273

Iz naih knjinica, Kem. Ind. 55 (6) 273275 (2006)

laboratoriju treba pola godine, nakon pet godina svaki imalo ambiciozniji kemiar moe postati strunjak za koje mu drago podruje. No ni nakon pedeset godina nesamostalan ovjek ne
moe postati samostalan, jo manje nekreativna osoba moe postati kreativna ako po naravi nije samostalna i kreativna. Samo je
est posto ljudi kreativno, svi drugi su vjeti imitatori ili pedantni
rutineri. A tih est posto kreativne populacije ne opredjeljuje se listom za znanstveni rad. Za razliku od umjetnikih akademija, nigdje se na tehnikim fakultetima ne potie, jo manje ui kreativnost. Nakon to sam kao momi radio kod kue kemijske
pokuse ne znajui o kemijskoj reakciji nita do gole jednadbe, a
esto ni to (nego sam se domiljao to bi moglo nastati ako pomijeam ovo i ono), dooh u kemijski praktikum gdje je tono pisalo
kad e uzeti koju tikvicu i koju kapalicu. Gdje je tu mjesto za znatielju? Gdje je tu mjesto za invenciju? Gdje je tu mjesto za otkrivanje novoga? Nema ga: i ono malo kreativnosti i samostalnosti to
ga mladi ovjek ima biva potpuno uniteno tom i takvom nastavom.

preostalo nakon rada u patentnom uredu, utroi na izradu onih

pet spomenutih lanaka. Pasteura je profesor u gimnaziji ukorio
kad ga je neto pitao jer kola slui zato da uitelji pitaju uenike, a ne uenici uitelje pa opet je mladi Louis postao najpoduzetniji znanstvenik u povijesti.

Pa ipak, loim se kolskim sustavom ne moe opravdavati vlastita

nesposobnost. U osnovnoj koli nastavnici su bili poput vodnika,
u gimnaziji poput porunika, sjea se svog kolovanja Einstein, pa
opet mu to nije smetalo da svoje slobodno vrijeme, koje mu je

Sami smo stvorili tebe, edni, gladni i bosi, govori partizanska

pjesma o slobodi, odraavajui ono to je davno prije toga Periklo
rekao Atenjanima: Tajna slobode je u hrabrosti. Sloboda je
slatka, ali med slobode postaje sladak nakon mnogo gorine.

Meni moj voditelj ne da naprijed, veli mi kolegica, a ja je pitam

to je uinila da se osamostali. Jedno je napisati jedan od mnogo
radova u nizu i objaviti ga u asopisu u kojem tvog voditelja svatko
poznaje, a sasvim je neto drugo sam krenuti u novu temu, petljati
se s bezbrojnim tehnikim i inim potekoama, a onda tek tree
godine neto objaviti nakon to si izdrao baranu vatru estorice
recenzenata i dvojice urednika. Jedno je biti prst i nokat sa svojim
voditeljem i njegovom zaslugom graditi znanstvenu karijeru, drugo je boriti se sa svima i svakime za svoju temu, za svoj projekt, za
svoju ideju. To sam dobrano osjetio na vlastitoj koi. Da bi se
ovjek osamostalio treba se znati sukobiti s ljudima a to je cijena
koju malo tko eli platiti.

iz naih knjinica
Ureuje: Danko kare

Znanstvene informacije na dlanu tematski portal ZIND

J. Stojanovski
Institut Ruer Bokovi, Zagreb, Hrvatska
jadranka.stojanovski@irb.hr

Stanje
Nije nepoznata injenica da broj objavljenih znanstvenih radova u
svijetu raste eksponencijalno stalno poveavajui broj raspoloivih
znanstvenih informacija. Samo u razdoblju od 1981. do 2004.
broj znanstvenih radova porastao je za 56 % (Yancey, R.). Osim
unutar akademske i istraivake zajednice znanstvene se informacije proizvode u privredi, vladinim ustanovama i sl. Iako u pravilu
digitalne, znanstvene se informacije pojavljuju u najrazliitijim
oblicima. Dostupne su putem razliitih ustanova, informacijskih
servisa, baza podataka, publikacija i drugih informacijskih izvora,
kako komercijalnih tako i onih u otvorenom pristupu. U tom
mnotvu sve je tee pronai informaciju koja je korisniku potrebna
i relevantna. Pri pronalaenju znanstvenih informacija korisnici se
nerijetko okreu internetskim pretraivaima kao to su Google,
Yahoo i dr., koji kao rezultat daju previe neselektiranih informacija, od kojih je vei dio zagovaraju. Informacijska pismenost veine znanstvenika ne slijedi ubrzani razvoj tehnologija i raspoloivih
mogunosti.
Imajui u vidu sve te injenice, u Hrvatskoj smo jo prije desetak
godina prepoznali potrebu udruivanja knjinica, a s ciljem prera-

stanja knjinica u suvremene informacijske centre unutar kojih e

kompetentni bibliotekari biti u stanju pravovremeno osigurati potrebnu informaciju za korisnika. Hrvatsku akademsku i istraivaku zajednicu usluuje 150 visokokolskih i specijalnih knjinica
podupirui istraivanja i visoko obrazovanje, a projekt Sustav
znanstvenih informacija (SZI) koji je djelovao od 1994. do 2004.
objedinjavao je rad veine tih knjinica (njih 120). Sustav je djelovao kroz pet tematskih podsustava: biomedicina, prirodoslovlje,
tehnika, drutvene i humanistike znanosti. Tijekom zajednikog
rada informacije su se korisnicima nastojale ponuditi na njima
najprihvatljiviji nain, pa smo tako za pretraivanje kataloga knjinica jo 1997. izradili jednostavna i prijateljska suelja putem
kojih je bilo mogue pretraiti skupni katalog za svaki podsustav
ponaosob. Skupni katalozi imaju jednostavna suelja s mogunou pretraivanja po naslovu, autoru i korporativnom autoru za
knjige te naslovu, mjestu izdanja i godini za asopise, a svako pretraivanje mogue je limitirati na pojedinu knjinicu koja sudjeluje u sustavu. Posljednjih godina svog djelovanja SZI je svoje
aktivnosti usmjerio ka razvoju novih knjininih usluga koje su ponajprije trebale korisnicima olakati pristup znanstvenim informacijama koje su im na raspolaganju.

274

Iz naih knjinica, Kem. Ind. 55 (6) 273275 (2006)

Ciljevi
Projekt ZIND Znanstvene informacije na dlanu (http://zind.szi.hr)
tematski je portal razvijen u suradnji sa svim ukljuenim knjinicama. Arhitektura tematskog portala treba krajnjim korisnicima
omoguiti jednostavan pristup brojnim elektronikim asopisima i
ostalim informacijskim izvorima na internetu iz njihovog specifinog znanstvenog podruja. ZIND je izraen i objavljen tijekom
druge polovice 2004. s osnovnim ciljem da unaprijedi koritenje
raspoloivih informacijskih izvora, kako onih komercijalnih koje
za potrebe cijele akademske i istraivake zajednice nabavlja
MZO, tako i onih koji su slobodno dostupni na internetu. Kroz jedinstvenu ulaznu stranicu ZIND omoguava lagani pristup raznolikim multidisciplinarnim znanstvenim izvorima i uslugama, a posebnu panju obraa i na hrvatske informacijske izvore.

Struktura ZINDa
ZIND se sastoji od dva osnovna dijela: administracijskog i korisnikog suelja. Osnova administracijskog dijela ZIND-a je LibData, knjinino orijentirana web-aplikacija otvorenog koda razvijena na University of Minnesota. LibData ini integrirana arhitektura baze podataka i suelje za unos zapisa u bazu podataka.
Zapisi mogu biti najrazliitiji tiskani i web-izvori, nastavni materijali i dr. LibData je sagraena od komponenti otvorenog koda
(Apache, mySQL i PHP) i kao otvoreni kod ponuena je pod javnom licencijom GNU cjelokupnoj knjiniarskoj zajednici. Pored
suelja za unos koje je vrlo lagano za koritenje i kojim se generira
baza podataka (slika 1) od strane knjiniara sistem nudi dinamiki generirane internetske stranice namijenjene korisnicima (slika 2).
Dva su osnovna dijela LibData:
1. CourseLib/PageScribe (CLPS) namijenjen nastavnim programima i
2. Research QuickStart (RQS) namijenjen stvaranju tematski orijentiranih internetskih stranica.
Struktura LibData ukljuuje etrdesetak relacijskih baza podataka
koje se odravaju preko web-obrazaca. Iako su mogunosti meusobnog povezivanja brojne, veina njih je opcijskog karaktera,
tako da se knjiniarima nude razliite mogunosti. Razvijen je
sloen sustav autentifikacije koji omoguuje administriranje na
razliitim razinama i s razliitim ovlastima: autori, upravitelji i administratori. Autori mogu stvarati nove zapise i ureivati bilo koji
zapis. Izbrisati mogu samo zapise koje su sami stvorili. Upravitelji
mogu stvarati nove zapise i ureivati/brisati bilo koji zapis. Po jedan upravitelj dodijeljen je svakom predmetnom podruju (biomedicini, prirodoslovlju, tehnici, humanistici i drutvenim znanostima) i zadatak im je brinuti se o izboru izvora koji se unose u
bazu te o kvaliteti metapodataka kojima su ti izvori opisani.
Informacijski izvori koje unosimo u LibData mogu biti jedinice
bilo koje grae neovisno o mediju (tiskani, online, CD-ROM, trake) za koju administratori smatraju da su zanimljivi korisnicima u
sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Pojedini informacijski
izvor opisuje se sljedeim metapodacima (sukladno tzv. DC Dublin Core standardu):
Naslov (Title) naslov u obliku u kojem ga nalazimo ispisanog u
izvorniku;
Drugi naslov (Other Title) alternativni naslov, kratica ili drugaije ispisan naslov;
Autor(i) (Author(s)) podatak o autorstvu;
Obuhvat (Coverage Detail) raspon godina koji izvor obuhvaa;
Ukljueni izvori (Sources Indexed) URL izdavaa odnosno
ustanove koja odrava izvor ili URL na kojem se nalazi popis
podjedinica koje su ukljuene u na izvor;

S l i k a 1 Osnovno administracijsko suelje LibData

URL-adresa (URL) tona URL-adresa izvora ako se radi o

mreno dostupnom izvoru;
Datum izdavanja (Publish Date) datum izdavanja izvora;
Izdanje (Edition) podatak o kojem se izdanju izvora radi;
Smjetaj u knjinici i signatura (Library Location and Call No.)
ako se radi o izvoru na mediju koji je smjeten u nekoj od
knjinica, ovdje se upisuje podataka o knjinici koja izvor
posjeduje i signaturu koju nosi izvor u toj knjinici;
Jedinstveni broj iz kataloga (AlephNo.) ako je izvor obraen
unutar kataloga knjinice, ovdje emo upisati MFN (Master File
Number), tj. jedinstveni broj iz kataloga;
Vrsta informacijskog izvora (Master Information Type, Base Information Type) odabire se vrsta informacijskog izvora koja
najtonije opisuje izvor (vidi prilog 1);
Opis (Annotation) kratki opis izvora uz napomene o posebnostima koje korisnicima mogu biti od vanosti;
Lokacija (Location) podatak o tome koje ustanove imaju pristup izvoru;
Dostupnost (Feature) npr. otvoreni pristup, ogranieni pristup, CD-ROM i sl.
Postoji jo i administracijsko suelje za editiranje statikih internetskih stranica (gornja traka) koje omoguava i pregled unesenih
informacijskih izvora, statistiku i sl.
Korisniko suelje ZIND-a dizajnirali su sami knjiniari nastojei
ponajprije ponuditi jednostavan i transparentan pristup ukljuenim informacijskim izvorima. Korisniku se nudi pretraivanje svih
ukljuenih informacijskih izvora (jednostavno i napredno pretraivanje) te pregledavanje prema znanstvenom podruju, potpodruju i prema vrsti informacijskih izvora (slika 2).
Kao klasifikacija znanstvenih podruja i potpodruja primijenjena
je klasifikacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koja je
bliska znanstvenicima u Hrvatskoj. Odabirom na Prirodoslovlje u
prozoriu s potpodrujima ponuena je i Kemija, koju moemo
odabrati i kliknuti na strelicu. Za podruje kemije ZIND trenutano ukljuuje 252 informacijska izvora, ukljuujui i elektronike asopise, kao to je vidljivo na slici 3. Na jednom zaslonu
prikazano je deset rezultata.
Sva pretraivanja i pregledavanja koja provodimo unutar Prirodnih znanosti odnose se iskljuivo na to podruja. Za svaki informa-

275

Iz naih knjinica, Kem. Ind. 55 (6) 273275 (2006)

S l i k a 2 Poetna stranica ZIND-a (http://zind.szi.hr)

S l i k a 4 Prikaz pojedinog zapisa unutar baze podataka ZIND

Bokovi koja odrava posluitelj na kojem je ZIND instaliran,

izrauje trajnu pohranu unesenih izvora, sudjeluje na unosu podataka i koordinira rad ukljuenih knjiniara. Osim Knjinice
IRB-a na ZIND-u aktivno sudjeluju Sredinja medicinska knjinica
u Zagrebu, knjinice Strojarskog fakulteta u Zagrebu, umarskog
fakulteta u Zagrebu i druge.
Jedna od glavnih prednosti ZIND-a je poticanje suradnje meu
knjiniarima i uinkovitost koja se postie time da je jednom
uneseni informacijski izvor, kojeg je obradio i metapodacima opisao jedan knjiniar, dostupan svim zainteresiranim korisnicima.
Posebice se povezuju knjiniari odreenog tematskog podruja
unutar kojeg usko surauju. Dosadanje iskustvo pokazalo je veliku potrebu za slinim informacijskim servisima. ZIND je naiao
na dobar prijem kako kod knjiniara tako i kod znanstvenika, tedei vrijeme i jednih i drugih. Knjiniarima je bitno smanjen posao oko selekcije i obrade informacija koje nude korisnicima, a
korisnici pak ne moraju lutati od izvora do izvora, ve mogu jednostavno pregledati/pretraiti izvore koji su im na raspolaganju
unutar njihovog znanstvenog podruja. U daljnjem razdoblju
mnogo toga moe biti uinjeno po pitanju interoperabilnosti i
razmjene informacije sa slinim servisima u svijetu kako bi se unos
to vie automatizirao, a broj raspoloivih izvora to vie poveao.
Ovakvi sustavi iza kojih stoji strunost i kredibilitet knjiniara/
informacijskih strunjaka podiu ugled i opravdavaju vanost
knjinica.
S l i k a 3 Prikaz dijela informacijskih izvora iz podruja kemije

cijski izvor postoji skraeni opis s poveznicom na internet, a na

raspolaganju je i detaljan zapis sa cjelovitim opisom informacijskog izvora unutar baze podataka.
Zbog prestanka rada Sustava znanstvenih informacija ZIND je i
nakon gotovo dvije godine rada jo u svojoj prvoj fazi razvoja.
Razvijen je velikim angamanom knjiniara, a za dio programiranja i web-dizajna angairani su profesionalci. Osnovu ZIND-a
ini baza podataka koju treba nadopunjavati i mijenjati, a treba
osigurati i razvoj cijelog sustava, za to vie ne postoje osigurana
sredstva. Posebno treba poraditi na prikazu rezultata koji za sada
reda sve pronaene rezultate abecednim redom, a na kraju se prikazuju pojedinani elektroniki asopisi. Podaci o elektronikim
asopisima preuzimaju se iz baze podataka EJOL, a sustav preuzimanja podataka takoer bi trebalo unaprijediti. Odravanje postojeeg sustava preuzela je volonterski Knjinica Instituta Ruer

Literatura
1. Burblies, C., Pianos, T. Vascoda, The Portal for Scholarly Information Resources: The Idea, the Product, the Vision. Serials Librarian 47 (2004) 191-201.
2. Clark, J., Subject portals. Ariadne, no. 29 (2001),
[http://www.ariadne.ac.uk/issue29/clark/].
3. Martin, R., The Subject Portals Project: Enhancing the Delivery
of Subject-Based Information to the UK Further and Higher
Education Community. Serials Librarian 45 (2003) 39-48.
4. Stojanovski, J., Wissenschaftliche Informationen aus einer
Hand ; Erfahrungen aus Kroatien. GMS Medizin-BibliothekInformation. (2006) (u tisku).
5. Wormell, I., Matching Subject Portals with the Research Environment. Information Technology & Libraries 22 (2003)
158-164.
6. Yancey, R., Science watch study shows united states loses dominant share of world science. [http://scientific.thomson.com/
press/2005/8282889/]