1.

BIO-SAVAROV ZAKON
Bio-Savarov zakon je fizicki zakon sa primenom u elektromagnetizmu. Zakon opisuje magnetno polje koje se
uspostavlja oko konstantne gustine struje. Bio-Savarov zakon je temelj

magnetostatike.
I
B
B
Intenzitet magnetne indukcije u nekoj taki polja oko dugog pravolinijskog
provodnika srazmjeran je jaini struje, a obrnuto srazmjeran rastojanju od
B provodnika. Pravac vektora magnetne indukcije se poklapa sa tangentom na
r
magnetnu liniju u toj taki, a smjer se odreuje po pravilu desne zavojnice u
M
odnosu na smjer struje u provodniku.

2. AMPEROV ZAKON
Amperov zakon je poseban slucaj Bio-Savarovog zakona ili zakon proticanja, koji omogudava jednostavnu
primjenu u praktinim proraunima jacine magnetskoga polja. Linijski integral tangencijalne komponente jacine
magnetskog polja B uzdu zatvorene krivulje k, jednak je ukupnoj struji
obuhvadenoj tom krivuljom, tj.:

I
r

I1

I2

In
C

Cirkulacija vektora magnetne indukcije duz proizvoljne zatvorene konture u vakuumu jednaka je proizvodu
magnetne permeabilnosti vakuuma i algebarskog zbira struja obuhvacenim tom konturom.

Amperov zakon daje opceniti kvantitativni odnos izmedju jacine magnetnog polja i jaine struje.
3. KULONOV ZAKON
Mehanika sila uzajamnog djelovanja dva nepokretna punktualna opteredenja Q 1 i Q2 u homogenoj sredini
direktno je proporcionalna njihovom proizvodu a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog meusobnog
rastojanja r:
Gdje je
i tackasta naelektrisanja, k- konstanta proporcionalnosti,
- dielektricna konstanta,r- rastojanje.

Sile koje djeluju izmedju dva naelektrisanja zavise od tipa naelektrisanja. Ako imamo dva istoimena naelektrisanja
sile ce biti odbojne a ako imamo dva raznoimena naelektrisanja sile ce biti privlacne.

4. DZULOV ZAKON
Dulov zakon je fiziki zakon koji pokazuje vezu izmeu toplote, koju stvara elektrina struja koja tee
kroz provodnik. Dobio je ime po Dejmsu Dulu, koji je prouio ovaj fenomen 1840. Dulov zakon se ovako
izraava:
Odnosno energijom:
Efekat zagrevanja provodnika kroz koje protie struja je poznat kao Dulova toplota. Dulov zakon glasi: Koliina
toplote osloboena u provodniku kroz koji protie elektrina struja jednaka je proizvodu kvadrata jaine te
elektrine struje, elektrinoj otpornosti tog otpornika i vremenu proticanja ove struje.
5. OHMOV ZAKON
Ohmov zakon je temeljni zakon elektrotehnike. Govori o odnosu jaine struje, napona i otpora u strujnom krugu.
Eksperimentalno je utvreno, da de jacina struje kroz vodi biti to veda to je vedi napon meu njegovim
krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u koji je vodi ukljuen. Matematiki se ovo moe izraziti formulom.

Om () se uvijek moe napisati kao volt/amper. Jaina struje u strujnom krugu

prporcionalna je naponu, a obrnuto proporcionalna otporu. Gdje je uz konstantnu
temperaturu:
I = jakost struje kroz strujni krug u amperima (A)
U= napon izvora u Voltima (V)
R = ukupan otpor strujnog kruga (otpor troila + otpor elektrinih vodova + unutarnji
otpor izvora struje) u omima ().Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodii zovu omski
vodii. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodii zovu neomski.
6. MAGNETNI FLUX
Magnetni flux ili magnetni tok je fizicka velicina koja opisuje magnetno polje u okolini pokretnog
naelektrisanja. Ukoliko magnetno polje predstavimo magnetnim linijama koje se sire u prostoru tada je flux
broj linija koje prolaze kroz neku zatvorenu konturu. Oznacava se grckim slovom .
SI jedinica za magnetni flux je Wb (Weber) ili Vs (volt sekunda).
Magnetni flux kroz element normalan na smjer magnetne indukcije je proizvod
vrijednosti magnetne indukcije i elementarne povrsine. Magnetni flux
definisan je skalarnim proizvodom vektora magnetske indukcije i vektora
elementarne povrsine.
Elementarni magnetni flux bit ce:

(
)
Magnetni flux kroz povrsinu S:

Kada je povrsina ravna i polje homogeno:

( )
Flux vektora magnetne indukcije kroz ma koju zatvorenu povrsinu jednak je nuli tj polje vektora je
bezizvorno.

7. ZAVOJNICA U KOLU IZMJENICNE STRUJE

Pod idealnom zavojnicom podrazumjeva se zavojnica koja je definisana samo parametrom induktivnosti .
Ukoliko se idealna zavojnica prikljuci na prostoperiodicni napon ( ) kroz elektricno kolo ce se uspostaviti
prostoperiodicna struja ( ).
( )
( )

u(t)

i(t)

(
(

)
)

Pocetna faza prostoperiodicne struje zaostajat ce za naponom za ugao

Reaktivna (induktivna) otpornost je na osnovu poznate ugaone ili kruzne
frekvencije i induktivnosti zavojnice jednaka:

Trenutna vrijednost struje odredjuje se kao:

( )

8. KONDENZATOR U KOLU IZMJENICNE STRUJE

Pod idealnim kondenzatorom podrazumjevamo kondenzator kojeg karakterise samo kapacitivni parametar.
Ukoliko se idealni kondenzator prikljuci na izvor prostoperiodicnog napona kroz elektricno kolo ce proteci
prostoperiodicna struja.
( )

Struja kroz kolo ce da fazno predjaci u odnosu na napon izvora za ugao

Reaktivna otpornost racuna se po obrascu:

Kondenzator je element u kojem dolazi do pretvaranja elektricne energije u elektrostaticku.

9. RJESAVANJE EL KOLA POMOCU 1.KZ I 2.KZ
Prvi kirhofov zakon govori o strujama u granama slozenog elektricnog kola.
Algebarski zbir jacina elektricnih struja svih grana kola koje se sastaju u jednom
cvoru jednak je nuli. Mora se voditi racuna o predznaku struja koje ulaze i koje
izlaze iz cvora:

Drugi KZ govori o naponima u strujnoj konturi. Algebarski zbir napona u

zatvorenoj strujnoj konturi jednak je nuli. Pri tome se naponi izvora uzimaju sa predznakom + a padovi napona
na elementima sa predznakom -.
Po Kirhofovim pravilima broj jednacina koje pisemo je:
Po I KZ :
(broj cvorova minus jedan)
Po II KZ :
(
) (broj grana minus (broj cvorova minus jedan))