UVOD

Za temu seminarskog rada izabrao sam otkrivanje i istraivanje kompjuterskih prevara.

Veina ih misli da iz samog naslova mogu da zakljue da je otkrivanje i samo istraivanje
kompjuterskih prevara jednostavan posao. To su oni koji nisu dovoljno upoznati sa
tehnologijom jer je samo otkrivanje i istraivanje kompjuterskih prevara jako dugotrajan
teak i kompli!iran posao koji od istraitelja trai visoku kon!etra!iju i predanost u radu a
prije svega treba da taj istraitelj bude dovoljno in"ormatiki obrazovan i struan kako bi
mogao da se uspje#no bori protiv ovog vida kriminaliteta. $e%utim pored toga #to je
istraitelj dovoljno obrazovan i struan treba da bude u koraku sa napretkom tehnologije tj. da
prati tehnolo#ki razvoj i bude upoznat sa novim sistemima i tehnologijama.
U svom daljem izlaganju opisat u sam postupak otkrivanja i istraivanja kompjuterskih
prevara te pote#koe sa kojim se naje#e susreu istraitelji tokom obavljanja ovakvih
poslova. Tako%er u opisati kako se tj. na koje naine se dolazi do saznanja kako su
kompjuterske prevare kod nas zakonski regulirane tko je u &nterpolu zaduen za ove poslove
te u navesti jedno istraivanje koje je proveo ''(.

)
OT*+&V,-./ & &0T+,1&V,-./ *O$2.UT/+0*&3 2+/V,+,
Otkrivanje i samo istraivanje kompjuterskih prevara je jako teak i odgovaoran posao. Za
rad na ovoj vrsti kriminaliteta potreban je dovoljno obrazovan i struan kadar jer kao #to je
poznato tu vrstu posla ne mogu obavljati osobe koje se ne znaju sluiti raunarom na
adekvatan nain. 2o#to ova vrsta kriminaliteta tj. ovom vrstom kriminaliteta se bave jako
obrazovane i sposobne osobe zbog toga bi bilo prikladno da se i na otkrivanju i istraivanju
ove vrste kriminaliteta postave one osobe koje e se uspje#no suprotstaviti jer je nama svima
poznato da je broj kompjuterskih prevara u stalnom porastu #to moe znaiti velike
posljedi!e po neku dravu ukoliko nema dovoljno obrazovan i struan kadar u ovoj vrsti
posla. $nogi autori i strunja!i apeliraju i govore kako se vrlo mali broj ovog kriminaliteta
otkrije i rasvijetli dok #to je jo# zanimljivije od tih otkrivenih djela jako mali broj se
pro!esuira. Zbog ovog predhodno navedenog navest u naje#e pote#koe sa kojim se
susreu Ovla#tena slubena li!a koja rade na otkrivanju kompjuterskih prevara.
2oznati su brojni primjeri kako velike kompanije koje su bile rtva kompjuterskih prevara to
taje jer smatraju da bi prijava mogla da naru#i ugled. ,li #to je jo# zanimljivije postoje
sluajevi kad kriminal!i 4reketiraju5 "irme na taj nain #to im prijete da e im uni#titi
kompjuterski sistem. .ako esto se de#ava da te "irme pristanu davati reket i ne prijave sluaj
poli!iji. Te#kou prilikom otkrivanja poinitelja moe predstavljati i to #to su kriminal!i u
4korak sa razvojem tehnologije5 tj. razvijaju nove metode i naine razbijanja sopstvene
za#tite. Zbog toga ako nismo dovoljno upoznati sa samim razvojem tehnologije moemo imati
velikih problema prilikom samog otkrivanja ovih djela.
*ada se npr. pljaka banka putem kompjutera djelo se otkriva nakon dugo vremena tek onda
kada se tokom poslovanja otkrije gubitak ili neki manjak nov!a dok se poinitelji mogu ali u
veini sluajeva se ne otkrivaju zbog toga #to ve bude kasno. Ovo djelo se vr#i nalozima
putem kompjutera ili eventualno preko telekomunika!ijskih linija koji se nakon toga
uni#tavaju. Zbog svega ovog za istrane organe ne ostaju niti oni najmanji tragovi. $oemo
sami zakljuiti da otkrivanje ove vrste kriminaliteta nije lagan posao. +adi same teine ovih
djela osnivaju se organiza!ije i operativne grupe koje su jako dobro obuene kao i timovi
spe!ijala!a za uspje#nu i e"ikasnu borbu protiv ovakve vrste kriminaliteta.
*od nas brigu oko ove vrste kriminaliteta vode nadlene institu!ije dok se u zadnje vrijeme
najvi#e angauje "inansijska poli!ija uspostavljena je na dravnom nivou prije par godina i
biljei zapaene rezultate. ,ktivnosti na reviziji poslovanja privrednih i drugih pravnih
6
subjekata "inansijska poli!ija esto odvija zajedno sa /U7O+8om. Zbog toga esto po
medijima ujemo da su "inansijska poli!ija zajedno sa /U7O+8om i drugim nadlenim
organima bezbjednosti i uprave izvr#ili pregled poslovanja neke privredne organiza!ije banke
i sl. . 2rvo #to oni urade jest da zaplijene njihove kompjutere na odre%eno vrijeme zbog toga
#to se ovaj nain pokazao kao dosta e"ikasan u otkrivanju kriminalnih radnji.. Znai ako
elimo provjeriti neku sumnju uzima se kompjuter te se utvr%uje da li u sistemu ima ikakvih
podataka o manipuliranju poda!ima 9 prilikom prikupljanja i uno#enja podataka od strane
osoba koje rade sa poda!ima ili pak ostalih koji imaju pristup sistemu :. 0ve ove manipula!ije
se rade radi jedne stvari a to je sti!anje protivpravne imovinske koristi. Takva korist se moe
postii npr. ulaenjem u sistem ako preko ukradene #i"re uno#enjem krivotvorenih
dokumenata i sl. U takvom krugu li!a koja se slue in"orma!ionim sistemom vrlo je
jednostavno otkriti prave prestupnike. 0ve nam ovo govori da prilikom otkrivanja i
istraivanja kompjuterskih prevara treba posvetiti punu panju. .edan od razloga moe biti i to
#to se kompjuteri sve vi#e i vi#e primjenjuju te #to je direktna kontrola podataka sve manje i
manje dostupna. $oe se rei da su najranjiviji sistemi na personalnim kompjuterima zbog
svoje masovnosti i zbog toga #to mnogo ljudi koristi kompjutere.
$e%utim mnoge zemlje su primorane da osnivaju spe!ijalne jedini!e poli!ije za borbu protiv
ove vrste kriminala. Ovo je vano zbog toga #to se danas i mnogi teroristi koriste
kompjuterskim prevarama prilikom planiranja i izvr#avanja svojih napada. Za primjer nam
moe posluiti napad na 'ombaj gdje su teroristi koristili suvremenu tehnologiju prilikom
planiranja i izvr#avanja svojih napada 9 koristili su poznati ;ooogle /arth za odre%ivanje
mete te bla!kberr< ure%aje da vide kuda se kreu poli!aj!i i sl. :.
Otkrivanje kompjuterskih prevara zahtijeva spe!ijalne planove i strategije istrage dobru
obuenost istreniranost i veliku predanost u radu. Zbog toga se u zadnje vrijeme sve vea
panja posveuje eduka!iji #kolovanju i strunom usavr#avanju poli!ijskog osoblja. U
dana#njoj praksi su poznate i u upotrebi su razliite metode borbe. Tako npr. 7'& koristi tzv.
Team =ork 9timski pristup: prilikom rje#avanja pojedinih sluajeva.
2rilikom borbe protiv ove vrste kriminala treba tj. potrebno je utvrditi niz sigurnosnih mjera
kao #to su npr. povremene kontrole>
8usporedba podataka
8ovjera isprava
8kontrola podataka
8ovjera rezultata rada i sl.
?
$e%utim jako je vano napomenuti da i sami proizvo%ai moraju provoditi razna istraivanja
kako bi dobili odgovor kako i da li je njihov proizvod ranjiv te koje su mu najslabije mane.
0ve ovo oni rade kako bi u budunosti otklonili eventualne nedostatke i unaprijedili svoje
proizvode od svih vrsta zloupotrebe i sl. *ao #to nas i veina zna ne postoji program koji se
moe u potpunosti za#tititi jer postoje mnogi sluajevi kada su 4provaljeni5 i najsigurniji i
najza#tieniji sistemi. Za primjer mogu navesti jednog djeaka iz Zadra koji je prije )@8ak
godina 4provalio5 u sisteme 2entagona #to je bilo jako iznena%ujue jer je jedan tinejder
4u#ao5 u jedne od najsigurnijih sistema na svijetu.
Ono #to najznaajnije i #to jako oteava stvar je injeni!a da se radi o kriminalu iji su
izvr#io!i jako inteligentni i da su opremljeni savr#enstvom i najsuvremenijom in"orma!ionom
tehnologijom. To moemo zakljuiti iz toga da je klasina krivina djela vrlo lako otkriti i
dokazati dok ovaj vid kriminala ini najvi#e 4tamnu brojku5 i sve ih je tee otkriti. -a to se
moe nadovezati i injeni!a da veina istraitelja nije dovoljno struno i opremljeno #to
naravno oteava situa!iju. Zbog toga se istraga vodi multidis!ipliniranim timskim pristupom.
$e%utim istraitelje ne smije pokolebati injeni!a da je ova djela te#ko otkriti nego dati
dodatni motiv jer izvr#io!i ostavljaju tragove i ine gre#ke koje je mogue otkriti ako smo
dovoljno struni i predani radu tj. otkrivanju tih djela. 2o#to je i tehnologija ranjiva treba je
dobro poznavati i iskoristiti njene nedostatke u pozitivne svrha tj. u pravom smjeru.
Aitajui literaturu raznih autora do#ao sam do saznanja da su naje#i naini saznanja za
kompjuterske prevare preko>
8prijave radnika
8anonimnih prijava
8nadzora i kontrole
-ajbolji izvor in"orma!ija su radni!i zbog toga #to su tu na mjestu doga%aja te imaju detaljan
uvid u sve ono #to se oko njih radi i de#ava. Zbog toga oni naje#e prijavljuju i treba da
nastave prijavljivati u budunosti. Zbog svega ovog te radnike bi trebalo stimulirati i
nagra%ivati kako od strane "irme u kojoj rade tako i od strane institu!ija koje zaprimaju
prijave. ,li bi tako%er i pravilni!ima o radu trebalo otii korak dalje te propisati obavezu da se
uoene zloupotrebe prijavljuju te propisati dis!iplinske sank!ije za neprijavljivanje.
,nonimne prijave tako%er treba uvaavati ali sa odre%ene distan!e. -ajbolje je prilikom
zaprimanja takvih prijava #to prije izvr#iti provjeru kako bi doznali istinitost same prijave
zbog toga #to ne znamo zbog ega je ta prijava anonimna.
B
$e%utim kao najpouzdaniji i najbolji nain prijavljivanja moemo navesti nadzorne i
kontrolne pro!edure. 2reko kontrolnih pro!edura moemo doi do pouzdanih ini!ijalnih
sumnji o izvr#enoj prevari. Zbog toga su mnogo puta indi!ije jako vaan i dobar osnov za
operativnu djelatnost koja je usmjerena u prav!u otkrivanja krivinog djela i dobar putokaz za
kriminalistiku obradu tog djela naravno.
2rilikom pojavljivanja prve i male ini!ijalne sumnje istraitelj bi odmah trebao da pristupi
identi"ika!iji i rje#avanju problema. ,ko je u pitanju prevara tj. ilegalno djelo koje je
protivpravno provodi se dalja analiza sluaja u !ilju da se utvrdi priroda i obim krivinog
djela odnosno je li rije o jednom ili vi#e djela jednom ili vi#e uesnika veliina gubitka i sl.
Tako%er ako je rije o "izikom o#teenju sistema potrebno je rije#iti dilemu da li je rije o
sabotai ili teroristikom aktu jer nam pogre#na pro!jena moe odvesti istragu u pogre#nom
smjeru.
$oemo rei da kompjuterske prevare trebamo tretirati kao svjetski problem uz isti!anje
potrebe za suradnjom svih subjekata na svim nivoima vlasti. U "unk!iji istraivanja ovakvih
prevara trebali bi biti ukljueni i odgovarajui dravni organi i tijela tj. odbori i komisije.
Zbog sloenosti ovakvih kriminalnih djela i njihovog otkrivanja trebalo bi ini!irati podsti!ati
i stimulirati istraivanje izuavanje i #to lak#e razumijevanje ove problematike. 0ve to se
moe postii preko nauno istraivakih projekata seminara struno usavr#avanje i sl.
$e%utim te#koe u otkrivanju i istraivanju prevara proizilaze iz injeni!e da su mogunosti
manipuliranja poda!ima veoma velike zbog toga #to se poda!i nalaze u nevidljivoj i jedino
ma#inski itljivoj "ormi koja se nalazi na elektronskom magnetskom mediju. *oliko je velik
problem moemo vidjeti iz podatka koji govori da su novane #tete koje su nastale ovakvim
prevarama pre#le brojku od milijardu dolara a nauni!i upozoravaju da e se iz godine u
godinu ta brojka samo poveavati.
$oemo rei da su problemi prilikom istraivanja brojni i sloeni. $e%utim na probleme
nailazimo i u zakonskoj regulativi. 2rije svega tu je rije o slaboj ure%enosti o izruenju
uhvaenih poinitelja iz jedne zemlje u drugu.
*ao najbolja borba koja je najje"tinija i naje"ikasnija te najbolja u me%unarodnoj suradnji jest
osnivanje regionalne jedini!e za istraivanja. $e%utim dobar istraitelj bi trebao i morao da
prihvati i u praksi primjeni preporuke koje nude stariji istraitelji iz svojih dosada#njih
iskustava.
C
2rilikom istraivanja u !ilju dokazivanja krivinih djela trebalo bi poi od ve utvr%enih
injeni!a a to su da se podruje kompjuterskih prevara dijeli na ? segmenta koji odre%uju
operativnu "unk!iju>
). lokalna kompjuterska mrea 9 pokriva ui prostor jedan ili vi#e objekata :
6. mrea globalnih kompjuterskih sistema 9 povezuje vi#e kompj. sistema :
?. ogranien broj personalnih radnih stani!a i internih korisnika
Timovi istraivaa se organiziraju u zavisnosti od sloenosti i razvijenosti mree prirode i
veliine uinjenog djela posljedi!a koje su oite i sl.
$e%utim ono #to oteava istraivanje i otkrivanje ovih djela je #iroka rasprostranjenost
personalnih kompjutera razliitost modela komunika!ijske opreme raznovrsnosti
programskih jezika i sl.
2rilikom sastavljanja istraivakog tima u sklopu tima pored kriminalistikih strunjaka tim
bi trebali sainjavati i strunja!i iz oblasti in"ormatike. 2ored toga treba predvidjeti i
"ormiranje tima za realiza!iju zadatka jer se sa uspje#nom realiza!ijom zadatka zatvara krug
istraivake ak!ije. U pojedinim je sluajevima pomo vje#taka neophodna.
Dok su kompjuterske prevare stare koliko i upotreba raunara samo istraivanje tih prevara je
tek novijeg datuma.
$e%utim svako istraivanje ima odgovarajui metodolo#ki pristup. .edan od tih pristupa
polazi od izvora saznanja o izvr#enom djelu dok se zavr#ava podno#enjem optube tj.
izri!anjem kazne ako su prona%eni pravi dokazi koji su prihvaeni od strane sudije. U ovom
velikom krugu polazi se od prvo od prijava o#teenog a krivinu prijavu bi trebao primiti
ovla#teni spe!ijalizirani operativa!. Do saznanja o izvr#enom krivinom djelu se naje#e
dolazi operativnim radom poli!ijskih i !arinskih slubi.
D
2E,-&+,-./ O2/+,T&V-O8T,*T&A*&3 &0T+,1-&3 +,D-.& -,*O-
&ZV+F/-., D./E,
-akon saznanja o izvr#enom krivinom djelu javni tuila! donosi naredbu o sprovo%enju
istrage. -akon saznanja o izvr#enom krivinom djelu te provjere svih potrebnih in"orma!ija
kriminalista je duan da sastavi tim i planira operativno8 taktike radnje kao #to su > brz
izlazak na li!e mjesta uvi%aj identi"ika!ija li!a pretres li#avanje slobode opserva!ija
potraga za odbjeglim i sl. 2o Zakonu o krivinom postupku 7'&3 istragu vodi i rukovodi
javni tuila!. Tako%er je duan da sura%uje sa medijima upravlja istragom nadgleda sluaj i
sl. tim trebaju sainjavati i osobe koje e vr#iti obezbje%enje li!a mjesta koje e "iksirati
zateeno stanje na li!u mjesta praviti ski!e li!a mjesta i voditi zapisniki #to se radi na li!u
mjesta i sl. 'rz izlazak znai da moemo do poinitelja doi i po tragovima koje je ostavio na
li!u mjesta kao #to su tragovi papilarnih linija tragovi biolo#kog porijekla tragovi koje je
poinila! ostavio na li!u mjesta itd.
Vano je napomenuti da nakon kriminalistike obrade li!a mjesta svi dokazni materijali
trebaju se evidentirati kako "otogra"ski tako i zapisniki te moraju biti obiljeeni brojem i
potpisom. *ako prilikom pakovanja tako i prilikom samog transporta treba sa dokazima
paljivo postupati kako se ne bi o#tetili ili uni#tili.. -akon #to se istraga zavr#i ako postoji
dovoljno dokaza javnom tuio!u se podnosi prijava koji o!jenjuje da li postoji dovoljno
elemenata za postojanje krivinog djela te ako ima on podie optuni!u koju upuuje
nadlenom sudskom tijelu na dalji postupak.

G
Z,*O-0*O +/;UE&0,-./
Zakonodavstvo 'osne i 3er!egovine
-a samom poetku treba istai da *rivini zakon 'osne i 3er!egovine naalost ne sadri
krivina djela koja se odnose na oblast kompjuterskog kriminaliteta. Djela kompjuterskog
kriminaliteta u uem smislu su u nadlenosti /ntiteta i Distrikta 'rko #to znai da su
teritorijalne jedini!e svojim krivinim zakonima pokrile ovu oblast. $e%utim u okviru
zakonodavstva 'osne i 3er!egovine postoje dva zakona koji imaju odre%enu vezu s pitanjem
elektronske obrade podataka tj. sadravaju neke krivinopravne odredbe u vezi s ovom
obla#u.
2rvi od dva zakona je Zakon o za#titi linih podataka koji pored ostalog svim li!ima na
teritoriju 'i3 osigurava pravo tajnosti obrade njihovih linih podataka.
Drugi zakon na dravnom nivou koji je donekle u vezi s ovom temom jeste Zakon o
autorskom pravu i drugim srodnim pravima u 'osni i 3er!egovini koji pored ostalog
regulira i pravnu za#titu proizvodnje kompjuterskih baza podataka.
Zakon je stupio na snagu u aprilu 6@@6. godine dok je ranije ova materija bila regulisana
Zakonom o autorskom pravu koji je bio preuzet iz pravnog sistema biv#e 07+.. -ovi zakon
kod utvr%ivanja prava autorstva proizvo%aa kompjuterskih baza podataka pod pojam
autorskog djela svrstava i kompjuterske programe koje smatra pisanim djelima. Fto se tie
kaznenih odredbi iz ovog zakona za razliite vidove manipula!ije i zloupotrebe utvr%enih
autorskih prava 9time i kompjuterskih programa: propisane su novane kazne u rasponu od C
do C@ hiljada *$ odnosno kazne zatvora do tri godine. Za pojedine kvali"ikovane oblike
poinila! moe biti kanjen kaznom zatvora u rasponu od D mjese!i do C godina.
*rivini zakon u 7edera!iji 'osne i 3er!egovine
&zmjenama i dopunama iz 6@@?. godine *rivini zakon 7edera!ije 'osne i 3er!egovine
doivio je promjene u dva prav!a> uskla%ivanje Zakona u skladu s promjenama
krivinopravnog sistema u 'i3 koje su nastale dono#enjem *rivinog zakona 'i3 te
H
moderniza!ija krivinog zakonodavstva 7edera!ije 'i3 kao odgovor na realnu potrebu
inkrimina!ije odre%enih pona#anja u nekim segmentima ivota.
2rvi prava! promjena odnosio se na obavezu entiteta i Distrikta 'rko da nakon stupanja na
snagu *rivinog zakona 'i3 usklade svoje krivine zakone s dravnim zakonom kako bi se
pobolj#ala i harmonizirala borba protiv kriminaliteta u 'i3. Drugi prava! promjena odnosi se
na uvo%enje novih krivinih djela u *rivini zakon 7'i3. U skladu s tim kad su u pitanju
krivina djela kompjuterskog kriminaliteta uvedena je !ijela nova grupa krivinih djela koja
su svrstana u zasebnu glavu 8 ;lava III&& J*rivina djela protiv sistema elektronske obrade
podatakaK.
2ropisivanje ovih krivinih djela u direktnoj je vezi s ekspanzijom in"orma!ionih tehnologija i
njihove masovne primjene u svim s"erama ivota te paralelno s tim zloupotrebama i
napadima na sisteme elektronske obrade podataka koji su iz dana u dan sve opasniji.
*ao polazna osnova za de"inisanje krivinih djela u predhodno pomenutoj ;lavi *rivinog
zakona kori#tena je *onven!ija o sajber kriminalitetu 9!<ber !rime: Vijea /vrope ijim je
potpisivanjem 'osna i 3er!egovina pristala da u svoje zakonodavstvo uvede odre%ene
inkrimina!ije kompjuterskog kriminaliteta.
Ova *onven!ija razlikuje etiri grupe krivinih dijela. Zbog toga je u *rivini zakon
7edera!ije 'osne i 3er!egovine ;lava III&& uvr#teno #est krivinih dijela koja spadaju u
prve dvije grupe djela spomenute u *onven!iji> grupa krivinih djela protiv povjerljivosti
integriteta i dostupnosti kompjuterskih podataka i sistema te grupa krivinih djela u vezi s
kompjuterima a koje obuhvataju inkrimina!ije ranije odre%ene kao Jkompjuterska krivina
djela u uem smisluK. Od #est uvr#tenih krivinih djela etiri su usmjerena protiv
kompjuterskih podataka programa sistema ili komunika!ija dok su u ostala dva krivina
dijela kompjuterski poda!i programi sistemi ili komunika!ije i manipula!ija njima sredstvo
odnosno nain izvr#enja djela.
Objekt za#tite krivinih djela iz ove glave *Z 7'i3 je prevashodno sigurnost kompjuterskih
podataka programa sistema i komunika!ija te njihovo neometano kori#tenje od strane
ovla#tenih korisnika. -o odre%ena krivina djela kao objekt za#tite imaju i druge pravne
interese i vrijednosti kao #to su pravni promet i imovina 9kompjutersko krivotvorenje i
kompjuterska prevara:.
L
ISTRAIVANJE U INTERPOLU

Za istraivanje u &nterpolu su zadueni tj. ovla#teni slijedei slubeni!i>
). &T manager8in"ormatiarM je dravni slubenik koji osigurava instala!iju administra!iju i
unapre%enje lokalnih i ostalih mrea 9E,- N,- dial8up: i telekomunika!ijske opreme
organizuje in"orma!ijski sistem i nadzire kompjutersku opremu mreu i programe po pitanju
instala!ije podr#ke sistemu odravanja analize i razvoja !jelokupne lokalne mree
9uspostava statistike logova i sl.: kon"igurira optimizira i mijenja postavke za unutra#nje
korisnike vanjske korisnike i 0$T2 adrese lani!a &-T/+2OE8a i drugih kontakata
kon"igurira e8mail server za lokalne i vanjske veze 9I.6C I.B@@&86BOG: ukljuujui dial8up
korisnike prati per"ormanse E,-ON,- dial8up i rje#ava mrene probleme kon"igurira
internet pristup ukljuujui sigurnosni aspekt za svaku aplika!iju korisnika sistema utvr%uje
kojim poda!ima i sa kojim pravom pristupa dodjeljuje korisnika imena i #i"re prua
in"orma!ije direktoru i zamjeni!ima u vezi sa instala!ijama radom i razvojem poslovnih
in"orma!ijskih sistema u !ilju optimalne upotrebe u protoku in"orma!ija prouava primjenu
odre%enih programskih rje#enja i daje preporuke u smislu njihovog kori#tenja prisustvuje
tehnikim sastan!ima prati nauna dostignua i poha%a obuke u !ilju usavr#avanja u oblasti
in"orma!ijske tehnologije i za#tite podataka planira optimalno iskori#tenje tele"onskih linija
ukljuujui govorne kanale iznajmljene linije i linije za vanjski dial8up pristup neposredno
prati analizira i evidentira sve zahtjeve i materijale koji se odnose na otkrivanje i spreavanje
krivinih djela in"ormatikog kriminala prati analizira i evidentira pojedinane sluajeve
op#te tenden!ije i nove moduse operandi u oblasti in"ormatikog kriminala izra%uje redovne i
vanredne izvje#taje iz navedene oblasti usmjerava rad na razradi podataka aplikativnog
so"tvera i njihovoj postav!i na raunar osigurava integritet i konzistentnost podataka
sudjeluje u postavljanju globalnog opisa baze podataka de"ini#e nain pravljenja sigurnosnih
kopija baze podataka i restauriranja konzistentnog stanja radi sistemski orijentisane programe
i uvodi ih u rad prouava primjenu odre%enih programskih rje#enja i daje preporuke u smislu
njihovog kori#tenja sa stajali#ta za#tite podataka i uestvuje u izradi i realiza!iji programa za
struno osposobljavanje zaposlenih u oblasti za#tite podataka vr#i i druge poslove koje mu
odredi rukovodila!.
2oslovi osnovne djelatnosti 8 in"ormatiko P dokumenta!ioni poslovi najsloeni.
)@
6.. 2omonik &T menagera osigurava podr#ku prvog nivoa za unutra#nje i vanjske korisnike
te tehniku pomo korisni!ima na li!u mjesta ako je potrebnoM priprema planove za obuku
korisnika i izvodi obuku korisnikaM vr#i otklanjanje kvarova prvog stepena i pro!jenu teih
kvarovaM postavlja provjerava i rje#ava probleme mrenog oienja utini!a kablova pat!h
kablova i druge opremeM pravi i odrava lokalnu =eb strani!uM razvija jednostavnije aplika!ije
za podr#ku in"orma!ionom sistemuM vr#i obradu praenje arhiviranje i komisijski uni#tavanje
!jelokupne arhive Ureda odrava minimalni dio potrebnih rezervnih djelova i prati stanje
neophodnih rezervnih dijelova i raunarskog potro#nog materijalaM vr#i druge poslove po
nalogu rukovodio!a.
2oslovi osnovne djelatnosti 8 in"ormatiko P dokumenta!ioni poslovi sloeni.
BBC razotkrio kompjuterski krimina

.edno istraivanje koje je proveo ''( pokazalo je da se prevarantima u -igeriji prodaju
kompjuteri s poda!ima o bankovnim raunima i drugim in"orma!ijama o biv#im vlasni!ima.
&straivanjem je ustanovljeno da je vi#e hiljada linih raunara upuenih na re!ikliranje u
'ritaniji i drugim zemljama prepodato u -igeriji a da im prethodno nisu izbrisani Qhard
drajvoviQ.
&straivanje je pokazalo da samo dio starih raunara zavr#i na legalnom tri#tu polovnih
kompjutera dok drugi dio dospijeva u ruke kriminala!a.
*ompjuterski strunja!i preporuuju da vlasni!i skinu hard drajvove ili izbri#u svoje podatke
prije nego #to odba!e stare raunare umjesto #to bri#u samo Q"ajloveQ iz njih.
Aesto ni#ta ne bri#u ne razmi#ljajui o in"orma!ijama koje na njemu ostaju.
Da bi se in"orma!ije ponovo iskopale s hard drajva ne morate biti veliki haker rekao je za
''( O=en +oberts #e" odjeljenja za elektronske prevare u kompaniji (22 ;roup koja
pomae rtvama ovakvih vrsta kra%a.
))
2ravo je udo koliko je lako doi do dokumenata koje ljudi ostave u kompjuteru. Aesto ni#ta
ne bri#u ne razmi#ljajui o in"orma!ijama koje na njemu ostaju. Dovoljno je da ne pazei
prodate kompjuter i neko je ve u mogunosti da ita va#u privatnu dokumenta!iju rekao je
+oberts.
David 0ogan direktor Digital Einks &nternational dobrotvorne organiza!ije koja skuplja i
re!iklira kompjutere za a"rike #kole i zajedni!e rekao je da opasnost postoji i da treba paziti
kojoj kompaniji kompjuteri stiu u ruke.
U posljednje etiri godine oni su preuzeli dona!ije od mnogih kompanija. *ada im npr.
ponude )@@ raunara oni ih preuzimaju i #alju u sigurno skladi#te podruni!u u kojoj se svi
poda!i bri#u a potom se podnosi i !erti"ikat da je sve to ura%eno.
0tvar je u tome #to sve to ko#ta i ima kompanija koje to ne rade. $islim da moramo
promijeniti nain razmi#ljanja. Ejudi naprimjer kau Qimam stari kompjuter mogao bih ak i
da ga prodam umjesto #to plaam da bi ga neko preuzeoQ. 2ostoji !ijena da se !io taj posao
obavi i ponekad je to te#ko prihvatiti objasnio je govorei za ''( David 0ogan iz
organiza!ije Digital Einks &nternational.
)6
Z,*E.UA,*
-a samom kraju bih opet ponovio da je otkrivanje i istraivanje kompjuterskih prevara jako
sloen posao koji ukljuuje velik pro!es rada tj. timski rad koji treba biti sinkroniziran i
uskla%en. Zbog svoje sloenosti istraitelji bi prilikom otkrivanja i istrage trebali biti
maksimalno kon!entrirani i ozbiljni jer ako ispuste i mali detalj vjerovatno da nikada nee
otkriti poinitelje ili #to je jo# gore takvim propustom mogu optuiti nevinu osobu.
Aak je i ,ndrea 2irotti direktor /uropske mrene i in"orma!ijske agen!ije za sigurnost u
svom jednom obraanju nadlenim osobama istakao da postoji velika opasnost poveanja
kompjuterskih prevara u budunosti na #to treba obratiti panju i posvetiti se ka uspje#nom
rje#avanju problema. On je tako%er rekao da /uropa mora ozbiljnije pristupiti problemu te
investirati u vi#e resursa u in"orma!ionu bezbjednost.
2odatak koji govori da u svijetu ima vi#e od D milijuna kompjutera koje koriste organizovani
kriminal!i za razne svrhe govore o ozbiljnosti ovog problema te trenutku da im treba stati u
kraj.
2ostoji i injeni!a da su korisni!i 7a!ebook8a i $<0pa!e8a jako podloni kra%i podataka na
#to moramo biti jako paljivi prilikom kori#tenja takvih portala. *ako je u novije vrijeme
&nternet bankarstvo postalo in trebali bi biti svjesni da vrlo lako moemo biti meta kakve
prevare. *ako se tehnologija brzo razvija trebamo se zapitati da li nam donosi bolje jer
trebamo biti svjesni da kriminal!i uspje#no koriste tu tehnologiju za vr#enje raznih
kriminalnih radnji . Zbog toga trebamo biti svjesni da svake sekunde moemo biti meta neke
prevare.
)?
E&T/+,TU+,>
0ueska $.M Osnovi ekonomskog kriminaliteta.M 0arajevo 6@@D.
Zakon o krivinom postupku 'i3 9 0lubeni glasnik 'i3 br. ?GO@? :
===.msb.gov.ba
===.interpol.org
===.bb!.uk.org
)B