F

a
k
u
l
t
e
t

p
o
l
i
t
i

k
i
h

n
a
u
k
a

G
O
D
I

N
J
A
K

2
0
0
6
560 PRIKAZI
politikog), odnosno politiko kolo-
niziranje medijskog. Meyer je znaajan
imiu jer on govori o kvalifkaciji de-
mokratije iji su kriteriji za politiko
sudjelovanje i komuniciranje vrlo ra-
zliiti s obzirom na kulturu politikog
i medijskog, historiju, tradiciju... Nje-
govu kulturalno-kritiku crtu o tome
kako neke zajedice zabilaze politiko,
to se deava kada jedan centar moi,
bez prisustva javnosti, defnira poli-
tiko. U medijskim demokratijama to
se zbiva npr. kada se politika inscenira
bez javne dimenzije policyja, odnosno
kada spin doktori poizvode dogaaje
u kojima glavnu rije vode lideri, a ne
politika. Posrijedi je opis amerikog
mediokratskog spektakla, gdje body
politiar, odnosno politiar koji glu-
mi kao medijski makijavelist, potire
klasinog politiara unosei medijski
populizam i istiskujui politike stran-
ke iz demokratije. Body politiaru ne
trebaju lobiji i stranke, dokle god zrai
medijski sjaj njegovog javnog tijela, jer
je politika u medijskom drutvu drav-
ni teatar (Meyer, 66). Ameriki kan-
didat za predsjednika je ee medijska
lutka koja zabauruje program stranke,
logiku politikog podlaui se logici
medija. Evropski pak model stranake
demokratije eli vratiti komunikaciju u
civilno drutvo, te stranke i parlament
kao glavni izvor legitimacije politikoga.
S obzirom na to da je postdejtonska
Bosna i Hercegovina u politikom, ali
i medijskom smislu zarobljena u ame-
rike i evropske lekcije demokratije od
razliitih meunarodnih faktora, ova
unikatna studija pomae da promilja-
mo prednosti i mane jednih i drugih
mediologa demokratije. Kako je vidno
nerazumijevanje i pogreno iitavanje
Bosne i njene politike i medijske kul-
turologije kod domaih i stranih anali-
tiara, vjerujem da e ovaj grandiozan
rukopis doprinijeti to kvalitetnijem
razumijevanju istinskog bosanskoher-
cegovakog habitusa posmatranog kroz
knjievnu formu.
Mr. Nermina ai
Mujo Slatina, Od individue
do linosti: uvoenje u teoriju
konfuentnog obrazovanja, Dom
tampe, Zenica, 2005.
P
ojavu nove knjige Muje Slatine
moemo, bez imalo ograda, sma-
trati jednim od najznaajnijih doga-
aja s podruja odgojno-obrazovnih
znanosti u Bosni i Hercegovini za pro-
teklu godinu, i to iz najmanje dva ra-
zloga. Ponajprije zbog toga to su nam
danas, ini se vie nego ikada, potrebne
dobre i originalne knjige koje tretiraju
pitanja odgoja i obrazovanja. Govore-
i o motivima za pisanje ove knjige,
autor navodi zabrinjavajue statistike
koje nam kazuju da je zadnjih dva-
deset ili deset godina broj nasilja, te-
kih zloina, ubistava i samoubistava,
silovanja i poroaja djevojica izmeu
deset i etrnaest godina, broj malo-
ljetnika koji upotrebljavaju heroin i
kokain itd. uvean od 2-13 puta (str.
11), te se pita: Gdje je odgoj / obra-
zovanje u dananjem savremenom
svijetu u pojavi itavog niza nasrtaja
(i napada) na ljudski ivot (str. 9).
561
F
a
k
u
l
t
e
t

p
o
l
i
t
i

k
i
h

n
a
u
k
a

G
O
D
I

N
J
A
K

2
0
0
6
PRIKAZI
Naalost, i Bosna i Hercegovina se u
pogledu ovih crnih statistika dobra-
no pribliila savremenom svijetu, i
to, izmeu ostalog, zbog, po rijeima
autora, primjetnog trenda drutvenog
relativiziranja vrednota koje se promi-
u autentinim odgojem. Drugi ra-
zlog zbog ega je ova knjiga znaajna
sugeriran je i samim njenim naslovom
odnosno podnaslovom. Kako Slati-
na kae, njen podnaslov Uvoenje
u teoriju konfuentnog obrazovanja
je njeno pravo ime, a odrednica Od
individue do linosti njen je nadi-
mak (str. 9). Naime, ovo je jedno
od rijetkih pedagokih djela domaih
autora u kojem se nudi na uvid i sud
znanstvene (i druge) javnosti vlastita
pedagoka teorija, za razliku od pukih
kataloga tuih miljenja, ideja i teo-
rija kojima je pribjegavao golem broj
pedagokih autora s ovih prostora.
Kroz ovu teoriju, koju je nazvao teori-
jom konfuentnog obrazovanja, autor
je svoje dugogodinje iskustvo bavlje-
nja odgojem i obrazovanjem, kako na
teorijskoj tako i na praktinoj razini
(kao uitelj, univerzitetski profesor,
kao roditelj), nastojao uopiti, siste-
matski izloiti, te znanstveno tuma-
iti zakonitosti odgoja i obrazovanja.
Znakovito je, meutim, to to se u
podnaslovu javlja rije uvoenje. Zbog
ega se autor nije odluio da knjigu
naslovi kao Teorija konfuentnog obra-
zovanja? Pretpostavljam da se Slatina,
kao ozbiljan znanstvenik, nije odluio
na to jer je svjestan teine koju jed-
na potpuna, zaokruena znanstvena
teorija nosi sa sobom, te je dovoljno
samokritian da detektira odreene
nedosljednosti i protivrjenosti koje
se javljaju unutar njegovih promilja-
nja. Uostalom, on to i potvruje slje-
deim rijeima: Viestruki je znaaj
svake dobre teorije. O tome koliko
e biti dobra teorija koju zastupam i
predoavam u ovoj knjizi, prosudbu
e dati njeni itatelji. Ono to sam
znao i mogao uraditi, to sam i stavio
izmeu njenih korica. Sve to ovu te-
oriju ini protivrjenom pripada mo-
jim prosudbama i grekama (str. 10).
S druge strane, to moe da ukazuje i
na autorovu nakanu i odlunost da se
nastavi i dalje baviti doraivanjem,
uobliavanjem, zaokruivanjem, od-
nosno usavravanjem svoje teorije.
Na ta se, ustvari, odnosi pojam
konfuentnog obrazovanja i ta je
osnovna ideja teorije M. Slatine? Te-
ko je, dakako, u ovome prikazu baviti
se detaljnijim elaboracijama ovoga pi-
tanja, ali je svakako mogue poneto
rei o tome makar u naznakama (koje
e, nadam se, biti dovoljne da vas za-
intrigiraju da knjigu i sami proita-
te). Pojam konfuentno obrazovanje
izveden je od latinskog confuere, to
znai: 1. stjecanje, stjecite, sjedinje-
nje, spajanje; 2. utok, ue, sliv. U tom
smislu, konfuentno obrazovanje pred-
stavlja jedan sloen splet, stjecanje, in-
tegriranje itavog dijapazona razliitih
procesa (akulturacija / enkulturacija,
internalizacija / socijalizacija, integra-
cija / diferencijacija, individualizacija
/ personalizacija, uenje / poduava-
nje itd.) u kojima (i preko kojih) se
ovjek realizira kao ljudsko bie. Jo
preciznije, Slatina odreuje konfuen-
tno obrazovanje kao: drutvom orga-
nizirani proces uenja i poduavanja u
kojem bioloki individuum i/ili jedno
F
a
k
u
l
t
e
t

p
o
l
i
t
i

k
i
h

n
a
u
k
a

G
O
D
I

N
J
A
K

2
0
0
6
562 PRIKAZI
individualno nagonsko bie, pomou
obrazovnih dobar, (samo)aktiviteta i
unaprijeujueg poticanja i djelovanja,
izrasta u svojoj totalnosti, iz unutarnjeg
toka obrazovanja / formiranja u jedno
zdravo jedinstveno duevno, duhovno
i djelatno ljudsko bie. Ono je svoje-
vrsna integracija socijalnih, kognitiv-
nih, afektivnih i voljno-motivacijskih
komponenti ljudskog razvoja. Dru-
gim rijeima, proces uenja i podu-
avanja kojim se obrazuju / formiraju
individualne ljudske ivotne snage mi
nazivamo konfluentnim obrazova-
njem (str. 145). Dakle, u osnovi teo-
rije konfuentnog obrazovanja nalaze
se procesi transformiranja prirodnog /
nagonskog / biolokog bia djeteta,
u linost i/ili individualitet. Nadalje,
teorija konfuentnog obrazovanja sup-
sumira est tipova uenja (uiti zna-
ti, uiti initi, uiti ivjeti, uiti biti,
uiti vrednovati i uiti vjerovati) koji
ine paradigmu ove teorije i u ijoj se
meuzavisnosti formira ljudska li-
nost. Jasno je iz reenog da jedna ova-
kva teorija, bavei se procesima koji se
deavaju u drutveno-kulturnom ha-
bitusu, mora nuno biti interdiscipli-
narnog karaktera. Tako je autor, kako
sam kae, zalazio u podruja socio-
logije, socijalne psihologije i antropo-
logije, a i sama teorija konfuentnog
obrazovanja, na tragu danas svepri-
sutne potrebe za interdisciplinarnim i
transdisciplinarnim pristupom u pro-
uavanju drutvenih i prirodnih feno-
mena, predstavlja teoriju naputanja
hipertrofirane parcijalizacije nauke
izraene u velikom broju disciplina i
u velikom broju nastavnih predmeta
(str. 15).
Osim Predgovora i Uvoda na po-
etku i Literature, Registra imena i
pojmova, te Popisa priloga i slika na
kraju, knjiga ima pet glavnih poglavlja
(od kojih svako sadri nekoliko potpo-
glavlja): 1. Ljudska priroda i odgoj, 2.
Od individue do linosti, 3. Struktu-
ra konfuentnog obrazovanja, 4. Igra i
slobodno vrijeme u svjetlu konfuent-
nog obrazovanja, i 5. Principi konfu-
entnog obrazovanja. Slatinin stil je,
iako je u pitanju znanstveno tivo, koje
je po pravilu akademizirano i teko,
veoma prijemiv on pie razumlji-
vo, grau izlae veoma sistematino, a
tekst oplemenjuje mnotvom primjera
iz svakodnevnog ivota i strune lite-
rature. itanje olakava i dobra meto-
dika strukturiranost i, za nae uvjete,
izvrsna grafka opremljenost. Naime,
u knjizi je zastupljeno 57 priloga (koji
su dati u formi antrflea u tekstu i u
funkciji su dodatnog pojanjavanja i
ilustriranja sadraja glavnog teksta),
54 slike i 5 tabela. Osim toga, na kraju
svakog poglavlja nalazi se osvrt u ko-
jem se ukratko saima njegov sadraj.
Iako knjiga iziskuje stalnu intelektu-
alnu angairanost itatelja i provocira
na razmiljanje, budui da e se ovom
knjigom ponajvie sasvim sigurno slu-
iti studenti, moda ne bi bilo loe da
su uz svako poglavlje data i pitanja za
provjeru znanja, kao i radne zadae.
Impozantan je i spisak koritene litera-
ture koji se protee na ak pet stranica
i predstavlja znaajnu smjernicu za one
koji ele produbljivati svoje spoznaje o
sadrajima iznesenim u ovoj knjizi.
Ova knjiga predstavlja dragocjen
doprinos bosanskohercegovakoj pe-
dagokoj misli (a i ire), jer je u odree-
563
F
a
k
u
l
t
e
t

p
o
l
i
t
i

k
i
h

n
a
u
k
a

G
O
D
I

N
J
A
K

2
0
0
6
PRIKAZI
nom smislu pionirska moe se rei da
ona prati postmoderna gibanja u dru-
tveno-humanistikim znanostima i da
se bavi dekonstrukcijom dosadanjih
okotalih, rigidnih (pa i ideologijskih)
promiljanja o odgoju / obrazovanju,
odnosno ovim fenomenima pristu-
pa u duhu vremena u kojem ivimo.
Pored toga to e se ovom knjigom
okoristiti studenti pedagogije i na-
stavnikih fakulteta (dakle oni koji e
tek postati profesionalnim odgajatelji-
ma), ona je i korisno tivo za one koji
se ve profesionalno bave odgojem i
obrazovanjem, u smislu njihove re-
edukacije, to jest upoznavanja novih
znanstvenih paradigmi s podruja od-
goja i obrazovanja. Neki e maliciozni
itatelj ovoga prikaza i/ili knjige mo-
da primijetiti da nam je dosta teorija,
da potrebujemo malo vie praktinih
odgojno-obrazovnih rjeenja. Na kra-
ju, za takve prenosim autorove rijei,
koje su na tragu Kantove tvrdnje da
nita nije praktinije od dobre teori-
je: Teorija konfuentnog obrazovanja
omoguuje da znamo rei sebi i drugi-
ma zato s djecom postupamo ovako,
a ne drugaije. ime e drugim odga-
jatelj objasniti i opravdati svoje peda-
goko postupanje nego teorijom koju
koristi u procesu odgoj / obrazovanje;
ime e drugim do teorijom objasniti
i razgraniiti svoje pedagoko od ne-
pedagokog postupanja, svoje postu-
panje od drugaijeg postupanja nekog
drugog odgajatelja, samo teorija mu
omoguuje da objasni zato upotre-
bljava ove, a ne neke druge pedagoke
akte i postupke (str. 10).
Mr. Haris Ceri
Esad Ljubovi, Sociologija i
drutvo (Razvoj socioloke misli
u Bosni i Hercegovini), DES,
Sarajevo, 2005.
U
natrag deceniju na bosanskoher-
cegovakoj publicistikoj sceni
pojavio se znaajan broj knjiga iz obla-
sti drutvenih nauka. Ta struna edicija
obogatila je znanstveni fundus, te izno-
va podstaknula razvoj drutvene misli
na ovom podruju. Jedna od knjiga
koja to verifcira kvalitetom sadraja i
uspjenom opservacijom problemtike
iz domena sociologije je knjiga pod
naslovom Sociologija i drutvo (Razvoj
socioloke misli u Bosni i Hercegovini)
autora Esada Ljubovia.
Sadraj knjige ini osam povezanih
cjelina unutar kojih autor razrauje
primarnu tematsku preokupaciju: evo-
luciju socioloke misli na prostoru Bosne
i Hercegovine, nastojei utvrditi njen
socijetalni karakter kroz jednu historij-
sku retrospektivu.
Na poetku autor problematizira
odnos drutva i socioloke misli, inter-
pretirajui najvanije teorijske pristupe
koji u sutini i ine naunu okosnicu
sociologije. Pritom naglaava njenu
apo logetsku i kritiku dimenziju u
smislu interaktivnog dualiteta suprot-
stavljenosti: apologetska kao sistema-
tina, emotivna i bezrezervna odbrana
neke ideologije, teorije, vjerovanja i
doktrine, i kritika koja ih revidira,
nudei time pravce prevazilaenja nji-
hovih slabosti i nedostataka.
Nadalje, Ljubovi sa stanovita so-
cioloke misli koncizno izlae genezu
i razvoj bosanskohercegovakog dru-