Sretno-spretno:

1.Prema zakonu o upravi BiH,organe uprave ine:

Znai poslove uprave iz nadlenosti Bosne i Hercegovine obavljaju ministarstva i upravne
organizacije kao samostalne upravne organizacije,upravne organizacije u sastavu
ministarstava, kao i druge institucije Bosne i Hercegovine osnovane posebnim zakonom ili
kojima je posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave.
Odreene poslove uprave mogu obavljati preduzea, ustanove i druga pravna lica,
kad im je zakonom povjereno vrenje javni! ovlatenja."#lan $, zakona o upravi%ZO& BiH'

2.Osnivanje organa uprave i agencija za sprovedu zakona, i !ta vr!e:
Organe uprave osniva (arlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na prijedlog )ijea
ministara Bosne i Hercegovine u skladu s &stavom Bosne i Hercegovine."#lan *, ZO& BiH'
Organi uprave osnivaju se i nji!ova nadlenost utvruje se zakonom koji donosi
(arlamentarna skuptina, na prijedlog )ijea ministara.
Organi uprave osnivaju se na nain koji osigurava potpuno i racionalno obavljanje poslova
uprave iz okvira nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine, odnosno e+ikasno ostvarivanje
prava i izvravanje obaveza graana, preduzea, ustanova i drugi! pravni! lica.
Organi uprave osnivaju se u skladu s obimom poslova i naelima grupisanja poslova prema
vrsti, srodnosti i meusobnoj povezanosti i s potrebama e+ikasnog rukovoenja radom i
osiguravanja samostalnosti u radu.
Organi uprave u okviru svoje nadlenosti vre sljedee poslove,
-' vode politike razvoja i izvravaju zakone i druge propise.
$' vre upravni nadzor nad provoenjem zakona i drugi! propisa.
*' donose propise za provoenje zakona i drugi! propisa.
/' predlau i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva.
0' daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti koja se odnose
na nji!ovu nadlenost.
1' obavljaju druge upravne i strune poslove odreene zakonom i drugim
propisima.
".Osnivaki akt organa uprave i agencija za sprovedu zakona:
2kt o osnivanju je javni normativni opi osnivaki podzakonski normativni pravni akt.
Organi uprave osnivaju se i nji!ova nadlenost utvruje se zakonom koji donosi
(arlamentarna skuptina, na prijedlog )ijea ministara. Organi uprave osnivaju se na nain
koji osigurava potpuno i racionalno obavljanje poslova uprave iz okvira nadlenosti institucija
Bosne i Hercegovine, odnosno e+ikasno ostvarivanje prava i izvravanje obaveza granana,
preduzea, ustanova i drugi! pravni! lica.
Organi uprave osnivaju se u skladu s obimom poslova i naelima grupisanja poslova prema
vrsti, srodnosti i meusobnoj povezanosti i s potrebama e+ikasnog rukovoenja radom i
osiguravanja samostalnosti u radu.
-
#.$ae%a rada organa uprave i institucija u BiH:

3aela rada organa uprave su, 3.zakonitosti, 3.samostalnosti organa uprave, 3.e+ikasnosti,
3.javnosti.
3a institucije s javnim ovlatenjima s!odno se primjenjuju naela ovog zakona koja se odnose
na samostalnost u radu organa uprave, zakonitost nji!ovog rada, javnost rada organa uprave,
upotrebu slubeni! i ostali! jezika i pisma i druga naela utvrnena u l. /., 0., 1., 4. i 5. ovog
zakona,
Organi uprave, u okviru svoje nadlenosti, osiguravaju e+ikasno i potpuno ostvarivanje prava,
sloboda graana predvieni! u &stavu BiH "u daljem tekstu, &stav' kao i u aktima navedenim
u 2neksu 6 &stava. Organi uprave, u okviru svoje nadlenosti, saraivat e sa svim
meunarodnim me!anizmima za nadgledanje ljudski! prava ustanovljenim za Bosnu i
Hercegovinu i nadzornim tijelima ustanovljenim bilo kojim od meunarodni! sporazuma
navedenim u 2neksu 6. &stava.
#lan 0.
& organima uprave u ravnopravnoj upotrebi kao slubeni jezici su bosanski, !rvatski i srpski
jezik. & postupcima pred organima uprave stranke se mogu koristiti i drugim jezikom ako taj
jezik nije jedan od slubeni! jezika i to o troku organa uprave pred kojim se vodi postupak.
7lubena pisma u organima uprave su irilica i latinica. 8ad organa uprave dostupan je
javnosti. 9avnost rada organa uprave moe se ograniiti ili iskljuiti samo u sluajevima
utvrnenim zakonom.
#lan 4.
& organima uprave osigurava se odgovarajua nacionalna zastupljenost dravni! slubenika i
zaposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovnitva, a prema posljednjem popisu
stanovnitva u Bosni i Hercegovini.
#lan 5.
Bosna i Hercegovina, u skladu sa zakonom, odgovara za tetu koju organ uprave nanese
+izikom ili pravnom licu nezakonitim radom. Bosna i Hercegovina ima pravo od dravni!
slubenika ili zaposlenika za!tijevati naknadu iznosa koji je isplatila zbog nji!ovog
nezakonitog rada na ime naknade tete, u roku od est mjeseci od dana kada je nadoknadila
tetu, ako je teta nastala namjerno ili krajnjom nepanjom dravni! slubenika, odnosno
zaposlenika.
$
&. $ae%o zakonitosti o radu dr'avni( organa uprave i agencije za sprovedu zakona
mo'e se povrijediti kako:
3aelo zakonitosti glasi" #lan /, Z&( BiH'
"-' Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima duni su
da te stvari rjeavaju na osnovu zakona i drugi! propisa, kao i opi! akata institucija koje
imaju javne ovlasti i koje one donose na osnovu javni! ovlasti.
"$' & upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javne ovlasti
zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje
mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato.
"*' (ravila postupka utvrena odredbama ovog zakona vae i za sluajeve u kojima je organ
odnosno institucija koja ima javne ovlasti, ovlaten da u upravnim stvarima rjeava po
slobodnoj ocjeni.
6z ega slijedi da se naelo zakonitosti moe povrijediti ako se u vrenju pravni! poslova ne
pridravamo zakonski! propisa i ako prilikom rjeavanja stvari po slobodnoj ocjeni izlazimo
van svoji! zakonom dati! ovlatenja.
).*aze konstruisanja su:
:o su sljedee +aze,
-. 6menovanje rukovodioca
$. donoenje propisa "pravilnika o unutranjoj organizaciji', ili "akti koji omoguavaju
izvrenje zakona, pravilnik, uputstvo, naredba ili instrukcija' donose i! dravni organi uprave
i drugi organi izriito ovlateni zakonom
*. osiguranje sredstava za rad i
/. prijem kadrova u radni odnos
+.,e-iniranje ministarstva:
;inistarstva su organi uprave koja obavljaju upravne i strune poslove iz nadlenosti BiH u
jednom ili vie srodni! podruja u kojima u cjelini, ili zakonom odnosno drugim propisom
odreenom obimu, neposredno obezbjeuju primjenu zakona i drugi! propisa i odgovaraju za
nji!ovo izvravanje.
;inistarstva pripremaju zakone i druge propise i ope akte iz svog djelokruga te obavljaju i
druge poslove odreene posebnim zakonima i drugim propisima.
;inistarstvo se osniva za obavljanje upravni! i struni! poslova iz nadlenosti BiH u
oblastima u kojima organi uprave u cjelini ili u veem obimu, neposredno osiguravaju
izvravanje zakona i drugi! propisa i odgovaraju za nji!ovo izvravanje.
../ta su upravne organizacije:
&pravne organizacije su vrsta organizacija tj.skupine ljudi koji kooperiraju da bi ostvarili neki
zajedniki cilj. Zajedniki zadatak je podijeljen meu lanovima organizacije tako da svaki od
nji! obavlja svoj dio posla. ;eutim tokom obavljanja djelatnosti svi ljudi u organizaciji su
meusobno povezani u ostvarenju zajednikog konanog cilja.
&pravne organizacije imaju dvojnu ulogu koja se ogleda u izvravanju odreeni! drutveni!
zadataka i vrenju politike vlasti.

0.1oji su o%ici saradnje izm2u organa uprave i agencija:
;eusobni odnosi organa uprave zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim &stavom i
zakonom, kao i na saradnji, meusobnom in+ormisanju i dogovaranju. & ostvarivanju
meusobne saradnje organi uprave obavezni su jedni drugima dostavljati podatke i
in+ormacije potrebne za obavljanje poslova, razmjenjivati in+ormacije i iskustva i osnivati
*
zajednike strune komisije i druga radna tijela, i ostvarivati druge oblike meusobne
saradnje."lan *- ZO& BiH'
Organi uprave nadleni za poslove inspekcijskog nadzora, u provoenju inspekcijskog
nadzora sarauju s nadlenim sudovima,tuilatvima,organima uprave i drugim organima.
"*-a Zou BiH'


13.1ako se vr!i -inansiranje organa uprave i dr'avni( s%u'i i agencija:
7redstva za rad organa uprave iskazuju se u Budetu koji donosi (arlamentarna skuptina, na
prijedlog (redsjednitva, a na preporuku )ijea ministara. 7redstva za rad organa uprave ine,
sredstva za plae i naknade, sredstva za materijal i usluge, kapitalni izdaci i programi posebne
namjene.
(ri!odi koje organi uprave ostvare svojom djelatnou ine budetska sredstva.
11.,e-inicija dr'avne s%u'e:
2gencija se osniva kao samostalna upravna organizacija sa svojstvom pravnog lica.
2gencija osigurava,
-' realizaciju procesa zapoljavanja dravni! slubenika na za!tjev institucija.
$' pomae institucijama u realizaciji nji!ove kadrovske politike, organizacionog razvoja
kao i pri uspostavljanju in+ormacionog sistema upravljanja ljudskim potencijalima .
*' obuku i razvoj dravne slube.
2gencija takoer,
% podnosi godinji izvjetaj o radu i plan rada za narednu godinu )ijeu ministara na
odobravanje, a objavit e na zvaninoj stranici 2gencije tromjeseni izvjetaj o svom radu, a
skraenu verziju toga ponuditi i sredstvima javnog in+ormiranja.
% provodi ankete u okviru institucija na za!tjev )ijea ministara.
% obavlja ostale poslove i zadatke utvrene ovim zakonom.
)ijee ministara imenuje direktora 2gencije koji se nalazi na radnom mjestu sekretara s
posebnim zadatkom, a bira se i imenuje, na mandat od pet godina.,

12.1o se smatra dr'avnim s%u'enikom:
<ravni slubenik je osoba postavljena upravnim aktom na radno mjesto u dravnoj slubi, u
skladu sa zakonom. . Zapoljavanje i unapreenje pro+esionalne karijere dravnog slubenika
temelji se na javnom natjeaju i pro+esionalnoj sposobnosti. Osobe zaposlene kao savjetnici
lanova (arlamentarne skuptine, lanova (redsjednitva, predsjedatelja )ijea ministara,
ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera =entralne banke nisu dravni
slubenici. <ravni slubenik izvrava zadatke predviene opisom djelatnoga mjesta i
primjenjuje i osigurava potivanje ustavno%pravnoga poretka i zakona u Bosni i Hercegovini.
<ravni se slubenik postavlja na jedno od slijedei! djelatni! mjesta,
a' rukovodei dravni slubenici,
tajnik i tajnik s posebnim zadatkom.
pomonik ministra.
b' Ostali dravni slubenici,
e+ unutarnje organizacijske jedinice.
struni savjetnik.
/
vii struni suradnik.
struni suradnik.

1"456

1#./ta sadr'i pravi%nik o unutra!njoj organizaciji:
&nutranja organizacija organa uprave utvruje se pravilnikom.
(ravilnik o unutranjoj organizaciji donosi rukovodilac organa uprave uz saglasnost )ijea
ministara. (ravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave mora biti usklaen s
nadlenostima organa uprave kao i s opim naelima o unutranjoj organizaciji organa uprave,
koja odlukom propisuje )ijee ministara." #lan 0$ ZO& BiH'
(ravilnikom o unutranjoj organizaciji organa uprave utvruju se,
> organizacione jedinice i nji!ova nadlenost.
> nain rukovoenja.
> programiranje i izvravanje poslova.
> ovlatenja i odgovornosti dravni! slubenika u obavljanju poslova.
> ukupan broj dravni! slubenika i zaposlenika za obavljanje poslova.
> naziv i raspored poslova po organizacionim jedinicama, s opisom poslova za svakog
dravnog slubenika i zaposlenika ili grupu dravni! slubenika i zaposlenika s potrebnim
uslovima u pogledu strune spreme i drugi! uslova za rad na odreenim poslovima.
>broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uslovi za nji!ov prijem.
(oslovi organa uprave u (ravilniku o unutranjoj organizaciji grupiu se prema nji!ovoj vrsti,
srodnosti, obimu i stepenu sloenosti, odgovornosti i drugim uslovima za nji!ovo obavljanje.
"#lan 0* ZO& BiH'

1&.1oji su op7i us%ovi za stupanje u dr'avnu s%u'u:
<a bi bila postavljena na mjesto dravnog slubenika, osoba mora ispunjavati slijedee
opte uslove,
a' da je dravljanin Bosne i Hercegovine.
b' da je starija od -5 godina.
c' da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvali+ikacije najmanje )66
stepena strune spreme odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili treeg ciklusa
Bolonjskog sistema studiranja, to se utvruje propisom kojim se reguliraju poslovi osnovni!
djelatnosti i pomono %te!niki poslovi i uslovi za nji!ovo obavljanje u organima uprave
institucija Bosne i Hercegovine.
d' da je zdravstveno sposoban za vrenje odreeni! poslova predvieni! ovim poloajem.
e' da nije navrilo zakonski propisanu starosnu dob za penzioni sanje, odnosno da nije
ostvarilo pravo na linu penziju po bilo kojem osnovu .
+' da su prema njemu prestale pravne posljedice presude za krivino djelo nasilja u porodici,
izreene pravosnanom sudskom pres udom, u skladu s krivinim zakonima .
g' da nije otputena iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou
vlasti u Bosni i Hercegovini, odbijanja polaganja zakletve, samovoljnog naputanja dravne
slube ili davanja neistiniti! i netani! podataka prilikom prijema u dravnu slubu, u roku od
tri godine prije dana objavljivanja upranjenog radnog mjesta.
!' da se ne vodi krivini postupak protiv te osobe.
0
i' da nije obu!vaena odredbom lana 6?.- &stava Bosne i Hercegovine.
1). 1oje su -unkcije organa dr'avne uprave i organa za sprovedu zakona:
Organi uprave u okviru svoje nadlenosti vre sljedee poslove,
-' vode politike razvoja i izvravaju zakone i druge propise.
$' vre upravni nadzor nad provoenjem zakona i drugi! propisa.
*' donose propise za provoenje zakona i drugi! propisa.
/' predlau i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva.
0' daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti koja se odnose
na nji!ovu nadlenost.
1' obavljaju druge upravne i strune poslove odrenene zakonom i drugim propisima."lan -@
ZO& BiH'
1+. /ta regu%iraju podzakonski akti organa uprave i agencije za sprovedu zakona:
Opi akti u skladu s ovim zakonom su, pravilnici, uputstva, instrukcije i naredbe.
(ravilnikom se razrauju pojedine odredbe zakona ili propisa radi osiguranja odgovarajue
primjene ti! zakona i propisa.
&putstvom se propisuje nain rada u obavljanju odreeni! poslova uprave iz nadlenosti
organa uprave.
6nstrukcijom se utvruju blia pravila i uputstva za rad na provoenju i primjeni odreeni!
zakona i drugi! propisa.
3aredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi znaaj.
"#lan AA ZO& BiH'
(odzakonski normativni akt moe se odrediti kao opi akt ija je pravna snaga slabija od
zakona. (odzakonske akte mogu donositi izvrni organi i organi uprave, jer akti koje donese
zakonodavni organ imaju karakter zakonodavnog akta bez obzira na nji!ov naziv.
(odzakonski akti mogu se podijeliti na $ osnovne grupe, obzirom na cilj koji se eli postii
nji!ovim donoenjem,
-. 2kti koji se donose da bi se omoguila, odnosno olakala primjena ili izvrenje nekog
zakona.
$. 2kti koji se donose da bi se njima regulisao neki odnos koji uope nije regulisan, ili da bi se
neki
odnos regulisao drugaije nego to je ve urenen nekim ranijim zakonom.

1.. 1oja su ov%a!tenja inspektora:
(oslove inspekcijskog nadzora vre organi uprave u skladu sa zakonom. (oslove
inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori. Bad to potreba slube za!tijeva, rukovodilac
organa uprave moe ovlastiti i drugog dravnog slubenika organa uprave koji ima
odgovarajuu strunu spremu da izvri odreene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da
inspektoru pomae u obavljanju nadzora, o emu se donosi rjeenje.
(ostupak inspekcijskog nadzora pokree i vodi inspektor po slubenoj dunosti. 7vako lice
ima pravo podnijeti za!tjev inspektoru da izvri odreeni inspekcijski nadzor i da preduzme
upravne mjere za koje je ovlaten zakonom. (o za!tjevu iz stava $. ovog lana inspektor je
obavezan izvriti inspekcijski nadzor, sainiti zapisnik i preduzeti odgovarajue mjere i o
tome pismeno obavijestiti podnosioca za!tjeva u roku od osam dana od dana prijema
za!tjeva. 7vaki organ iji rad podlijee inspekcijskom nadzoru duan je inspektoru omoguiti
1
obavljanje nadzora i davati mu potrebna obavjetenja i podatke od znaaja za obavljanje
nadzora.
& obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obavezu neposredno pregledati
poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave i druge
dokumente, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svr!om inspekcijskog nadzora
"utvrivanje identiteta osoba, sasluavanje, uzimanje uzoraka radi analize i sl.'. 2ko se
inspektoru u obavljanju inspekcijskog nadzora onemoguava vrenje pregleda ili prui +iziki
otpor ili ako taj otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo nadlene policije
koja je obavezna pruiti potrebnu zatitu i omoguiti inspektoru da izvri inspekcijski nadzor.
& obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je obavezan postupati tako da se ne ugrozi
zakonom i drugim propisom odreena slubena tajna. O svakom inspekcijskom nadzoru
inspektor je obavezan sastaviti zapisnik i u njemu navesti injenino stanje utvreno
inspekcijskim nadzorom. Zapisnik se sastavlja po pravilima upravnog postupka a dostavlja se
odgovornom licu kod koga je izvren inspekcijski nadzor. 6nspektor ima iskaznicu kojom
dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlatenja predviena zakonom. ;inistar pravde
propisuje oblik i sadraj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje rukovodilac organa uprave u
kome taj inspektor radi.
Bada u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis ije
izvrenje nadzire, inspektor ima ovlatenja i obavezu da naloi sljedee mjere,
-' narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u odreenom roku.
$' narediti preduzimanje odgovarajui! upravni! radnji koje je pravno lice, organ uprave i
institucija s javnim ovlatenjima obavezan da preduzme.
*' zabraniti preduzimanje radnji koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim
propisom nad ijim provoenjem vri nadzor.
/' izrei i naplatiti novanu kaznu na licu mjesta, ako je za to zakonom ovlaten.
0' preduzeti druge upravne mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisom ovlaten.
10.8 kojim s%uajevima prestaje svojstvo dr'avnog s%u'enika:
<ravnom slubeniku prestaje radni odnos u dravnoj slubi u slijedeim sluajevima,
a' dobrovoljno istupanje iz dravne slube pri emu radni odnos dravnom slubeniku
prestaje,
u sluaju sporazuma sa institucijom na dan postignut u sporazumu.
u sluaju jednostranog otkaza uz otkazni rok od *@ dana od dana podnoenja za!tjeva
b' ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje.
c' trajne radne nesposobnosti .
d' gubitak dravljanstva Bosne i Hercegovine.
e' sticanje dravljanstva druge drave suprotno &stavu Bosne i Hercegovine i njenim
zakonima.
+' prekobrojnost.
g' istek perioda na koji je sekretar sa posebnim zadatkom postavljen, u sluajevima kada
sekretar na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio dravni slubenik.
!' odbijanje polaganja zakletve iCili potpisivanja teksta zakletve.
i' nezadovoljavajui probni period.
j' dvije uzastopno negativne ocjene rada.
k' ako je osuen za krivino djelo zbog kojeg se upuuje na izdravanje kazne zatvor a u
trajanju duem od est mjeseci .
l' na osnovu izreene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi.
m' neopravdan izostanak s posla u kontinuitetu duem od pet radni! dana.
n' ukoliko se utvrdi da je prilikom zasnivanja radnog odnosa dao neistinite podatke koji su
sluili kao dokaz u postupku zasnivanja radnog odnosa i na osnovu koji! je izvreno
4
postavljenje, ili ukoliko se utvrdi da je u meuvremenu prestao da ispunjava uslove propisane
ovim zakonom.
<ravni slubenik razrijeen dunosti u skladu sa stavom -. ta. !', l', m' i n' ne moe
biti primljen u dravnu slubu tri godine od dana razrjeenja.
23. 1oji je postupak prijema u dr'avnu s%u'u:
2ko u instituciji postoji upranjeno mjesto koje se ne moe popuniti internim premjetajem
dravnog slubenika zaposlenog na slinom radnom mjestu u instituciji, institucija moe, u
skladu s aktom iz lana *$. stav /. ovog zakona , prvo interno oglasiti to mjesto.
&koliko ovakav interni premjetaj nije mogu, 2gencija pokuava popuniti upranjeno radno
mjesto eksternim premjetajem dravnog slubenika koji je na slinom poloaju u drugoj
instituciji.
&koliko ovakav eksterni premjetaj nije mogu, upranjeno mjesto se oglaava putem javnog
konkursa, koji se provodi u skladu sa ovim zakonom .

21.8 emu se sastoji odnos dr'avnog organa uprave i omusmena:
Ombudsmen pomae u realizaciju i potovanje principa utvreni! u ovom zakonu i u skladu
sa odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status
dravnog slubenika.
7vi dravni slubenici i zaposlenici institucije biraju na mjesto Ombudsmena jednog
dravnog slubenika. Ombudsmen ne smije biti lan organa nadlenog za postavljenje u
instituciji u kojoj obavlja svoju dunost. 6sta osoba moe biti postavljena za Ombudsmena
dvaju ili vie institucija.
6zbor ombudsmena potvruje organ nadlean za postavljenje. Odnos organa uprave prema
ombudsmenu za ljudska prava BiH zasniva se na obavezama organa uprave, utvrenim
&stavom i zakonom,kao i na meusobnoj saradnji, in+ormisanju i dogovaranju. Organi uprave
obavezni su omoguiti ombudsmenu na njegov za!tjev nesmetano ispitivanje nji!ove
djelatnosti, odnosno rada dravni! slubenika u organu uprave. Organi uprave obavezni su
ombudsmenu osigurati sva slubena dokumenta, ukljuujui i tajna, kao i upravne spise i
osigurati saradnju svakog dravnog slubenika posebno, u pribavljanju potrebni! in+ormacija,
dokumenata i spisa.
Organi uprave obavezni su ombudsmenu, na njegov za!tjev, osigurati i prisustvo pri
rjeavanju upravni! stvari. 2ko organ uprave ne postupi po za!tjevu ombudsmena,
ombudsmen moe od )ijea ministara zatraiti da preduzme potrebne mjere prema
rukovodiocu organa uprave." #lan */,*0,*1 ZO& BiH'

22.1oja prava po osnovu rada ima %ice u dr'avnoj s%u'i:
<ravni slubenik ima pravo,
a' na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom nije drugaije
utvreno.
b' na odsustvo utvreno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili slinom radnom mjestu
po isteku odsustva.
c' da bude nagraen na osnovu zadataka i rezultata r ada kako je utvreno u poglavlju ). ovog
zakona.
d' na plau i naknadu na nain utvren posebnim zakonom.
e' na podrku i pomo u strunom obrazovanju i pro+esionalnom usavravanju u cilju
napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge na ine.
+' na zatitu svog +izikog i moralnog integriteta od strane drave tokom obavljanja slubeni!
dunosti.
5
g' da se nadreeni prema njemu odnose po tujui njegovo ljudsko dostojanstvo.
!' da osnuje ili se ulani, ali ne i da bude obavezan da se ulani, u sindikat ili pro+esionalno
udruenje u skladu sa zakonom.
i' da trajkuje u skladu sa zakonom.
$. <ravni slubenik ima pravo na poten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske
politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko dravljanstvo, prebivalite,
religiju, politika i druga uvjerenja, spol, rasu, roenje, brani status, starosnu dob, imovinsko
stanje, !endikepiranost ili drugi status .
*. )ijee ministara donosi propis kojim regulira uslove i nain zatite +izikog i moralnog
integriteta dravnog slubenika u vrenju dunosti, ukljuujui i propisivanje prekraja u
sluaju povrede ovog propisa.

2". $a koji je nain rije!eno pitanje odgovornosti za !tetu uinjenu tre7im osoama od
strane uprave:
Bosna i Hercegovina, u skladu sa zakonom, odgovara za tetu koju organ uprave nanese
+izikom ili pravnom licu nezakonitim radom. Bosna i Hercegovina ima pravo od dravni!
slubenika ili zaposlenika za!tijevati naknadu iznosa koji je isplatila zbog nji!ovog
nezakonitog rada na ime naknade tete, u roku od est mjeseci od dana kada je nadoknadila
tetu, ako je teta nastala namjerno ili krajnjom nepanjom dravni! slubenika, odnosno
zaposlenika.

2#.$avedite nae%o rada organa uprave:
&nutranja organizacija organa uprave zasniva se na naelu racionalnog i e+ikasnog rada
organa uprave i naelu osiguranja ekspertnog rada organa uprave, to ukljuuje i koritenje
ekspertne i te!nike podrke postojei! institucija.
& cilju realizacije ovi! naela, unutranjom organizacijom organa uprave osigurava se,
racionalna organizacija rada, e+ikasno obavljanje poslova i uspjeno rukovoenje organom
uprave, grupisanje poslova u skladu s nji!ovom prirodom i nainom nji!ovog obavljanja,
potpunije objedinjavanje zajedniki! i opi! poslova radi nji!ovog racionalnog obavljanja i
koritenja usluga zajedniki! slubi osnovani! za potrebe svi! ili pojedni! organa uprave,
ostvarivanje pune saradnje organa uprave s drugim organima, a naroito s onim organima i
institucijama koje su ustanovljene za pruanje ekspertne i te!nike pomoi."#lan /0 ZO&
BiH'
2&.1oja dokazna sredstva mogu iti kori!tena u upravnom postupku:
Bao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to
odgovara pojedinom sluaju, kao to su, isprave, odnosno mikro+ilmska kopija isprave ili
reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj.
2).Ojasnite znaaj uvi2aja za utvr2ivanje injenica:
&viaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitni! okolnosti potrebno
neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak.
7tranke imaju pravo da prisustvuju uviaju. Boje e osobe osim stranaka prisustvovati
uviaju, odreuje slubena osoba koja vodi postupak.
&viaj se moe izvriti i uz sudjelovanje vjetaka. &viaj stvari koja se bez tekoe moe
donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvrit e se na tom mjestu, a inae uviaj se vri na
mjestu gdje se stvar nalazi. )lasnik ili dralac stvari, prostorija ili zemljita koja se imaju
razgledati, ili u kojima, odnosno na kojima se nalaze stvari uviaja, ili preko koji! je potrebno
prei, duan je dopustiti da se uviaj izvri. 2ko vlasnik ili dralac ne dopusti da se izvri
A
uviaj, na odgovarajui nain e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskraivanju
svjedoenja. (rema vlasniku ili draocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uviaj
izvri mogu se primijeniti iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije da
svjedoi Dteta koja je nanesena prilikom obavljanja uviaja spada u trokove postupka i
naknadit e se vlasniku ili draocu. O tome donosi zakljuak slubena osoba koja vodi
postupak. (rotiv tog zakljuka doputena je posebna alba. 7lubena osoba koja rukovodi
uviajem pazit e da uviaj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrijeena niija poslovna,
pro+esionalna, znanstvena ili umjetnika tajna.

2+.1akva je u%oga vje!taka u upravnom postupku:
Bad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno
znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se dokaz
vjetaenjem. 2ko bi dokazivanje vjetaenjem bilo nesrazmjerno skupo prema znaaju ili
vrijednosti predmeta, stvar e se rijeiti na osnovu drugi! dokazni! sredstava.
8adi izvoenja dokaza vjetaenjem slubena osoba koja vodi postupak odreuje, po
slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vjetaka, a kad ocijeni da je vjetaenje
sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka. Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, i
to prvenstveno one koje imaju posebno ovlatenje za davanje strunog miljenja o pitanjima
iz odgovarajue struke, ako je takvo ovlatenje predvieno propisima. 7tranka e se, po
pravilu, pret!odno sasluati o linosti vjetaka. Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne
moe biti svjedok. 7vako ko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka,
osim ako ga slubena osoba koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdani! razloga, kao
to su, preoptereenost vjetaenjima, drugim poslovima i slino. Oslobaanje od dunosti
vjetaenja moe traiti i rukovodilac organa ili pravnog lica gdje je vjetak zaposlen, ako
postoje opravdani razlozi.
)jetak moe uskratiti vjetaenje iz isti! razloga iz koji! svjedok svjedoenje. Osobe
zaposlene u organu e biti osloboene dunosti vjetaenja kad je posebnim propisom
predvieno nji!ovo oslobaanje od te dunosti. & pogledu izuzea vjetaka na odgovarajui
nain e se primjenjivati odredbe ovog zakona o izuzeu slubeni! osoba. 7tranka moe
traiti izuzee vjetaka i ako uini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo
struno znanje. O izuzeu vjetaka odluuje zakljukom slubena osoba koja vodi postupak.
(rije poetka vjetaenja vjetaka treba upozoriti da je duan da predmet vjetaenja
briljivo razmotri i u svojem pismenom nalazu tano navede to zapazi i utvrdi, kao i da svoje
obrazloeno struno miljenje iznese nepristrasno i sukladno pravilima znanosti i vjetine.
7lubena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vjetaku predmet koji ovaj ima da
razmotri. Bad vjetak izlozi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba koja vodi postupak, kao i
stranke mogu mu postavljati pitanja i traiti objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
3alaz i miljenje daje se pismeno. & pogledu sasluavanja vjetaka na odgovarajui nain e
se primjenjivati odredbe lana -41. ovog zakona. )jetak ne polae zakletvu. )jetaku se
moe naloiti da izvri vjetaenje i izvan usmene rasprave. & tom sluaju moe se traiti da
vjetak na usmenoj raspravi obrazloi svoj pismeni nalaz i miljenje. 2ko je postavljeno vie
vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. 2ko se ne slau, svaki e od nji!
odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje. 2ko nalaz i miljenje vjetaka nisu jasni ili potpuni,
ili ako se nalazi i miljenje vjetaka bitno razlikuju, ili ako miljenje nije dovoljno
obrazloeno, ili se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti se nedostaci ne
mogu otkloniti ni ponovnim sasluavanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili
drugim vjetacima, a moe se zatraiti i miljenje od neke znanstvene ili strune ustanove.
;iljenje od znanstvene ili strune ustanove moe se traiti onda kad se zbog sloenosti
sluaja ili zbog potrebe vrenja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain
doi do tanijeg miljenja. 2ko vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne
-@
opravda, ili doe ali odbije da vjetai, ili kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni
nalaz i miljenje, moe se kazniti novano do 0@ <;. 2ko su uslijed neopravdanog izostanka
vjetaka, uslijed njegovog odbijanja da vjetai, ili uslijed proputanja da podnose pismeni
nalaz i miljenje nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi vjetak.
Zakljuak o novanoj kazni ili o plaanju trokova donosi slubena osoba koja vodi postupak
u suglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa
u suglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za
rjeavanje u slinim stvarima. 2ko vjetak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno
opravda to svoj pismeni nalaz i miljenje nije podnio na vrijeme, slubena osoba koja vodi
postupak ponitit e zakljuak o novanoj kazni ili o trokovima, a ako vjetak naknadno
pristane da vjetai, slubena osoba moe ponititi zakljuak o novanoj kazni.
(rotiv zakljuka o trokovima ili o novanoj kazni donosenog na osnovu st. -. ili $. ovog
lana, doputena je posebna alba.
2..1oje su norme na kojima poiva sistem dru!tvene regu%acije5
7istem drutvene regulacije ini skup pravni! normi koje se odnose na organizaciju, postupak
djelovanja i nain nadzora nad subjektima koji vre upravne djelatnosti. :o su norme
materijalno%pravne prirode. One odreuju osnove ponaanja pravni! subjekata, odnosno
nji!ova prava i dunosti koje su regulisane upravnim pravom. &pravno%pravne norme nisu
samo norme pravne prirode, nego su to norme koje obu!vataju norme koje se odnose na
organizacionu strukturu pojedini! resora.

20. 1oja nae%a su od%uuju7a za sigurnost pravnog poretka5
3aelo zakonitosti, materijalna i +ormalna zakonitost upravnog akta, izvrnosti, konanosti,
pravosnanosti i pravne sigurnosti stranke odnosi se na upravne akte. 3a predavanju je
spominjao naelo zakonitosti u pravnom poretku, i njegove nepromjenjive osobine a to su,
a'vezanost za dravu i pravo
b' univerzalnost i jednostavnost u primjeni pravila, pri emu univerzalnost upuuje na to da
nema pravne drave i prava ako nema zakonitosti, jednostavnost podrazumjeva da je ona u
svakoj dravi
c' relativnost
d' indikativnostE.
"3. 1ad se mo'e smatrati da su pravi%no potpuno utvr2ene injenice od koji( zavisi
rje!enje upravne stvari5
#injenice i okolnosti vane za rjeavanje stvari utvruju se u toku itavog ispitnog postupka
tako da je organ koji vodi postupak putem odgovarajui! radnji duan potpuno utvrditi pravo
stanje stvari, jer je to bitan uslov za donoenje zakonitog rjeenja.
6spitni postupak strankama daje mogunost da ostvaruju i zatiuju svoja prava i pravne
interese, a naroito da iznose i dokazuju injenice i okolnosti koje treba da slue kao podloga
za rjeavanje nji!ovi! za!tjeva koji su izneseni u upravnom postupku. :o je uvijek u obavezi
prvostepenog organa koji vodi postupak i rjeava upravnu stvar. 7uprotno tome je nepotpuno i
pogreno utvreno injenino stanje ili izvoenje pogrenog zakljuka o injeninom stanju
koje moe bitno uticati na zakonitost rjeenja. ;aterijalni propis na osnovu kojeg se rjeava
upravna stvar odreuje koje su injenice znaajne u odreenom upravnom predmetu. 8adi se
o injenicama koje materijalni propis odreuje kao uslov za priznavanje nekog prava ili
utvrivanje neke obaveze stranci.
--