Vani dersovi za obini

svijet
] Bosanski Bosnian [


Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz


Prijevod:
Mersed Suljkanovi

Revizija:
Ersan Grahovac


2014 - 1435








:



:



2014 - 1435



3
Opi dersovi za obini svijet
Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz,
rahimehullah

U ime Allaha Svemilosnog, Milostivog!

Predgovor:

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, a lijepa
konanica je samo bogobojaznim, i neka je Allahova
pohvala i blagoslov na Njegova roba i poslanika, naeg
Poslanika Muhammeda na njegovu porodicu i sve ashabe,

A zatim,

Ovo su saete rijei u pojanjavanju nekih stvari
koje su potrebne da poznaje obini svijet o vjeri Islamu, a
koje sam nazvao: Opi dersovi za obini svijet.
Molim Allaha da njima okoristi muslimane i da ih
prihvati od mene, On je doista Dareljivi i Plemeniti.

Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz




4
Opi dersovi za obini svijet

Prvi ders: Sura Ftiha i kratke sure

Suru Fatihu i ono to je mogue od kratkih sura od
sure el-Zilzal do sure en-Nas itati, nauiti ih ispravno
izgovorati, zapamtiti ti ih, i nauiti tumaenje stvari koje
je obavezno nauiti i shvatiti iz njih.

Drugi ders: Ruknovi (stubovi) islama

Pojanjavanje pet islamskih ruknova od kojih je prvi i
najvaniji: ehdet L ilhe ilellh Muhammedun
resulullh sa tumaenjem istog i pojanjavanjem
znaenja i artova (uslova) svjedoenja L ilhe ilellh.
Znaenje ehadeta je:
- L ilhe nema istinskog Boga, time se negira
sve ono to se oboava pored Allaha,
- Ilellh osim Allaha potvrujui boanstvo i
oboavanje samo Allahu Koji nema sudruga.

to se tie artova L ilhe ilellh to su:
a. Znanje - koje je suprotno neznanju;
b. Ubjeenje - koje je suprotno sumnji;
c. Iskrenost - koja je sprotna irku (pridruivanju
Allahu neeg/nekog drugog);
d. Potvrda - koja je suprotna negiranju;
e. Ljubav - koja je suprotna mrnji;

5
f. Naklonost - koja je suprotna ostavljanju;
g. Prihvatanje - koje je suprotno odbijanju;
h. Nevjerovanje u sve drugo to se oboava-pored
Allaha;

Ovi artovi su sadrani u sljedea dva stiha:

Znanje, ubjeenje, iskrenost i potvrda
sa ljubavlju, naklonosti i prihvatanjem istih
I dodaj osmi - nevjerovanje u sve to
se oboava od stvari pored Jedinoga

Uz ovo je nuno pojasniti znaenje svjedoanstva
Muhammedun resulullh da je Muhhamed Allahov
Poslanik i nunosti tog svjedoanstva a to su:

- Vjerovanje u sve ono o emu je obavijestio;
- Pokornost njemu u onome to je naredio;
- Udaljavanje od onoga to je zabranio i odvraao i
- Da se ne oboava Uzvieni Allah osim kako je
propisao Allah i Njegov Poslanik.

A nakon ovoga da se pojasni preostali ruknovi islama,
a to su:
- Namaz,
- Zekat,
- Post Ramazana,
- Hadd onome ko ga je u stanju obaviti.


6
Trei ders: Ruknovi imana


Ruknovi imana su est:

- Da vjeruje u Allaha,
- Njegove meleke,
- Njegove knjige,
- Njegove poslanike,
- Sudnji dan i
- Da vjeruje u Kader-odredbu dobru i lou da
je od uzvienog Allaha.


etvrti ders: Podjela tevhida (monoteizma) i
irka (mnogobotva)

Pojanjenje vrsta tevhida a to je tri vrste:
a. Tevhidur-rububijeh,
b. Tevhudul-uluhijeh,
c. Tevhidul-esmai ves-sifat.

- to se tie tevhidur-rububijeh on podrazumijeva
vjerovanje da je Uzvieni Allah Stvoritelj svega i
da svime time raspolae i ini ta eli i da u tome
nema sudruga.

- Tevhidul-uluhijeh podrazumijeva vjerovanje da
je Uzvieni Allah Jedini Koji ima pravo da se

7
oboava i da u tome nema sudruga i upravo to
znaenje nosi ehadet: L ilhe ilellh a to je da
nema istinskog boanstva osim Allaha. Tako da je
obavezno sve vrste `ibadeta-oboavanja usmjeriti
samo ka Allahu od namaza, posta i slino, i nije
dozvoljeno usmjeriti bilo ta od toga nekome
drugome.

- Tevhidul-esmai ves-sifat podrazumijeva
vjerovanje u sve ono to je preneeno u Kur`anu
ili u vjerodostojnim hadisima od imena i svojstava
Uzvienog Allaha kao i potvrivanje istih onako
kako to dolikuje Uzvienom Allahu, bez
mijenjanja izraza, ili znaenja, ili odreivanja
kakvoe i usporeivanja, radei tako po govoru
Uzvienog Allaha: Reci: "On je Allah J edan!
Allah je Utoite svakom! Nije rodio i roen nije,
i niko Mu ravan nije!" (El-Ihlas), i po govoru
Uzvienog Allaha: Niko nije kao On! On sve
uje i sve vidi. (E-ura, 11.)

Neki uenjaci su podjelili tevhid na dvije vrste i
time tevhidul-esmai ves-sifat uraunali u
tevhidur-rububijeh, i toj podjeli nema smetnje
jer je u oba sluaja jasno ono to treba pojasniti.

irk se, takoer, dijeli na tri vrste:
a. Veliki irk

8
b. Mali irk
c. Skriveni irk

- Od svojestvenosti velikoga irka jeste da on
ponitava sva dobra djela i da onaj ko umre na
njemu i ne pokaje se od njega bie vjeno u Vatri.
Rekao je Uzvieni Allah: A da su oni irk uinili,
sigurno bi im propalo ono to su inili. (El-
En`am, 88.), kao to je rekao: Murici nisu
dostojni da Allahove damije odravaju kad sami
priznaju da su nevjernici. Djela njihova e se
ponititi i u Vatri e vjeno ostati. (Et-Tevba,
17.), pa onaj ko umre sa velikim irkom Allahu
mu ga nee oprosti i njemu je ulazak u Dennet
zabranjen, kao to je rekao Uzvieni Allah: Allah
nee oprostiti da Mu se irk ini, a oprostie
manje grijehove od toga kome On hoe. (En-
Nisa`, 48.), i rekao je Uzvieni: Ko Allahu irk
ini, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i
boravite njegovo e Dehennem biti; a
nevjernicima nee niko pomoi. (El-Maide, 72.)
Od oblika velikoga irka je: dovljenje mrtvima i
kipovima i traenje pomoi od njih i zavjetovanje
njima, kao i prinoenje rtvi njima i slino tome.
- to se tie malog irka to je svako djelo koje je
erijatskim tekstom u Kur`anu ili Sunnetu
potvreno i nazvano irkom, a da ne spada u
veliki irk. Primjer toga je: mala koliina rijaluka-
pretvaranja u nekim djelima, zaklinjanje neim

9
pored Allaha, kao i govor: to Allah eli i ti. i
slino tome. Dokaz za ovaj oblik irka je govor
Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem:
Najvie ega se plaim za vas je mali irk. Pa
su ga upitali ta je to, pa je rekao: Rijaluk.
Biljee ga Ahmed, Taberani, Bejheki preko
Mahmuda ibn Lubejda el-Ensarija, radijallahu
`anhu, sa dobrim lancem prenosilaca, a biljei ga
et-Taberani sa vie dobrih lanaca preko Mahmuda
ibn Lubejda od Rafi`a ibn Durejda od
Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem.
Takoer, govor Allahovog Poslanika: Onaj ko
se zakune neim mimo Allaha uinio je irk.
Biljei ga Ahmed sa vjerodostojnim lancem
prenosilaca od Omera ibn el-Hattaba, radijallahu
`anhu. Biljee Ebu Davud i Tirmizi sa
vjerodostojnim lancem prenosilaca od Ibn Omera,
radijallahu `anhuma, od Allahovog Poslanika,
sallallahu `alejhi ve sellem, da je rekao: Ko se
zakune neim mimo Allah uinio je kufr ili
irk. I govor Allahovog Poslanika, sallallahu
`alejhi ve sellem: Nemojte govoriti: 'ta Allah
hoe i ta hoe taj i taj.', nego recite: 'ta Allah
hoe, a zatim taj i taj.' Biljei ga Ebu Davud sa
vjerodostojnim lancem prenosilaca od Huzejfe ibn
Jemana, radijallahu `anhu. Ova vrsta irka ne
obavezuje otpadnitvo poinitelja kao ni njegov
vjeni boravak u Vatri, ali ona ipak ini
manjkavom obaveznu potpunost tevhida.

10

- to se tie tree vrste irka a to je skriveni irk,
dokaz za njega je govor Allahovog Poslanika,
sallallahu `alejhi ve sellem: elite li da vas
obavijestim ega se vie za vas bojim od lanog
mesiha Deddala? pa su rekli: elimo,
Allahov Poslanie. Pa je rekao: Skriveni irk,
a to je da ustane ovjek da klanja pa uljepa
svoj namaz zato to primjeti da neki ovjek
gleda u njega. Biljei ga Ahmed u svome
Musnedu preko Ebu Se`ida el-Hudrija, radijallahu
`anhu.

irk se, takoer, moe podijeliti samo na dvije
vrste:
a. Veliki irk
b. Mali irk
Dok bi skriveni irk bio sadran u ove dvije vrste,
pa bi tako bio veliki u sluaju licemjera (munafika), jer
oni sakrivaju svoje nevjerovanje, a ispoljavaju islam,
pretvarajui se i zbog straha za sebe. Dok bi mali skriveni
irk bio poput male koliine rijaluka, kao to je dolo u
hadisu Mahmuda ibn Lubejda el-Ensarija koji je
prethodio, kao i spomenuti hadis Ebu Se`ida el-Hudrija.

A Allah je garant uspjeha.


Peti ders: Ihsan (najvei stepen vjerovanja)

11

Sadri jedan rukn, a to je da: Oboava Allaha
kao da Ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi On tebe vidi.


esti ders: artovi namaza

artovi (stvari koje moraju prethoditi namazu)
namaza su devet:

1. Islam;
2. Razum;
3. Punoljetnost;
4. istoa (abdest ili po potrebi gusul);
5. Uklanjanje neistoe (sa tijela, odijela i mjesta
gdje se klanja);
6. Pokrivanje stidnog mjesta;
7. Nastupanje vremena;
8. Okretanje ka kibli;
9. Nijjet-namjera (u srcu).


Sedmi ders: Ruknovi (sastavni dijelovi)
namaza

Ruknovi
1
namaza su etrnaest:

1
Dijelovi namaza koji ako se izostave namjerno ili zaboravom ine
namaz neispravnim. (op. rev.)

12

1. Stanjanje u namazu;
2. Poetni tekbir;
3. Uenje Fatihe;
4. Ruku`;
5. Ispravljanje sa ruku`a;
6. injenje sedde na sedam dijelova tijela;
7. Podizanje sa sedde;
8. Sjedenje izmeu dvije sedde;
9. Smirenost u svim radnjama;
10. Obavljanje svakog rukna po redoslijedu;
11. Zadnji teehhud;
12. Sjedenje na zadnjem teehhudu;
13. Salavat na Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem,
na zadnjem teehhudu;
14. Predaja selama;


Osmi ders: Vadibi namaza

Vadibi namaza (koji ako se izostave namjerno bez
opravdanog razloga ine neipsravnim namaz, a ako se
izostave zaboravom obavezno je uiniti sehvi-seddu) su
osam:

1. Svi tekbiri u namazu, osim poetnog (jer je
rukn);
2. Izgovor: Semi`allahu li men hamideh imamu
kao i onom ko zasebno klanja;

13
3. Izgovor: Rabena lekel hamd svakome
(imamu, ko klanja za imamom i onome ko klanja
zasebno);
4. Izgovor: Subhane rabijjel `azim jedanput na
ruku`u;
5. Izgovor : Subhane rabijjel a`la jedanput na
seddi;
6. Izgovor: Rabigfir li jedanput izmeu dvije
sedde;
7. Prvi teehhud;
8. Sjedenje za prvi teehhud.


Deveti ders: Pojanjenje Teehhuda

Pojanjenje kakvoe teehhuda, a to je:
- da na sjedenju kae: Ettehijjtu lillhi ves-
salevatu vettajjibtu esselmu `alejke
ejjuhennebijju ve rahmetullahi ve berektuhu
esselmu `alejna ve `ala `ibdillhis-slihn
ehedu en l ilhe illellh ve ehedu enne
muhammden abduhu ve resluh. (Najljepi
pozdravi Allahu, blagoslovi i dobrodati; selam
tebi, Vjerovjesnie, i Allahova milost i Njegova
blagodat; mir nama i dobrim Allahovim
robovima. Svjedoim da nema boga osim Allaha i
svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov
Poslanik.)

14
- Zatim nakon toga donese salavat i trai bereket
za Poslanika, sallallahu `alejhi ve selle, tako to
e rei: Allhumme salli `al Muhammedin
ve `al li Muhammed kema sallejte `al
Ibrhme ve `al li Ibrhme inneke hamdun
medd, ve brik `al Muhammed ve `l li
Muhammed kema brekte `al Ibrhme ve
`al li Ibrhme inneke hamdun medd. (O
Allahu, smiluj se Muhammedu, i njegovoj
porodici, kao to si se smilovao Ibrahimu i
njegovoj porodici. Zaista si Ti Hvaljeni i Gordi.
O Allahu, blagoslovi Muhammeda i njegovu
porodicu,kao to si blagoslovio Ibrahima i
njegovu porodicu. Doista si Ti Hvaljeni i Gordi.)
- A zatim na zadnjem teehhudu se Allahu utjee
od dehennemske i kaburske patnje, od
ovosvjetskih i ahiretskih iskuenja, i od iskuenja
lanog mesiha Deddala. (Allhumme inn
e'zu bike min 'azbi-l-kabri ve min 'azbi
dehenneme ve min fitneti-l-mahj ve-l-
memti ve min erri fitneti-l-meshi-d-
deddli" (O Allahu, utjeem ti se od kaburske
kazne i od kazne Dehennema, od ovosvjetskih i
ahiretskih iskuenja, i od iskuenja Mesiha
Deddala)
- A zatim e prouiti od dova to eli, naroito dove
koje su preneene od Allahovog Poslanika,
sallallahu `alejhi ve sellem, kao to su:
Allhumme inn zalemtu nefs zulmen kesr

15
ve l jagfiru zunbe ill ente fagfirl
magrireten min `indik verhamn inneke ente-l-
gafru-r-rahm (O Allahu, ja sam svoju duu
ogrijeio velikom nepravdom, a grijehe ne oprata
niko osim Ti. Pa mi oprosti oprostom Tvojim i
smiluj mi se, Ti si, doista, Onaj Koji prata i Koji
je milostiv.)

to se tie prvog teehhuda, u njemu e nakon
uenja Ettehijjtu ustati na trei rekjat u
podnevskom, ikindijskom, akamskom i
jacijskom namazu, a ukoliko bi dodatno donio
salavate na Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem,
to je jo bolje, jer openitost hadisa ukazuje na to,
a zatim da ustane na trei rekjat.


Deseti ders: Namaski sunneti

Namaski sunneti (pohvalne radnje u namazu) su
npr:

1. Dova na poetku namaza;
2. Stavljanje desne ruke preko lijeve u toku stajanja
u namazu i nakon povratka sa ruku`a;
3. Dizanje ruku skupivi prste i ispruivi ih
naspram ramena ili uiju prilikom poetnog
tekbira, kao i prilikom odlaska na ruku` i povratka

16
sa njega, i prilikom ustajanja sa prvog teehhuda
na trei rekjat;
4. Poveati broj zikrova na ruku`u i na seddi vie
od jedanput;
5. Dodavanje propisanih dova prilikom povratka sa
ruku`a nakon govora: Raben lekel hamd, kao
i poveavanje broja izgovora rijei: Rabigfir l
izmeu dvije sedde (do tri puta) ili druge
preneene dove;
6. Poravnjavanje glave naspram lea prilikom
injenja ruku`a;
7. Rairenje ruku i laktova od tijela prilikom sedde,
kao i stomak od natkoljenica i natkoljenice od
potkoljenica;
8. Dizanje podlaktica od zemlje tako da je ne dotie;
9. Da klanja prilikom sjedenja sjedi na lijevoj nozi,
kao i dranje desne uspravno prilikom prvog
sjedenja i izmeu dvije sedde;
10. Tzv: teverruk na zadnjem sjedenju u trorekatnim i
etverorekatnim namazima, a to znai da lijevu
nogu stavi pod desnu potkoljenicu i sjedne
lijevom stranom na pod, a desnu nogu da dri
uspravno;
11. Pokazivanje desnim kaiprstom na prvom i
drugom sjedenju od poetka do kraja teehhuda i
pomjeranje prilikom uenja dove;
12. Donoenje salavata i traenje bereketa za
poslanika Muhammeda, sallahu `alejhi ve sellem,

17
i njegovu porodicu kao i za Ibrahima i njegovu
porodicu prilikom prvog sjedenja;
13. Dovu na zadnjem teehhudu;
14. Uenje (Kur'ana) naglas na: sabah namazu, duma
namazu, dva bajrama, namazu za kiu kao i na
prva dva rekjata akama i jacije;
15. Tiho uenje u namazu prilikom podnevskog i
ikindijskog namaza, kao i u treem rekjatu
akamskog, i treem i etvrtom rekjatu jacijskog
namaza;
16. Uenje dijelova iz Kur`ana nakon Fatihe;
Kao i voenje brige o drugim preneenim namaskim
sunnetima, pored ovih koje smo spomenuli, kao to
su: dodatne dove nakon: Rabben lekel hamd nakon
povratka sa ruku`a za imama, onome ko klanja iz
imama i onome ko klanja zasebno jer je to od sunneta.
Takoer je od sunneta stavljanje rairenih aka na
koljenja prilikom ruku`a itd.


Jedanaesti ders: Stvari koje kvare namaz

Stvari koje kvare namaz su osam:

1. Namjeran govor u namazu sa znanjem o zabrani
toga, a to se tie onoga ko to nenamjerno uini ili
ne zna, njegov namaz nije pokvaren;
2. Smijanje naglas;
3. Jedenje;

18
4. Pijenje;
5. Otkrivanje stidnoga mjesta;
6. Okretanje veine tijela od pravca kible;
7. Prekomjerno i uzastopno igranje u namazu;
8. Gubljenje abdesta.


Dvanaesti ders: artovi abdesta

artovi abdesta su deset:

1. Islam;
2. Razum;
3. Punoljetnost;
4. Nijjet;
5. Da nema namjeru gubljenja adbesta sve dok ne
upotpuni abdest;
6. Da otkloni stvari koje obavezuju abdest;
2

7. ienje (stidna) dva otvora prije uzimanja
abdesta vodom ili kameniima i onim to mijenja
kamenie u tom propisu kao: papir i sl.;
8. istoa vode kojom se isti kao i da je dozvoljena
(da nije ukradena i sl.);
9. Otklanjanje svega onoga to spreava dolazak
vode do koe;

2
Tj. koje kvare abdest. (op. rev.)

19
10. Nastupanje namaskog vremena onome ko je
sahibi uzur (ko ima opravdanje) i koji za svaki
namaz (mora da) uzima abdest.


Trinaesti ders: Ruknovi abdesta

Ruknovi i abdesta su est:

1. Pranje lica u koje ulazi izapiranje usta i nosa;
2. Pranje ruku do iza lakata;
3. Potiranje itave glave sa uima;
4. Pranje nogu do iznad lanaka;
5. Redoslijed u pranju;
6. Konstanost u pranju (da se ne prave velike
vremenske razlike u pranju dijelova tijela).

Poeljno i od sunneta je da se lice, ruke i noge
operu do tri puta, kao i ispiranje usta i nosa, dok je vadib
to uiniti najmanje jedanput. to se tie potiranja glave
nije propisano da se potire vie od jedanput, kao to su na
to ukazali vjerodostojni hadisi.


etrnaesti ders: Stvari koje kvare abdest

Stvari koje kvare abdest su est vrsta:

1. Izlazak neega na dva (stidna) otvora;

20
2. Izlazak neistoe iz tijela;
3. Gubljenje svijesti spavanjem ili neim drugim;
4. Direktno dodirivanje spolnog organa akom bilo
gornjim ili donjim dijelom ake (tj. bez pregrade
kao to je ogrta i sl.);
5. Jedenje devinog mesa;
6. Otpadnito od islama, da Allah nas i sve
muslimane sauva od toga;

Vana napomena:

to se tie gasuljenja mrtvaca ispravno je da to ne
kvari abdest, i to je miljenje veine uenjaka, zbog
nedostatka dokaza za to. Ali ukoliko bi ruka onoga koji
gasuli mrtvaca direktno dodirnula polni organ mrtvaca,
bio bi mu obavezan abdest. Stoga mu je obaveza da ne
dodiruje polni organ mrtvaca osim kroz pregradu. Isto
tako, dodirivanje supruge ne kvari abdest na bilo kakav
nain, bez obzira da li je dodirnuo sa strau ili bez, to je
ispravniji od dva stava islamskih uenjaka, ukoliko ne
izae nita na polnom organu. Dokaz tome je da je
Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem, ljubio svoje
ene, a zatim bi klanjao i ne bi ponovo uzimao abdest
zbog toga. A to se tie govora Uzvienog Allaha u
surama en-Nisa` i el-Maideh: Ili dodirnete ene. (En-
Nisa`, 43., el-Maide, 6.), tu se misli na polni odnos, po
ispravnijem od dva stava islamskih uenjaka, i ovo je bio
govor Ibn `Abbasa, radijallahu `anhuma, kao i ogromnog
broja uenjaka od potonjih i kasnijih.

21
A Allah je garant uspjeha.


Petnaesti ders: Kienje lijepim karakternim
osobinama je propisano svakom muslimanu

Kienje lijepim osobinama je propisano svakom
muslimanu od kojih su:

- Iskrenost
- Povjerljivost
- ednost
- Stid
- Hrabrost
- Plemenitost
- Odanost
- Udaljavanje od svega onoga to je Allah zabranio
- Lijepi komijski odnosi
- Pomaganje onome ko je u potrebi shodno
mogunosti
Kao i mnoge druge pohvalne osobine na koje su
ukazali Kur`an i Sunnet.


esnaesti ders: Kienje islamskim bontonom

Vladanje lijepim islamskim ponaanjem od kojih su:
- Nazivanje selama;

22
- Vedrost lica;
- Jedenje i pijenje desnom rukom;
- Uenje bismile u poetku jela i pia;
- Zahvala Allahu rijeima: Elhamdulillah na
kraju jela i pia;
- rei: Elhamdulillah kada se kihne;
- rei onome ko to kae: Jerhamukellah;
- obilazak bolesnoga;
- praenje denaza kako bi klanjao namaz i ukopao
mrtvog;
- propisane islamske radnje prilikom ulaska u
damiju;
- propisane islamske radnje prilikom ulaska i
izlaska iz kue;
- propisane islamske radnje prilikom putovanja;
- lijep odnos prema roditeljima, bilnjima,
komijama, mladim i starim;
- estitanje prilikom roenja djeteta nekome;
- dovljenje i traenje bereketa onome ko se
oenio/udao;
- iskazivanje sauea onome ko je pogoen
nedaom;
kao i mnoga druga islamska vladanja i ponaanja
kao to je prilikom oblaenja odjee i njenog
skidanja, ili obuvanja obue i mnoge druge radnje.


Sedamnaesti ders: Upozorenje na irk i neke
vrste velikih grijeha

23

Upozoravam vas i dobro se uvajte irka i velikih
grijeha kao to su:
a. sedam upropatavajuih grijeha koji su:
- injenje irka Uzvienom Allahu;
- sihr;
- bespravno ubistvo osobe koju je zabranio Allah,
osim ako erijat zahtjeva drugaije (u sluaju
odmazde, injenja bluda oenjene osobe i sl.);
- kamata;
- bespravno uzimanje imetka siroeta;
- bjeanje sa bojnog polja;
- potvaranje estitih i ednih vjernica;

U upropatavajue grijehe spada i:
- neposlunost roditeljima;
- kidanje rodbinskih veza;
- lano svjedoenje;
- laganje;
- uznemiravanje komija;
- injenje nepravde ljudima po pitanju njihovih
ivota, imetka i asti;
- pijenje alkohola;
- kockanje;
- ogovaranje;
- prenoenje tuih rijei;
i drugi oblici velikih grijeha koje su zabranili
Allah i Njegov Poslanik, sallallahu`alejhi ve sellem.


24

Osamnaesti ders: Priprema umrlog,
klanjanje denaze i ukop

Ovo su neki detalji u pogledu toga:

1. Propisano je da se ini talkin onom kome se
nazire smrt; a to je da se podstie na izgovaranje:
L ilhe illallh, kao to je dolo u govoru
Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem:
Podstiite vae umrle na izgovor: L ilhe
illallh. (Biljei ga Muslim u svome Sahihu)
Pod umrlim u hadisu se misli na one kojima je
nastupio smrtni as, a to su oni na kojima su
vidljivi znaci nastupanja smrti.
2. Kada se utvrdi smrt propisano je da se zatvore
oni kapci umrlom, kao i da mu se privee donja
vilica zbog hadisa koji ukazuju na propisanost
toga.
3. Vadib je gasuljenje umrlog muslimana, osim u
sluaju ehida koji je poginuo u bici, on se ne
gasuli niti mu se klanja denaza, ve e se ukopat
u odjei u kojoj je poginuo, jer Allahov Poslanik,
sallallahu `alejhi ve sellem, nije naredio da se
gasuli poginuli borci na Uhud kao to im nije
klanjao denazu.
4. Nain gasuljenja umrloga jeste da se prekrije
stidno mjesto umrlom, a zatim da malo podigne
iznad i blago pritisne stomak. Zatim e onaj koji

25
gasuli umrloga umotati oko ruke neku krpu i
njome ga oistiti, a zatim ga abdestiti kao to se to
ini za namaz. Potom e oprati glavu i bradu
umrloga vodom pomijeanom s lotosom ili
slinim. Zatim e oprati njegovu desnu stranu, a
potom lijevu, a zatim na isti nain oprati drugi i
trei put, i prilikom svakog pranja proi e rukom
po njegovom stomaku, pa ukoliko neto izae iz
njega oprae to, i to mjesto privrstiti vunenom
gazom, pa ukoliko bude nedovoljno moe se
posluiti nekim medicinskim sredstvima kao to
su flasteri ili slino. Ukoliko ne uspije mrtvoga
oistiti sa tri pranja poveat e na pet ili sedam
puta, a zatim ga nekom tkaninom posuiti i
namirisati njegove zamaknute dijelove tijela kao i
mjesta kojima je seddu inio, a ukoliko bi
namirisao cijelo tijelo bilo bi bolje. Isto tako e
ake umrloga namirisiati bahurom-vrsta mirisa, a
ukoliko bi mu brkovi ili nokti bili dugi skratie ih,
mada ukoliko bi ih ostavio tako nema smetnje.
Kosu mu nee uljepavati i namjetati, kao to
nee dirate dlake sa stidnih mjesta niti obrezivati
zbog nedostatka dokaza za to. Kosa ene e se
nainiti u tri sveza i uvezati straga.
5. Oblaenje efina umrlome: najbolje je da se
muka umrla osoba obue u trodijelne bijele
efine i da nemaju u sebi oblik koulje niti
prekrivaa za glavu, kao to je to inio Allahov
Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem. efine e

26
mu postepeno obui, a ukoliko bi se obukao u
koulji, pantolama i sa kapom ne bi imalo
smetnje. Dok se enska osoba oblai u petodijelne
efine, tzv: dir`, himar, izar i dva liffeta (svaki dio
ponaosob pokriva odreeni dio tijela). Malodobni
djeak se oblai u jednodijelni do trodijelnog
efina, a djevojica u trodijelni efin od: kamisa i
dva lifeta. Uz to da ono to je vadib u pogledu
svih jeste da se obue bar u jednodijelni efin.
Ukoliko je umrli umro kao muhrim (onaj koji je u
obredima haddda ili umre) takav e se ogasuliti
sa vodom i lotosom i efini e mu biti izar i rida
(obavezna odjea onoga ko obavlja hadd ili
umru), a moe se obui i drugi efin, ali mu se
nee prekrivati glava niti lice, kao to se nee
namirisati, jer e na Sudnjemu danu biti
proivljen inei telbiju (govorei: lebejk
Allahumme lebejk) kao to je to dolo u
vjedostojnim hadisima Allahovog Poslanika,
sallalllahu `alejhi ve sellem. U sluaju ene koja
umre u obredima umre ili hadda njoj e se
obui efini kao i drugima, s tim to se nee
mirisati, i njeno lice nee biti prekrivano
nikabom, niti e joj se rukavice oblaiti na ruke,
ve e joj se lice i ruke prekriti sa efinima u koje
je obuena, kao to je to ve pojanjeno u
svojstvima oblaenja efina enskoj osobi.
6. Najprei ljudi za gasuljenje i klanjanje denaze
umrlom su:

27
- Onaj kojeg je oporuio umrli da ga gasuli i klanja
mu denazu;
- Otac;
- Djed;
- A zatim najblii u srodstvu u pogledu mukaraca.
to se tie ene:
- Ona koju je oporuila umrla da je gausli;
- Majka;
- Nena;
- Zatim najblie ene koje su joj u srodstvu
Isto tako je propisano da suprunici jedno drugo
gasule, kao to je bio sluaj Ebu Bekra, radijallahu
`anhu, kojeg je gasulila njegova supruga, i Alija,
radijallahu `anhu, koji je gauslio svoju suprugu
Fatimu, radijallahu `anha.
7. Nain klanjanja denaze umrlome:
Denaza namaz se sastoji od etiri tekbira, tako
to e nakon prvog tekbira prouiti suru Fatihu i
ako bi uz nju prouio kratku suru ili jedan ili dva
ajeta bilo bi poeljno, zbog vjerodostojnog hadisa
koji je preneen o tome od Ibn Abbasa, radijallahu
`anhuma. Zatim e donijeti drugi tekbir i donijeti
salavate na Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi
ve sellem, kao to to ini na teehhudu u namazu.
Zatim e donijeti trei tekbir i prouiti slijedeu
dovu: Allhummegfir li hajjina ve mejjitina
ve hidin ve gibina ve sagrin ve kebrin
ve zekerina ve unsn, Allhumme men
ahjejtehu minna fe 'ahjihi `alel-islam ve men

28
teveffejtehu minn feteveffehu `alel-iman,
Allhummegfir lehu verhamhu ve `afihi ve`afu
`anhu ve ekrim nuzulehu ve vevesi` mudhalehu
vegsilhu bil-mi ves-seldi vel-berdi ve
nekkihhu minel-hatj kem junekkas-sevbul-
ebjedu mined-denes ve ebdilhu dren hajren
min drihi ve ehlen hajren min ehlihi ve
edhilhul-dennete ve e'izhu min `azbil-kabr
ve `azabin-nar vefsah lehu f kabrihi ve nevvir
lehu fhi, Allhumme la tahrimna edrehu ve
la tudillena ba`dehu.
O Allahu, oprosti naim ivim i mrtvim,
prisutnim i naim odustnim, naim malim i
naim odraslim, ljudima i enama. O Allahu,
onoga koga poivi poivi ga na islamu, a
onoga koga usmrti usmrti na imanu. Allahu
oprosti mu, smiluj mu se, sauvaj ga i prei mu
preko greaka i pripredi mu lijepo mjesto
boravka, propiiri mu ulaz u njega, i operi ga
vodom, snijegom i ledom
3
i oisti ga od grijeha

3
Kae Ibnul-Kajjim: Upitao sam ejhul-Islama o znaenju
Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove: Allahu ti me
oisti od grijeha mojih vodom, snijegom i ledom., kako se grijesi
iste time? I koja je korist u specificiranju tih stvari? I njegovih rijei
u drugoj verziji: Hladnom vodom.
3
, kad vrela bolje isti? On mi
kae: Grijesi izazivaju vrelinu, prljavtinu i slabost srca, tako da ono
klone, i u njemu se raspali vatra strasti koja ga uprlja. Greke i grijesi
su spram srca poput drva za potpalu koja pojaavaju i raspaljuju
vatru. Zbog ovoga kada se god umnoe grijesi, vatra u srcu biva
ea, a samo srce slabije. Voda pere prljavtinu i gasi vatru, pa ako

29
kao to se bijela odjea oisti od neistoe.
Uvedi ga u kuu bolje od njegove i zamjeni mu
porodicu boljom od njegove i uvedi ga u
Dennet i sauvaj ga od kaburske patnje, i
patnje u Dehennemu i proiri mu kabur i
osvijetli ga. Allahu nemoj da nama sprijei
njegovu nagradu i da nas u zabludu odvede
nakon njega.

Poeljno je da prilikom svakog tekbira
podigne ruke. Ukoliko je umrla osoba ena
zamijenie izrazom: Allahummegfir leha.. do
kraja dove, a ukoliko bi se klanjala denaza za
dvije osobe rei e: Allahummegfir lehuma...
do kraja dove, a u sluaju tri osobe ili vie rei e:
Allahummegfir lehum... do kraja dove. Ukoliko
bi se klanjala djetetu iz pobaaja rei e umjesto:
Allahummegfir lehu... slijedeu dovu:
Allhummed`alhu fertan ve zuhren
livlidejhi ve ef`an mudben, Allhumme
sekil bihi mevzinehum ve e'azim bihi
udrehum ve elhikhu bislihi selefil
mu`minn ved`alhu f kefleti Ibrahme

je hladna tijelu donosi vrstinu i snagu. Ukoliko uz to doe snijeg i
led, to je jo jae u hlaenju, jaini i vrstoi tijela, i jo bolje
otklanja trag grijeha. Ovo je njegov govor po znaenju, s tim da je u
potrebi za dodatnim pojanjenjem i tumaenjem. Vidjeti: Ibnul-
Kajjim, Igasetul-lehfan min mesajidi-ejtan, 1/57., Mektebetul-
me'arif, Rijad. (op. rev.)

30
`alejhisaltu ves-selmu vekihi bi rahmetike
`azabel-dehm.
O Allahu, uini ga uvanom i
garantovanom nagradom za njegove roditelje i
uini ga njihovim efadijom iji se efaat
prihvata. Allahu, oteaj njime vagu njihovih
dobrih djela, poveaj njime njihovu nagradu,
pridrui ga dobrim prethodnicima vjernika,
uini da se o njemu brine Ibrahim,
alejhisselam, i sauvaj ga milou svojom
dehennemske patnje.

Od Sunneta je da imam stoji naspram
glave umrlog mukaraca, a naspram pojasa kod
umrle ene. U sluaju klanjanja denaze za vie
osoba pretpostavie se muka umrla osoba prema
imamu, a enska iza tako da doe blie kibli, a u
sluaju klanjanja denaze djeaku pretpostavie
se naspram umrle ene, a zatim nakon nje
djevojica, tako to e glava djeaka se poravnjati
naspram glave mukarca, a pojas ene naspram
glave mukarca, kao to e glava djevojice se
poravnati sa glavnom ene, pa e pojas obje njih
biti naspram glave mukarca. Svi klanjai e se
poredati iz imama, a ukoliko neko ne bi mogao
nai mjesto pozadi sa klanjaima dozvoljeno mu
je stati uz imama sa njegove desne strane.
8. Nain ukopa umrloga:

31
Propisano je da se iskopa kabur dubine do pojasa
mukarca, kao i da se napravi lahd (blaga
udubina) sa strane kible u kaburu, tako da se
umrla osoba poloi u dijelu lahda na njenu desnu
stranu i da se odveu svenji na kefinima bez da
se kefini skidaju sa njega. Takoer, nee se
otkrivati lice umrlog, bio muko ili ensko, uzet
e se cigle i staviti iznad njega (tako da se zatvori
cijeli lahd), kako bi ga to zatitilo od zemlje
(kojom bude zatrpavan kabur). Ukoliko ne bi
mogli nai cigle, onda neto drugo, poput ploa,
kamenja ili komada drveta, to e ga tititi od
zemlje. Zatim e se zatrpati zemljom, i pohvalno
je da se pri tome kae: Bismillah ve ala milleti
resulillah u ime Allaha i na vjeri Allahovog
Poslanika. Kabur e se podii koliko je pedalj,
zatim e se zagrnuti sitnim kameniima i
poprskati vodom, ukoliko u tome ne bude
potekoe. Poeljno je da oni koji su ispratili
denazu stanu kod kabura i upute dovu Allahu za
umrloga, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, kada bi zavrio sa ukopom umrloga
stao bi kod njega i rekao: Traite oprost za
vaeg brata i molite da ga Allah uvrsti jer on
sada biva ispitivan.
9. Dozvoljeno je onima koji nisu klanjali denazu
umrlome da mu klanjaju nakon to bude ukopan,
jer je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve
sellem, tako inio, s tim da ne pree mjesec dana

32
od ukopa, pa ukoliko bi proao dui period od
mjesec dana nije propisano da mu se klanja
denaza kod kabura, jer nije preneeno od
Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem,
da je bilo kome klanjao denazu nakon prolaska
vie od mjesec dana nakon ukopa.
10. Nije dozvoljeno porodici umrloga da spremaju
hranu narodu, jer je Derira ibn Abdullaha,
radijallah `anhu, rekao: Smatrali smo odlazak
porodici umrloga i njihovo spremanje hrane
od oblika naricanja nad mrtvim. (Biljei ga
imam Ahmed sa dobrim lancem prenosilaca)
Meutim spremanje hrane njima ili za njihove
goste u tome nema smetnje, tako je propisano za
njihove komije i blinje da im spreme hranu, jer
je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem,
kada mu je dola vijest da je umro Da`fer ibn
ebi-Talib, radijallahu `anhu, u amu naredio
svojoj porodici da spreme hranu za D`aferovu
porodicu i rekao: Doista ih je zadesilo ono to
ih je zauzelo. Isto tako nema smetnje da
porodica pozove svoje komije ili druge da jedu
hranu koja im je poklonjena, kao to nema za to
odreeno vrijeme u erijatu od onoga to mi
znamo u pogledu toga.
11. Nije eni dozvoljeno odvajanje i alost zbog
umrloga due od tri dana, osim u sluaju njenog
mua, kada joj propisano etiri mjeseca i deset
dana. Ukoliko bi bila trudna onda e period

33
aljenja i priega trajati sve dok se ne porodi,
zbog vjerodostojnih predaja od Allahovog
Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, o tome. to
se tie mukarca njemu nije propisano da se
odvaja od bilo koga od svojih blinjih ili drugih
osoba u takvoj situaciji.
12. Mukarcima je propisano posjeivanje mezarja s
vremena na vrijeme kako bi dovio za umrle i
traio oprost za njih i kako bi se time prisjeao na
smrt i na ono to dolazi nakon nje, kao to je
rekao Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve
sellem: Posjeujte kaburove, jer e vas to
podsjeati na Ahiret. (Biljei ga imam Muslim
u svome Sahihu), kao to je poduavao svoje
ashabe da prilikom odlaska na mezarje kau:
Esselmu `alejkum ehled-dijri minel-
mu`minne vel-muslimne ve inn inallhu
bikum lhikn, neselullhe len ve lekumul-
`fijeh. Jerhamellhul-mustekdimne minn
vel-muste`hirne. / Neka je mir na vas stanovnici
ovoga mjesta od mu`mina i muslimana. Mi emo
vam se, ako Allah htjedne, uskoro pridruiti.
Molimo Allaha da i nama i vama podari sigurnost
i da se smiluje onima koji prethodie i onima
kasnije dolaze.
to se tie ena njima nije propisano da obilaze
mezarje, jer je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi
ve selle, prokleo ene koje obilaze kaburove, jer
se njihovim obilaskom ini fitna kao i zbog

34
njihove manjkavosti sabura. Takoer im nije
dozvoljeno da prate denazu do mezarja, jer im je
Allahov Poslanik, salllallahu `alejhi ve sellem, to
zabranio, dok je klanjanje denaze umrlome bilo
u mesdidu ili musalli propisano i mukarcima i
enama.

Ovime privodim kraju ono to se pruila prilika
za napisati.

Neka je Allahov mir i blagoslov na naeg
Poslanika Muhammeda, na njegovu porodicu,
sljedbenike i sve njegove ashabe.