Professional Documents
Culture Documents
Vodljivost Metalnih Stakala
Vodljivost Metalnih Stakala
Drudeov model
Boltzmannov model
dk eE
dt
(1.1)
slika 1.1
eE
k x
(1.2)
dSe2 Ev cos 2
4 h
3
cos
kx
k
(1.3)
(1.4)
1
4 h
3
dSe2v cos 2
(1.5)
4 3h
e2l cos 2 dS
(1.6)
S F e 2l
12 3
(1.7)
e 2 (k F l ) 2
3 2l
(1.8)
(E)
2e2 3
DE
m2
2
AV
N ( E )2
(1.9)
DE l*'
ld 3x
x
(1.10)
Indeksi l i l' valnih funkcija oznaavaju multiplete, situaciju u kojoj primjerice ista
energijska stanja mogu imati razliite orbitalne momente. Indeks 'av' u relaciji 1.9
oznaava srednju vrijednost matrinog elementa po svim razliitim stanjima s
istom energijom.
Zamislimo sad situaciju u kojoj je srednji slobodni put jednak
meuatomskom razmaku. Valna funkcija bi usljed rasprenja na vorovima imala
sluajne vrijednosti amplituda i faza izmeu svakog vora:
C n e i (r a n )
n
(1.11)
slika 1.2 a
slika 1.2 b
Razmotrimo sad materijale koji nemaju tako jednostavnu i uniformnu
strukturu. Njih karakterizira variranje ionskog potencijala, a sustav opisujemo
novim parametrom V0 koji oznaava razliku izmeu najnieg i najvieg
potencijala zastupljenog u materijalu. Pojavljuju se lokalizirana stanja:
c e
i
(r a)
(1.12)
slika 1.3 a
slika 1.3 b
Ukoliko su oscilacije u dubini potencijalnih jama prevelike, sve valne
funkcije e biti lokalizirane, a makroskopski efekt ove pojave je vodljivost iznosa
nula na temperaturi T= 0 K. Ukoliko te oscilacije nisu vee od kritine,
lokalizirana stanja e se pojaviti na rubovima krivulje raspodjele stanja po
energijama, kako je prikazano na slici 1.4
slika 1.4
Ovaj proces se moe razmatrati i u recipronom prostoru. Elektronska
valna funkcija se pri rasprenju rasprostire unatrag. Povratak iz toke A na slici
1.5 u toku B se osim direktnog rasprenja unatrag, moe ostvariti i viestrukim
rasprenjima. Na slici su prikazana dva puta, ACDB i AC'D'B. Obzirom da je
valovima faza nepromijenjena, dolazi do konstruktivne interferencije u toki
povratka B. Valna funkcija je direktno povezana sa vjerojatnosti nalaenja
estice u prostoru, pa nam pozitivna interferencija u ovom sluaju znai duplo
veu vjerojatnost povratka elektrona u toku B. Bitno je napomenuti da se
promatrana koherencija moe realizirati jedino ukoliko su rasprenja elastina.
slika 1.5
Boltzmannova vodljivost materijala zbog ovog efekta se smanjuje :
B 1
1
l
(1 )
2
(k F l )
L
(1.14)
L nam u ovom izrazu predstavlja prosjenu duljinu puta izmeu dva neelastina
rasprenja, a B predstavlja Boltzmannovu vodljivost.
e2
1
1 12
1 12
2 3 (
) (
)
2 D SO 4 D i
4 D i
(1.15)
m*
ne 2
(1.16)
(1 cos )W ( )d
(1.17)
gdje je:
q
1 cos 2
2k F
slika 1.6
(1.18)
(1.19)
2
k V k'
h
1
1
N ( EF )
2
4
(1.20)
Ukoliko V zapiemo kao sumaciju potencijala svih iona i uvrstimo u relaciju 1.19,
matrini element pokazuje zanimljiva svojstva:
1
k V k'
V0 i
i ( k k ') r 3
1
iqRi
V
(
r
R
)
e
d
r
v
(
q
)
e
N i
(1.21)
1
N
eiqi Ri
(1.22)
q
d
2k F
(1.23)
(1.24)
2 3
(2l 1) sin ( E )e
i
m(2mEF ) V0
( EF )
Pl (cos )