1

DESKRIPTIVNA STATISTIKA
1. U tablici se nalaze podaci dobiveni mjerenjem razine nikotina u krvnoj plazmi (u ng/ml) 48
na slucajan nacin odabranih pusaca.
123

311

242

474

375

449

419

185

33

564

256

242

312

179

456

232

389

429

309

269

274

274

157

348

384

274

179

306

260

346

106

468

597

233

304

448

182

527

155

347

74

471

260

213

346

304

256

233

a) Nacrtajte stem-and-leaf dijagram za te podataka.

b) Odredite karakteristicnu petorku tih podataka, izracunajte raspon i interkvartil uzorka.
c) Izracunajte aritmeticku sredinu, uzoracku varijancu i standardnu devijaciju.
d) Nacrtajte histogram uzorka.
2. Sprovedeno je istrazivanje o populacijama pacijenata koji pate od akutnog viralnog hepatitisa.
Mjerena je varijabla koja predstavlja logaritam od ornithine carbonyltransferase (jetreni enzim)
u odredenim mjernim jedinicama i dobiveni podaci se nalaze u tablici.
2.66

2.38

2.37

2.31

2.50

1.96

2.85

2.68

1.76

2.36

2.56

2.09

2.85

2.67

2.37

2.40

2.79

1.82

3.00

2.50

2.36

2.48

2.60

2.42

2.51

2.51

2.80

2.50

2.57

2.54

2.53

2.78

2.07

2.35

2.98

2.31

a) Nacrtajte stem-and-leaf dijagram za te podatke.

b) Odredite karakteristicnu petorku tih podataka, izracunajte raspon i interkvartil uzorka.
c) Izracunajte aritmeticku sredinu, uzoracku varijancu i standardnu devijaciju.
d) Nacrtajte histogram uzorka.
3. Razdioba bodova na jednom testu kojemu su bili podvrgnuti ucenici iste godine skolovanja,
klasificirana po spolu ucenika, prikazana je u tablici.
bodovi

0-20

21-30

31-40

41-50

51-60

61-70

71-80

81-100

djecaci

13

10

djevojcice

10

14

10

a) Nacrtajte stupcasti dijagram podataka posebno za djecake i posebno za djevojcice. Prikazite

ih na istoj slici.
b) Izracunajte aritmeticku sredinu, varijancu i standardnu devijaciju posebno za djecake i
posebno za djevojcice.
c) Nacrtajte graf kumulativnih relativnih frekvencija za postignuti broj bodova.
4. Na odredenom prostoru pjescanih dina istovremeno je postavljeno 33 zamki za insekte. Nakon
odredenog vremena, sadrzaji svih zamki su istovremeno prebrojani. Podaci se nalaze u tablici.
1

Broj insekata
Frekvencija

10

7
0

a) Nacrtajte stupcasti dijagram i strukturni krug za ove podatke.

b) Odredite karakteristicnu petorku tih podataka, te izracunajte raspon i interkvartil uzorka.
c) Izracunajte aritmeticku sredinu, varijancu i standardnu devijaciju.

OSNOVNE VJEROJATNOSNE RAZDIOBE

1. Eliminacijska nogometna utakmica zavrsila je nerijeseno. Trener 1.tima bira 5 najboljih igraca
da pucaju penale. Trojica od njih pogadaju gol s vjerojatnoscu 0.9, a dvojica s vjerojatnoscu
0.8. Zatim oba tima pucaju po 5 jedanaesteraca. Ako je 2.tim dao 3 gola, kolika je vjerojatnost
da je pobijedio 1.tim?
Rj: P(1.tim pobijedio ako je 2.tim dao 3 gola) = P(1.tim dao 4 gola)+ P(1.tim dao 5 golova)=
0.85536
2. U kosari se nalazi 1 zelena i 7 crvenih jabuka. Na slucajan nacin vadimo jednu jabuku, te ju
zatim vratimo natrag u kosaru. Izracunajte vjerojatnost da je u 10 takvih izvlacenja zelena
jabuka izvucena tocno 2 puta.
Rj: X B(10, 1/8),

P (X = 2) = 0.242

3. Visina covjeka je normalna slucajna varijabla s ocekivanjem 174 cm i standardnom devijacijom

9 cm. a) Koliki je postotak ljudi visih od 2 m? b) Koliki je postotak ljudi visine od 165 cm
do 185 cm?
Rj: X N (174, 81),

a) P (X 200) = 0.002,

b) P (165 X 185) = 0.7301

4. Neka je X slucajna varijabla koja broji kceri u obiteljima s 3 djece. Odredite zakon razdiobe
od X. Odredite vjerojatnost da u obitelji bude neparan broj sinova.
!
0
1
2
3
Rj: X
, P (neparan broj sinova) = P (X = 0) + P (X = 2) =
1/8 3/8 3/8 1/8
1/2
5. Iz spila karata (od 52 karte) izvukli smo 10 karata. Kolika je vjerojatnost da se medu izvucenim
kartama nalaze a) tocno 3 kralja, b) najvise 1 kralj?
Rj: P(tocno 3 kralja) = 0.0186,

P(najvise 1 kralj) = 0.8375

6. Pismeni iz Statistike sastavlja se tako da se iz unaprijed poznatog skupa od 50 zadataka

slucajno izabere 5 zadataka. Za prolaz na ispitu potrebno je rijesiti 2 zadatka i to je ocjena
dovoljan. 3 rijesena zadatka su za dobar, 4 za vrlo dobar i 5 za izvrstan. Ivica je naucio
tocno 10 zadataka od ukupno 50. Kolika je vjerojatnost da ce Ivica proci na ispitu? Kolika je
vjerojatnost da ce dobiti izvrstan?
2

Rj: X= broj rjesenih (=ponovljenih) zadatka,

P (X 2) = 0.2581,

P (X = 5) = 0.00012

7. Tri strijelca nezavisno gadaju metu i pri tome je vjerojatnost pogodka u pojedinom gadanju
za prvog strijelca p1 = 0.8, za drugog p2 = 0.7, a za treceg p3 = 0.9. Slucajna varijabla X
registrira broj pogodaka u metu. Odredite zakon razdiobe od X, izracunajte ocekivanje E[X],
te P (X 2).
Rj: X

0.006 0.092 0.398 0.504

E[X] = 2.4,

P (X 2) = 0.902

8. U kutiji se nalaze papirici s brojevima od 1 do 8. Ako izvlacimo 3 papirica bez vracanja,

izracunajte vjerojatnost da su izvucena 2 papirica s parnim i 1 s neparnim brojem ili 2 papirica
s neparnim i 1 s parnim brojem.
Rj: P({ 2 papirica s parnim & 1 s neparnim brojem} { 2 papirica s neparnim & 1 s parnim
brojem } )

= 1 - P(sva 3 parna) - P(sva 3 neparna)=6/7

9. Odredite vjerojatnost da u 20 bacanja kocke broj oblika 2k , k 0 padne najmanje 5 i najvise
10 puta.

Rj: X=koliko puta je pao broj oblika 2k , k 0,

X B(20, 3/6),

P (5 X 10) = 0.5801

10. U vreci je 7 glavica kupusa - 6 crvenih i 1 bijela. Perica zeli nahraniti svoju kozu pa izvlaci
jednu glavicu iz vrece. Koza nije gladna pa Perica vrati kupus u vrecu. Odredite vjerojatnost
da je u 5 takvih izvlacenja bijela glavica kupusa izvucena tocno 3 puta koristeci Poissonovu
distribuciju.
Rj: X= koliko puta je izvucena bijela glavica kupusa,

X B(5, 1/7),

P (X = 3) = 0.02973

11. U kutiji je 5 crvenih, 4 zute i 8 crnih loptica. Vadimo 3 loptice bez vracanja. Slucajna varijabla
Y broji zute loptice koje su ostale u kutiji. Odredite zakon razdiobe od Y .
!
1
2
3
4
Rj: Y
0.006 0.115 0.46 0.42
12. U nekoj tvornici utvrdeno je da je prosjecno 20% zarulja proizvedenih na nekom stroju neispravno. Uzmemo li 1000 uzorka po 10 zarulja proizvedenih na tom stroju, u koliko uzoraka
mozemo ocekivati da cemo naci:
a) tocno 2 neispravne zarulje,
Rj: X=broj neispravnih,
a) P (X = 2) = 0.302,
b) P (X 2) = 0.624,

b) 2 ili vise neispravne zarulje?

X B(10, 0.2)

Y B(1000, 0.302),

Y B(1000, 0.624),

E[Y ] = 302
E[Y ] = 624

13. Tvornica u jednoj smjeni proizvede 10000 komada nekog proizvoda. Vjerojatnost da je proizvod neispravan je 0.05. a) Izracunajte vjerojatnost da u jednoj smjeni broj ispravnih proizvoda bude veci od 9450 a manji od 9520; b) Barem koliko neispravnih proizvoda ce biti
proizvedeno u jednoj smjeni s vjerojatnoscu 0.95?
3

Rj: X=broj neispravnih proizvoda,

Y B(10000, 0.95);

a) P (9450 Y 9520) = 0.8164,

X B(10000, 0.05);

Y=broj ispravnih proizvoda,

b) P (X a) = 0.95 a = 464.539

14. U kosari se nalazi 5 nektarina i 6 smokvi. Na slucajan nacin uzimamo iz kosare 3 vocke.
Neka je X slucajna varijabla koja broji izvucene smokve. Odredite zakon razdiobe od X, te
prosjecan broj izvucenih smokvi.
Rj: X

2/33 4/11 5/11 4/33

E[X] = 18/11

15. Pravilan tetraedar bacamo dva puta. Neka je X maksimum, a Y minimum vrijednosti palih
na tetraedru. Odredite zakone razdiobe slucajnih varijabli X i Y .
!
!
1
2
3
4
1
2
3
4
Rj: X
, Y
1/16 3/16 5/16 7/16
7/16 5/16 3/16 1/16
16. Neka je X slucajna varijabla koja broji sinove u obiteljima s 4 djece. Odredite funkciju distribucije te slucajne varijable te nacrtajte njezin graf. Odredite vjerojatnost da u obitelji bude
neparan broj kceri.

Rj: X B(4, 1/2),

0,

1/16,

5/16,
FX (x) =

11/16,

15/16,

1,

x<0
0x<1

1x<2

2x<3

P (neparan broj kceri) = 1/2

3x<4

x4

17. Iz kutije koja sadrzi 10 jabuka, 30 ananasa, 20 kupina i 15 naranaca, na slucajan nacin izvlacimo
2 vocke s vracanjem. Odredite vjerojatnost da je izvucena: a) prvo jabuka a zatim ananas, b)
nijedna naranca, c) prvo naranca, d) najvise jedna jabuka.
Rj: a) P(prvo jabuka, zatim ananas) = 4/75,
c) P(prvo naranca) = 1/5,

b) P(nijedna naranca) = 16/25,

d) P(najvise 1 jabuka) = 221/225

18. Iz kutije koja sadrzi 10 crvenih, 30 bijelih, 20 plavih i 15 narancastih kuglica, na slucajan nacin
izvlacimo 2 kuglice s vracanjem. Odredite vjerojatnost da su izvucene kuglice: a) obje bijele,
b) druga nije plava, c) barem jedna je plava, d) prva je bijela a druga nije (bijela).
Rj: a) P(obje bijele) = 4/25,

b) P(druga nije plava) = 11/15,

c) P(barem jedna plava)

= 104/225,
d) P(prva bijela, druga nije bijela) = 6/25

x /3, 2 < x < 0

19. Za koje a R je funkcija f (x) =
funkcija gustoce vjerojatnosti neke
1/ax, 1 < x < e

0,
inace
slucajne varijable? Nadite funkciju distribucije F (x), te izracunajte P (|X| < 1).
4

Rj: a = 9,

FX (x) =

0,

x /9 + 8/9,

x 2

8/9,

8/9 + 1/9 ln x,

1,

20. Odredite a R tako da funkcija f (x) =

vjerojatnosti neke slucajne

Rj: a = 1/2, FX (x) =

E[X] = 2/3,

2 x 0
0x1

P (|X| < 1) = 1/9

1xe

xe

a(x + 1),

a(1

x
3 ),

1 x < 0
0x3

bude funkcija gustoce

0,
inace
varijable X. Odredite F (x), E[X] te P (|X 1| 3).
0,

x 1

x /4 + x/2 + 1/4,

1 x 0

x /12 + x/2 + 1/4, 0 x 3

1,
x3
P (|X 1| 3) = P (2 X 4) = FX (4) FX (2) = 1 0 = 1

21. Funkcija gustoce vjerojatnosti slucajne varijable X dana je grafom. Odredite analiticki prikaz
od f (x), F (x), te izracunajte E[X], P (1 < X < 2). Izracunajte E[X + 2] i P (|X 1/2| > 1).

-3

Rj: fX (x) =

E[X] = 8/9,

-2

-1

2x/3 + 2/3, 1 x < 0

2/3,

0,

1x<2

inace

P (1 < X < 2) = 1,

E[X + 2] = E[X] + E[2] = 8/9 + 2 = 26/9,

FX (x) =

0,
x 1

x /3 + 2x/3 + 1/3, 1 x 0
1/3,

2x/3 1/3,

1,

P (|X 21 | > 1) = P (X > 32 ) + P (X < 21 ) = 1 FX ( 32 ) + FX ( 21 ) = 1

0x1

1x2

x2

2
3

1
12

5
12

POUZDANI INTERVALI I TESTIRANJE HIPOTEZA

1. Od 125 studenata koji su Statistiku slusali prije 2 godine, 5 ih je kolegij polagalo vise od 3
puta. a) Mozemo li, uz razinu znacajnosti = 0.05, zakljuciti da u prosjeku 5% studenta
generacije iz koje je uzet ovaj uzorak Statistiku polaze vise od 3 puta? b)Iz sljedece generacije
izabran je uzorak od 112 studenata od kojih je cetvero Statistiku polagalo vise od 3 puta. Jesu
li, uz = 0.05, te dvije generacije jednake po kvaliteti?
Rj: a) z = 0.513, z0.05 = 1.645,

b) z = 0.173, z0.025 = 1.96

2. Uzeti su uzorci mozdanog tkiva 9 pacijenata oboljelih od shizofrenije te 9 kontrolnih pacijenata,

slicnih godina. Za svakog pacijenta, izmjerena je aktivnost odredenog enzima prema kolicini
neke supstance koja se stvara po gramu tkiva tijekom 1 sata. Dobiveni su sljedeci podaci za
oba uzorka: aritmeticke sredine x
1 = 39.8 i x
2 = 35.5 a standardne devijacije s1 = 8.16 i
s2 = 6.93. Pritom su indeksom 1 oznaceni podaci dobiveni iz kontrolnog uzorka a 2 oni iz
uzorka oboljelih. Moze li se, uz razinu znacajnosti 0.1, zakljuciti da je srednja aktivnost tog
enzima bitno manja za oboljele nego za zdrave osobe? Procijenite 95% pouzdan interval za
ocekivanja svake od skupina, te ih usporedite.
Rj: f = 1.39, f0.05 (8, 8) = 3.44, f0.95 (8, 8) = 0.29;
1 46.07,

t = 1.205, t0.1 (16) = 1.337;

30.17 2 40.83

33.53

3. Realizacija slucajnog uzorka duljine 6 iz normalno distribuirane slucajne varijable je: 21, 37, 24, 46, 18, 32.
Procijenite 95% pouzdan interval za parametar ocekivanja .
Rj: 18.5 40.9
4. Novcic bacamo dok prvi put ne padne pismo. Izvedeno je 100 serija bacanja i pritom dobiveno:
broj bacanja do prve pojave grba
broj serija

4 5

6 ili vise

45 30 15 6 2

Mozemo li, uz = 0.01, zakljuciti da podaci imaju geometrijsku distribuciju tj. da vrijedi
P (X = k) = 2k ,

k = 1, 2, . . .

Rj: h = 2.82, 20.01 (4) = 13.3

5. Prema standardima, prosjecan broj nedostataka na tkanini po 1m2 ne smije biti veci od 5. Na
slucajan nacin izabrano je 100m2 ove tkanine i na njima izbrojan broj nedostataka. Rezultati su
dani u tablici. Ako znamo da broj nedostataka na tkanini ima normalnu razdiobu s varijancom
jednakom 4, uz razinu znacajnosti 0.01, testirajte hipotezu da ova vrsta tkanine zadovoljava
uvjete standarda. Odredite 95% pouzdan interval za prosjecan broj nedostataka.
broj nedostataka
2

broj m tkanine
Rj: z = 4.95, z0.01 = 2.325;

15 12 15 22
3.618 4.402
6

6 7

8 9

10

15 8 5

3 3

6. Omjer muskih i zenskih studenata na Sveucilistu u Zagrebu je tocno 1:1 no Farmaceutskobiokemijski fakultet (FBF) zadnjih 10 godina upisivalo je 80 studentica i 40 studenata. Moze
li se, na razini znacajnosti 0.05, zakljuciti da omjer na FBF-u odstupa od ocekivanog omjera
1:1?
Rj: z = 3.65148, z0.025 = 1.96 ili h = 13.33, 20.05 (1) = 3.8
7. Tijekom 100 dana registriran je broj kvarova na strojevima neke tvornice (rezultati su dani u
tablici). Provjerite hipotezu da broj kvarova (po danu) ima Poissonovu razdiobu s ocekivanjem
broj kvarova 0 1 2 3 4 5
.
2, uz razinu znacajnosti 0.01.
broj dana
8 28 31 18 9 6
Rj: h = 3.31, 20.01 (4) = 13.28
8. Provedeno je istrazivanje o mogucem utjecaju kemijskog tretmana sjemena na stopu klijavosti.
Uzet je uzorak od 100 kemijski tretiranih sjemenaka od kojih je proklijalo 84 i uzorak od
150 netretiranih sjemenaka od kojih je proklijalo 132. Uz razinu znacajnosti 0.05, testirajte
osnovnu hipotezu o homogenosti razdiobe klijavosti u populacijama tretiranih i netretiranih
sjemena.
Rj: h = 0.82, 20.05 (1) = 3.84
9. Provedeno je istrazivanje na 2484 ljudi - za svakog je odredeno da li pati od srcanih bolesti ili
ne, te u koju od cetiri predlozenih kategorija hrkaca spada.
a) Uz razinu znacajnosti 0.01, provjerite jesu li srcane bolesti i hrkanje medusobno povezani,
tj. jesu li medusobno zavisni.
b) Procijenite postotak ljudi oboljelih od srcanih bolesti. Nadite 95%-pouzdani interval za tu
vrijednost.
c) Procijenite 95%-pouzdani interval za postotak ljudi koji nemaju srcanih poteskoca na osnovi
istog uzorka.

srcana bolest

nikad ne hrce

povremeno hrce

hrce gotovo svake noci

hrce svake noci

da

24

35

21

30

ne

1355

603

192

224

Rj: h = 72.7822, 20.01 (3) = 11.3;

0.0362 p1 0.0524, 0.9476 p2 0.9638

10. U provedenom istrazivanju, ucenici 3 razreda maturanata jedne gimnazije izjasnjavali su se o

svom interesu za kemiji a zatim ih je profesor kategorizirao prema talentu za nju. Podaci su u
tablici. Uz razinu znacajnosti = 0.01, moze li se zakljuciti da talent ne utjece na interes?
vrlo zainteresiran zainteresiran nezainteresiran
TALENT

prilican

11

12

osrednji

16

14

10

ne bas

13

11

Rj: h = 3.735, 20.01 (4) = 13.3

11. a) Jedan je kosarkas od 100 slobodnih bacanja pogodio 80, a drugi je od 200 pogodio 140.
Postoji li, uz razinu znacajnosti = 0.01, razlika u preciznosti ovih kosarkasa?
b) Koliko puta prvi kosarkas treba gadati u kos (tj. koliku duljinu uzorka treba uzeti) da
duljina 99% pouzdanog intervala za omjer njegovih pogodaka ne bude veca od 0.2?
Rj: a) z = 1.84637,
z0.005 = 2.58
q
p1 (1p1 )
< 0.2 n 107
b) 2z0.005
n

12. Mozemo li, uz razinu znacajnosti = 0.01, zakljuciti da podaci u tablici odgovaraju razdiobi

zadanoj funkcijom distribucije: F (x) = 2x 1, 1/2 < x 1:

Ik
fk

[0.5, 0.6i [0.6, 0.7i [0.7, 0.8i [0.8, 0.9i [0.9, 1)

33

23

20

15

Rj: h = 7.51753, 20.01 (4) = 13.3

13. U tablicu su biljezeni dobitci na tezini (u gramima) tijekom 24 sata 11 pilica koji su hranjeni
hranom bogatom proteinima te 11 pilica koji su hranjeni obicnom hranom. Mozemo li zakljuciti
da pilici vise dobivaju na tezini ako jedu proteinsku hranu (uz razinu znacajnosti = 0.1)?
proteinska hrana 134 146 104 119 124 161 107
obicna hrana

122

95

127 112

85

83

113 129

97

107 121 116 103 143 130

Rj: f = 1.82323, f0.05 (10, 10) = 2.98, f0.95 (10, 10) = 0.336;

t = 0.605, t0.1 (20) = 1.325

14. Medu 5000 beba rodenih prosle godine bilo je 2555 djevojcica.
a) Mozemo li na osnovi tog uzorka, uz razinu znacajnosti = 0.05, zakljuciti da je vjerojatnost
rodenja djecaka i djevojcica jednaka?
b) Odredite 90% pouzdan interval za vjerojatnost rodenja djevojcica. Koliki uzorak treba uzeti
kako bismo s vjerojatnoscu 0.9 mogli tvrditi da je rodeno najvise 75% djevojcica?
c) Odredite 95% pouzdan interval za vjerojatnost rodenja djecaka. Koliki uzorak treba uzeti
kako bismo s vjerojatnoscu 0.95 mogli tvrditi da je rodeno barem 48% djecaka?
Rj: a) z = 1.556, z0.025 = 1.96; q

b) 0.499 p 0.523;

p + z0.05

c) 0.475 p 0.503;

p z0.025

p(1

p)

p(1

p)

0.75 n 12
0.48 n 11852

15. Istrazivanja su pokazala da srednja koncentracija olova u krvi osoba starosti izmedu 6 mjeseci i
74 godine iznosi 14 g/dl. U slucajnom uzorku od 200 crnacke djece mlade od 5 godina, srednja
koncentracija olova u krvi bila je 21 g/dl a standardna devijacija 10 g/dl. Mozemo li na
osnovu ovih podataka, uz razinu znacajnosti 0.01, zakljuciti da je stvarna srednja koncentracija
olova u krvi te djece znacajno veca od 14 g/dl?
Rj: t = 9.9, t0.01 (199) = 2.326
8

16. U tablici su podaci dobiveni proucavanjem utjecaja 3 vrste katalizatora na koncentraciju neke
komponente u nekoj smjesi. Imaju li ta 3 katalizatora isti efekt na koncentraciju uz razinu
znacajnosti = 0.05?
katalizator 1 6.3 4.5

7.0 5.3

katalizator 2 0.1 4.2

5.4

katalizator 3 8.2 7.2

8.4 5.8 4.9

Rj: f = 4.04, f0.05 (2, 9) = 4.26

17. U tablici su dani podaci o broju (jednakih) predmeta koje je sest radnika obradilo u toku
jedne smjene. Moze li se, uz razinu znacajnosti = 0.05, tvrditi da su radnici bili jednako
produktivni?
radnik

br. predmeta 230 185 175 195 210 205

Rj: h = 9.5, 20.05 (5) = 11.07
18. Izvedeno je po 10 gadanja na 100 meta, pri cemu je u tablicu biljezen broj pogodaka X.
Mozemo li, uz razinu znacajnosti 0.05, zakljuciti da broj pogodaka u metu ima binomnu
distribuciju?
xi

1 2

fi

2 4

10 22 26 18 12 4

9 10
2

Rj: p = 1/2, h = 0.856, 20.05 (5) = 11.1

19. Na slucajan nacin izabrano je 10 cavala te im je izmjerena duljina u mm. Dobiveni su podaci:
85, 86, 86, 87, 86, 87, 85, 87, 86, 86. Mozemo li, uz razinu znacajnosti 0.01, zakljuciti da je
prosjecna duljina cavla 85 mm?
Rj: t = 4.71429, t0.005 (9) = 3.250
20. 60 slucajno odabranih obitelji ispitano je o tjednoj potrosnji kruha. Rezultati ispitivanja
potrosnja kruha [1, 5i [5, 9i [9, 13i [13, 17i
dani su u tablici:
. Mozemo li, uz razinu
broj obitelji
8
27
16
9
znacajnosti 0.05, zakljuciti da se radi o uzorku iz populacije s normalnom distribucijom?
Rj:
= 8.73,
2 = 13.2158;

h = 3.01953, 20.05 (1) = 3.8

21. Iz dva sela je na slucajan nacin odabrano 10 tj. 12 osoba kojima je izmjerena visina (u cm).
a) Mozemo li, uz razinu znacajnosti 0.1, zakljuciti da su stanovnici sela B u prosjeku visi od
stanovnika sela A? (pretpostavljamo da visina ima normalnu distribuciju)
b) Koliku duljinu uzorka treba uzeti da duljina 99% pouzdanog intervala za ocekivanje visine
stanovnika sela A ne bude veca od 4.5?

SELO A: 168 174 178 182 178 186 179 180 169 172

SELO B: 173 182 180 175 180 178 184 188 179 181 165 173
Rj: a) f = 0.917, f0.05 (9, 11) = 2.9, f0.95 (9, 11) = 0.3226;
1.325;

b) 2t0.005 (9)

5.758

t = 0.62022, t0.1 (20) =

4.5 n 70

22. Mljekara proizvodi 4 vrste jogurta: obicni, vocni, kefir i acidofil. Obicni jogurt proizvodi se
3 puta vise nego vocni, vocni jogurt i kefir proizvode se u jednakim kolicinama, a acidofila
se proizvodi 3 puta manje nego kefira. U tablici je dana registrirana prodaja po vrstama.
Odgovara li, uz razinu znacajnosti = 0.05, struktura proizvodnje strukturi prodaje?
VRSTA JOGURTA

OBICNI

VOCNI

315

101

PRODANO KOMADA

KEFIR ACIDOFIL
108

32

Rj: h = 0.471, 20.05 (3) = 7.81

23. 3 razlicita stroja proizvode istu vrstu vijaka. Duljine vijaka (u mm) dane su u tablici. Mozemo
li, uz razinu znacajnosti = 0.05, zakljuciti da se prosjecna duljina vijka razlikuje ovisno o
stroju koji ga je proizveo?
stroj duljina

vijka

380

376

360 368

354

360

362

376

344

342 372

Rj: f = 1.26682, f0.05 (2, 8) = 4.46

10

LINEARNA REGRESIJA I KORELACIJA

1. U tablici je dan broj osvojenih bodova (od ukupno 100) na zavrsnim ispitima iz Matematike i Fizike 10 slucajno odabranih studenata. Ako student osvoji 75 bodova iz Matematike,
koliko bodova moze ocekivati iz Fizike? Ako je student osvojio 95 bodova iz Fizike, koliko
bodova moze ocekivati iz Matematike? Postoji li linearna veza izmedu to dvoje (uz = 0.01)?
MAT 75 80 93 65 87 71 98 68 84 77
FIZ
Rj: y =

82 78 86 72 91 80 95 72 89 74
41
62 x

903
31 ;

y(75) = 78.7258, y(99.6098) = 95;

t = 4.72176, t0.005 (8) = 3.355

2. Tijekom 8osatnog radnog vremena promatran je jedan radnik te biljezen broj skartova koje on
1 2 3 6 8
x
napravi tijekom x-tog sata rada:
. Procijenite pravac regresije
broj skartova 3 1 1 4 6
na osnovi ovih podataka, odredite 95% pouzdan interval za koeficijent tog pravca te procijenite
broj skartova koje radnik napravi tijekom cetvrtog sata rada.
Rj: y =

10
17 x

11
17 ,

0.1978 1.3742,

y(4) = 3

3. Nuklearni fizicar ima zadatak procijeniti maksimalnu proizvodnju elektricne energije tijekom
dana neke nuklearne elektrane. Maksimalna kolicina energije moze se prikazati kao funkcija
visokih vanjskih temperatura, buduci postoji teorija da visoke vanjske temperature utjecu na
povecanje proizvodnje. U tablici su dane dnevne temperature i maksimum proizvedene energije
za 6 slucajno izabranih dana. Mozemo li na osnovu ovih podataka zakljuciti da se maksimalna
proizvodnja povecava kako raste dnevna temperatura (uz = 0.05)?
temperatura (u C )

33

29

35

39

31

36

kolicina energije (u MW) 207 139 211 273 156 244

Rj: y = 13.866x 264.09,

t = 10.233, t0.05 (4) = 2.132

4. Vodena je evidencija potrosnje vode (u litrama) u nekoj stambenoj zgradi i prosjecne vanjske temperature pojedinog mjeseca. Postoji li, uz razinu znacajnosti 0.05, korelacija izmedu
kolicine potrosene vode i vanjske temperature? Ako postoji, je li pozitivna ili negativna?

TRAVANJ
MJESEC VELJACA

LIPANJ

KOLOVOZ LISTOPAD PROSINAC

TEMP.

15

23

29

14

POTR.

186

288

425

539

455

215

Rj: z = 3.65, t0.025 (4) = 2.776, t0.05 (4) = 2.132

11