1.

Ocijeni vladavinu Justinijana:

-Za vrijeme njegove vladavine Bizant doivljava svoj prvi uspon.Htio je obnoviti Rimsko Carstvo.
Dosta je ratovao-Gotski rat,zauzeo priobalni dio panj.,alano-vandalsko kraljevstvo.Njegova vladavina
Bila je dosta uspjena na podruju gospodarstva.Nije bio samo veliki ratnik nego i zakonodavac te
Mecena.Ostao upamden po gradnji crkve sv. Sofije u Konstatinop,jedan od najvedih spomenika svjet. umj.

2.Ocijeni vladavinu Heraklija:
-Heraklijeve reforme obnovile su mod uzdrmanog Bizantskog Carstva.Uveo je tematsko ureenje.
Vojno-administrativni okruzi nazvani teme na ijem se elu nalazio strateg.Osobno je vodio vojsku
U uspjenom pohodu protiv Perzije to nije bio est sluaj kod bizanskih vladara.

3.to je sukob oko investiture:
-Sukob oko investiture,odnosno imenovanje crkvenih osoba i njihovog uvoenja u slubu.Papinstvo
Je nastojalo ukinuti pravilo laike investiture i time onemoguditi caru izbor i postavljanje crkvenih osoba
Car se nipoto nije elio odredi tog svog prava.Spor papinstva i carstva oko investiture okonan je tek
1122. Wormskim konkordatom,kojim su sukobljene strane postigle kompromis prema kojem je uvedeno
Naelo dvostruke investiture(vazele).Time je bio tek privremeno smiren sukob.

4.Razvoj Arapske drave u doba Omejada:
-Dolaskom na vlast,Muavije utemeljuje dinastiju Omejada.Prijestolnicu kalifata pritom je prenio iz
Medine u Damask,zbog ega se ta drava i naziva Omejadski ili Damaski kalifat.Arapi su novim
Osvajanjima proirili svoje granice i na istok i na zapad.Nekoli je vojnih neuspije oznailo poetak nj kraja

5.Objasni razvoj Franake:
-Na sam je Boid 800.Papa Leon lll.u bazilici sv.Petra u Rimu okrunio Karla Velikog za cara.Karlo je ujedno
Dobio i zvunu titulu imperator i august.Uslijedio je bizantsko-franaki rat.Mirom u Aachenu 812.
Bizantski vladari Karlu Velikom ipak priznaju carski naslovu.Pojedina podruja carstva imala su poseban
Poloaj i bila su organizirana kao kraljevine,no najvedi dio drave bio je podjeljen na grofovije i marke.
Carstvo je naposljetku nakon smrti sina KV,Ludovika,podjeljeno na 3 dijela Ugovorom u Verdunu 843.

6.Arapska drava u doba Abasida:
-Nezadovoljstvo islamiziranih Perzijanaca arapske premodi rezultiralo je ustankom koji je na vlast doveo
Abul-Abbasa,osnivaa dinastije Abasida.Smatrajui sebe potomcima Prorokove obitelji,Abasidi su
Vrhovnu politiku vlast istovremeno shvadali i kao vrhovnu vjersku vlast formirajudi tako teokratsku vladavinu

7.Franaka u doba Merovinga:
-Od poetka V.st. Francima je vladala dinastija Merovinga.Dinastija je dobila ime po vladaru Meroveju.
Uspon Franake zapoeo je krajem istog stoljeda,za vladavine kralja Klodviga koji je ujedinio sva franaka
Plemena.Prihvatio je katolianstvo.Time je stekao podrku stare galo-rimske aristokreacije.Zbog neprestanog
Dijeljenja kraljevstva,koje je proizlazilo iz takvog naina nasljeivanja,kraljevska je vlas sve vie slabjela.

8.Tijek velike seobe naroda:
-Velika seoba naroda koja je zapoela 375.provalom nomadskog azijskog naroda Huna jo je vie oteala obranu
Rima.Rim je Vizigote,Hunske sunarodnjake,prihvatio kao saveznike i pruio im utoite na svom podruju.
No oni su se ubrzo okrenuli protiv Rimljana nanijevi im 378.u Bitki kod Hadrianopola katasrofalni poraz.
Osobito je teko bilo pustoenje Rima 455. Kada je germansko pleme Vandala unitilo velik broj spomenika.

9.Pad Zapadnog Rimskog Carstva:
-Teodozije l. Je 395.podjelio RC na 2 dijela-istono i zapadno.Ovaj je in bio jednim od najvanijih dogaaja
U povijesti Europe.No,sve su te mjere dale samo privremene razultate.Seoba naroda i germanske provale
Pridonijele su brem raspadu RC.To se dogodilo 476.kada je Odoakar svrgnuo posljednjeg R cara Romula.
Taj je dogaaj oznaione samo pad ZRC-a,ved i poetak formiranja barbarskih germanskih drava u Z Europi

10.Pokrtavanje Hrvata:
-Toma Arhiakon u svom djelu Salonitanska povijest govori nam o dalmatinskom svedenstvu koja iri rije
Boju meu tada pogane Hrvate.Prvi val pokrtavanja meu Hrvatima vjerojatno nije bio opsean.
Razdoblje intenzivnog pokrtavanja uslijedilo je tek poetkom IX.st. nakon to je Hrv potpala pod franaku vlast