PRIKAZ ELEKTROENERGETSKOG

SEKTORA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Mikroekonomija
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
SADRAJ:
1 !"od #
$ Stanje % ener&eti'i % (i) *
# Pro+,emi % -ektor% .
* Genera,ni /rioriteti 0a da,ji ra0"oj
-ektora
1
. E,ektroener&etika 2
Stanje
2
Pra"ni i in-tit%'iona,ni ok"ir
3
Pro+,emi
14
Prioriteti
11
1 Zak,j%5ak 1*
2 Literat%ra 1.
2
SEKTORSKI PRIORITETI 6 ENERGETIKA
1 !7OD
Potpunu ocjenu potencijalnih vrijednosti prirodnih komponenti prostora Bosne i
Hercegovine objektivno nije mogue realno procijeniti, ato !to nisu detaljno i do
kraja istra"eni svi prostorni sadr"aji i !to su do sada ivr!ena istra"ivanja reervi nekih
prostornih komponenti nedovoljna i nepotpuna.
#o je ralog a!to ne mo"emo pretendirati na apsolutnu cjelovitost i sveobuhvatnost u
ocjenjivanju svih vrijednosti BiH.
$majui ove momente u vidu, ipak se mo"e, sa dosta realnosti, prihvatiti opa
ocjena koja govori da je BiH 8+o&ata -iroma9nim re-%r-ima: #o na%i da je BiH sa
stanovi!ta vrste i obima prirodnih komponenti prostora, veoma bogata, ali i natno
siroma!na, kada je u pitanju kvalitet tih sadr"aja.
Po bogatstvu uglja, "eljene rude, boksita, nekih nemetalnih minerala, !ume, vode,
rijetke, &lore i &aune BiH je bila vodea u biv!oj 'ugoslaviji, a u nekim od ovih resursa
i u (vropi. )e*utim, u strukturi velikog broja prirodnih komponenti prostora
dominiraju manje kvalitetne vrste i sa manjim ekonomskim na%ajem.
+ okviru &ii%ko,geogra&skog prostora, od veoma velikog na%aja a ravoj BiH
je i njen povoljan geografski i geoprometni poloaj na Balkanu, (vropi, pa i u svijetu.
$laak na Sredoemlje obebje*uje joj neposredne vee sa ju"nom i jugoisto%nom
(vropom, Bliskim i Srednjim $stokom i dalje, a na kontinentalnom dijelu vee sa
Srednjom i -apadnom (vropom. .vakav polo"aj predstavlja na%ajnu komparativnu
prostornu prednost u odnosu na !ira podru%ja koja je okru"uju, kako u domaoj, tako i
u me*unarodnoj podjeli rada, !to je od velikog na%aja a uklju%ivanje u me*unarodne
privredne tokove.
Treba istai da tu prednost, u dosadanjem privrednom razvoju, BiH nije
adekvatno koristila, to je imalo odgovarajue refleksije na ukupan razvoj.
Analizirajui pomenute kompomente nadmee se logian zakljuak da BiH posjeduje
ogromne prirodne resurse i bogatstva. Ali zato je situaija u zemlji takva kakva
jeste! "ato se sa postojeom radnom snagom ne moe doprinijeti poveavanju
efikasnosti i produktivnosti! #a bi smo lake doli do odgovora na ova i mnoga druga
pitanja potrebno je sagledati kako se sve ove komponente iskoritavaju u proesima
proizvodnje i kako su raspore$ena po primarnim sektorima. % toga smo se odluila
da vam ovim seminarskim radom predoimo, na jedan realan i objektivan nain,
kakvo stanje vlada u primarnom sektoru & energetike/elektroenergetika i koje je
strategije razvoja potrebno primijeniti da bi se unaprijedila produktivnost. #A B' (A)
*+,HA-(' .'-/, A T, /* '(T*01A.'/A BiH 2 *2, A )T, /* ,+*T ,+3*+1'H4A3*(, ,#
%T1A(* %4'H 4-A#A ' %*05*(ATA #12)T4A , B', ,%T4A1*(, B,%A(%6,H*1.*0,4A76,
#12)T4, T1*BA +,6A"AT' #A +,%/*#2/* 41'/*#(,%T' 6,/* (/*02/* *2888
/
$ STANJE ! ENERGETI;I ! (I)
'edan od na%ajnih pokaatelja standarda je potro!nja energije. Prosje%na
potro!nja energije po stanovniku u svijetu 2000. godine kretala se oko 10 2'3capita. +
ravijenim emljama ona je inosila oko 2/4 2'3capita. Posmatrajui samo BiH, a
koju mnogi govore da je emlja u ravoju jer prolai kro veoma veliki broj rali%itih
ravojnih &aa, pokaatelj potro!nje energije je dosta niak i inosi oko 562'3capita.
Posmatrajui ovaj podatak, uo%avamo da je natno ni"i od svjetskog prosjeka
7
.
Prije rata, nivo kori!tenja energije u Bosni i Hercegovini 8podaci se odnose
na7997.godinu: inosio je oko 1/ 2' po stanovniku godi!nje, !to je bilo inad
svjetskog prosjeka 8oko 49 2'3capita:.
'edan od pokaatelja e&ikasnosti kori!tenja energije u emlji je energetski
intenitet, koji predstavlja odnos utro!ene energije i 2;P,a. + svijetu je 2000. godine
u prosjeku kori!teno 70,75 2' a osiguranje 7000 +S< 2;P,a. -emlje u ravoju su,
iste godine, koristile 22,61 2' a 7000 +S<, a u Bosni i Hercegovini a isti prihod je
utro!eno /0,7 2'.
=a osnovu ovih podataka mogue je aklju%iti da se u BiH, s postojeim
energetskim intenitetom, u sektoru energetike utro!i i vi!e od 20 procenata 2;P,a.
.vako veliki udio energetike u ukupnom 2;P,u jasno ukauje da se u ovome sektoru
u BiH mora posvetiti natno vi!e pa"nje.
,snovni utvr$eni izvori primarne energije u Bosni i Heregovini su ugalj i
hidroenergija. 2odi!nja proivodnja energije i ovih ivora BiH ju u 2007. godini
inosila oko 42> ukupno utro!ene primarne energije, !to ukauje da BiH avisi i od
uvoa energenata, jer se neki energenti, a sada, ne mogu amijeniti domaim
ivorima energije. 2kupne bilansne rezerve uglja u BiH se procjenjuju na /.?64
miliona tona 8be reervi +gljevika, 2acka i ;uvna:, od %ega su 7.//0 miliona tona
reerve mrkog uglja, a 2.642 miliona tona lignita.
4anbilansne rezerve procjenjuju se na 906 miliona tona 8225 miliona tona mrkog uglja
i 41? miliona tona lignita:. 2kupni 9idroenergetski potenijal se procjenjuje na 22,060
2@h godi!nje, odnosno na mogunost instalisanih kapaciteta snage 4,724 )@.
Preliminarna istra"ivanja na&te i plina, prekinuta ratom, ukauju na postojanje
perspektivnih le"i!ta na vi!e lokacija u nekim dijelovima BiH. $n&ormacije o ovim
istra"ivanjima nisu javno dostupne 8iako se vanbilansne reerve procjenjuju na 60
miliona tona na&te, a istra"enost potencijalnih le"i!ta na manje od 70 procenata:. =ije
ponato kakvi su dalji planovi u istra"ivanju nalai!ta na&te.
)ogunosti kori!tenja geotermalne energije, energije vjetra, solarne energije i energije
biomasa nisu dovoljno istra"ene, ali je ivjesno da e udio ovih energenata u ukupnoj
potro!nji ostati skroman, kao !to je to i u svijetu, gdje se predvi*a da e 2020. godine
udio svih obnovljivih ivora 8uklju%ujui i hidroenergiju, koja ima najvei udio u
tome: inositi oko 1,1>. )e*utim, porast kori!tenja obnovljivih ivora energije u
7
Potro!nja elektri%ne energije po stanovniku BiH je ni"a od prosjeka u svijetu i u 2000. g. 'e inosila 7976 k@h3capitaA
svjetski prosjek je bio 2/5/ k@h3capita, u emljama .(B;,a ?0?9 k@h3capita.
5
svijetu je na%ajan i trebalo bi apo%eti sa analiama na utvr*ivanju tih potencijala i
mogunosti njihovog kori!tenja.
=ajvei dio %&,ja, oko 1?> u 2007.godini, koristi se a proivodnju elektri%ne
energije. S obirom na ekonomi%nost eksploatacije uglja, kao i na sada!nju e&ikasnost
trans&ormacije energije uglja u druge oblike energije, udio uglja u proivodnji
elektri%ne energije bi se mogao po%eti smanjivati u odnosu na sada!nje stanje.
Potro!nja na&te i plina na%ajno je opala u pore*enju sa potro!njom prije rata. S
pokretanjem privrede, potro!nja na&te i plina bi trebala da poraste. +vo na&te e biti
nastavljen i narednih godina. +vo na&tnih derivata i prerada na&te e avisiti od
rje!avanja politi%kih pitanja u BiH, jer su prera*iva%ki kapaciteti u emlji dovoljni
prakti%no a cjelokupnu potro!nju na&tnih derivata u emlji.
Sada!nja potro!nja /,ina natno je manja nego 7990.godine, opet bog stanja u
industrijskom sektoru. -bog nepovoljne strukture potro!nje prirodnog plina dinamika
potro!nje je nepovoljna 8potro!nja je natno vea tokom ime:, !to poveava cijenu
tog energenta.
Skladi!tenje reervi na&te i prirodnog plina nije rije!eno, mada neki prijedloi a
rje!avanje postoje. + emljama (vropske unije vr!e se pripreme a poveavanje
reervi na&te inad obavenih 90,dnevnih reervi.
$ako je adovoljenje osnovnih energetskih potreba u BiH na dosta visokom
nivou, siroma!ni imaju osjetno ograni%eni pristup. Ceina domainstava u BiH ima
priklju%ak a elektri%nu energiju, ali je to natno rje*i slu%aj kada se radi o prirodnom
gasu ili centralnom grijanju. Dategorije gra*ana s ni"im prihodima tro!e na%ajno vee
inose a osiguranje osnovnih energetskih potreba. + to, u BiH je dosta
rasprostranjeno grijanje na drva, u %emu prednja%e siroma!tva domainstva.
# PRO(LEMI ! SEKTOR!
=epostojanje energetske strategije.
=eigra*en akonodavni i institucionalni okvir na nivou BiH,
#ehnolo!ka aostalost,
Edministrativno odre*ivnaje cijene elektri%ne energije,
Da!njenje u re&ormama oko rekonstruktuiranja rudnika,
=edovoljna transparentnost u radu javnih preduea 8elektroprivreda:,
=eracionalnost u tro!enju energije,
Cisoki transportni tro!kovi,
=epostojanje poudanih statisti%kih podataka
6
* GENERALNI PRIORITETI ZA DALJI RAZ7OJ SEKTORA
4.1. Uspostaviti, razvijati primijeniti jasnu, dobro projektovanu energetsku
politiku i odgovarajue planove aktivnosti

$raditi i usvojiti Strategiju ravoja energetike BiH, u skladu sa dogovorom )C#(.
BiH i resornih ministarstava FBiH i RS. =epostojanje koherentne strategije ravoja
energetike BiH u okviru koje bi se de&inirali pristupi problemima kao !to su
diveri&ikacija, ekonomi%nost u potro!nji elektri%ne energije, osiguranje ponude,
a!tita okoli!a i druge me*unarodne obavee preponato je kao problem i u Studiji
ivodljivosti (B
2
.
Pored ovoga, potrebno jeG
.ja%ati odjel a energetiku u )C#(. i
Raviti metodologiju prikupljanja statisti%kih podataka u energetici.
4.2. Poticati na tednju energije u domainstvima i industriji
.snovni potro!a%i &inalnih oblika energije su domainstva i komercijalni
sektori, industrija i transport. +dio pojedinih potro!a%a je rali%it i avisi od vi!e
&aktora, od kojih je klimatski &aktor jedan od najna%ajnijih.
Prema procijeni a 2000. godinu, u BiH je a domainstava i komercijalni sektor
utro!eno 60>, industriju 26>, i transport 26 > &inalne energije. +tro!ena energija u
domainstvima i komercijalnom sektoru se koristi a agrijavanje prostora, dobijanje
toplote i sanitarne vode, kuhanje, osvjetljenje, rad ure*aja i opreme.
%manjenje potronje energije u ovom segmentu se jednim dijelom mo"e
realiovati primjenom centralnog grijanja. Ceina postojeih sistema ne posti"e
adovoljavajue e&ekte, dijelom bog neadekvatnog odr"avanja, a i dijelom bog
nepostojanja mjerenja utro!ka topline.
Eko se ume u obir da se vei dio energije koristi a agrijavanje, a da je speci&i%na
potro!nja energije a agrijavanje u BiH na%ajno vea nego u emljama (+,
o%igledno je da u ovoj oblasti postoje natne mogunosti a smanjenje potro!nje
energije. )etodologije koje se koriste u BiH a projektovanje energetski per&ormansi
grada, uglavnom su astarjele i njihova imjena je pomogla u !tednji utro!ene
energije u gradama i u smanjivanju investicija a energetsku in&rastrukturu u novim
gradama. .vo bi moglo imati na%aja i pri obnovi, odnosno renoviranju grada.
.ijene energije trebaju podstiati na tednju. #o na%i da cijene trebaju biti
ekonomske i i uklju%ivati i tro!kove a a!titu okoline, bog !teta koju energetika
nanosi okolini. =eke mjere privremene subvencije potro!a%a i kategorije
najsiroma!nijih slojeva dru!tva mogu biti opravdane.
2
H$vje!taj (vropske komisije Cijeu o spremnosti BiH a otpo%injanje pregovora sa (+ o Sporaumu o
stabiliaciji i pridru"ivanjuI 8Studija ivodljivosti:, Brisel, 7?. novembra 200/., str./?.
4
+ transportu su potrebne vee imjene kada je u pitanju potreba a energijom,
posebno jer se kao ivor energije najvi!e koristi uvona na&ta, odnosno derivati na&te.
+ industriji postoje na%ajne mogunosti a !tednju energije. Ceina
industrijskih pogona energiju tretira kao materijalni tro!ak i ura%unava je u cijenu
proivoda, !to ne doprinosi racionaliaciji potro!nje. #ro!kove a potro!nju energije bi
trebalo posebno registrovati, uspore*ivati sa tro!kovima u istim djelatnostima u
ravijenim emljama i poduimati akcije da se potro!nja smanji.
(nergetska e&ikasnost u BiH je niska u proivodnji, trans&ormaciji i potro!nji, u
pore*enju s ravijenim emljama. + proivodnji elektri%ne energije u BiH se koriste
tehnologije od prije tridesetak godina, kada je gra*en jedan broj blokova u
termoelektranama. Pri gradnji novih i na%ajnijim rekonstrukcijana postojeih
postrojenja treba primjenjivati nove tehnologije.
4.!. Poticati primjenu obnovljivih i alternativnih izvora energije, istra"ivanje i
primjenu novih energetskih tehnologija i drugih tehnologija koje poveavaju
energetsku e#ikasnost
(nergetski objekti imaju veliki na%aj na okoli!. ;a se ovakvo djelovanje na
okoli! smanji, na%ajni e&ekti se mogu postii poveavanjem e&ikasnosti, primjenom
novih tehnologija, veim kori!tenjem obnovljivih ivora energije.
.bnovljivi ivori 8iuev hidroenergije:, na sada!njem nivou ravoja i sa sada!njim
udjelom u ukupnoj potro!nji energije, mogu biti samo dopuna, a ne amjena veim
postrojenjima. )e*utim, bog malog utjecaja na okolinu, ove tehnologije se bro
ravijaju i njihova primjena raste.
)inistarstva adu"ena a energetiku, trebalo bi da pripreme programe
obraovanja stanovni!tva. #reba podiati svijest stanovni!tva o na%aju energije,
tro!kovima, e&ikasnosti, mogunostima !tednje i utjecaja na okolinu.
. ELEKTROENERGETIKA
$.1. %tanje
.blast elektri%ne energije je jedna od svijetlih ta%aka u ravoju BiH imajui u
vidu da se radi o sektoru koji je ivono orijentisan, da emlje 'ugoisto%ne (vrope
imaju na%ajne probleme sa nedostatkom elektri%ne energije, te da postoje
neiskori!teni na%ajni prirodni resursi u emlji.
1eforme elektroenergetskog sektora koje e osigurati samoodr"ivost, e&ikasnost
i konkurentnost elektroindustrije u BiH implementiraju se u okviru projekta +o:er ''',
kojim se ujedno predvi*a ulaganje od oko 260 miliona +S; u rekonstrukciju
postojeih elektroenergetskih objekata u narednih nekoliko godina.
(lektri%na energija se proivodi u BiH u elektro i hidroelektranama. + ovom
trenutku proivodni kapaciteti prevailae domae potrebe, tako da se ona ivoi u
Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju i Brnu 2oru. Dada su u pitanju prirodni resursi, BiH ima
na%ajne reerve mrkog uglja i lignita, koje se koriste kao gorivo a termoelektrane, te
veliki i neiskori!teni hidro potencijal.
1
#renutno postoje tri vertikalno integrisana elektroenergetska monopola u BiH, u
%ijoj nadle"nosti su proivodnja, prijenos i distribucijaG
(lektroprivreda Bosne i Hercegovine 8(PBiH:A
(lektroprivreda Hrvatske ajednice Herceg,Bosne 8(PH-HB:A i
(lektroprivreda Republike Srpske 8(PRS:.
+roizvodni kapaiteti *+ BiH iznose ;.<=> 5?, od ega na termoelektrane
otpada @= a na 9idroelektrane A@ odsto. +roizvodni kapaiteti *+ H"HB iznos @BA
5? i odnose se samo na 9idroelektrane. +roizvodni kapaiteti *lektroprivrede 1%
iznose ;.=@C 5?.
+kupno ostvarena proivodnja u BiH u 2002. godini inosila je 70,? #@h.
Jedeset odsto proivodnje daju termoelektrane, a 50 odsto hidroelektrane. .stvarena
je bruto potro!nja 8distributivan, direktna i gubici: u inosu od 9,1 #@h, tako da je
neto saldo vi!ak od 7,7 #@h. +kupni gubici u prijenosnoj i distributivnoj mre"i
inosili su 7,4#@h, !to je vi!e od 76 procenata proivedene elektri%ne energije.
Svaka elektroprivreda 8(P: je odgovorna a raspore*ivanje i dispe%ing
sopstvenih elektrana, te a kontrolu &rekvencije i napona na svojoj teritoriji.
)e*utim, u novembru 799?. godine uspostavljen je &ajedni'ki elektroenergetski
koordinacioni centar (&)*+,, u ajedni%kom vlasni!tvu i sa upravljanjem sve tri (P, s
ciljem da koordinira dispe%ing i osigurava integritet sistema unutar emlje.
0lavna funkija "*6.&a je da koordinira upravljanje elektroenergetskim sistemom
na bezbjedan, efektivan i efikasan nain i da obezbijedi prijenos energije do domai9
i strani9 potroaa.
Proces privatiacije u sektoru elektroenergetike ve je po%eo, privatiacijom 70
procenata (lektroprivrede BiH i (lektroprivrede HB , )ostar 8i %ega je iuet kapital
elektroprijenosa: u javnoj ponudi dionica u FBiH, kao i 20 odsto Holding preduea
(lektroprivreda RS, u vau%erskoj ponudi.
$.2. Pravni i institucionalni okvir
Polane osnove a re&ormu elektroenergetskog sektora u BiH poivaju se na
sljedee me*unarodne dokumente i domae akteG
7. +stav Bosne i HercegovineA
2. ;ejtonski sporaumA
/. Bijelu knjigu 8@hite Paper: (+A
5. (vropsku energetsku povelju 8(B#:
6. ;irektive (+ 92394A
$javu o elektroenergetskoj politici Clade Federacije BiH3Republike SrpskeA
Emandmane na $javu o elektroenergestskoj politici Clade Federacije BiH3
Republike SrpskeA
?
-akon o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektri%ne energije u Bosni
i HercegoviniA
-akone o elektri%noj energiji Federacije BiH i Republike SrpskeA
Studiju HEnalia i akcioni plan rekonstruktuiranja i privatiacije
elektroenergetskog sektora u Bosni i HercegoviniI.
"akon o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektrine energije u BiH
stupio je na snagu ;<. aprila ADDA. godine i predstavlja poetni korak u realizaiji
iljeva reforme energetskog sektora. =amjera ovoga -akona i akona o elektri%noj
energiji entiteta je da omogue u ubraju stvaranje tr"i!ta elektri%ne energije u BiH,
uklju%ivanje u regionalno tr"i!te, uvo*enje konkurencije i ja%anje a!tite kupca.
-akonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektri%ne energije
de&inisane su institucije BiH, nadle"ne a elektroprijenosnu djelatnostG
Dr<a"na re&%,atorna komi-ija 0a e,ektri5n% ener&ij% =DERK>? koja ima
jurisdikciju i odgovornost nad prijenosom elektri%ne energije, operacijama
prijenosnog sistema i me*unarodnom trgovinom elektri%nom energijom. ;(RD
e biti neavisna i nepro&itabilna institucija, koja e djelovati u skladu s
principima objektivnosti, transparentnosti i ravnopravnosti.
Neo"i-ni o/erator -i-tema =NOS>, nadle"an a upravljanje pogonom i
dispe%iranjem prijenosne mre"e u BiH i rukovo*enje, planiranje i koordiniranje
odr"avanja, igradnje i !irenja mre"e sa kompanijom a prijenos elektri%ne
energije. =.S e biti nepro&itabilno tijelo, neavisno od bilo kojeg
pojedina%nog u%esnika na tr"i!tu i od aktivnosti proivodnje, distribucije i
snadbijevanja elektri%nom energijom. .va institucija se nee upu!tati u trgovinu
elektri%nom energijom, %uvajui svoju neavisnost i autoritet, a vlasnici
kompanije a prijenos elektri%ne energije e na =.S prenijeti sve relevantne
odgovornosti upravljanja sistemom.
Jedin-t"ena kom/anija 0a /rijeno- elektri%ne energije je nadle"na a
prijenos, odr"avanje, igradnju, pro!irenje i rukovo*enje elektroprijenosne
mre"e. 'edinstvena kompanija a prijenos elektri%ne energije BiH e obuhvatiti
sredstva sada!njih elektroprivrednih preduea.
Mini-tar-t"o "anj-ke tr&o"ine i ekonom-ki@ odno-a je nadle"no a kreiranje
politike i a me*unarodnu politiku BiH u oblasti elektri%ne energije.
Stupanjem na snagu -akona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektri%ne
energije, po%eo je proces re&orme elektroenergetskog sektora u BiH, !to podraumijeva
uspostavljanje transparentnog regulatornog okvira, liberaliaciju i otvaranje tr"i!ta.
9
+rivlaenje investiija je jedan od glavnih preduslova a uspje!an ravoj tr"i!ta
elektri%ne energije BiH. #ransparentni procesi, politi%ki neutralno dono!enje odluka na
bai ekonomskih principa, u &ormiranje neavisne regulatorne komisije, operatora
sistema i jedinstvene prijenosne kompanije, atraktivni su elementi a strane investitore
i me*unarodne &inansijske institucije.
2lavni cilj novog institucionalnog okvira je stvaranje konkurencije u
proivodnji. ;a bi se privukle strane i domae investicije, osnovno je da proivodne
kompanije djeluju u konkurentnom okru"enju, sa jasnim pravilima.
(lektroenergetski sektor e omoguiti proivo*a%ima da prodaju proivedenu energiju
na bai slobodnih bilateralnih ugovora kvali&ikovanim potro!a%ima i neavisnim
trgovcima elektri%ne energije. ;istributivne kompanije e biti odgovorne a igradnju,
!irenje ravoj, upravljanje i odr"avanje distributivnih mre"a.
;a bi se postepeno otvorilo tr"i!te i uvela konkurencija, sloboda ibora
isporu%ioca elektri%ne energije bit e ograni%ena na kvali&ikovane potro!a%e i
neavisne trgovce elektri%ne energije koji e moi kupovati elektri%nu energiju
direktno od proivodnih ili trgovinskih kompanija. Dvali&ikovani potro!a%i e biti
podijeljeni u tri kategorijeG
K"a,iAiko"ani /otro9a5i =KP>: u po%etku to e biti veliki industrijski
potro!a%i, kojima e biti omogueno da biraju svog isporu%ioca elektri%ne
energije. ;ok kvali&ikovani korisnici nabavljaju elektri%nu energiju direktno od
proivo*a%a, uloge prijenosa i distribucije e uklju%ivati samo isporuku
elektri%ne energije 8KB:A
Podr%5ni tr&o"'i e,ektri5nom ener&ijom =PTEE>: P#((,i su u potpunosti
odvojena trgovinska poslovanja distributivnih kompanija, kojima e se
omogu%iti da kupuju elektri%nu energiju od bilo koga. P#(( e moi nabavljati
energiju od proivodne kompanije ili ugovarati isporuku od strane drugog
P#((,a ili neavisnog trgovca.
Ne0a"i-ni tr&o"'i na ma,o e biti kompanije %ija je jedina &unkcija da kupuju
elektri%nu energiju i da je prodaju kvali&ikovanim potro!a%ima i ostalim
trgovcima elektri%ne energije.
$.!. Problemi
Funkcioniranje elektroenergetskog sistema, a posebno prijenosnih kapaciteta, u
cijeloj emlji nije dovoljno e&ikasno niti je %itav sistem u potpunosti uvean, te jo!
uvijek postoje uska grla u prijenosnim mre"ama. (lektroenergetski sistem je u velikoj
mjeri obnovljen, ali rekonstrukcija nije jo! uvijek avr!ena.
.snovni problemi u sektoru elektroenergetike suG neadovoljavajua
komercijalna disciplina, neadekvatan rad nadornih organa u elektroprivredama, visoki
70
gubici u sistemu, slaba koordinacija investicija bog podjeljenosti sistema, te
pretijesna uveanost sa proivodnjom uglja.
$.4. Prioriteti
$.4.1. Provesti entitetske akcione planove za re#ormu elektroenergetskog
sektora
Bentralno pitanje u programu rekonstrukcije i privatiacije je radvajanje tri
vertikalno integrirane energetske kompanije u BiH na prijenos, proivodnju i
distribuciju. Smisao prijenosa e ostati u nadle"nosti BiH 8kompanija a prijenos e
biti u ajedni%kom vlasni!tvu dva entiteta: dok e proivodnja i distribucija biti
privatiirani, s ciljem da se u BiH dovedu investicije, osigura bolje rukovo*enje i
stvori e&ikasan konkurencija.
I0"r9iti rea,oka'ij% -red-ta"a i imo"ine =Ba0a I>
#okom ove &ae potrebno je da elektroprivrede razdvoje sredstava i obaveze
rali%itih sektora , proivodnje, distribucije, prijenosa i upravljanja sistemom i
alociraju osoblje u nove organiacije. #ako*er je potrebno formirati prijenosnu
kompaniju, u koju e imovina i osoblje biti alocirani i elektroprivreda. Dona%no,
potrebno je transformirati "ajedniki elektroenergetski koordinaioni entar E"*6.F u
=.S, gdje treba alocirati imovinu i osoblje elektroprivreda.
Pored ovoga, potrebno jeG
+spostaviti %etiri odvojene termo,energetske korporacije, oko pojedinih
termoelektrana,
Prestruktuirati rudnike uglja, uporedo sa prestruktuiranjem proivodnih
kompanija, da bi se unaprijedila e&ikasnost i ekonomi%nost rudnika i omoguila
njihova privatiacija, ajedno sa termoelektranama ili asebno,
+spostaviti tri do %etiri odvojene hidro,energetske korporacije, organiovane na
pojedina%nom rije%nom sistemu,
+spostaviti jedinstvenog neavisnog operatora sistema 8=.S: sa odgovorno!u
a planiranje sistema i dispe%erske aktivnosti,
+spostaviti jedinstvenu dr"avnu prijenosnu kompaniju, koja e biti vlasnik svih
visokonaponskih prijenosnih sredstava i koja e biti odgovorna a odr"avanje i
pogon sistema, u skladu sa instrukcijama koje daje =.S
$vr!iti prestruktuiranje distributivnih podru%ja radi &ormiranja distributivnih
regija u cilju uspje!ne privatiacije,
.snovati nove dioni%arske kompanije a proivodnju i distribuciju,
+spostaviti veleprodajno tr"i!te a elektri%nu energiju, koristei ugovore
ime*u proivo*a%a i prodavaca, i pored tog ugovornog tr"i!ta, balansno tr"i!te
koje e kreirati =.S,
+spostaviti operatora tr"i!ta a upravljanje balansnim tr"i!tem,
77
Domercijaliirati novo&ormirane proivodne i distributivne kompanije, kako bi
uspje!nije atraktirale potencijalne strate!ke investitore,
Sudjelovati u &ormiranju regionalnog tr"i!ta elektri%ne energije.
I0"r9iti kor/orati0a'ij% =Ba0a II>
+ ovoj &ai, potrebno jeG
;a proivodne i distributivne kompanije po%nu djelovati kao posebne
organiacije. -a sve nove oraganiacije treba iraditi nove statute. + novim
kompanijama e biti uvedeni standardi a ra%unovodstvo i &inansijske sisteme.
Sve kompanije e imati iste $# sisteme a ra%unovodstvo, naplatu i
komunikaciju,
Regulatorne komisije idaju privremene dovole a nove organiacije,
$mplementiratni nove tari&ne metodologije a prijenos tari&e, =.S tari&e
8;r"avna regulatorna komisija:, te distributivne i proivodne tari&e 8entitetske
regulatorne komisije:,
+ okviru =.S,a iraditi nacrte po%etnih ugovora a pomone usluge sa
proivodnim organiacijama, radi de&iniranja koli%ina i uslova pod kojim e
svaki proivo*a% pru"ati speci&i%ne pomone usluge,
;a na snagu stupe #r"i!na pravila, a .perator tr"i!ta e biti &ormiran u okviru
=.S,a.
I0"r9iti komer'ija,i0a'ij% =Ba0a III>
Bit e potrebno da nova proivodna i distributivna preduea rade kao
komercijalna dru!tva, kako bi kreirala poitivan ivje!taj o poslovanju, radi davanja na
uvid potencijalnim strate!kim investitorima. .na e sa%initi svoje planove smanjenja
tro!kova a naredne godine, uklju%ujui reduciranje gubitka i poveavanje naplate,
pipremat e &inancijske ivje!taje i a svoje investitore, pregledati i a"urirati
investicijske potrebe i planove. Domercijaliacije e se nastaviti sve do privatiacije.
$.4.2. -ovriti realizaciju projekta rekonstrukcije ..Po/er 00011
.snovni cilj projekta HPower $$$I je nastavak Programa poslijeratne obnove
elektroenergetskog sektora BiH, omoguiti kontinuirano snadbijevanje elektri%nom
energijom po ni"im cijenama, u smanjenje utjecaja na okolinu, kao i cjelovita re&orma
elektroenergetskog sektora.
Projekat se realiira u pomo me*unarodnih &inancijskih institucija i bilateralnih
kreditora i donatora kao !to suG Svjetska banka, (vropska banka a obnovu i ravoj,
(vropska investiciona banka, vlade Sjedinjenih Emeri%kih ;r"ava, Jvicarske,
=jema%ke, =orve!ke i Jpanije, ;F$;,a i (vropske komisije, a obuhvata sljedee
projekteG
Rekonstrukcija visokonaponskih dalekovodaA
72
Rekonstrukcija visokonaponskih tra&ikaA
Projekat SBE;E3()S telekomunikacijeA
(kolo!ki projekti a termoelektraneA
Rekonstrukcija hidroelektranaA
Rekonstrukcija distributivne mre"e.
.bnova 500 kC i 220 kC prijenosne mre"e, uklju%ujui i sistemske objekte na
770 kC naponu, a posebno rekonstrukcija o!teenih trans&ormatorskih stanica,
omoguit e ponovno poveivanje i reintegraciju elektroenergetskog sektora BiH, kao
i rekonstrukciju sa sistemima +B#R, Balkana i 'ugoisto%ne (vrope.
Projektom CSi-tem nad0ora? kontro,e i /rik%/,janja /odatakaD =S;ADA: osigurat
e se &unkcioniranje elektroenergetskog sistema BiH na integriranoj osnovi.
Realiacija projekta SBE;E i rekonstrukcija visokonaponske prijenosne mre"e e
omoguiti da BiH &unkcioni!e kao jedinstvena oblast kontrole prema +B#( pravilima,
pri %emu e +B#( kontrolni blok pokrivati Sloveniju, Hrvatsku i BiH.
Re&orma elektroenergetskog sektora e imati na%ajan utjecaj na socijalne
prilike u emlji. Sam proces rekonstrukcije sektora bi trebao da ima na%ajne poitivne
e&ekte, jer e u implementaciji projekta veliki dio aktivnosti biti povjeren domaim
&irmama. S druge strane, igradnja distributivne mre"e, posebno na podru%jima
povratka ibjeglih i raseljenih lica, imat e ogroman utjecaj na pobolj!avanje njihovog
socijalnog polo"aja, odnosno, stvorit e se preduslovi a pokretanje malog binisa, !to
je jedan od prioriteta ekonomske politike u BiH.
+ toku procesa rekonstrukcije kompanija, koji podraumijeva radvajanje na
oblasti prijenosa, distribucije i proivodnje, bit e de&inisani vi!kovi radne snage. -bog
toga ve u pripremnoj &ai ovih aktivnosti treba ramotriti rali%ite modalitete
brinjavanja onih koji ostaju be posla. #u se na prvom mjestu rami!lja o pokretanju
malih pogona a proivodnju opreme i elektroindustrije, a koje bi sredstva bila
obebije*ena i vlastitih ivora, u podr!ku me*unarodne ajednice i entitetskih
&ondova.
TA(ELA 1 INDIKATOR ZA PO7EEANJE REBORMI ! SEKTOR!
ENERGETIKE

$=;$DE#.R $-C.R
PR.B'(=( -E B$H
8200032007: 2001
Potro!nja elektri%ne
energije3pc
8kwh3pc:
@;$ 2002 650,0 7060
2;P po jedinici
utro!ene energije
8pokaatelje
ekonomske
e&ikasnosti:
=a osnovu @;$
2002, prora%unato
a $HR )RB
ivje!taj
51,6 50
(misija karbon
dioksida 8u 7.000 $vje!taj $HR /,2 /,6
7/
kg: )RB
#abela je preueta i LSrednjoro%na ravojna strategija BiH,PRSP 82005,2001:A BiH
C$'(M( )$=$S#ERE B$HA CNE;E FB$HA CNE;E RSO.
1 ZAKLJ!FAK
=a samom po%etku ilaganja uspostavili smo konstataciju da na!a emlja
obiluje veoma na%ajnim prirodnim bogatstvima i resursima. )e*utim, taj potencijal
nije adekvatno iskori!ten !to implicira da nisu u dovoljnoj mjeri adovoljene potrebe
privrede i stanovni!tva elektri%nom energijom, !to se negativno odra"ava na njen
ravoj. S obirom na to da se potrebe stanovni!tva nikada u potpunosti ne mogu
adovoljiti jer ih je ogroman broj i stalno se pojavljuju nove, onda se kao neophodna
namee potreba da se natno vi!e nego do sada unaprijedi djelatnost dru!tva na
stalnom istra"ivanju novih reervi prirodnih bogatstava.
.va istra"ivanja su posebno na%ajna a neobnovljiva prirodna bogatstva kod
kojih je stupanj eksploatacije vi!e istra"en. Pored kontinuiranog istra"ivanja resursa,
veoma je va"no i njihovo %uvanje i racionalno kori!tenje koje se ne smije prepustiti
stihijskom djelovanju tr"i!ta i nekontroliranom odnosu i regulaciji na kratak rok.
Brojne su i velike posljedice nekontroliranog kori!tenja prirodnih bogatstava, ira"ene,
kako kro &ii%ko naru!avanje prostora, tako i trajno gubljenje njihove vrijednosti.
Ramatrajui ove okolnosti, neophodno je konstanto unapre*ivanje i ravoj postojeih
komponenti.
2spostavljanje moderni9 instituija osnovni su zadatak u sektoru energetike.
Bit e izvreno razdvajanje tri vertikalno integrirane elektroenergetske kompanije u
BiH naG prijenos, proizvodnju i distribuciju, pri emu e sistem prijenosa ostati u
nadlenosti BiH, dok e proizvodnja i distribuija biti privatizirane.
+roes razvoja e tei kroz tri fazeG realokaciju sredstava i imovine, korporatizacija i
komercijalizacija.
S obirom na orijentaciju liberaliacije tr"i!ta elektri%ne energije i ulogu uglja
u energetici BiH, nuno je izvriti rekonstrukiju i dokapitalizaiju rudnika uglja,
nakon %ega e uslijediti njihova privatiacija. Sistem utvr$ivanja ijena energije e se
asnivati na ekonomskim kriterijima i uklju%it e i tro!kove a!tite okoline. Poticat e
se i !tednja energije i primjena obnovljivih i alternativnih ivora energije.
.staje nam, a nadati se, da e ove re&orme i savjesnost gra*ana pomoi unapre*enje i
ravoj ekonomije u BiH kao i doprinjeti u &ormiranju jedne relativno jake i neavisne
dr"ave koja e svoju integraciju u (+ do"ivjeti u skorije vrijemeP
75
2 LITERAT!RA
7. Srednjoro%na ravojna strategija BiH Q PRSP 82005,2001:, april 2005.
2. #r"i!na struktura i ekonomska e&ikasnost, pro&. Dasim #ati
Linko"i:
www.energetika,net.
www.balkanenergR.com
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
76