JU Mjeovita srednja kola Sanski Most

Tehniar drumskog saobraaja

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

PRAKTINA NASTAVA

Tema: Kvarovi i opravke ureaja za napajanje benzinskim gorivom

Profesor:

Uenik:

MA. Armin Beirevi, dipl. ing. saob.

Merima Keranovi

Sanski Most,Oktobar,2014.

Uvod
U ovom seminarskom radu,pokuat u vam iznijeti neke najvanije podatke o kvarovima i
opravkama ureaja za napajanje benzinskim gorivom. U samom uvodu,rei u vam neto
ukratko o benzinskim gorivima.Gorivo za benzinske motore zahtjevaju goriva sa veim
oktanskim brojem,poveava snagu motora i smanjuje potronju.
Oktanski broj je otpornast benzina (i drugih plinova koritenim u motorima sa unutranjim
sagorijevanjem) na detonantno izgaranje.On naznauje koliko je benzin u stanju podnijeti
kompresije prije nego se dogodi samozapaljenje.
Benzinski motor prvi put je nastao 1876 godine.Benzinski motor moe se jo nazvati i Ottomotor,gdje je dobio ime po izumitelju Nicolaus August Otto.
U ovom seminarskom radu predstavila sam najvanije podatke o kvarovima i opravkama
ureaja za napajanje benzinskim gorivom.

Ureaj za napajanje gorivom oto-motora,kvarovi,kontrola,opravka i odravanje

Kod oto-motora sistem za napajanje morora gorivom se sastoji od: rezervoara za smjetaj
goriva,cjevovoda,preistaa za gorivo.pumpe za dovod goriva i karburatora.
Kvarovi i opravke rezervoara goriva i cjevovoda
Na rezervoaru mogu nastati kvarovi kao to su:
pukotine
mehanike deformacije ili oteenja
zaepljen otvor na epu
kvar na elektricnom pokazivau koliine goriva
Pukotine rezervoara mogu se krpiti tek onda kada se rezervoar skine i oisti.Nakon potpunog
pranjenja goriva rezervoar se napuni vodom i tada se moe vriti lemljenje.Prazan rezervoar
se ne smije vrue (zavarivanjem) popravljati, jer sadri benzinske pare koje su zapaljive,pa
prijeti opasnost od eksplozije.
Jednom godinje se preporuuje da se rezervoar ispere radi ostranjivanja taloga i mehaniki
neistoa,koje mogu prouzrokovati kvar na pumpi za gorivo.
ep rezervoara mora imati slobodan otvor radi isparavanja goriva u rezervoaru i ulaska
zraka.Rezervoar, naroito ljeti, nije preporuljivo napuniti do vrha .
Cjevi se moraju dobro stegnuti,jer slabi spojevi mogu dovesti do gubitka goriva.Dobro
zaptivanje cijevi je jako vano u predjelu motora,gdje je visoko zagrijavanje,jer prosipanje
goriva moze dovesti do eksplozije i zapaljenja na motoru.
Puknute i oteene cijevi i crijeva treba zamjeniti
Kvarovi i opravke pumpe za benzin
U sluaju zastoja ili kvara u sistemu za dovod goriva (ako su rezervoar,cijevi i spojevi
ispravni i ako ima goriva) ispravnost rada pumpe moe se kontrolisati tako to skinemo
dovodno crijevo sa loneta karburatora i posmatramo da li pri paljenju motora izlazi gorivo u
tu cijev.Ako gorivo ne izlazi to znai da pumpa nije ispravna.
Kvarovi na pumpi mogu biti:
gubitak goriva na spovjevima
zaepljeno sito (preista)
neispravni ulazni ili izlazni ventilii; uzrok neispravnosti moze biti slomljena opruga
ili ventil ili mehanike neistoe koje blokiraju rad ventila
probuena i ispucala, ili nabubrena membrana pumpe
pogonski mehanizam pumpe je oslabljen ili je istroen brijeg osovine.
Pri rastavljanju pumpe,zbog detaljnog pregleda potrebno je sve djelove dobro isprati a
nakon toga pregledati i premazati uljem.
Popravke na pumpi su sljedei:
zavrtnje dobro stegnuti
istiti sito,propuhavat i ispirat
ventile i opruge propisano oistiti,a osteene zamjeniti
zamjena membrane

Rasplinja (karburator) kvarovi i opravke

Motor koji za svoj rad koriste lahko isparljiva goriva, npr. benzin, najee imaju zasebne
ureaje za vanjsko obrazovanje smjese. Takav ureaj se naziva karburator (rasplinja), a
proces stvaranja smjese se naziva karburacija.
Pojmom karburacija naziva se:
1. rasprivanje goriva u sitne kapljice
2. djelimino isparavanje goriva
3. mjsanje ovih kapljica i para goriva sa zrakom.
Zadatci karburatora su:
da pripreme homogenu smjesu goriva i zraka u tano odreenom
odnosu,zavisno od potereenosti motora i reima pod kojim motor radi
da omogui siguran i kontinualan rad motora pri naglim promjenama
optereenja, to naroit znaaj ima za brzohodne motore
da omogui to lake startovanje motora i postizanje sigurnog rada
motora na praznom hodu i
da omogue u svim eksploatacionim uvjetima takav sastav smjese
kojim e biti osiguran nesmetan proces palheha snhese,potpuno
sagorijevanje, to manja potronja goriva i to manje tetnih
komponenata koje izlaze kroz ispune cijevi u atmosferu.
Karburator se sastoji od sljedeih elemenata:
komore
plovka
dizne
difuzora ili Venturijeve cijevi
komore smjese i
leptira
Kod raspinjaa vano je napomenuti:
za opravku koristiti odgovarajui alat
koristiti originalne dijelove
za koritenje siska ne koristiti igle i icu
kontrolisati zaptivenost ventila,teinu plovka i njegovu deformaciju
kod sastavljanja rasplinjaa voditi rauna da leptir dobro zatvara i otvara
regulisati nivo goriva
zamjenuti siske prema brojevima na njima
kod elektrinih brizgaljki oistiti spojeve od masnoe

Odravanje ureaja za napajanje gorivom oto-motora

Oblik rezervoara za gorivo prilagoeno je mjestu postavljanja na vozilima. To su obino
posude izraene sa ravnim povrinama od elinog ili aluminiskog lima. Uglavnom se
izrauju presovanjem. Da bi se zatitili od korozionog dejstva,rezervoar nainjen od elinog
lima sa unutranje strane se prekrivaju specijalnim lakom ili cinkom.U unutranjosti
rezervoara postavlja se pregrade koje imaju dvostruku ulogu:
da ojaaju rezervoar i
da vre spreavanje zapljuskivanja goriva prilikom vonje.
Na rezervoaru se nalazi vie otvora, i to:
otvor kroz koji se rezervoar puni
otvor za potpuno isputanje goriva,za sluaj potrebe
otvor za odvoenje goriva prema motoru
otvor za odzraenje rezervoara, iji je zadatak da obezbjedi izlazak benzinskih
para iz rezervoara,odnosno da se nad povrinom goriva stalno odrzava
atmosferski pritisak
otvor za ugradnju insturmenata za pokazivanje goriva u rezervoaru.

Slika 1. Rezervoar za gorivo

Slika 2. Sistem za napajanje oto motora gorivom

1 rezervoar za gorivo, 2 dovodna cijev, 3 - dovodna pumpa za gorivo sa preistaem
4 - karburator

Odravanje rezervoara i cijevi za benzin

Svaki kvar na ovom ureaju najee prouzrokuje prekid rada motora,pa je zbog toga
neophodno da se redovno odrava.
U odravanje rezervoara i cjevi spada:
povremeno ispiranje isputanje taloga koji astaje od neistoe u gorivu
Ispiranje se vri isputanjem benzina (i taloga) kroz otvor na donjoj strani rezervoara.
Nakon ispiranja ep dobro privrnuti.
ienje preistaa (sita u cijevi za nalijevanje goriva na rezervoaru)
kontrola oduka na epu rezervoara. Ako je ovaj otvor zaepljen u rezervoaru
nastaje potpritisak i prekid dovoda goriva u motor
povremena kontrola pritegnutosti spojeva cijevi za benzin
U sluaju zaepljenosti cijevi propuhati zrakom,a puknute i oteene cijevi treba zamjenuti
ako u dovodu imaju ugradjeni preistai za gorivo,povremeno ih treba mjenjati.
Vano za napomenut da rezervoaru ne primiemo nikad otvorenu vatro i ne puiti u blizini jer
bi moglo doci do zapaljenja.
Odravanje rasplinjaa
Ispravnost rada motora direktno je ovisna od ispravnosti rada rasplinjaa. I bogata i siromana
smjea negativno utiu na rad motoraOsnovni razlozi da rasplinja daju bogatu smjeu mogu biti:
visok nivo goriva u loneu rasplinjaa
leptir oka ne otvaraj do kraja
preista zraka zaepljen
proiren ili odvrnut glavni sisak (dizna).
Suvie bogata smjea prouzrokuje:
veu potronju goriva
zamaivanje svjeica i taloenje
slabo sagorijevanje goriva
prekidanje u radu motora i znatno gubljenje snage motora
Kvarovi na rasplinjalu u sluaju stvaranja siromane smjee mogu biti:
sisci zaepljeni neistoom u gorivu
nizak nivo goriva u lonetu rasplinjaa
zalepljen preista goriva
ulazak vika zraka ispod zaptivaa rasplinjaa i razrjeivanje smjee
Suvie siromana smjea uzrokuje:
pregrijavanje motora
samozapaljenje zbog pregrijanosti motora
gubitak snage motora
oteenje pojedinih dijelova zbog pregrijavanja ventila pa ak i klipova.

Regulisanje nivoa goriva u lonetu rasplinjaa

Nivo goriva u lonetu, po principu spojni posuda, odgovara nivou goriva u glavnom sisku.
Nivo goriva u sisku uvijek mora biti ipod otvora siska (1-2 mm) da nebi dolo do prelijevanja
goriva. Kako je ve reeno, visok nivo goriva u lonetu uzrokuje stvaranje bogate,a nizak
nivo siromane smjee,u oba sluaja sa negativnim posljedicama
Zbog toga je potrebno povremeno kontrolisati nivo goriva i prema potrebi ga regulisati.

Slika 3. Mjera goriva

1-prikljune stopice, 2- regulacija diferencije, 3 regulacija nivoa, 5 mirni kontakt
bipolarnog prekidaa, 6 - radni odnosno preklopni kontakt, 7 cijev hirostata, 8 cjevasti
izdanak, 9 membrana, 10 otvor za izlazak vazduha
Nivo goriva u milimetrima i masu plovka u gramima za rasplinjae pojedinih motora
propisuje proizvoaa i njih se treba pridravat.

Regulisanje malog gasa na rasplinjau

Bogastvo smjese zavisi i od veliine pritiska,odnosno brzine strujanja zraka u usisnoj cijevi.
Vea brzina stvara bogatiju smjeu i obrnuto. Zbog toga pri malom broju obrtaja smjea
postaje siromanija, pa je preko ureaja za mali gas potrebno regulisati dodatnu koliinu
goriva za miran rad motora na malom gasu.
Rad motora na praznom hodu (ler-gasu), mogue je ispravno podesiti tek kad je izvreno:
propisno regulisano pretpaljenje
propisano regulisan zazor prekidaa
propisano regulisan zazor elektroda svjeica
propisano regulisanje zazora ventila
Preista goriva
Na putu od rezervoara do motora goriva se mora oistiti od mehanikih primjesa tj. neistoa
i vode.Zbog toga se u instalaciji za napajanje primjenjuju preistai i talonjaci. Fino
preiavanje goriva dobiva se upotrebom specijalnih preistaa gdje se preiavanje vri
kroz papirni uloak.

Zakljuak
Kao to smo i saznali iz ovog seminarskog rada,kvarovi i opravke ureaja za napajanje
benzinskim gorivom mogu biti velike i male.
Oto-motor se u nainu paljena smje razlikuje jako dosta od diesel motora.
Benzinski motor dizajniran je da radi na benzin ili na sline isparljive tvari.
Njemaki izumitelj Nicolaus August Otto izumio je izumio proces u motoru sa unutranjim
sagorijevanjem kojeg danas nazivamo Otto proces.
Benzinski motori danas imaju iroku primjenu i koriste se kao pogonski agregati kod sljedeih
maina i ureaja :
motornih vozila
motocikla
aviona
motornih brodova
malih ureaja kao sto su: kosilice za travu,motorne pile,i prenosn motor-generatori.
Prije nego to je dizel motor postao iroko rasprostranjen i koriten, benzinski motori su se
koristiti za pogon autobusa, kamiona pa i eljezniki lokomotiva.
Iz dana u dan benzinski motori su napredovali zajedno sa dizel motorima.

10

Literatura
1. Slaenko erkez: Motori sa unutranjim sagorijevanjem i motorna vozila,
IP SVJETLOST , Sarajevo, 2000.
2. Drago Cvitanovi, dipl.ing.: Remont i odravanje motora i motornih vozila ,
IP SVJETLOST, Sarajevo, 2002.
Internet izvori:
www.prometna-zona.com
www.wikipedia.org
www.motorna-vozila.com
www.scribd.com
www.autoknjiga.com

11

Sadraj
Uvod..................................................................................................................................2
Ureaj za napajanje gorivom oto-motora,kvarovi,kontrola,opravka i odravanje..........3
Zakljuak.........................................................................................................................10
Literatura........................................................................................................................11

12