1

or R e h a k

SIGNALNO - ALARMNI UREAJI ZA ZATITU MUZEJA I GALERIJA

U_v_o_d
Kada se govori o signalno olcranitn ureeoime misli se na one elektronske
ureeje koji registrirsju neuobiajeno stsnje u tienom objektu i svo talcve proujene
prenose ns jedno ili vie kontrolnih mjesta. Znai, dctokciju, snimcnje promjene
elsrmnih stanje, prenoenje ne ieiitifikecioni - signslni pe- nel (zvune ili svjetlosne) i
delje ne udaljcnijs mjeste: ste- nica milicije, vatrogesne brigede ili interne
intervencijske sluba. Ne zedetek je de objesnimo kako taj sistem funkcioni- re. Kekove
promjene na sistemu prouzrouje elermne stanja?

ko se taj sistem ponaa pri oenifestiranju elarnmog stenja? 1,'ogunosti zetite

exponet3 tienih objekate. Vrsts zatite. Sistemi zetite. Dojeve ne stenicu milicije
itd.
Dskle, slco pred sobom imemo zedetsk zatite odreenog objekta, sistem bi
trebao funkcionireti na slijedei nain: Upedom (provalom ili prepedom) u tieni
objekt jectan od mon- tiranih davas elermnog signela se aktivire. Svaki jsvlja ime svoje
specifinosti svoju funkciju i svoju nemjenu. iko su zs- tieni exponeti slike ili bilo lcoje
izloene vrijednosti, svaki exponet zehtijeva tono nemjensku vrstu jevljea. On svoj
signal prosljeuje preko semozetitne instelecije ne centralni ureaj. Samozatitna
instelacija ima svoju funltciju zatite.

luaju presjecenje, sebotirenje ili sluejnog prekide osi- gurave se vjerne informacije o
nesteloj promjeni stenje ne sistemu.
Eunkcija centralnog sistema je viestruka. On prihvaa sve informecije od
senzore. Osigurave identifikaciju i lokeci- ju montiranog ektivirenog jevljee. Podruje
ili mjesto gdje se dogodile promjena postojeeg mirnog alarmnog stanja. Znai, elerm je.
Osigureva rezervno napajanje elektrinom energijom. Prelaz se mrenog ne rezervno
nepajanje. Prelez na rezervno napsjanje moe biti iz sabotanih razloga ili iz normalnih
prekide mrenog nepejenje objekte (redukcije).

-%

Centralna jedinice na svojoj glevnoj signelizecionoj ploi treba da konbinacijama

zvunih i svjctlosnih signala registrire sve nastale promjene zetitnog sistema. Kerevno
na istu jedinicu se prikljuuju i svi dodetni ureeji koji su po- trebni ze optimelno
registrirenje i signalizirenje stenje si- stema. (Slika br.l).
Zatvoreni TV-sistemi koji pomou internog megnetoskop- skog sisteme i
monitore registrira sve video informecije. In- terne i externe sirene. Biree ifre.
Poprene veze se stenice jevne sigurnosti itd.
Primljeni slarmni signel ne centrelnom ureaju prenosi se istovremeno i
direktno ne unaprijed odreeno mjesto: Stani- ca javne sigurnosti, deurne porta ili

2
interne intervencijska slube.

Bitno je postii efikasan sistem prenosa informacije, znai ureaj mora ispuniti
sve uvjete da bi alErmno stanje istog momenta bilo I O O . J sigurno prcneseno na dato
odreeno mje- sto. Drugim rijeima elimo ispuniti zahtjev 1OO>J sigurnosti alarmnog
sistema. Mora se konstatirati da su denanja tehnika dostignua na ovom podruju
postigla upravo tu mogunost da e uredao svoju funkciju obaviti bes prioekorno,
apsolutno sigur- no. Meutim ako govorimo o kompletnoj loo/j sigurnosti zatitnog
sistema moromo rei da se ons smcnjuje za onoliko procenata koliko je ukljuena
funlccija ovjeka u cijeli sistem. fo znai, to je ona manje sigurnost je vea. Na je
zedatak da u tie- ni objekat i u centru ze dojavu olermnog signale preputaju se sve
radnje ureaju a da samo intervencija slubi sigurnosti uk- ljuuje u funkciju ovjeka u
zatiti. Dakle, tvrdimo da u za- tienom sistemu moe zakazati samo ovjek. Praktino
to znai da e sistem svoju funkciju obeviti i zadovoljiti samo onda ako intervencija od
orgena odreenih zc to bude to bre. Tu se trei onaj procenet smanjenja sigurnosti
zatitnog sistema on ovisi o udaljenosti stanice javne sigurnosti. (SJS) o objekte,
mobilnost intorvencijskc slube, redhodno utvronog plana ob- rade objekta u momentu
olarmnog stanja, organizacije rada i obrane u tienom objektu i sl.
to znsi unutarnja organizacijo u zatienom objektu? Ukratko reeno to znai
unoprijcd prodvieno sve rsdnje koje treba da se obave u momentu nastanka alarmna.
Toan raspored rsdnji i zsduenja. Rsspored i orgsnizacijs osobljs u objektu. Automatsko
zatvaranje odreenih pristupa i izlaza iz objekta. Iiarevno, sve se to unaprijed
predvienom organizacionom planu intervencije orgsnizira zcjedno so organime SJS.
Teh niki sistemi zatite
Frije nego ponemo opisivsti sisteme zatite i pojeine komponente zatitnog
sistema bitno je definiroti reime rada signalno-alarmnih ureajo.
Svaki tieni objelct uglavnom ima tri reima rada:
1. Roni reim,
2. Dnevni roim, (reim rsds kods su ozvoljeni pristupi i icretanja po
prostorijano slubenog osoblja ili po- sjetileca u kojime se nslaze izloeni
exponati.
3. Dnevno-noni rcim (to je onaj reim rcde lceds se ek- tiviranje sisteme moe
postii vizuelnom kontrolom osoblja u objektu bilo da jo no ili dan.

ffToni reim
Pod nonim reimom rads podrazumijeva se ono stanje kada je zabrsnjen pristup
posjetiocioc i rsdnom osoblju u prostorije u kojima se nelaze izloeni exponati odnosno
prostorije koje su stavljene pod zatitu (sefovi, srhiva, vane uredske prostorije i sl.)
Zs nonu zatitu smatramo danas naqoptimalnijom i najkve- litetnijom zatitom
trodimenzionolno tienje prostora.
Trodimenzionelnc zetite jc one vrsto zatite kade se pro- storija koje se eli
zotititi ispuni ultre - zvunom energijom. To su ultra, zvuni goneratori so svojim
pripadajuim predajnim i prijemnim entonama. Ureej radi nc principu Dopplerovog
efek- te. Predejnik - odeilja ultrezvunu energiju. Obzirom de ultre- -zvuna energije
osjoa , : svaki izoletor" ono se refleksijama odeslenih signele pod zidove, strop i pod,
nalozi semo unuter zetvorenog prostore. Tu vrstu zatite zeto i zovemo zetitom
zatvorenog prostore. U prostoriji icpunjcnoj ultra - zvunom energijom stvorilo se dokle

3
stabilno ultre - zvuno polje izme- u predajne i prijerane antene. Svako kretonje po
prostoriji pro- uzroiti e fluktuaciju polja, stabilnog stenjo ultre - zvunog polja prijemnik e primati proajenu odeslcnog signale u odnosu na sign8l primljen u mirnom
stenju. Tej signel grcke, odnosno rezlike signale primljenc na prijemniku u momentu
promjene po- lja u odnosu na mirno polje iaziva signal - alarm. to nem to u
prektinom smislu znei? U slucju de netko eli ui u zeti- enu prostoriju ultra zvukom more povrijoditi integritet tiene prostorije. Bilo de su nosilno otvorcne vreto,
razbije- ni prozori, zidovi i sl. On ulezi u prostoriju zetienu ultra - zvukom. Delcle do
promjene stenja ultro zvunog polja u pros- toriji moe doi i onde kade je netko ostao
salcriven u bilo ko- jem dijelu zgrede, namjetoje i sl. Onog momonte kede on iz
potpunog stenje stabilizecionog stanja poljo sc okrene i eli doi do eljenog exponcta
poremcti se stebilnost ultre - zvu- nog polje, ukljuujc sc alermno stonje.
Danes postoji jeko veliki broj ureeja lcoji tite prosto- re trodimenzionalno.
Spomcnuo bi jo radarski sistem koji se od ultra zvunog sistema razlikuje samo u
kvslitoti emitirane ener- gije to znei, ultre - zvuna encrgija je zamijenjena elektromagnetom. A za nju pozncto je ne pos-fco je izolatori .(Slika br.
Njezina prednost osjee so u otvorenim prostorima gdje prekrivanje podruja
ultra - zvunom energijom smanjuje kveli- tet zetite.
Vano je da se napomene dc sa jednim sistemom moemo ti- titi vie prostorija.
Montirenje primopredejnih antena u ostalim prostorijame omoguili smo de cjolokupni
sistcm zotite bezira- mo ne jednom generetoru ultre zvunc energijo.

Meutim, oblik tienih prostorijs diktire i vrstu opro- me sistema. Na slici

br.p*
prikazsni
su
neki
od
nsine
zatite
prostorijs,
pomou
usmjerenih.primopredsonih ultra - zvunih uredaja,
^Da bi se o primjeni ultrs zvuks moglo govoriti, u svim podrujima zatite,
moramo nepomenuti ds osim totalne zatite prostora postoje i sekvenkcionalni
usmjereni ultrs - zvuni ureeji zo zstitu pooedinih exponctc u crlrveme, gelerijsms,
katedrslsms, muzejima itd. ITa tcj nein se postie efikasnost zstite i boljs
funkcionalnost za normalsn red osobljs u objek- tu. Slika br. 4.).
Nejvei problem ultrc - zvuks u renijim godinsmc su bili brojni lani slarmi.
Ncjnoviji urenji su do- mcksimumc eliminira- li te lsne alsrme, poveali sigumost
rsda, ussvrili tehno- logiju i si.
Devcnjem specijclnih elektrinih filtcrc koji eliminirs- ju sve moguo smetnje
koje bi sc mogle pojsviti u tienom ob- jektu. To su turbulencije polja klima uroaja,
vcnjske smetnje od elektromcgnetskih poljc, njihciaje zevjcsa i sl.
Javljci zs rcd u nonom rcimu su toliko mnogobrojni i specifini za
pojcdincnu Z3titu odredenih esponata ili oblik prostorije, dc one upravo moc biti
ovisna o mati projelctsnta ili izvoae. Ja u nabrojati semo neke od njih:
- milcrovalni uresji (Dopplcrov efeict),

- ultra - zvuni prenosni* uredeji,

4
- pasivni infra-crvoni jcvljci,

- mikrofoni (jovljai kerslctcristinih umova,

- vibracioni javljai,

- sve vrste kontcktnih jsvljca,

- megnetni jevljci,

- termo - vibracioni javljai,

- javljai za vcntilocionc kenale, otvorc kamina i sl. (protiv njihenja)

- jevljai za zctitu slikc,

- kapacitativni javljai,

- radarski javljci,

- elektronskc ( : , Zevjesc , ; ) itd.

Mikrovslni uredaji imsju usajcronu karakteristilcu djelo- vanja, lako se
montircju. Lako sc prcnoso iz objekts u obje- kat. Poesni su za zatitu odrecnih
prostorc u objelctu, pro- fesionelni su i funkcionclni. 'lzvcnredno se uklopaju u zatitu
onih objekste u kojims se zbog odrcdenih vanjslcih smetnji nije mogue ugreiveti ultra
- zvunc ili druge javljoe.
Jltro-zvuni prenosni uredaji - su ureeji koji po svom izgledu i veliini
dekorativno sc uklopaju u onc prostorije koje elimo tititi povremeno. Bilo da jc u
izvanrednim situa- cijama potrebno jednu od nenomjenskih prostorija privremeno
zetititi ili zstite mcnjih prostorije u kojimo su pohronjene msnje vrijedne stvari.

5
Pasivni infra - crveni .javl.jai - se priaoenjuju za za- titu i kontrolu pcgeinih
prolaza ili pravaca - zrake su nevid- ljive i kodirane. Sabotsa je iskljucena. Priajena ira
je velika a naroito u objektima cdje se eli onemoguiti pristup expona- tima ne
odreenu udaljenost. Svaki prelaz tiene linije moe zvuno preko razglasnih ureaja
upozoravati posjetioce da se ne pribliavaju exponatu tom i tom.
Mikrofoni ili .javl.iai uaa - su-najsigurnioi i najkvali- tetniji ureaji za zatitu
sefovo, ili trezorskih prostora, kada se pohranjivanje vrlo vrijednih stvari oli totalno
osigu- rati. Peagiraju na umove lcaraktcristine provali. Osjeaju ih kao vibracije
trezorskih zidova, trczorskih vrata i sl. Regula- cija osjetljivosti kristalnog mikrofona,
lcoji rai na principu piezo - elektrinog efekta, je po volji velika i mogua.
0 usmjerenim ultra zvunim .javljaima - smo ve ranije govorili, ali ovdje treba
rei to, da su vrste i spektar tih javljaa jako veliki i irolci i da sigurnost zatite
pojedinog exponata diktira vrstu primjene odreenog senzora (uskopojssni, usmjereni,
irokopojasni i usmjercni i sl.).
Vibracioni .javl.jai - imoju tckoer iroku primjenu u zatitnim ureajima za
galerije i muzeje. Mcutim, njih ubraja- mo u dopunske elemente zatite, ako se eli za
pojedini speci- fian izloeni exponat multiplicirati zatitnost nekog expona- te, a bez
njege bi postojele mogunost sebotee, projektireju se ovakovi davai radi poveanja
efekta izneneenja.
Ma<qiet i kontaktni javljai: - imeju primjenu u zatiti exponata koji se nalaze
poloeni no vitrinama i svim mjestima gdje izloeni predmet stoji na spccijelnim
postoljime ili u vodoravnom poloaju. Svako podizanje zatienog exponata iz njegovog
sjedita izaziva momentalno privlaenje ili otputanje magnetnog kontakta, a samim tim
i prekidanjo normelnih kontrol- nih struja. Znai dolazi do alarma.
Termo - vibracioni javljei - imaju svojstvo i mogunost reagiranja osim na
vibrecije i ne promjenu tcmperaturnog stanja oko pojedinih exponete.
Primjena mu je usko specifine.
Javl,~jai za ventilacione kanole i kamine - nomijenjeni su za zatltu onih
prostorija gdje je mogu prolez, kroz venti- lacione otvore ili otvore kamina. To su
javljai koji se insta- liraju vertikalno objeeni na savitljivu icu u otvorima u vi-^ seem
poloaju. U sluaju prolazo kroz otvore, objeeni javlja se mora zanjihati. Dovoljno je
ponionje tog jcvljaaza lo stupnjeva na jednu ili drugu stronu, pa da doe do
prikljuenja alarma.
Javljai za zatitu slika - tokoer mogu biti razliiti. Osnovna njegova funkcija je
da reegira na skidanje ili pomica- nje objeenih slika sa zida. Identifikacija je mogua na
vie naina. Ja u spomenuti samo 2 koja smatrem najfunkcionalnijom.

micanjem ili dizsnjem slika se zids smsnjajo se pritisak na kristalni javlje koji piezo oloktrinom pojavom registrira promjenu pritiska e lcojo se na izlezu manifostira lcao
stvoreni napon alarma. Dovoljne su sasvim mele promjene u toini (pri- tisak na kristal
montiren u zidu), po da se isti javlja alcti- vira, ili nejobiniji kontaktni jovljai koji u
svom sklopu imaju 2 kontaktna pera. Skidanjem slike sa zida, kontaktna pe- ra se
otputaju, jer su prehodno bila pritisnuto teinom sli- ke, a otputanjem kontoktnih
pero prekida so kontrolni tok struje i dolozi do alarma. Obino jedno pero se montira
ispod rama slike a drugo pero iza platna. S time se onemoguava reza nje platno sa
rama, maker ram i dcljc ostaje ne zidu.
Kapacitivni javljoi - namjena im jo zo zotitu exponsta od diranja ili
priblizavonja. Dodirivanje ili lcraa usomljenih statikih exponata izoziva alarm. Dcdi
na principu promjene kapscitivnosti javljae promjenom medija i"mirnog statikog polja

6
stvorenog od elelctroda davaa. Dava stvara sferno polje oko tienog exponata,
pribliavanjem se kapocitivnost mijenja to je dovoljno de javlja precie u alormno
stanje. Se ovira jovljaima je iskljueno dodirivanje ili otcivonje izloenih exponata.
Primjenjuje se jalco puno u galerijama, muzejima.
Raderski javljoi - nalaze primjenu u zotiti otvorenih prostore- Izloeni
exponoti se tite od pristupe izloenom predmetu (objektu). Deleko mu je veo primjenc
u zetiti ob- jekta u sluaju napoda izvana. Za unutronju zctitu, se ne primjenjuje
esto.
Elektronske zevjcse - eko sc eli napreviti zatitni zid ispred izloenih exponota a
ne dozvoljovo sc pribliavenje do odreene ueljenosti postevljeju se tekozvene
elektronske zav- jese. Sistem funkcioniro teko, da se izmeu dvije po volji uda ljene
elektr.ode (misli sc na per notare udaljonosti), izmeu kojih se stvara elektrostatslco
polje. Svaki prolaz izmeu postavljenih elelctroda ispred izlocnih expoiiate
prouzrokovati e ukljuenjc elerme. Kerevno de so ispred eloktronske zevjese postevljaju
rachanike prepreke keo to su ukresni lenci, de bi se i fiziki upozorilo posjetioco de je
prijelez i priblieve- nje slici zebranjeno. U sluaju im.enje takvih upozorenja aktivira se z3titni sistem. Istovrcmeno se u telrvim sluejcvimo preve kombinacije i sa
upozoravajuim zvunim ili akustihim upozorenjimo, gaje se outomatski sc uneprijed
snimljene magne- tofonslce troke reproducira upozorcnjo da je zabranjeno prela- enje i
pribliavanje slici. Iz ovog kretkog pregleda javljaa za noni rad i opisa njihovih
funkcione-Inih ncmjena, vidljivo je do su mogunosti tehnikih s.istomo zatite
neogranieni. Kombinacije pojcdinih senzora i sistcme su nesagledivc.
Dnevni reim roda - pod dnovnim reimom ree podre.zurai- jeva se rad sisteme
u onom vremcnskom periodu lcede je ozvo- Ijeno kretanje po zetienomjprostoru.
Dskle, skida se nona zatita i ukljuuje dnevna. to sc podrazumijcvc pod dnevnom
zotitom? To su svi oni dovai, koji su potrebni de i dalje uveju exponete od
zlonemjernih direnjc, slcidenje i sl. Svaki sistem dnevne, zatite se projelctire tako, da
sc kretanje kroa prostor bilo kao slubonc osoba bilo kao posjotilac omogui e da se ne
naruava unaprijed prcvieni noin zotite. Sve to izvsn okvirs dozvoloenih rsdnji i
kretenje, prouzrokuje ukljuenje sistetna.

Dnevno-noni rein - to je onaj reim rada kada ureaj taors ispuniti zahtjev, da
osoba kojs rukuje sc signslnim siste- mom u svakom momentu dane i noi moe
aktivirati sistem. Po- trebno je da ureao omogui posluitelju permanentnu mogunost
aktiviranja sistema, ne bilo kojem mjestu de se nelazio. Ze to postoje iroke mogunosti.
Jedne od njih je uklouenje ureaja bezinim alarmnim tasterima. 5o su u stvari
"elektronski pi- tolji". uvar ili kuepazitelj umjesto oruja nosi za pesom jedan taster,
koji ima mogunost daljinskog uklguenja ureaja. On vizuelnom kontrolom i
predvianjima opasnosti za eventualno otuenje imovine ili nanoenje tete moe sa bilo
kojeg mjesta u zgradi ili van nje uldLjuiti zatitni sistem, a to znai oba- vijestiti
stanicu javne sigurnosti i direktno proslijediti alarm. Dnevno-nona zatita moe biti
kombinirana osim sa sabo- tanom petljom cijeloga sistema i sa cijelim nizom
kombinacija specidalnih senzora ili davaa ukomponiranih u postojei sistem zatite.
Centralni urea.i - centralni ureaj ili centralna jedi- nica g'e "mozak sistema".
On se sastoji od:
- napajakog sloga,

- zonskih psnela,

7
- kodnih jedinica,

- sklopa za prijelaz na rezervno napajanje,

- rezervnog napajanja,

- signalizacionog panele,

- internih zvunih sirena,

- samozatitnog kuita.
Punkciju centralne jedinice smo ve rcnije opisali. Me- utim, sada je potrebno
rei keko so manifectiragu pojedine radnje, i na koji nain centralna jedinica ispunjava
svoju funkcionalnu namjenu.
Nepajaki slog irna zsdetsk de snebdjeve ureej potrebnim naponskim i strujnim
veliinama. Pelcli smo de u sluaju nestan- ka elektrine energije ureaj automatski
prelazi na svoje vla- stito napajanje. Projektiranjem se predvia, lcoliki kapacitet
rezervnog napajanja (rezervne batcrije) uredej treba biti kape- citiran. To ovisi od
veliine objekte znai, potronje energi- je.Onog moments kede nestene elektrine
energije rekli smo, ureaj rsdi na rezervnom nepajanju i o tome istovremeno prenosi
informaciju preko signalizacionog tabloa u centralnom ureaju i prijemnika alarmnog
signala u stonici javnc sigurnosti, da je ureej preeo ne vlestito nepejenje.
Eanije detim uputstvime posluitelju i orgenima vlasti ta treba raditi u
momentu nestanlca elektrine energije kao dopunskom fizikom osigurenju poduzimaju
se one ajere koje su uputstvom renije predviene.
Ponovnim prelazom na elektrinu mreu automatski se pre- lezi ss rezervnog
nepejenje ne mreno nepejenje i istovremeno

naopunjuoe rezervno nspejanje ds bi bilo spremno za budue pranjen^e.

Znai, te sve rednje ureej obavljs autometski.
Zonski paneli imeju funkciju identifikecije elarmnog signala. Koliko eliaio tih
infornscijs na signslizscionoj ploi dobiti, toliko previomo indiketorskih jedinice.
Dekle, moe se identificireti tone lokecije nestenke elerme, prostorije u kojoj se to
dogodilo, exponete icoji je ugroen ili jevljee na kojem je izvren pokuej sebotee,
nepede ili ektivirenje. To se neroito deteljno rezreuje lcod vrlo vrijednih exponste,
kede su zeinteresireni de sveke u poetku bezezlene promjene moe prouzroiti
nesegledive tetc. Dekle, u svekom momentu ce ne signalnom tablou moe vidjeti sve
eljene karekteristike i stenje zetienog objekte.

8
Kodne jeinice je elektronski sklop, koji u sestevu cen- trelne jedinice
omogueve memorirenje i podeevonje ifre sis- tcaa. On slui za ukljuenje i iskljuenje
zstite objekta, otverenje centrelne jedinice, iskljuenje pojedinih dijelova sisteme ili
prostorije ili po elji skidenjem zetite se poje- dinih izloenih exponete.
Promjene elektrine ifre, nogue je na semoj kodnoj je- inici. Ona se vrlo lelco
mijenje i mogue ju jo prektiki sva- lcim denom ponovno postevljeti. Ne trcbe rei de je
to omogueno semo posluitelju ureeje, koji je preuzimenjem sisteme postao jedini
vlesnik zatitnog sisteme i on je taj koji odabiranjem ifre moe jednu od gorc
spomenutih zatita selcvencionalno is- kljuiti odnosno ukljuiveti. Kodne jedinice
tekoer omogueve de se sistem prebecujc se jednog reime rade ne drugi. Sveke
centralna jedinica ima i svoj signclizacioni panel. On slui ze svekodnevnu kontrolu .i
ispitivenje isprevnosti rede cijelog zatitnog sistoma. On oje indilcsciju stanja i sve
potrebne peremetre, koji se perelelnim prcslikevenjem lcoo identine sig- nelizecione
ploe u centrelnom urceju moe postavljati kod deurnih lica, u deurnim prostorijcma
ili u stenici jevne si- gurnosti.
Interne sirene u centralnom ureaju imaju funkciju zvune signalizacije i lakeg
preenja promjene stenje ne ureeju.
Samozetitnost centralnog urede.ja - Renije smo rekli da svaki signelno - elermni
cistem morc biti camozetiten. to to znei? To znei iskljuuju se sve mogunosti
sebotirenje urea- ja. On moe biti nc bilo kojem mjestu u objektu da mu se nita ne
moe dogoditi a de on istovreaeno odredenu informeciju o sebotai, nesilnom otverenju
ili proveli dojevi ne kontrolno mjesto i registrire stenje dogeeje. Cijelo kuite je
elektri- ki tako zatieno da i najmenje provcle kroz sve ziove cen- trelne jedinice
prouzrokuje alerm. To se postie tono defini- renom kontrolnom strujom, koje keo
protusobotene kontrole i- vi "deno-nono".
Svaki dovod od pojedinih prikljueke, cjelokupnih inste- lecije, poklopci ne
elementime, vreta i sl. cu pomou specijel- niii aikro-kontakata u stalnoj moguiiosti da
informiraju o poku- aju sabotae na sistemu.
Bira sifre - alco smo rekli za centralni ureaj da je umozak sistems", onda za
bira ifre ksemo da je "srce siste- ma". Punkcija biraa ifre je slijedea: on omoguava
ukljue- nje i iskljuenje sistems. Jasno je ako omoguimo dobivanje te informacije
zlonamjerniku, znei otkrili smo mu broj ifre, (Kod) sistem gubi svoju funkciju. Becimo
i to, da se to u prak- si, uvijek omoguuje ssmo posluitelju ureaja, a da unaprijed
odabrana ifra po centralnom uredaju kao najstroija povjerlji- va informacija
pohranjuje u zato odreenom mjestu (kasi).
^Birai ifre su jedini sastavni dijelovi ureaja, gdje se ukljuuje ovjek kao
falrtor sistema. Jer, tu on samo i mora biti ukljuen. Da bi se suzio Irrug ljudi koji
poznaju sistem bira ifre (koda), je upravo taj element koji^iskljuuje sve dotadanje
faktore, ljudc, projektante, proizvoae, montaere i servisere o eventualnoj mogunosti
sabotse na sistemu. On daje mogunost posluitelju uioajo da onog momenta kada
primi ureej na koritenje i ekspiootaciju,iskljui sve gore navedene uesnike u izvedbi
signalnog sistema i praktilci uzima u svoje ruke klju funkcioniranja i efikasnosti
zatite.
Kako se rukuje biraom ifre? Bira ifre je testatura od lo brojeva. Znsi postoji
mogunost kombiniranja i izbora brojeva lo l Q .
Posluitelj ureajo izabere jednu etveroznemenkastu if- ru, na tastaturi,
odnosno u kodnom panelu u centralnom ureaju. Proizvoljno. U budue je to ifrs
cijeloga sistema i semo je posluitelj zna. Karavno, ako se promijeni posluitelj ureaja,
postoji mogunost 'izbora nove elektrine ifro. Vrlo jednostav- no i brzo. To se
praktilci moe raditi svaki dan. Nakon izbora ifre posluitelj zatvara centralni ureaj i
pomou ifratora ukljuuje zstitni sistcm u red. Tog momente je jedini poslu- itelj

9
ureaja iskljuiti zatitu unaprijed odabranim slijedom brojeva. iko bi netko izvona
pokuao traiti ifru, kombina- cijom netonih brojeva, ureaj dajo alarm. Iacutim,
uvijek se konstruktivno predvia zakanjenje slanja alarmnog signala od npr. lo sek. To
sve iz rezlogc elco bi sluajno i sam poslui- telj u momentu nepanje pritisnuo u neki
drugi broj, teda osta- je mogunost, od lo. sek. da on u tom periodu ponovno izabere
prsvi broj koji je scm odabrao ucentralnom ureaju. iko i tada i drugi izbor brojeva bude
krivi, alarm se direlctno prosljeuje na stanicu javne sigurnosti bez zakcnjenja. S ovim
elim rei de je iskljuena mogunost trcenjo odabrane ifre.
Osim ovog opisenog elektrinog ifretorc postoji cijeli niz drugih izvedbi
specijalnih elektrinih konih kljueva, prolaznih sklopki itd. Svi oni imaju istu
funkciju, upravlja- nje sistema. U provilu ifrator sc uvijek montira ne ulezu u zatieni
prostor. Tek "skidanjem" zatite pomou elektrine ifre moe se ui u zatienu
prostoriju. Tog momenta istovre- meno ureaj automatski prelazi sa jednog reimo rada
na drugi eko je bila nona zatita one se iskljuuje, e automatski se ukljuuje dnevne
zatita. Sabotena petlja i dnevno-noni re- im su u principu stalno ukljueni.

Drugi bira ifre, obino stoji uz centrslni uresj i slu- i zg otvaranje centralnog
ureajc. Jasno je eko bi netko drugi doso < 3o ovegifre, otvarenjem centrelnog uredeje
mogeo bi vid- jeti koju ifru je posluitelj uredejs podesio za ukljuenje - iskljuenje
sistema zetite.
Do.java na stanicu .jsvne sigurnosti - niti jedan sistem nee zedovolditi u
potpunosti svoju svrhu, eico nije povezen se intervencijskom slubom u bilo kaicvom
obliku. Sams identifika- cija alarmnog stsnja je bezkorisna ako se na njoj i ostane. Tu se
podrazumijevaju i intervencije deurnog osoblja, posluite- lja, uvara ili grupe
bespomonih ljudi u tienom objektu. Iz tih rezloge je neophodno sveki sistem povezeti
direktnim pop- renim, inim ili bezinim vezama na stanicu javne sigurno- sti. To se
ostvaruje ovako: momentom ukljuenja alarma na ob- jelctu, ureaj taj sistem kodiranih
brojeve prosljeuje na do- javnilc alarmnih signala u stanici javne sigurnosti. To su
tako- er specijelni profesionelni uredoji koji ine zatitni sistem kompletnim.
Najsigumiji prenos alarmnog signala je preko pop- rene ine telefonske parice. Ta veza
tnora funkcionirati bez- prijekorno. Znai, signal ne ide kroz potanslce komutacione
sisteme, be direktno na stanicu javne sigurnosti. Gdje nije mogue ostvariti signalnu
vezu signal se prenosi bezinim putem. Ova veza je utolilco nesigurnija to su
mogunosti estih smetnja na trasama prijenosa. mogue a manifestiraju se kao lani
slerm. Osim ovih dviju mogunosti, postoji i trei nein prije- nose alarmnog signale
pomou ecctermnih jakih sirena, koje se montiraju na vanjskim zidovima objekata.
Domet ovakvlh sirena moe biti i do lo km. Primjenjuju se u onim sluajevima kada su
jedna ili obadvije gore spomenute mogunosti prijenosta alar- me objelctivno nesigurne.
Punkcija ureaja na stanici javne sigurnosti je da regi- strira zvuno i svjetlosno
stanje dogaaja u objektu. Ugraenim pisaem stanja na objelctu lceo to je vrijeme,
naziv objekta, zonu ili nelci drugi podatak, mogue je u svekora momentu kontrole
probnog alarma kontrolirati sigurnost veze. Stslna kontrolna struja (kontrolni impulsi),
koji so generiraju iz ureaja na stanici javne sigurnosti, osigurcva se i dodatna kontrola
funk- cioniranja ispravnosti veze od objelcfca do stanice javne sigurno- sti. Da moment
prijema alarma u centralnom dojavnom mjestu iz- vri svoju funkcionalnost, mogue jc
da se istovremeno proicira na planu grada organizacije djelovanja organa sigurnosti,
radi lokeg intervenironja i upuivanja ekipe na zatieni objekat.

iz razloge de se sa jednog rajeste u stanici javne sigurnosti moe postojeim radiovezama najhitnije intervenirati i organi- zirati organu vlasti na terenu (slubenim
milicijslcim kolima itd.).

1
0

Vano je ovdje napomenuti da ureeji isldjuuju takoer mogunost sabotae i u

stanici javne sigumosti. To se postie dvostrulcom signalizacijom ns ovaj ;iein: ako je
signal svjetlos- ni i zvuni doao na stanicu javne sigurnosti, on se ne moe iskljuiti sve
dotle dolc se ne intervenira na alarmiranom objek- tu. Tek kada se poniti alarmni signcl
na centralnom urc-aju, istovremeno se on ponitave i u stanici jevne sigurnosti. To
znaci ne moe se on u stenici javne sigurnosti ponititi, znei ne intervenirati, a de se
nije intervenirelo ne objektu. Svi ti ureeji ne stsnici jevne sigurnosti su ustveri
elementi cen- trslnog dojavnog sistema. Oni lcontrolireou deden objekat, kvert ili cijeli
grsd. Tekoer ime i svoje rezervno -^epajanje. Svoj izvor elektrine energije u slusju
ispeds iz grsdske mree i sl. Imejui sve gore reeno ns umu moe se zskljuiti ds e ureej uvioek obaviti svoju funkciju, s ovjek je tej koji svojim eventuelnim kanjenoem
moe smanjiti njegovu efikasnost. ovjek Oe iskljuen u njegovom normelnom redu, sko
je ureej u kvsru - on istog momente signelizire de mu jedns od potrebnih komponenata ne funkcionira ili e signelizirati alerm. A to znei ds netko trebs poduzeti neto
ds bi se on doveo u prvobitno radno stenje. I\Tsme je vono semo jedno, ds se postigne
ds tieni objeket uvijek deje informeciju o svom redu nezatie- nosti ili elerm. A s tim
je, zetitni sistem ispunio svoju funkciju.
Ksd govorimo o samozatitnosti elarmnog sistemo potrebno d rei sve o
samozetiti ndegovih komponenste, instelscije i pomonih sistema. Slikovito reeno
ureaj moe biti ns ulici a da svako neovlateno biranje bilo kojeg dijola sistema daje
informsciju o elermu ili smetnji. To se postie sebotsnim strujnim petljame. Kroz
sistem tee odreene kodirene mime struje. Ona tee svih 24 seta. Dokie normalno stenje
zatitnog sistema ureeje je kede kroz sve olemente i instalacije tee mirna veliinski
tono odreena kontrolna struja. Zbog toga se olermni ureeji zovu jo i profesionelni
elelctronski sistemi, jer ona rsdi deno-nono, e sveko islcljuivenje odnosno drugo
stanje je alarmno stanje (smetnjc).
Tele vizi.je zetvorcnog krugc (euto-kamere)
TV - zetvorenog krugs nele je irolcu pii:.ijenu u zetit- nim sistemima. Danas
30 nezemisliva kvalitetna zotita bez TV. zetvorenog kruge. Njezine je funkcije stalnog
preenje svih lcretanje u prostoru lcojcg elimo nedgledeti. Odnosno, u nonom reimu
rede, onc se ukljuuje somo onde kod je dolo do elarme. Ukljuendem elermnog
sisteme, ukljuuje se istovremeno i TV - zatvorenog kruga. Dakle, funkcija joj je da sve
to u tom momentu snime, de i registrire i trejno pohrcnjuje ne megneto- fonsku vrpcu.
U sluaju bilo iakvog prepsde ili nspade ns obje- kt, to e uvijek biti najdragocjeniji
podatak, do bi se to efikesnije i bre dolo do prrvelnilce (nepedeo). Bitno je rei semo
to, de je on tk. kro dodetak ulcljucn u cjelokupnom zetitnom sistemu i de je njegov
rod i ukljuenje mogue teko programirati de se vjerojotnort otuenje imovinc moe
predvid- jeti, snimiti, pohreniti, e nc toj nain minimclizireti mogu- nost otuenje.
Kartini sistem i zat itc (kontr ola p roleze i u laza)
Svake institucije koje u svom djelokrugu rede ime izme- u ostelog i zedetak de uva
velilce vrijednosti, mora im 3ti striktno i orgenizirano kretanjc po prostorijeme u kojime
se to blego uve. Ked o tome govorimo mislimo nc slubene osoblja u objektu, imejui nc
umu kompleksnost zetite. Tede se-mora
efikasnost zstite gledsti i kroz orgenizsciju kretenjs po slubenim prostorijeme. to to
znei odmeh erno objesniti. Kartini sistem je ustvari kontrolor svih ulaze u sve
prostori- je jednog objekts. De bi se kroz jedna vrete moglo proi potreb- no je se
odroenom ifrirenom magnetskom karticom te iste'vrete otvoriti. Kagnetske kertice je
specijelan : 'klju : ! u koji je utisnute magnetna ifre, te samo njezinim ubacivanjem u za
to predvien prorez ispred vrate omoguujemo otverenje megnetne breve i ulaz u
prostoriju. llerevno de se moe predvidjeti cije- li niz reima rede kao i lcombinecija
kartica. Se kojom se kar- ticom moe u^-i i na koja vrata. Vrijeme vaenja kartice po
vremenskim periodima. To znai da ce odredenom karticom omogu- uje ulez u odreene

1
1

prostorije npr. od 7-15 seti na odreena vrata. Poslije 15 seti kroz ta vrete moe se proi
ssmo ako se posjeduje kartice za drugi period rednog vremena (istaica). Kertica od
rukovodioce ustenove moe otverati sve vrate i u svako doba. Druga kartica moe
otvarati vrato samo npr. I. lcata itd. Svaki ulazek dolazak kroz odreena vrate registrira
se ne registratoru. Postoji znci pismeni aokument o svim kretanjima u toku dana,
tjedna ili mjeseca. IIo taj nain je onemogueno kretanje svim osobama po svim
prostorijama. Tu se naroito mi- sli "zalutsle posjetioco" itd.
Broj kartica moe biti neogrenien na jenom kartinom sistemu. U sluaju
gubljenja ili kroe kertice, ista se ss njezinim rednim brojem ponitava i nalaznik
(kradljivac) se tom karticom vie ne moe ui kroz predviena vreta.
Sveka lcartica ima svoj broj (sliku vlesnika). U sluaju nasilnog otvaranja izeziva
se alorm.

IS u 1............5
N
e

projekt

m fruc rvrni d<x.'&c

1
2

Tsm

rojekt

Screno

^SmierCnt

no.pojhi
kontoktn,

kortitn i

'r&noS Si$hC.L&

nc\ 5 JS

1
3

IS1u

projekt

17a/rycrena

rakitri&tika

uLirutfUcVuyjavljuia

1
4

Pociruje
prtknvanjo. u javljcto.
projekt

2Tcitj tq. pomucu uitrozvokck

mucfucnust : ko^^cnoctjc. predajnika prtj&mnk*

''4 \ \

*
v

-..i

i !t>3 s**

905

05Soy

os
503

05503

IS1u

projekt

ICSTJ

&iok

5C.ma a(arm*OG( si'stema