oku, koji je posljedica atrofije jednog miia tog oka, do koje je
dovela ivana inhibicija uslijed lijeenja djeje paralize na kla-
sian nain.
Odmah je prela na ishranu voem i salatama, i izvoena j oj
je masaa kraljenice. Zajedno sa estim zatvaranjem desnog oka
da bi se samo slabije koristilo, to je uskoro proizvelo uda.
Dvaput dnevno dlanuje po 20 minuta, izvodi vjebe
miia oka, i poti u je da ita kol i ko moe lijevim okom (s od-
morima).
Daju j oj posebne vjebe za slabije oko, dok je drugo zatvo-
reno. Olovka koja se dri ispred oka pomie se, uglavnom ude-
sno kako bi se oko okrenulo i m vie k vanjskoj strani. Ovo se
radi minutu-dvije, t ri puta dnevno, pri emu se olovka pomie
naprijed-natrag ispred oka, i j i pokret pacijent slijedi, posebno u
pravcu od razrokosti.
Za dva mjeseca ustanovljeno je da se oko postepeno opo-
ravlja i da j oj je ope zdravlje poboljano.
KATARAKT
Sluaj 6:
Gospoa F., stara 56 godina. Pati od katarakta u oba oka.
Katarakt je kod nje u poetnom stadiju, no rekli su j oj
da za nju nema lijeka, i sve to moe ui ni ti je saekati dok ne
sazrije" i tada e bi ti odstranjen operacijom u bol ni ci .
U meuvremenu je ula za Prirodno lijeenje i odluila je
pokuati.
Objanjeno j oj je da je uzrok katarakta zamuljivanje one
lee kao posljedica taloenja otpadnih tvari ostataka nepravil-
nog metabolizma i da je to znak tijela punog otrova sakuplje-
nih uobiajenim kanalima nepravilnom ishranom i loim od-
stranjivanjem otpadnih tvari.
Podvrgnuta je strogoj pri rodnoj ishrani, jedanput dnevno se
klistira, i izveden j oj je odreeni zahvat na kraljenici.
Dva puta dnevno po pola sata dlanuje, a zatim izvodi
vjebe za one miie, a uj utro i uveer radi vjebe za vrat.
esto prska oi hladnom vodom, a kad je mogue suna ih dese-
tak minuta. Izvodi i njihanje po deset minuta dnevno (dva puta).
Kroz mjesec dana vid j oj se poeo popravljati, a isto tako i
ope zdravstveno stanje.
Svakog dana ita, i isto tako radi vjebe pamenja i zami-
ljanja i centralne fiksacije, i presretna je da j oj se vid poeo
vraati.
Kako je lijeenje napredovalo, napredak je postao tako iz-
razit da je u stanju vidjeti dobro na oba oka, a uz to njeno je
ope zdravlje bolje no to je godinama bi l o.
Poslije est mjeseci shvatila je da j oj je Prirodno lijeenje uz
vid vratilo i novi ivot i zdravlje.
Posebna primjedba:
Spomenuti sluajevi su primjeri uobiajenih vrsta vidnih
mana koje se svakodnevno susreu, no ne smije se misliti da su
samo oni podloni prirodnom lijeenju. Mogue je pruiti djelo-
tvornu pomo ovim nainima mnogim drugim vrstama vidne
manjkavosti, pod uvjetom da nisu previe napredovale. Tako su,
zajedno s ve spomenutim vrstama lijeeni: sl j epi l o za boj e,
nono sljepilo, nystagmus (bolesno trzanje oi ma), ambl i -
opi j a (nedovoljna osjetljivost mrenice).
ODVOJENOST MRENICE moe nastati kao posljedica
udarca ili povrede, ili pak krajnje miopije i stalnog noenja vrlo
jakih naoala. Dugo dlanovanje moe pomoi, no na alost ve-
ini sluajeva se ne moe pomoi nainima iznijetim u ovoj
knj i zi .
TOKICE KOJE LEBDE PRED Ol MA su esto iza-
zvane poremeajima jetre ili bubrega, i zahtijevaju lijeenje
ishranom; drugi sluajevi su izazvani prisustvom estica otpadnih
tvari iz stanica u staklastog tijela oka. Nisu patolokog znaaja,
ali se esto upliu u vid i uznemiruju. Proiavajua ishrana
esto pokazuje poboljanje, ali u veini sluajeva ne moe se nita
ui ni ti a bolesniku se preporua da ih zaboravi. Si l i kat ( Si 0
2
)
uziman u obl i ku bi ok e mi j s k i h tki vni h soli esto pomae
oslobaanju od prisustva staninih otpadnih tvari u staklastom
ti j el u.
JEMENAC. Pranje topl om vodom i epsemskom solju je
djelotvorno. l i i ca soli na 300 ml vrue vode. Dri oi zatvo-
renima dok ih umiva. (Upotreba ekstrakta vidca isto tako moe
bi t i vrlo djelotvorna u ovim sluajevima.)
NONO SLJEPILO. Novija istraivanja su otkrila da je
nono sljepilo uglavnom posljedica nedostatka vitamina A u
ishrani. Ovog vitamina ima najvie u jetri bakalara i drugih
riba, i hrani spomenutoj na str. 49. Onima koji pate od nonog
sljepila savjetuje se da svakodnevno uzimaju ulje jetre bakalara,
kao terapijsku mjeru, i isto tako i drugu hranu bogatu vita-
minom A.
BIOKEMIJSKE TKI VNE SOLI U LIJEENJU
ONIH BOLESTI I DRUGIH MANA
Autor je ispitivao vrijednost biokemijskih tki vni h soli u
lijeenju bolesti oka i drugih mana, i smatra da se njihovom
primjenom mogu postii dobri rezultati u kombinaciji s meto-
dama opisanim u ovoj knj i zi . Rad s tki vni m solima zahtijeva
struan nadzor, i autor ali to ne moe dati opu shemu za nji-
hovu upotrebu.
11
UZROK BOLESTI OKA
Mnogi ljudi ne shvaaju da bolest oka i manjkav vid pripada-
ju razlinim kategorijama. Bolesti oka nastaju kao posljedica
patolokih promjena u razlinim strukturama oka, do koj i h
dovode poremeaji funkcije kako samog oka tako i drugih dije-
lova tijela. Manjkav vid nije posljedica takvih patolokih promje-
na, ve nesposobnosti oka kao cj el i ne da se akomodira instik-
tivnom fiziolokom inu gledanja. Kratkovidnost, dalekovidnost,
i t d. su mane vida; katarakt, glaukom, iritis i t d. su bolesti oka.
Kod zdrave osobe moe se razviti manjkav vi d, jer je osnovni
uzrok mane ment al na napr egnut ost ; ali kad se razvila bolest
oka, tada neto nije u redu. Nikad ne smijemo zaboraviti da su
oi dio ti j el a, i kao takve dijele poremeaj funkci j e koji zahvaa
itav organizam. Doista, ako elimo ukazati na osnovne uzroke
bolesti oi j u, ovo je najvanija injenica. Ne bi smj el i smat r at i
same oi uz r ok om bol est i oka. Treba pr oma t r a t i i t av o
t i j el o a oi su j edan nj egov di o.
Ortodoksno lijeenje je uglavnom osnovano na pogrenoj
pretpostavci da se, ako bolest pogaa oi , njen uzrok stog moe
nai u neem to je povezano samo s oima, kao to je lokalna
upala, produena napregnutost oka, i t d. Ovi inioci takoer
uzrokuju bolesti oka, no oni su samo od drugorazrednog znae-
nja. Ope stanje organizma bolesnika je najvanije.
Moe se uzeti kao aksiom da nijedna osoba stvarno dobrog
zdravlja ne moe razviti bolesti oka, kao to su konj ukti vi ti s,
katarakt, i t d. Smanjena vitalnost i zatrovan krvotok, izazvani
nepravilnom ishranom i pogrenim nainom ivljenja, su uvi j ek
u korijenu mane. Medicina zanemaruje ove inioce koji su u
osnovi; zato su njeni pokuaji lijeenja nezadovoljavajui. Kon-
stitucionalno lijeenje, i samo ono, moe odstraniti bolesti na
zdrav i zaddovoljavajui nai n, inei bolesnika zdravijim, zbog
potpunog ienja kroz koje prolazi njegov organizam.
Kad onaj koji pati od bolesti oka jednom shvati da na
stanj e i t av og svog t i j el a mora gledati kao na uzrok bolesti
svog oka, onda je ve na pola puta uspjenog lijeenja. Jedino
ga nepoznavanje ove ivotne istine sprijeava u razumijevanju
svoje nevolje i u njenom uspjenom savladavanju.
Najpoznatija od svih bolesti oka je katarakt, a lijeenje me-
dicine za njega je operacijom, upravo tetno po pri rodi kao i bilo
koja druga operacija na nekom drugom organu. Medicina se samo
bavi ublaavanjem i uklanjanjem posl j edi ca, a ne i uzroka.
Konstitucionalno stanje onog koj i pati, koje je kl j u za rjeenja
nevolje na prvom mjestu, je potpuno zanemareno takvim lijee-
njem; zapravo, konstitucionalni inilac se pogorava. Nita nije
moglo jasnije pokazati istinu Prirodnog lijeenja da je tijelo cje-
lina, i da u bolesti mora tako i bi t i lijeeno, kao zadovoljavajui
uspjeh postignut u prirodnom lijeenju bolesti oka. Takvo je
lijeenje usmjereno skoro iskljuivo na proiavanje tijela kao
cjeline, iako se izvodi i odreeno lokalno lijeenje samog oka.
KATARAKT
Odmah iza arenice, ili obojenog dijela oka, nalazi se lea
kroz koju svjetlo dolazi u unutranjost oka. U kataraktu, lea
postaje neprozirna, i kako se stanje razvija sve manje svjetlosti
dolazi u oko. Kad neprozirnost postane potpuna nastupa slje-
pilo. Smatra se da je jedini nain da se nevolji doskoi uklanja-
nje lee (i l i njezinog veeg dijela) operacijom. Nedostatak lee
se moe dosta dobro nadoknaditi naoalama.
Ako poemo od toga da, kad se katarakt pone kod nekog
razvijati, nita se ne moe ui ni t i da se sprijei njegov daljnji
razvoj, onda moe moda bi ti opravdan stav medicine prema ka-
taraktu. Medicinska nauka eka dok katarakt ne sazri " (to
moe trajati nekoliko godina), i onda se vadi lea. injenica da
se nesretnik koj i pati mora snalaziti kako zna sve te godine to-
kom kojih njegov vid postaje sve maglovitiji, i s perspektivom
prilino opasne operacije kao neim neizbjenim, smatra se
neim emu se ne moe nikako pomoi .
No stvari se ne bi morale tako odvijati ako bi se lijeenje
bavilo uklanjanjem uzroka bolesti, a ne samo njenim posljedica-
ma. Znamo da se kod ljudi koj i pate od dijabetesa ili Brightove
bolesti katkad razvija katarakt. Sigurno je da bi sama ova inje-
nica mogla osvjetliti nastajanje stanja kao cjeline. Ve na osnovi
ove injenice moe se zakl j ui ti da su konstitucionalni inioci
uvi j ek prisutni u nastajanju i razvijanju katarakta, nezavisno od
tog da li Brightova bolest ili dijabetes postoje ili ne. Osnovni
uzronik katarakta je toksino stanje sistema izazvano neprekid-
nim nepravilnim nainom ishrane i pogrenim nainom ivota
uope; a dugotrajna konstipacija je gotovo uvijek uvjetujui
inilac, kao to je to i s drugim visoko toksi ni m stanjima,
kakav je reumatizam. Krvotok se napuni toksi ni m tvarima
koje se prenose itavim ti j el om i taloe se na nekom pogodnom
mjestu. Ako, kroz napregnutost, pretjeranu upotrebu oi j u,
lokalno nadraivanje, i td., lea pone gubiti sposobnost normal-
nog reagiranja na podraaj, toksi ni e poeti vriti svoj sudbono-
sni utjecaj. S vremenom stanje postaje sve ozbi l j ni j e, i onda se
katarakt poinje razvijati. To j e, ukratko, pravo nastajanje ka-
tarakta ... (Katarakt kod djece je esto posljedica dijabetesa
majke u vremenu prije poroda.) Onaj tko pati od katarakta
ne bi smio pomi sl i ti da se na osnovu reenoga prirodnim lije-
enjem moe odmah rijeiti svoje nevolje, jer je katarakt naj-
tvrdoglaviji od svih bolesti oka. Ako se katarakt razvijao godi-
nama, nita osim operacije ne moe pomoi. No, ako je u ranom
stadiju razvoja, postoji mogunost odstranjivanja nevolje prirod-
nim putem; pa ak i u pri l i no odmaklom stadiju moe se spri-
j ei ti njegov dal j nj i razvoj. (Ova injenica je utjena za onog
koj i pati od katarakta i boji se predstojee operacije.) Prirodnim
lijeenjem, opisanim u slijedeem poglavlju, krv i tkiva se mogu
tako proistiti da u nekim sluajevima ranog katarakta, on
sasvim nestane, dok se u mnogim drugim moe sprijeiti njegov
daljnji razvoj.
1 2
LIJEENJE KATARAKTA
Zakl j ui l i smo da neki sluajevi katarakta u ranom stadiju
mogu bi ti potpuno izlijeeni pri rodni m nainima lijeenja,
dok se drugi u odmaklom stadiju mogu zaustaviti. Iskreno smo
ukazali da ozbi l j ni dugotrajni sluajevi moraju oekivati opera-
ci j u, ak i ako se primjene naini prirodnog lijeenja, jer je u
takvim sluajevima katarakt postao duboko ukorjenjen.
Vrlo je udno, no kad sam napisao prethodno poglavlje
dobio sam primjerak Homeopatskog svijeta" od izdavaa
GJ . Ellis Barkera, u kojem on prikazuje vlastito iskustvo savla-
davanja katarakta prirodnim nainima lijeenja poslije uvjerava-
nja vodeih okulista da ga nita osim operacije (koja je trebala
uslijediti nekoliko godina kasnije) ne moe spasiti od sljepila!
Moda e nekoliko odlomaka bi t i zanimljivo:
. . . Prije izvjesnog vremena otiao sam na kontrol u oi j u u
West End. Uobiajeni test itanjem nije bio zadovoljavajui.
Nakon njega, iskusni oni l i j eni k me je pregledao oftalmosko-
pom ... Oklijevajui i gledajui me zbunjeno, rekao j e: Boj i m se
da postoji periferna neprozirnost u oba oka. Da li je to katarakt?
Ne mogu se odl ui t i da to nazovem kataraktom ili ne, ali na
Vaem mjestu potraio bih prvorazrednog okul i stu."
. . . Nisam potraio jednog okul i stu, ve sam obiao pet-
-est koje su mi prijatelji preporui l i . Prvi od njih mi je sasvim
grubo rekao da imam katarakt u oba oka, da nema drugog lijeka
osim operacije, a da je nezgodno to to se bolest podjednako
razvija u oba oka, te e stoga vid vjerovatno podjednako slabiti.
Rekavi da nikakvog drugog lijeka osim operacije nema, rekao
mi je da mi moe propisati kapljice ili mast ako elim, iako su
one beskorisne. Drugi specijalisti su mi rekli da imam zamaglji-
vanje, ili kataraktinu neprozirnost, ili neprozirnost nalik kata-
raktu, i td., no svi su se sloili da mi nema drugog lijeka osim ope-
racije ..."
Ustanovivi da mu je vid sve slabiji dobi o je nove naoale.
Nedugo zatim sreo je ovjeka koji se kroz svoje iskustvo uvjerio
u blagodat prirodnih metoda lijeenja oka, i koj i ga je uvjerio
da proba nove naine lijeenja. Ovaj ovjek mu je pregledao
oi i rekao mu je da se nada da e mu se vid odmah popraviti
ako zapone lijeenje. Evo to kae G. Barker:
. . . Sluao sam ga s najveom skepsom. Govorio sam sebi
da ako je zaista mogue znaajno popraviti vid vjebama i t d. ,
jedan od pet-est vodeih specijalista od kojih sam traio pomo
bi to sigurno morao znati i morao mi je to rei. Ipak, utopljenik
se hvata za slamku. Odluio sam slijediti njegove upute. Bilo je
to prije osam mjeseci ...
Od toga vremena dogodila se promjena. Mogla bi se opisati
kao udotvorna. Ranije sam morao imati etvore naoale dvo-
je za itanje i dvoje za daljinu kako bih imao rezervne u slu-
aju da jedne izgubim. Bio sam potpuno ovisan o naoalama.
Prije nekoliko mjeseci skinuo sam naoale za daljinu. Ranije
sam osjeao napregnutost u oima kad ih nisam nosio. Sad osje-
am veliko naprezanje u oima ako ih kori sti m. U itanju moje
je iskustvo jo upeatljivije. Pri dobroj svjetlosti mogu i tati
knjigu srednje veliine slova sat-dva bez napora. Jednog dana, na
putovanju, itao sam etiri-pet sati u vlaku pri emu su naoale
bile u depu.
Poslije nekoliko mjeseci prirodnog lijeenja, Barker je oti -
ao jednom specijalisti koji ga je pregledao. Evo to je zaprepa-
teni lijenik rekao: Ovo ne mogu razumjeti. Vae oi su divno
napredovale od prolog puta, a trebalo je nastupiti pogoranje,
jer ste pri l i no preko ezdesete. Ne bi trebali nositi naoale koje
sam Vam proli put propisao. Sad su jake za vas ..."
Eto, to je iskustvo G. Barkera, ovjeka koji je nadaleko
poznat kao onaj koji se uvijek bori za istinu kad je u pitanju
zdravlje. Sigurno je da e njegovo iskustvo s novijim nainima
lijeenja oka ohrabriti mnoge druge koji pate od katarakta i
drugih mana oka da probaju ove naine u svojim sluajevima.
Nastavimo s opisom lijeenja katarakta: dlanovanje, njiha-
nje, vjebe za vrat, vjebe za one miie, i drugi naini oputanja
i jaanja oi j u, ranije opisani, osnova su lijeenja. Pacijent bi mo-
rao posvetiti to vie vremena t okom dana. Onda dolazi na red
pitanje proiavanja organizma od toksi ni h tvari odgovornih za
nastajanje katarakta, kako je ranije objanjeno.
Najbolji nain da se pone je post u trajanju od t ri do est
dana, pijui samo sok od narane, ili vodu, ili oboje, ve prema
dobi i vitalnosti pacijenta. Poslije poetnog posta, slijedi 10-14
dana ishrane kako slijedi:
DORUAK: Narane ili groe.
RUAK: Svjea salata (sirova) od sezonskog povra, privla-
no spremljena, s maslinovim uljem i sokom od limuna. Bez octa,
desert suho groe, suhe ljive, smokve ili urme.
VEERA: Sirova salata; ili povre pareno u svom soku,
karfi ol , pinat, zelje, repa (krumpi r ne dolazi u obzi r).
Zavri veeru s nekoliko oraha ili voem, kao jabuka,
kruka, groe, i t d.
Ovom jelovni ku ne treba nita dodavati jer se gubi vrijednost
dijete.
Poslije deset do etrnaest dana ovakve ishrane, onaj koji pati
od katarakta moe se poeti hraniti na slijedei nai n:
DORUAK: Bilo koje svjee sezonsko voe (osim banana).
RUAK: Velika mjeana salata s kruhom od neprosijanog
brana, ili Rvvita srispbread, i maslac. Ili krumpir u ljusci peen s
maslacem.
VEERA: Dva-tri komada parenog povra (ne krumpi r), s
jajem, sirom ili orasima. Prena ili parena riba jedanput tj edno;
piletina jedanput tjedno. Nikakvog drugog mesa. Desert: peena
jabuka, parene suhe ljive, ili neko svjee voe.
Kratak post i razdoblje ograniene ishrane trebalo bi pono-
vo zapoeti, recimo, dva-trimjeseca nakon poetka lijeenja.
Vr l o je v a no: U vrijeme posta, naveer bi trebalo crijeva
proiavati t opl i m klistirom, a kasnije ako je potrebno.
Svje zrak i lagane vjebe na otvorenom su vane znaajke
za lijeenje, i ne bi ih trebalo zanemariti.
Ako se savjesno provode opisani postupci lijeenja cijelog
organizma i vjebe oiju vrlo brzo e se pokazati znaci pobolj-
anja. Dugotrajni sluajevi ne mogu oekivati t ol i ko blagodati
od lijeenja u usporedbi s mlaim sluajevima. Strpljenje i
ustrajnost u lijeenju e doni j eti zaslunu nagradu, kako oima
tako i cijelom organizmu.
inilac ishrane je najvaniji, i to je ishrana bogatija voem
i povrem proiavajuom hranom organizmu je bolje u
svakom pogledu. Nikako bijeli kruh, eer, kreme, rafinirane
itarice (zobena kaica, ria, tapioka, itd.) kuhani krumpir,
puding i patete, niti teku, tjestastu hranu; nikako jak aj ni ti
kavu. Alkoholna pia isto ne. Nikakvih zaina ...
POSEBNA PRIMJEDBA: Stariji ljudi i oni slabijeg zdravlja
ne bi trebali pokuavati naporniji post ili stroiju ishranu bez
savjetovanja s mjerodavnim strunjakom. Oni koj i imaju neku
sranu manu trebali bi bi ti isto obazrivi i ne pokuavati neke
stroije lijeenje ishranom bez pravilnih uputa.
DRUGA POSEBNA PRIMJEDBA: Oni koj i pate od ka-
tarakta bi isto morali imati na umu ono to je reeno o vrijedno-
sti onog vidca (Eyebright Extract). Mnogi koj i su patili od
katarakta su ustanovili da je upotreba vidca uvee i ujutro
blagotvorna.
1 3
KONJUKTIVITIS
Predstavlja upalu konj ukti ve, unutranjeg dijela onog kapka.
Stanje se prepoznaje po crvenilu i otekl i m kapcima, pone-
kad praeno osjeajem zrnaca u oku. esto je praeno obi l ni m
luenjem suza, a u ozbiljnijim sluajevima javlja se gnoj.
Medicina vjeruje da je konj ukti vi ti s izazvan ,,bacilom" ili
napregnutou oka. Jasno je da dui rad pri umjetnom svjetlu
ili pretjerana upotreba oiju pomae pojavi ove nevolje, ali je
njen osnovni uzronik sistemskog porijekla i trebalo bi ga trai ti
u opem katarnom stanju sistema.
Onaj koj i nije u stanju ope toksemije izazvane nepravilnom
ishranom i pogrenim ivotom uope, ne moe razviti konj ukti -
vitis. Onaj koj i pati od konjuktivitisa je taj koji je uvijek prehla-
en ili bolestan, to ukazuje na ope katarno stanje; a kako je
katar patoloko stanje bitno povezano sa sluznicom nosa, grla,
i t d. , to jednostavno znai da se ope katarno stanje sluznice
proirilo na sluznicu onih kapaka. To je tajna konjuktivitisa,
to i nita drugo. Naravno, mora se uvijek imati na umu mogua
povezanost napregnutosti oka u slabljenju struktura oka, i na
taj nain sklonost bolesti.
Kad se shvati pravi uzrok nastanka konj ukti vi ti sa, vidi se
beskorisnost tzv. l i j ekova" kao to su razne masti i t d. Lijeenje
mora bi ti k on s t i t u c i on a l n o elimo li da bude djelotvorno.
Onaj koji pati od konjuktivitisa obino jede previe kroba i
eera u obl i ku bijelog kruha i rafiniranih itarica, kuhanog
krumpira, pudinga, pateta, eera, demova i t d.
Oigledno je da, samo potpuno unut r anj e ienje
organizma, uz usvajanje budue razumne ishrane i opeg na-
ina ivota, moe pomoi uklanjanju konjuktivitisa.
Najbolje je poeti usvajanjem ishrane svjeim voem od
sedam do deset dana. Za takvu ishranu stoji na raspolaganju
sezonsko voe: jabuke, kruke, groe, i t d. , ali ne banane,
ni ti druge namirnice. Od pia u ovom razdoblju samo voda,
hladna ili mlaka.
1 4
GLAUKOM
Glaukom je stanje poveanog pritiska u unutranjosti one
jabuice, izazvano prisustvom vika tekuine. Oko postaje tvrdo
pri dodiru umjesto da je meko i elastino, kakvo je normalno.
Jedan od prvih simptoma poetka stanja je pojava koluta ili obo-
jenih prstena oko udaljenih predmeta, kad ih gledamo nou.
renica je pomaknuta naprijed, i postoji stalna bol u obrvi ,
sljepoonici, obrazu, ili drugim dijelovima blizu oka. Kako se
stanje razvija vid se sve vie pogorava, i moe nastupiti sljepilo
ako se u poetnom stadiju ne poduzmu odgovarajue mjere.
Medicinska nauka smatra jaku napetost oka, ili pretjerani
rad pri loem osvjetljenju, kao glavnim uzroni kom glaukoma,
iako se katkad priznaje da ope stanje pacijenta ima veze s na-
stankom tegobe. Osnovni uzrok zapravo lei mnogo dubl j e.
On je isti kao i uzrok katarakta, to jest, visoko toksino stanje
organizma izazvano nepravilnom ishranom i pogrenim nainom
ivota, uz loe, dugo medicinsko lijeenje prethodne bolesti,
noem ili lijekovima (ili obima). Napregnutost oka je samo
dodatni inilac.
U medicini se glaukom l i j ei operacijom. Ona, meutim
nema veze s uz r ok om vika tekuine, koji se njom odstranju-
je. Prema tome, ak i kad je operacija izvrena, ona nije nikakva
garancija da se tegoba nee vrati ti , ili zahvatiti drugo oko. Sve
dok se ne shvati pravi uzrok vika tekuine, stvarno lijeenje
uope nije mogue a operacije su u najboljem sluaju samo
privremena rjeenja.
Pravo lijeenje glaukoma mora bi ti konstitucionalno a ne
samo lokalno i privremeno.
Viak tekuine u oku kod glaukoma je posljedica nepravil-
nog odstranjivanja tetnih tvari i njihovog nagomilavanja u t ki -
vima oka. Kad se viak tekuine pojavi u nekim drugim dijelovi-
ma, on se prepoznaje odmah kao znak pogrenog rada organizma;
drugim rijeima, kao nesposobnost organa za izluivanje da pra-
vilno vre svoj rad. Za naturopate, viak tekuine u oku nije
izuzetak od pravila, pa viak tekuine znai tjelesni poremeaj
funkcije izazvan visoko toksi ki m stanjem organizma, uz ne-
savreno lokalno odstranjivanje posljedice. Naravno, napregnu-
tost oka i pretjerana upotreba oiju pri loem svjetlu, i t d. ,
smatraju se pomonim uzrocima, a opa iscrpljenost organizma
izazvana prekomjernim radom i pretjerivanjem svih vrsta, moe
doprinjeti nastajanju stanja, koje se obino ne pojavljuje sve dok
pacijent ne zae u godine.
Prirodno lijeenje glaukoma se ne razlikuje od lijeenja
drugih stanja u kojima postoji visoka toksi nost, pa se za lije-
enje glaukoma u ranom stadiju moe pri mi j eni ti opisani po-
stupak lijeenja katarakta. Sluajevi poodmaklog glaukoma mogu
bi t i teki za lijeenje. Oni mogu bi ti i neizljeivi; no ak i tada
opisanim postupcima se moe dosta ojaati ope zdravlje, i zbog
toga vrijedi pri hvati ti lijeenje na prirodni nai n. U napredova-
nim sluajevima glaukoma, kao i kod katarakta, ak i ako lije-
enje nije mogue, esto se moe sprijeiti daljnje napredovanje
tegobe.
Ako je pacijent u stanju ope istroenosti i razdraljiv,
prije poetka lijeenja nuan je period odmaranja.
1 5
IRITIS, KERATITIS, IR NA RONICI
IRITIS
Iritis je upala arenice. To je najbolnija bolest oka, i ako se
njegovo lijeenje prepusti ortodoksnim rukama, moe trajati
mnogo mjeseci, ostavljajui za sobom trajno oteenje pacijent-
ovog vida. To je samo zato to pravi uzroci upale nisu shvaeni.
Iritis je prvenstveno izazivan visoko toksi ni m stanjem
organizma kao cjeline, i sve dok se i t av si st em ne lijei, ima
malo nade za njegovo uspjeno okonanje. Osoba koja pati od
iritisa je ona koja je u svojoj povijesti bolesti imala neku dugo-
godinju bolest, i, mnogo ee patila od dugotrajne konstipacije.
Za djelotvorno lijeenje iritisa, neophodni su post i stroga
ishrana. Jedino potpunim unutranjim proiavanjem organizma
toksinost odgovorna za stanje se moe odstraniti, i povratiti
normalno zdravlje, kako oka tako i tijela.
Zaponi s postom od t ri do pet i l i ak sedam dana, ve
prema ozbiljnosti sluaja. U vrijeme posta pij samo sok od na-
rane i vodu, ni t a vie. Tad se post moe preki nuti i zapoeti
sa slijedeom ogranienom ishranom:
DORUAK: Narana ili groe.
RUAK: Sirova salata od sezonskog povra, ukusno pri-
premljena, prelivena s maslinovim uljem i sokom od limuna.
Desert: suho groe, namoene suhe ljive, smokve i l i urme.
VEERA: Sirova salata; i l i jedna ili dvije vrste povra
parenih u svom soku: pinat, zelje, karf i ol , mrkve i td. Ne
k r umpi r . Zavrite obrok s nekoliko oraha, j abukom, krukom
i l i groem i t d.
Ne dodajte kruh ni ti neku drugu namirnicu.
Ovakva ishrana bi trebala trajati deset do etrnaest dana,
i kad se malo proi sti , onda preite na puniju ishranu.
Ako poslije ovog perioda nisu oi t i znaci poboljanja,
onda, nakon tjedan dana pune ishrane poni te daljnji post i
ogranienu ishranu.
KERATITIS
Slino i ri ti su, keratitis ukazuje da je ope stanje visoko
toksino, iako su napregnutost oka, povreda oka, i td., naravno,
umjetni i ni oci koj i olakavaju njegovo pojavljivanje.
Lijeenje slino i ri ti su.
lR RONICE
Ronica je neka vrsta prozora ispred oka koja titi zjenicu
i arenicu. esto se na njoj javljaju irii koji zadaju dosta nevo-
lje. Kao i kod drugih bolesti, uzronik je sistemskog porijekla, i
moe se pripisati nepravilnoj ishrani posebno, i opim pogrenim
navikama ivljenja.
POSEBNA PRIMJEDBA U VEZI S TRAHOMOM
Trahom nije ukljuen u ovu knjigu jer on nije est u En-
gleskoj. Ipak sve to je reeno za konjukti vi ti s vrijedi vie no
dvostruko za trahom, jer je trahom gnojni obl i k konjuktivitisa,
do kojeg dovode nepravilna ishrana i nehigijenski uvjeti ivljenja,
kao dva glavna uzroka.
S A D R A J
Uvod_____2
Predgovor_____3
Naoale_u_petoj_godini_ivota_____3
Kriza_____4
U_opasnosti_da_izgubim_vid_____4
Najjae_mogue_naoale_____4
Nita_se_vie_nije_moglo_uiniti_za_mene_____4
Snane_naoale_beskorisne_____5
udo_se_dogaa_____5
Oftalmolozi_grijee_____5
Poboljanje_za_nekoliko_dana_____6
Prirodno_lijeenje_pomae_____6
Poglavlje_1_____7
Uvodno_____7
Poglavlje_2_____10
Kako_oko_radi_____10
Poglavlje_3_____14
Zato_su_naoale_tetne_____14
Naoale_i_prirodno_lijeenje_____15
Poglavlje_4_____17
Uzroci_manjkavog_vida_____17
1._Mentalna_napregnutost_____18
2._Ishrana_____19
3._Nepravilno_snabdjevanje_krvlju_i_ivanom_energijom_____20
Poglavlje_5_____21
Lijeenje_manjkavog_vida_____21
Sistem_koji_uzima_vie_inioca_u_obzir_____21
Oi_i_oputanje_____22
Poglavlje_6_____23
Pomona_sredstva_oputanja_____23
1.Dlanovanje_____23
2. Nj i hanj e_____25
3. Treptanj e_____26
4. Sunanj e_____27
5.Hl adna_voda_____27
Poglavlje_7_____29
Pomona_sredstva_vida_____29
1.Pamenje_i_sposobnost_zamiljanja_____29
2.Centralna_fiksacija_____30
3. i t anj e_____31
Poglavlje_8_____33
Vjebe_onih_miia_____33
Vjebe_vrata_____35
Poglavlje_9_____38
Ishrana_____38
Poglavlje_10_____42
Kako_izvoditi_lijeenje_____42
Primjeri_sluajeva_____42
Mi opi j a_____42
Hi permetropi j a_____44
Asti gmati zam_____44
Presbiopija_____45
Strabismus_(Razrokost)_____46
Katarakt_____46
Odvojenost_mrenice______47
Jemenac______48
Biokemijske_tkivne_soli_u_sluaju_onih_bolesti_i_drugih_mana_____48
Poglavlje_11_______59
Uzrok_bolesti_oka______59
Katarakt_______60
Poglavlje_12_______53
Lijeenje_katarakta_______53
Poglavlje_13_______57
Konjuktivitis_______57
Poglavlje_14_______59
Glaukom_______59
Poglavlje_15_______61
Iritis_____61
Kerati ti s_____62
ir_ronice_____62
Posebna_primjedba_u_vezi__s_trahomom_____62