PLODNOST TLA

Rizosfera je sloj tla u kojoj je korijen.

Plodnost tla ine = geoloki supstrat + eljef + klima + organizmi +
vrijeme
imbenici djeluju pojedinano, ali i u interakciji, kao i kompeticijski u
odnosu na prinos , ali do odreenih granica..
Plodnost tla je sposobnost tla da biljci osigura dovoljno hraniva,
vode, zraka i topline jednom rijeju da osigura normalne uvjete
za rast i razvoj, a ine ju fizikalna , kemijska i bioloka svojstva
tla.
Razlikuju se dvije plodnosti tla:
Potencijalna plodnost tla
Efektivna plodnost tla
Potencijalna plodnost tla predstavlja prirodnu proizvodnu sposobnost tla,tj to je ukupna
koliina hraniva, vode, zraka i topline, bez obzira dali su biljkama pristupani ili nisu.
Efektivna plodnost tla je koliina biljci pristupanih ili fizioloki aktivnih hraniva, vode i
zraka koja se iskazuje u prinosu poljoprivrednih kultura.
Produktivnost stanita je u stvari funkcija:
-plodnosti tla
-klime
-prilagodljivosti i genetskog potencijala
-agrotehnike.
Prema tome efektivna plodnost je na lijevoj strani jednadbe a pod plodnou je ustvari
potencijalna plodnost tla.
Prinos = plodnost tla + vrijeme + sorta + ovjek

Potencijalna
Efektivna
plodnost
plodnost
Prema Edelmanu postoje slijedee vrste plodnosti tla:
- primarna plodnost
- prirodna plodnost
- tradicionalna plodnost
- tehnoloka ili plodnost poremeenih tala
Primarna plodnost je plodnost djevianskih tala .

Prirodna plodnost preostaje nakon iskoritenja primarneto je plodnost veine tala koja se
iskoritavaju,obrauju i ona ovisi o apsolutnoj dubini tla, reljefu, teksturi, grai profila,
dreniranosti ...
Tradicionalna plodnost predstavlja utjecaj antropogenizacije tj koritenje tala u svrhu
poljoprivredne proizvodnje u duem razdoblju uz duu uporabu stajskog gnoja, uzgoja
djetelinsko-travnih smjesa, leguminoza-tradicionalnih zahvata na tlu.
Tehnoloka ili plodnost poremeenih tala je plodnost tla koja su bila podvrgnuta snanim
utjecajima antropogenizacije tala, a to su hidromelioracije i agromelioracije usred ega je
dolo do promjena u proizvodnim sposobnostima tla.

VRSTE TLA (s obzirom na mehaniki sastav tj teksturu)

TLO je trofazni sustav sastavljen od krute, tekue i plinovite sastavnice.

TLO

vrsta
sastavnica

Mineralna
45%

Tekua
sastavnica

Plinovita
sastavnica

Voda tla
25%

Zrak tla
25%

Organska
5%

MEHANIKI SASTAV TLA TJ TEKSTURA TLA je postotni sadraj

pojedinih mehanikih frakcija te utjee na vodozrane prilike u tlu, a svaka
frakcija unosi odreene znaajke.

Skelet

Sitnica

Frakcija

Promjer (), mm

Kamen

> 20

ljunak

20 2.0

Krupni pijesak

2.0 0.2

Sitni pijesak

0.2 0.02

Prah

0.02 0.002

Glina

< 0.002

Skelet (kamen i ljunak) predstavlja grubu frakciju tla i nastaje fizikalnim

troenjem stijene.Kamen uzrokuje veu propusnost vode, ali malen

kapacitet za vodu.Skeletna tla se lako i brzo zagrijavaju,ali i hlade, vrlo su

prozrana i s malo hraniva.
Skeletna tla imaju vie od 50% skeleta.
Skeletoidna tla imaju manje od 50% skeleta.
Pijesak ove estice takoer nastaju fizikalnim troenjem stijena.Tla
bogata pijeskom imaju vrlo veliku propusnost, slabo dre vodu, topla su i
prozrana.Pijesak ne bubri i nije plastian.Pjeskovita tla imaju dobre
fizikalne znaajke, ali loe kemijske (imaju mali kapacitet upijanja).
Prah po svojim znaajkama je izmeu pijeska i gline.Prah je u suhom
stanju vezan, ne bubri i slabo se lijepi, dobro dri vodu i slabo je
proputa.Tla bogata prahom imaju nestabilnu strukturu, lako se zbijaju i
sklona su pokorici.
Glina estice gline najsitnija su a ujedno i najaktivnija frakcija krute faze
tla.Glina vee velike koliine vode, jako bubri i ljepljiva je, u suhom stanju
je tvrda.Ima ekstremno loe fizikalne znaajke, ali i izvrsne kemijske
znaajke(velika mo upijanja).
Povoljan odnos frakcija pijeska, praha i gline, bitan je za reguliranje vodozranog reima tla, usvajanja hranjivih tvari, dobre dreniranosti, a samim
tim i pravilnog rasta i razvoja biljke.
Vei udio gline u tlu rezultira smanjenjem zapremnine zemljinih pora , a
samim time i oteano kretanje vode, a poveava se bubrenje, ljepljivost i
plastinost.
Vei udio pijeska u tlu poboljava protok vode i zraka kroz pore tla, ali i
poveava dreniranost.
Teksturno laka , skeletoidna i skeletna tla, nasuprot tekim, imaju
vie makropora, pa je opskrba zrakom veoma povoljna, ali je zato broj i
volumen mikropora malen, pa ne zadravaju vodu.Zbog toga ta tla trebaju
ee i vee padaline, tj zahtijevaju natapanje.Ta tla su topla, a korijen u
njih prodire dublje.
Ilovasta tla imaju dobre uvjete za optimalne vodozrane prilike, u podrju
sa malom koliinom padalina ova tla zahtijevaju natapanje, dok u podruju
sa veom koliinom padalina ova tla trebaju odvodnju.
Teka tla su nepovoljna zbog vika vode i nedostatka zraka, a laka zbog
nedostatka vode, pa se moe rei da teka tla trae odvodnju, a laka
natapanje.Optimalna su sa stajalita vodozranih prilika ilovasta
tla.Mehaniki sastav tla izravno utjee na vodni, zrani i toplotni reim, a
preko njih na plodnost tla.
Tekstura utjee na pravilan izbor kultura.
Korjenjaama, gomoljaama, rai i duhanu pogodoju samo laka tla,
povrtne kulture bre prispijevaju na lakim tlima.

Mehaniki sastav tla odreuje i vremenski interval optimalne obrade

tla tj vrijeme obrade.
Mehaniki sastav tla takoer utjee i na izbor vrste i doze mineralnih
gnojiva, u lakim tlima dolazi do lakog ispiranja hraniva pa ih valja gnojiti
ee i u manjim dozama, dok se u teksturno teim tlima hraniva dobro
veu i ne podljeu ispiranju.

STRUKTURA TLA
Struktura tla je stup plodnosti tla..
Strukturu tla ine strukturni agregati, odnosno nakupine mehanikih
elemenata (pijesak,prah,glina) , aine ju veliina,oblik i nain njihovog
rasporeda.
Tla povoljne strukture su prozrana, rahla, rastresita, povoljna za
obradu,a korjen se u njima optimalno razvija.Strukturno tlo je
porozno, ima povoljan odnos mikropora i makropora, taj je odnos
stabilan i pri pojaanom vlaenju.Tla stabilne strukture imaju
dobar vodni reim , propusna su za vodu, dobro primaju i
zadravaju vodu, nisu podlona sui, stvaraju rezerve vode u tlu.
Prema veliini agregati se mogu podijeliti:
Mikroagregati
0,25 mm
Mezoagregati
2,0 mm
Makroagregati
50,0 mm
Megaagregati
>50,0 mm

<
0,25
2,0

Prema obliku agregati se mogu podijeliti:

Kockaste
Prizmatine
Plosnate
Granularne(zr
nate)
Za praktine potrebe vana je podjela
kockastih agregata na:
Prakaste
<0,5mm
Mrviaste
5,0 mm
Grakaste
10,0 mm
Oraaste
4

0,5
5,0

10,0 35,0 mm
Grudaste
>35,0 mm
Strukturu tla kvari:
- nepravovremena i neadekvatna obrada
- uzak plodored
- gaenje tekom mehanizacijom
- navodnjavanje
- nepravilna gnojidba....
Strukturu tla popravlja:
-gnojidba kalcijem
-gnojidba organskim gnojivima
-pravovremena obrada sa to manje prohoda kroz proizvodnu povrinu
-reducirana obrada
-pravilan plodored
-primjena poboljivaa tla