IZVJEE O STANJU DRUTVA

I INA-GRUPE
ZA RAZDOBLJE I-XII. 2011. GODINE

Zagreb, oujak 2012.

SADRAJ

Str.
A

Saetak

Financijski rezultati INA Grupe i INA, d.d.

1. Izjava poslovodstva
Istraivanje i proizvodnja
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
2. Osvrt na financijske rezultate
3. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima
4. Ulaganja u ovisna drutva
5. Poslovni odnosi s povezanim stranama
6. Pregled poslovnih rezultata INA grupe i INA, d.d. po segmentima
7. Raun dobiti i gubitka INA Grupe i INA, d.d.
8. Izvjetaj o financijskom poloaju INA Grupe i INA, d.d.
9. Izvjetaj o novanom toku INA Grupe i INA, d.d.
10. Izvjetaj o promjenama kapitala INA Grupe i INA, d.d.
11. Kapitalna ulaganja INA Grupe i INA, d.d.

6
6
10
12
13
19
21
23
25
27
29
31
33
34

Ostali podaci

35

1. Glavni vanjski parametri

2. Objave i priopenja u 2011. godini
3. Dogaaji nakon datuma bilance
4. Korporativno upravljanje
5. Odrivi razvoj, zatita zdravlja, sigurnost i zatita okolia
6. Dioniarska struktura i promjene u organizaciji, Upravi i Nadzornom odboru
7. Oekivani razvoj

35
36
37
38
41
43
44

Izjava o odgovornosti

45

Saetak

INA je u 2011. godini nastavila pozitivan trend, te zabiljeila rast EBITDA (bez jednokratnih stavki) od 48% i postigla 89% viu neto
dobit u usporedbi s 2010. godinom. Neto zaduenost drutva je smanjena za 8% u odnosu na 2010. godinu, to dovodi do
poboljanja i dalje visokog omjera duga i kapitala od 38,8% na dan 31. prosinca 2011.
Snaniji uinak je rezultat prvenstveno vrlo zahtjevnog razdoblja ulaganja izmeu 2008. i 2011. godine, u kojem su zavrena brojna
velika ulaganja koja su poela snano doprinositi rezultatima. Nai rezultati takoer odraavaju uinke nastavka poboljanja
uinkovitosti, stroge kontrole trokova i poslovne optimizacije i racionalizacije. Ove aktivnosti postaju sve vanije, kako INA ne
moe utjecati na eksterne uvjete poslovanja. Prvenstveno je bitno spomenuti politika previranja i neizvjesnost koju donose nova
dogaanja, prvenstveno u Siriji, no i u ostatku Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Politika situacija, sankcije i posljedino tome
neplaanje iz Sirije negativno su utjecali na nae rezultate u etvrtom kvartalu ove godine, kao i ukidanje mjera liberalizacije cijena
prema velikom djelu hrvatskih industrijskih potroaa plina iz rujna 2011. (uvoenje nove maksimalne cijene usprkos vaeim
komercijalnim ugovornim obvezama izmeu INA grupe i potroaa).
Temeljem Odluke Vlade RH, ali i ukupne sigurnosne situacije u Siriji, INA nije u mogunosti nastaviti svoje redovne poslovne
aktivnosti u Siriji zbog razloga koji su izvan kontrole kompanije. Stoga su se ispunili uvjeti predvieni Ugovorima o podjeli
proizvodnje o proglaenju vie sile, odnosno o privremenom obustavljanju svih poslovnih aktivnosti u Siriji do daljnjeg, odnosno do
prestanka okolnosti vie sile.
Uzimajui u obzir potekoe pri naplati potraivanja od sirijske strane posljednjih mjeseci, Inini prihodi u poslovnom planu za 2012.
vezani uz poslovanje u Siriji planirani su na konzervativan nain. Odluka o proglaenju vie sile nee ugroziti implementaciju
drugih planiranih investicijskih projekata za ovu godinu, a donesena je s ciljem ouvanja Ininih ugovornih prava i obveza. Kompanija
e staviti snaan naglasak na operativnu uinkovitost poslovanja, posebno uzimajui u obzir izazovno i kompetitivno poslovno
okruenje kako bi ouvala i ojaala konkurentnost, te osigurala realizaciju investicija i projekata usmjerenih na rast.
Proizvodnja u Rafineriji nafte Sisak nastavljena je u studenom nakon znaajnih napora u obnovi poslije poara u lipnju, no
smanjenje rafinerijskih mari na meunarodnim tritima goriva, uz ostale razloge dovela je do izrazito negativnog rezultata
Segmenta rafinerija i marketinga. INA je usmjerena na provedbu novog razvojnog koncepta usklaenog s odobrenom strategijom
za segment kako bi stvorila vrijednost za svoje dioniare
.
Unato oduzimanju odobrenja za istraivanje u kontinentalnom dijelu Hrvatske drutvo e nastaviti istraivake aktivnosti na
podrujima za koje posjeduje odobrenja kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. INA ostaje vodei subjekt u Hrvatskoj trenutno, koji
raspolae potrebnom opremom, iskustvom, znanjem i projektima spremnim za buenje da ubrza istrane aktivnosti u kontinentalnoj
Hrvatskoj, ovisno o odluci nove Vlade vezano za odobrenja
.
Oteani uvjeti poslovanja u inozemnim koncesijama i smanjena potranja uslijed gospodarskih problema u Eurozoni glavni su
izazovi u predstojeem razdoblju. Drutvo kontinuirano analizira razvoj dogaaja te e nastaviti s aktivnostima usmjerenim na
interno poboljanje uinkovitosti paralelno s razvojnim aktivnostima.

Okolnosti poslovanja
Globalno gospodarsko okruenje i dalje je bilo izazovno i tijekom etvrtog tromjeseja 2011, uglavnom uslijed aktualne krize
Eurozone. Preliminarne procjene rasta BDP-a u onim dravama lanicama Eurozone koje su objavile svoje procjene, upuuju na
usporavanje rasta u posljednjem tromjeseju 2011. PMI indeksi i drugi vodei pokazatelji ekonomskih aktivnosti ukazuju na to da je
najgori dio gospodarskog usporavanja zavren. Meutim, oporavak u razvijenim zemljama i dalje je privremenog karaktera i izloen
riziku.
Gospodarski problemi i usporavanje u razvijenim zemljama, posebice u zemljama Eurozone, ograniavaju potranju za naftom.
Politika neizvjesnost, potaknuta uglavnom dogaanjima u Siriji, kao i rizik pogoranja situacije u Iranu, utjeu na rast cijene nafte.
Unato relativno brzom oporavku libijske proizvodnje u prosincu, tromjesena proizvodnja je jo uvijek 1m b/d ispod prologodinje
razine, dok je proizvodnja nafte u zemljama koje nisu lanice OPEC-a stagnirala na prologodinjoj razini, to nije kompenzirano
veom proizvodnjom lanica OPEC-a. Kombinacija netom navedenih faktora rezultirala je relativno stabilnim cijenama nafte tijekom
etvrtog tromjeseja 2011.
Nakon to je zabiljeilo rast u drugom i treem tromjeseju 2011, hrvatsko gospodarstvo vjerojatno e ponovno zabiljeiti pad u
etvrtom tromjeseju 2011. Domaa potranja i dalje je slaba biljeei pad robnog uvoza (iskljuujui naftu) za 12,8% u usporedbi s
istim razdobljem prethodne godine. Smanjenje uvoza kapitalnih dobara (iskljuujui transportna sredstva) za 15,5% u usporedbi s
istim razdobljem prethodne godine, odraava slabe investicijske aktivnosti. Navedeno je vjerojatno posljedica nesigurnosti uoi
parlamentarnih izbora odranih 4. prosinca 2011, koji su vodili ka promjeni vlasti, a jo vie zbog nejasnoe budue gospodarske
politike i inicijativa koje e primjenjivati nova vlada. Nezaposlenost nastavlja rasti i u periodu etvrtog tromjeseja kao posljedica
sezonskih oscilacija i prethodno navedenih faktora. Prema naim procjenama, realni rast plaa je i dalje negativan u posljednjem
tromjeseju, dok je rast kredita stanovnitvu bitno slabiji. Inflatorni pritisci su oslabili u etvrtom tromjeseju. Promatrano na
godinjoj razini, potroake cijene zabiljeile su rast od 2,3% u 2011; dok su u posljednjem tromjeseju 2011. porasle za 2,4% u
usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, djelomino odraavajui smanjenje cijena hrane, unato nepovoljnoj bazi. U isto
vrijeme dok su proizvoake cijene zabiljeile rast od 6,3% u posljednjem tromjeseju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,
te 7,1% na godinjoj razini, veina ovog poveanja odraava kretanje cijena energenata, diskrepancija izmeu potroakih i
proizvoakih cijena odraava ogranienje i nemogunost domae potranja da se poveanje cijena prenese na krajnjeg
potroaa.
Industrijska proizvodnja u posljednjem tromjeseju nije biljeila promjene u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (to
potvruju podaci o trendu za nekoliko mjeseci). Smanjenje robnog izvoza (iskljuujui naftu i brodove) od 2,5% u etvrtom
tromjeseju ukazuje na nepovoljan utjecaj slabog vanjskog okruenja, posebice onog Eurozone. Robni izvoz smanjen je za 12,3%
u posljednjem tromjeseju 2011. s bitno manjim izvozom brodova kao glavnim pokretaem ovakvog ishoda.
Krajem 2011. nacionalna valuta se nala pod poveanim pritiskom, meutim sredinja banka nije poduzimala intervencije na
deviznom tritu sve do poetka 2012. Kako bi suzbila deprecijacijske pritiske sredinja banka podie stopu obvezne priuve za
jedan postotni bod na 14% poetkom listopada, ime je s trita povueno vie od 3 milijarde kuna. Visoke obveze otplate duga
svih sektora gospodarstva u etvrtom tromjeseju 2011. kao i neizvjesnosti krize u Eurozoni podupiru slabiji teaj kune, iako se
stanje tekueg rauna uravnoteilo tijekom 2011.
U 2012. oekujemo daljnje slabljenje domae potranje, posebno u prvoj polovici 2012., s obzirom na napore Vlade za smanjenje
fiskalnog deficita zajedno sa moguom recesijom u Eurozoni.

Financijski rezultati INA Grupe (MSFI)

(mil. kn)
Neto prihod od prodaje

2010.

2011.

25.866

30.028

16

EBITDA (1)

4.080

6.522

60

EBITDA bez jednokratnih stavki (2)

4.583

6.776

48

Dobit iz osnovne djelatnosti

2.158

3.039

41

2.955

4.078

38

(840)

(663)

(21)

Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki

(2)

Neto financijski gubitak

Neto dobit/gubitak (3)

961

1.815

89

Neto dobit bez jednokratnih stavki (2)

1.593

2.634

65

Neto novac iz poslovnih aktivnosti

1.815

3.282

81

96,1

181,5

89

Omjer duga i kapitala

43,72

38,82

(11)

(mil. USD) (4)

2010.

2011.

Neto prihod od prodaje

Zarada po dionici
Osnovna i razrijeena zarada po dionici (kuna po dionici)

4.703

5.620

19

EBITDA (1)

742

1.221

65

EBITDA bez jednokratnih stavki (2)

833

1.268

52

Dobit iz osnovne djelatnosti

392

569

45

Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki (2)

537

763

42

(153)

(124)

(19)

175

340

94

290

493

70

330

614

86

17,5

34,0

94

Neto financijski gubitak

Neto dobit/gubitak (3)
Neto dobit bez jednokratnih stavki

(2)

Neto novac iz poslovnih aktivnosti

Zarada po dionici
Osnovna i razrijeena zarada po dionici (USD po dionici)

EBITDA = EBIT +amortizacija + vrijednosno usklaenje + rezerviranja

(2) Ne ukljuujui jednokratne stavke koje se odnose na umanjenje vrijednosti imovine, rezerviranja, otpremnine i jednokratni prihod. U 2011. godini jednokratne stavke su negativno utjecale
na poslovanje u iznosu od 1.039 milijuna kuna
(3) Neto dobit pripisiva vlasniku kapitala
(4) Financijski podaci preraunati su iz kuna u dolare po sljedeem prosjenom deviznom teaju HNB: za I.-XII.2010. - 5,500 kn/USD; za I.-XII.2011. 5,3435 kn/USD
(1)

Rezultati 2011. godine

U 2011 godini, INA Grupa postigla je EBITDA (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 6.776 milijuna kuna i dobit iz osnovne
djelatnosti (bez jednokratnih stavki) u iznosu od 4.078 milijuna kuna, to pokazuje poveanje u odnosu na prologodinje rezultate.
Poboljani rezultati veinom odraavaju povoljno okruenje kroz viu cijenu sirove nafte, zajedno s poboljanom prosjenom
dnevnom proizvodnjom ugljikovodika u segmentu Istraivanja i proizvodnje. Usprkos pozitivnom uinku tijekom prvih devet mjeseci
2011., zbog sigurnosne situacije u Siriji te u skladu sa lokalnim zahtjevima, INA je smanjila proizvodnju sirove nafte i prirodnog
plina. Osim toga, INA i dalje ima potekoa u naplati potraivanja od sirijske strane. Segment Rafinerija i marketinga ostvario je
negativan rezultat u 2011. godini, uglavnom zbog vee cijene Brent sirove nafte (poveanje trokova energije), loijeg udjela bijelih
derivata vezano uz prekid rada novih postrojenja u prvoj polovici godine, smanjene iskoritenosti kapaciteta rafinerija zajedno sa
poveanom vlastitom potronjom i jo uvijek niskom potranjom na tritu.
Neto dobit u 2011. godini iznosi 1.815 milijuna kuna, to je poveanje od 854 milijuna kuna u odnosu na prolu godinu. Glavni
razlog za poboljanje neto dobiti je vea dobit iz osnovnih djelatnosti, zajedno sa manjim financijskim gubitkom u odnosu na 2010.
Na poboljane rezultate su utjecali ve spomenuti pokretai te rezultati napora menadmenta za poboljanje uinkovitosti i kontrolu
trokova. INA Grupa ostvarila je financijski gubitak (zbog viih trokova kamata i teajnih razlika vezanih za slabljenje kuna u
odnosu na US dolar tijekom godine) za 177 milijuna kuna manji nego 2010. godine, to znai poboljanje u sferi kreditne
zaduenosti.

 Istraivanje i proizvodnja: Dobit osnovne djelatnosti, bez jednokratnih stavki, u 2011. godini, pokazala je snaan porast od
1.552 milijun kuna, u odnosu na 2010. godinu, te je iznosila 6.129 milijuna kuna (1.147 milijuna USD). Poveanje dobiti rezultat
je 31% veih prosjenih prodajnih cijena ugljikovodika, smanjenih koliina (-30%) uvezenog prirodnog plina i poveanih
koliina proizvodnje (14% vea prosjena dnevna proizvodnja ugljikovodika). Osim spomenutih initelja koji su pridonijeli
dobitku, 6% nii jedinini operativni troak, kao rezultat napora kompanije uloenih u smanjenje trokova, takoer je utjecao na
rezultat pozitivno. Meutim, pozitivan doprinos sirijskog poslovanja bio je znaajno umanjen u zadnjem tromjeseju 2011.
godine zbog izostanka prihoda iz Sirije za INA-in udio u proizvodnji ugljikovodika u etvrtom tromjeseju 2011.
Rafinerije i marketing: U 2011. godini segment je ostvario 1.637 milijuna kuna (306 milijuna USD) gubitka iz osnovne
djelatnosti, bez jednokratnih stavki. To predstavlja vei operativni gubitak za 814 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu,
kao rezultat manje od oekivane trine potranje na glavnim tritima, uz kontinuirano rastui troak proizvodnje uzrokovan
viim nego oekivanim cijenama sirove nafte i manje nego planiranom raspoloivou rafinerijskih postrojenja
(etveromjeseno zatvaranje Rafinerije nafte Sisak, sporiji poetak rada novih postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka). Ve
zapoete aktivnosti na poboljanju uinkovitosti ukljuujui, ali ne ograniavajui se na energetsku uinkovitost, smanjenje
vlastite potronje, upravljanje gubicima, optimiziranje asortimana nabavljene nafte rezultirali su pozitivnim uincima, suprotnim
kretanjima na tritu te su umanjili negativne uinke.
Trgovina na malo: U 2011. godini segment je generirao dobit iz osnovne djelatnosti (bez jednokratnih stavki) u iznosu 109
milijuna kuna (20 milijuna USD) ili 71 milijun kuna vie nego 2010. Unato manjoj prodaji, vea operativna dobit rezultat je
vee jedinine mare goriva djelomino zbog uvoenja visokokvalitetnih CLASS goriva, te niih operativnih trokova
(uglavnom trokova osoblja te trokova vrijednosnih usklaenja i rezerviranja).
Korporativno i ostalo1: Segment je ostvario gubitak iz osnovne djelatnosti, iskljuivi jednokratne stavke, od 523 milijuna
kuna (98 milijuna USD) u 2011. godini. To predstavlja manji operativni gubitak za 314 milijuna kuna u odnosu na prethodnu
godinu, uglavnom kao posljedica manjih trokova osoblja povezanih sa smanjenim brojem zaposlenika, te manjih trokova
podizvoaa radova ovisnog drutva za odravanje kao rezultat provoenja mjera za smanjenje trokova i manjeg obujma
poslovanja.
Neto gubitak iz financijskih aktivnosti: 663 milijuna kuna neto gubitka iz financijskih aktivnosti zabiljeeno je u 2011., u
odnosu na neto gubitak iz financijskih aktivnosti od 840 milijuna kuna u 2010. godini. Razlika prvenstveno odraava manji
neto gubitak iz teajnih razlika, dok su trokovi kamata i ostali financijski trokovi bili neto vei u odnosu na 2010. godinu.
Kapitalna ulaganja: Kapitalna ulaganja INA Grupe bila su na razini od 1.530 milijuna kuna u 2011. godini, sukladno stabilnoj
financijskoj poziciji, u odnosu na 2010. godinu kada su kapitalna ulaganja bila vea od financijskih mogunosti drutva.
Glavnina kapitalnih ulaganja odnosila su se na segment Istraivanje i proizvodnja (799 milijuna kuna) prvenstveno u razvojne
projekte u Siriji te u Hrvatskoj. U okviru kapitalnih izdataka Rafinerija i marketinga, ulaganja su se uglavnom odnosila na razvoj
rafinerijskih sustava, dok je segment Trgovine na malo prvenstveno investirao u modernizaciju i revitalizaciju maloprodajne
mree.
Operativni novani tijek: Operativni novani tijek prije promjena radnog kapitala iznosio je 6.456 milijuna kuna u 2011.
godini, to predstavlja porast od 2.315 milijuna kuna, ili 56%, u odnosu na 2010.godinu, uglavnom kao rezultat vee EBITDA.
Promjene radnog kapitala negativno su utjecale na operativni novani tijek u iznosu od 2.712 milijun kuna, prvenstveno zbog
porasle vrijednosti zaliha za 893 milijuna kuna (to odraava i vie cijene i vee koliine), smanjenih obveza za 1.706 milijuna
kuna povezanih s ponovno uspostavljenom likvidnou. Navedeni imbenici rezultirali su sa 3.282 milijuna kuna neto priljeva iz
operativnih aktivnosti koje je INA Grupa generirala u 2011. godini.
Neto zaduenost iznosila je 9.115 milijuna kuna, odnosno bila je 8% manja u odnosu na 2010. godinu, to je rezultiralo i
poboljanim omjerom duga i kapitala koji je bio na razini od 38,8% na dan 31. prosinca 2011. (u odnosu na 43,7% na dan
31. prosinca 2010.godine) odraavajui povoljniji financijski poloaj Drutva.

Ukljuuje korporativne funkcije i ovisna drutva koja pruaju usluge sigurnosti i zatite, tehnike usluge, raunovodstvene usluge, podrke korporativnim funkcijama i druge usluge.

Financijski rezultati

1. Izjava poslovodstva
Istraivanje i proizvodnja*
Segment MSFI rezultati (mil. kn)
Prihodi
EBITDA
EBITDA bez jednokratnih stavki **
Dobit iz osnovne djelatnosti
Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki**
CAPEX

2010.
10.882
5.413
5.514
4.572
4.577
1.473

2011.
13.329
8.053
8.122
6.141
6.129
799

%
22
49
47
34
34
(46)

*Istraivanje i proizvodnja odnosi se na INA, d.d. segment Istraivanje i proizvodnja nafte i plina i slijedea ovisna drutva: Crosco Grupa, INA Naftaplin IE&PL, Guernsey, Adriagas
S.r.I. Milano, Prirodni plin d.o.o.
**Ostvarenje 2011. godine bilo je pod pozitivnim utjecajem jednokratnih stavki u iznosu od 12 milijuna kuna, od ega su 81 milijun kuna rezerviranja imala pozitivan uinak, a 69 milijuna
kuna otpremnina imale negativan uinak.

Proizvodnja ugljikovodika*
Proizvodnja nafte (boe/dan)*
Hrvatska
Sirija
Egipat
Angola
Proizvodnja prirodnog plina (boe/dan)
Hrvatska - podmorje
Hrvatska - kopno
Sirija
Kondenzat (boe/dan)
Hrvatska
Sirija
Ukupna proizvodnja ugljikovodika (boe dan)

2010.
16.336
9.672
3.144
1.943
1.577
41.973
22.700
14.893
4.381
7.170
6.814
356
65.480

2011.
15.285
9.106
2.837
1.762
1.579
49.170
21.784
13.923
13.463
9.912
5.958
3.954
74.366

%
(6)
(6)
(10)
(9)
0
17
(4)
(7)
207
38
(13)
1.012
14

Prosjena cijena ugljikovodika**

Cijena nafte i kondenzata (USD/bbl)
Prosjena realizirana cijena prirodnog plina (USD/boe)
Ukupna cijena ugljikovodika (USD/boe)*

2010.
70
55
59

2011.
99
71
78

%
42
27
31

Trgovina prirodnim plinom - mil. m3

Uvoz prirodnog plina
Ukupna prodaja prirodnog plina na domaem tritu

2010.
1.214
3.026

2011.
876
3.033

%
(28)
0

Razlike prema uvoznim cijenama (kn/000 m3)

Cijena za povlatene kupce
Cijena za tarifne kupce
Ukupna cijena

2010.
(356)
(397)
(370)

2011.
(451)
(993)
(581)

%
27
150
57

*Bez izdvojenog kondenzata.

**Izraunato na temelju ukupnih prihoda eksterne prodaje ukljuujui i prodajnu cijenu plina.

Rezultati 2011. godine

Dobit iz osnovne djelatnosti, bez jednokratnih stavki, iznosila je 6.129 milijuna kuna, to predstavlja znaajan porast od 1.552
milijuna kuna u odnosu na prolu godinu.
Pozitivni uinci (1) 14% vee proizvodnje ugljikovodika, uglavnom zbog velikog doprinosa proizvodnje u Siriji tijekom prvih
devet mjeseci 2011., (2) 31% vee prosjene ostvarene cijene ugljikovodika zajedno sa (3) 6% manjeg ukupnog
prosjenog troka proizvodnje doprinijeli su boljim rezultatima
Na rezultat su negativno utjecali izostanak prihoda iz Sirije od listopada 2011., vea amortizacija zbog aktiviranja imovine
u Siriji, vea renta u Hrvatskoj, te vrijednosna usklaenja potraivanja od kupaca u Egiptu.
Dobit iz osnovne djelatnosti iznosila je 6.141 milijuna kuna i bila je pod pozitivnim utjecajem jednokratnih stavki u iznosu od 12
milijuna kuna .
Prosjena dnevna proizvodnja ugljikovodika u 2011. godini bila je 74.366 boe, odnosno 14% vea u usporedbi s prethodnom
godinom. Doprinos novijih razradnih projekata u Siriji vie je nego nadoknadio pad proizvodnje na starim naftnim i plinskim poljima

u Hrvatskoj. Meutim, doprinos Sirije bio je umanjen dvama rezovima u proizvodnji krajem godine (u rujnu priblino 1,3 Mboe i u
prosincu 1,5 bbl/d). Proizvodnja na Jadranu smanjila se za 4% u odnosu na prolu godinu zbog radova na odravanju ENI-evog
dijela sabirnog transportnog sistema na koji je vezana proizvodnja eksploatacijskog podruja Aiza Laura.
Dokazane i vjerojatne rezerve u 2011. iznosile su 278,4 MMboe to predstavlja smanjenje od 8,6% u odnosu na 304,6 MMboe u
2010. godini.
Na kopnenom dijelu Hrvatske, proizvodnja plina smanjena je za 7% zbog prirodnog pada proizvodnje, dok je godinja proizvodnja
prirodnog plina u Siriji znaajno poveana zbog putanja u rad postrojenja za preradu plina u prvom kvartalu 2011. godine.
Proizvodnja nafte u Hrvatskoj smanjila se za 6% u 2011., u odnosu na prethodnu godinu, zbog prirodnog pada proizvodnje.
Proizvodnja nafte u inozemstvu smanjila se za 7% u odnosu na 2010. godinu, uglavnom kao posljedica manje proizvodnje u Siriji.
Smanjenje proizvodnje u Siriji odrazilo se na proizvodnju sirove nafte i kondenzata. Prirodni pad i odgoda remontnih radova i
razradnog buenja uzrokovali su manju proizvodnju u Egiptu.
Prihodi segmenta Istraivanje i proizvodnja porasli su za 22% u 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu. Na poveanje
prihoda najvie su utjecale (1) vee prodane koliine i (2) vie prosjene cijene ugljikovodika, to je djelomino umanjeno
nepovoljnim uinkom jae kune. Prodaja prirodnog plina na domaem tritu ostala je na gotovo jednakoj razini kao u 2010. godini.
Meutim, trina potranja za prirodnim plinom zadovoljena je iz vlastite proizvodnje prirodnog plina te sa zaliha, dok se uvoz
smanjio zbog velike razine prirodnog plina na zalihama na poetku razdoblja. INA se i dalje susree sa velikim preprekama u
prikupljanju potraivanja od sirijskog partnera za svoj udio u proizvodnji ugljikovodika; ova situacija nije se poboljala od listopada
2011. osim jednog primitka manjeg iznosa.
U 2011. trokovi segmenta Istraivanja i proizvodnje porasli su za 14% na razinu od 7 milijardi kuna u odnosu na prethodnu
godinu. Osnovni initelji poraslih trokova su (1) poveana amortizacija za vie od 730 milijuna kuna zbog aktiviranja imovine u Siriji
u travnju 2011., (2) vea rudna renta i vrijednosno usklaenje. Rudna renta u Hrvatskoj iznosila je 344 milijuna kuna te je porasla za
70% kao rezultat poveanih cijena ugljikovodika i poveanja stope rudne renta na 5% sa 3,6% od travnja 2011. godine. U 2011.
ukupni prosjeni troak proizvodnje smanjio se za 6% na 6,2 USD/boe u odnosu na 2010., kao posljedica mjera za unapreenje
uinkovitosti i veih koliina proizvodnje.
Kapitalna ulaganja SD Istraivanje i proizvodnja
Kapitalna ulaganja segmenta Istraivanje i proizvodnja u 2011. godini iznosila su 799 milijuna kuna. U Siriji (kapitalna ulaganja za
istraivanje 16,4 milijuna kuna, kapitalna ulaganja za razradu 279,1 milijuna kuna) na bloku Hayan izbuena je nova buotina Jihar11 ijim su ispitivanjem dobiveni odlini rezultati i to 625,000 m3/dan plina i 125 m3/dan kondenzata. Buenje nove naftne buotine
Mazrur-3 na polju Mazrur je zavreno, ali je buotina privremeno naputena. Ostala ulaganja na bloku Hayan odnosila su se na
proizvodnu infrastrukturu potrebnu za spajanje nove buotine na CPS Jihar i elektrine interkonekcije izmeu sabirnih stanica i CPS
Jihar. Takoer su izvedeni i graevinski radovi vezano za pristupne putove.
U Egiptu (kapitalna ulaganja za istraivanje 1,2 milijuna kuna, kapitalna ulaganja za razradu 62,9 milijuna kuna) aktivnosti na
koncesiji West Abu Gharadig uglavnom su se odnosile na buenje i putanje u proizvodnju dviju razradnih buotina poetkom
godine. Sredinom godine na koncesiji Ras Qattara izraene su dvije buotine. Istrana buotina je cementirana i naputena zbog
negativnih rezultata, dok je razradna buotina putena u proizvodnju u srpnju 2011. Buotina Sidi Rahman-3 nije dala pozitivne
rezultate. Remontni radovi na buotinama Sidi Rahman-1 i Sidi Rahman-2 rezultirali su poveanjem proizvodnje na naftnom polju
Sidi Rahman. Remontni radovi nastavljeni su na razradnoj koncesiji Rizk gdje su za proizvodnju opremljene dvije buotine Rizk-1 i
Rizk East-1. No, poetak proizvodnje je odgoen dok se ne pribave odobrenja egipatskih vlasti.
U Angoli (kapitalna ulaganja za istraivanje 6,9 milijuna kuna, kapitalna ulaganja za razradu 12,7 milijuna kuna) aktivnosti
planirane za prva tri tromjeseja 2011. vezano za popravak trupa otpremnog terminala za naftu Palanca, remont povrinske
infrastrukture te radove lienja i sanacije na svim platformama odgoeni su do odobrenja partnera. U isto vrijeme zbog dobrih
rezultata proizvodnje operator Sonangol P&P odluio je odgoditi i godinji remont za prvo tromjeseje 2012. Remontni radovi na
buotini Pac-410 zavreni su u prosincu, buotina je ispitana i zapoela je proizvodnja nafte.
U Hrvatskoj (kapitalna ulaganja za istraivanje 26,1 milijuna kuna, kapitalna ulaganja za razradu 156,3 milijuna kuna) na
Sjevernom Jadranu ulaganja su se odnosila na zavretak prve faze optimizacije postojeeg sustava i ugradnju potrebne opreme za
prihvat proizvodnje s plinskog polja Izabela. Zavrena je Studija isplativosti za Ika SW, Boica i Ivana SW. Na podruju Srednjeg i
Junog Jadrana s mobilizacijom broda za 3D seizmika istraivanja Oceanic Challenger u Dubrovniku u prosincu je poela obrada
2D/3D seizmike. Na kopnu je u prosincu zapoelo buenje istrane buotine Hrastilnica, a na polju utica, u okviru EOR projekta,
odvijali su se radovi ispitivanja buduih utisnih i proizvodnih buotina. Ukupni izdaci na ovom projektu u sljedee tri godine iznosit
e 506 milijuna kuna.

Budui razvoj poslovnih aktivnosti

Razvoj dogaaja u Siriji smanjenje proizvodnje
Zbog razvoja dogaaja u Sirji, INA je u prosincu dodatno smanjila proizvodnju nafte i prirodnog plina u Siriji za 1,3 tisue boe na
dan, nakon ranijeg smanjenja proizvodnje sirove nafte od 1,5 tisua bbl na dan u rujnu 2011.
Odluka Vlade RH vezano uz restriktivne mjere protiv Sirije
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 23. veljae 2012. donijela Odluku o provoenju meunarodnih mjera
ograniavanja utvrenih odlukom Vijea Europske unije 2011/782/ZVSP u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku.
Navedenom odlukom zabranjena je kupnja, uvoz i prijevoz nafte i drugih naftnih derivata iz Sirije, prodaja i transfer tehnologije
proizvodnje nafte i plina, kao i pruanje financijskih ili osiguravajuih usluge za takve transakcije.
Razvoj dogaaja u Siriji proglaenje vie sile
Pridravajui se Odluke Vlade RH o provoenju meunarodnih mjera ograniavanja utvrenih odlukom Vijea Europske u odnosu
na Sirijsku Arapsku Republiku, INA je 26. veljae 2012. obavijestila sirijsku nacionalnu naftnu kompaniju General Petroleum
Company (GPC) o proglaenju ,vie sile vezano uz Ugovor o podjeli proizvodnje za blok Hayan potpisan 1998. godine, te Ugovor
o podjeli proizvodnje za blok Aphamia potpisan 2004. godine.
Temeljem Odluke Vlade RH, ali i ukupne sigurnosne situacije u Siriji, INA nije u mogunosti nastaviti svoje redovne poslovne
aktivnosti u Siriji zbog razloga koji su izvan kontrole kompanije. Stoga su se ispunili uvjeti predvieni gore spomenutim Ugovorima o
proglaenju vie sile, odnosno o privremenom obustavljanju svih poslovnih aktivnosti u Siriji do daljnjeg, odnosno do prestanka
okolnosti vie sile. Pozivanje na viu silu je regularan mehanizam koji ne znai raskid ugovora i automatski izlazak iz projekta.
Kompanija ne oekuje ostvarenje prihoda ili svog udjela u proizvodnji od sirijskog projekta u predvidivoj budunosti, odnosno do
prekida vie sile. Uzimajui u obzir potekoe pri naplati potraivanja od sirijske strane posljednjih mjeseci, Inini prihodi u
poslovnom planu za 2012. vezani uz poslovanje u Siriji planirani su na konzervativan nain.
Oduzeta Odobrenja za istraivanje mineralnih sirovina
Unato oduzetim Odobrenjima za istraivanje mineralnih sirovina koje se odnose na koncesije za istraivanje ugljikovodika na
podruju Sava", Drava" i sjeverozapadna Hrvatska", znaajni napori uloeni su u pripremu projekta za istraivake aktivnosti u
kontinentalnoj Hrvatskoj te su u skladu s tim pripremljeni i detaljni radni planovi za ta podruja. INA je prepoznala brojne
potencijalne mogunosti pogodne za daljnje razradne aktivnosti, meutim aktivnosti drutva trebale bi ostati ograniene dok se ne
ishode daljnje dozvole. Odluka o oduzetim Odobrenjima bila je pravno osporena od strane drutva na to jo uvijek nije primljen
odgovor. INA e nastaviti intenzivne istraivake aktivnosti u sljedeim godinama na podrujima za koje posjeduje Odobrenja za
istraivanje ugljikovodika u Hrvatskoj, kao i u inozemstvu. Dozvole za Juni i Srednji Jadran takoer su istekle krajem 2011. godine.

Poslovno okruenje trgovine prirodnim plinom u Hrvatskoj

Primjena najvie razine cijene prirodnog plina za povlatene kupce od 2,13 kuna po m3 produena je do 31. oujka 2012. godine.
Procjenjuje se da e tromjeseno produljenje odluke o reguliranju cijene plina imati negativan uinak na poslovanje Ine u iznosu od
oko 160 milijuna kuna u I. tromjeseju 2012. godine. Navedena cijena vrijedi za povlatene kupce, izuzev kuanstava, koji obavljaju
proizvodnu djelatnost s godinjom potronjom manjom od 100 milijuna m3 plina, a posebno za kupce koji kupuju plin radi
proizvodnje toplinske energije za tarifnog kupca, a prema odredbama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom
energijom.
Nakon sklapanja ugovora za dobavu prirodnog plina s talijanskim Enijem, kojim su osigurane potrebne koliine prirodnog plina za
domae trite, to dodatno poboljava stabilnost opskrbe energijom u Hrvatskoj, Ugovor o opskrbi prirodnim plinom potpisan je s
najveim industrijskim potroaima, s Petrokemijom d.d. i HEP-Proizvodnjom d.o.o. u prosincu 2011. godine, na razdoblje od dvije
godine (do 31. prosinca 2013. godine). Prema Ugovorima, dogovorena je isporuka od oko 1,400 milijuna m3 prirodnog plina
godinje (Petrokemija - 650 milijuna, HEP - 750 milijuna kuna). Dogovoreni uvjeti smatraju se zadovoljavajuim za obje strane.
Arbitrani postupak EDISON INTERNATIONAL S.p.A
INA, d.d. je 26. rujna 2011. godine zaprimila odluku o imenovanju predsjednika arbitranog vijea u arbitranom postupku
iniciranom od strane EDISON INTERNATIONAL S.p.A protiv INA, d.d., ime je zavren postupak imenovanja i formiranja
arbitranog vijea, a vezano uz Ugovor o podjeli proizvodnje za ugovorno podruje sjevernog Jadrana Izabela i Iris/Iva blokove.
Sjedite arbitranog postupka sukladno arbitranoj klauzuli je Be, a postupak e se voditi prema pravilima UNCITRAL-a.

razrada

istraivanje

Drava

Buotine

Hrvatska

Selec-1

Hrvatska
Sirija
Sirija
Egipat
Egipat

Hrastilnica-3
Beer As Sib-1
Mudawara - 3
Zarif Deep-1
Abrar South-1

Hrvatska

Molve-35R

Sirija
Sirija
Sirija

Mazrur-2
Mazrur-3
Jihar-11

Angola

Pac-410

Egipat
Egipat

Raml-23
Raml SW-17

Egipat

Raml -24

Egipat

Sidi
Rahman-3

Egipat

Zarif-41

Egipat

Abrar-2

Egipat

Abrar-3

Egipat

Raml-25

Egipat

Raml-26

Q1
2011

Q2
2011

Q3
2011

Q4
2011

napredak / rezultat
Proizvodna naftno-plinska buotina; 1. interval Qo=30m3, Qg= 30.000m3; 3. Qc=3,6m3, Qg=
45.000 m3 (plin); Buotina opremljena proizvodnom kolonom i protuerupcijskim ureajem
pustit e se u proizvodnju. Buotinski prostor i pristupna cesta zavreni su lipnju 2011.
Kopno, oekuje se proizvodna naftna buotina
Buotina e se pustiti u proizvodnju nakon potpisivanja Prijave komercijalnog otkria-NOCD
Rezultati buenja i karotane analize ukazuju na zasienje ugljikovodicima.
Nema ispitivanja, negativna buotina, naputena
Biva proizvodna naftna buotina. Poetak proizvodnje u srpnju 2011.
Proizvodna plinska buotina; remont u 2011. izvaena proizvodna oprema, stavljeni
cementni epovi, spremna za buenje u 3. tromj. 2012.
Proizvodna naftno-plinska buotina; Qo=448 m3/dan; Qg=165,344 m3/dan
Obustavljena izrada bonog kanala buotine zbog politike situacije
Plinska proizvodna buotina; 620 554 m3/dan plina i 161 m3/dan kondenzata
Proizvodna naftna buotina; radovi zavreni 16.12.2011.; ispitivanjem dobiveno Qoil
(HH)=923.9 m3/dan. U tijeku stabilna proizvodnja
Biva naftna proizvodna buotina; poetak proizvodnje u sijenju 2011.
Biva naftna proizvodna buotina; poetak proizvodnje u sijenju 2011.
Biva naftna proizvodna buotina; direktno putanje u proizvodnju bez ispitivanja nakon
zavretka opremanja; poetak proizvodnje u sijenju 2011.
Zavretak buenja u veljai 2011.; nije ispitana; negativna buotina; privremeno naputena;
sva su ciljana leita vodonosna, ali je buotina privremeno naputena zbog mogunosti
dodatnih radova u intervalu Middle Bahariya
Biva proizvodna naftna buotina; direktno putanje u proizvodnju bez ispitivanja nakon
zavretka opremanja; poetak proizvodnje u srpnju 2011.
Biva proizvodna naftna buotina; ispitana u 2. tromj. 2011.; poetak proizvodnje u srpnju
2011.
Ispitana i izbuena u 3. tromj. 2011.; poetak proizvodnje u rujnu 2011.
Biva proizvodna naftna buotina; izbuena u 4 tromj. 2011.; direktno putanje u proizvodnju
bez ispitivanja nakon zavretka opremanja; poetak proizvodne u prosincu 2011.
Izbuena u 4 tromj. 2011.; utisno-vodna buotina; opremljena u prosincu 2011.

buenje
ispitivanje

Rafinerije i marketing*
Segment MSFI rezultati (mil. kn)
Prihodi
EBITDA
EBITDA bez jednokratnih stavki**
Gubitak iz osnovne djelatnosti
Gubitak iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki**
Troak zamjene
Vrijednosno usklaenje zaliha
Efekt promjene teajnih razlika
CCS -R&M gubitak iz osnovne djelatnosti
CAPEX i ulaganja (bez stjecanja)

2010.
15.777
(537)
(329)
(1.237)
(823)
480
(28)
(260)
(1.015)
1.328

2011.
17.926
(1.078)
(1.020)
(2.528)
(1.637)
266
(15)
69
(1.956)
575

%
14
101
210
104
99
(45)
(46)
n.a.
93
(57)

*Odnosi se na segment Rafinerije i marketing INA, d.d. i slijedea ovisna drutva: Maziva Zagreb, Proplin, Crobenz (do 30. rujna 2010.), Osijek Petrol, InterIna Ljubljana, INA BH Sarajevo,
Holdina Sarajevo, INA Hungary, FPC London, INA -Crna Gora, INA Beograd, INA Kosovo, Interina Holding London, Holdina Guernsey
**U 2011. godini rezultat sadri negativan utjecaj jednokratnih stavki od 891 milijuna kuna od ega se 13 milijuna kuna odnosi na rezerviranja, 58 milijuna kuna na otpremnine i 820 milijuna
kuna na umanjenje vrijednosti imovine2.
***Poevi od drugog tromjeseja 2011. godine utjecaj umanjenja vrijednosti imovine je iskljuen iz CCS - dobit/(gubitak) iz osnovne djelatnosti

Rafinerijska prerada (000 t)

2010.
2011.
%
Domaa nafta
459
399
(13)
Uvozna nafta
3.562
2.745
(23)
Kondenzat
138
129
(6)
Ostala sirovina
291
777
167
Ukupno rafinerijska prerada
4.450
4.051
(9)
Rafinerijska proizvodnja (000 t)
2010.
2011.
%
UNP
249
214
(14)
Motorni benzini
958
877
(8)
Dizel
1.084
982
(9)
Plinska ulja
222
199
(10)
Petroleji
95
118
24
Primarni benzin
73
95
30
Lo ulja
628
545
(13)
Bitumen
66
49
(26)
Ostali proizvodi*
564
369
(35)
Ukupno
3.939
3.448
(12)
Rafinerijski gubitak
35
29
(16)
Vlastita potronja
475
573
20
Ukupna rafinerijska proizvodnja
4.450
4.051
(9)
Prodaja rafinerijskih proizvoda po zemljama (000 t)
2010.
2011.
%
Hrvatska
2.049
1.923
(6)
BiH
443
539
22
Ostala trita
1.520
1.100
(28)
Ukupno
4.012
3.561
(11)
Prodaja rafinerijskih proizvoda po proizvodima (000 t)
2010.
2011.
%
UNP
284
246
(13)
Motorni benzini
1.011
902
(11)
Dizel
1.266
1.247
(2)
Plinska ulja
232
201
(13)
Petroleji
109
116
6
Primarni benzin
74
95
29
Lo ulja
615
537
(13)
Bitumen
68
91
34
Ostali proizvodi*
355
127
(64)
Ukupno
4.012
3.561
(11)
od ega: prodaja prema Trgovini na malo
1.125
1.023
(9)
* Ostali proizvodi = FCC benzin, MB komponente, ostali benzini, benzen-rich cut, ostala plinska ulja i komponente, tekui sumpor, koks, motorna ulja, industrijska maziva,
bazna ulja, vretenski superrafinat, parafini, smjesa L, plinsko ulje M, atmosferski ostatak, poluproizvodi, ostalo

Umanjenje vrijednosti imovine se odnosi na plinske boce Proplina i vrijednosno usklaenje rafinerijske imovine.

10

Rezultati 2011. godine

Promjenjivi vanjski uvjeti imali su ukupan negativan utjecaj na rezultat SD Rafinerija i marketinga u usporedbi s 2010. godinom:
Negativni uinci: (1) poveanja cijena sirove nafte i prirodnog plina zajedno sa (2) openito smanjenom potranjom na
glavnim tritima.
Pozitivni uinci: (1) malo vee prosjene rafinerijske mare, premda su bile pod pritiskom negativnih mari loivih ulja, (2)
jo uvijek vee razlike u cijeni izmeu Brent i Ural nafte.
U 2011. godini SD Rafinerije i marketing ostvario je 814 milijuna kuna vei gubitak iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih
stavki u usporedbi s prolom godinom. Glavni razlozi ostvarenog rezultata su:
Negativni uinci: (1) vie cijene Brent nafte za 40% u kombinaciji sa veom koliinom vlastite potronje, (2) nepovoljniji
randman bijelih derivata zbog neuravnoteenog rada novih postrojenja u prvoj polovici godine i manje prerade Azeri
nafte, (3) nie iskoritenosti rafinerijskih kapaciteta i (4) manjih prodanih koliina.
Pozitivni uinci: (1) poboljana uinkovitost uslijed optimizacije nabave sirove nafte i optimizacije trokova, (2) vie
prosjene rafinerijske mare za 14% (poveanje mari dizela i benzina za 56% odnosno 21% djelomino je neutralizirano
48% niim marama loivih ulja).
Gubitak iz osnovne djelatnosti u 2011. godini iznosio je 2.528 milijuna kuna te ukljuuje negativan doprinos jednokratnih stavki od
891 milijun kuna, od ega je najznaajnije vrijednosno usklaenje rafinerijske imovine u iznosu od 655 milijuna kuna, na temelju
MRS 36. Navedeno vrijednosno usklaenje imovine rezultat je nepovoljnih oekivanja zajedno sa negativnim trinim trendovima i
oekivanim razvojem koji se moe odraziti na budue poslovanje.
Procijenjeni CCS gubitak iz osnovne djelatnosti u 2011. godini u usporedbi s prolom godinom porastao je za 941 milijun kuna,
kao kombinirani rezultat izazovnog rafinerijskog okruenja i prekida u radu novih postrojenja, to je pogoralo rezultat segmenta.
Ukupna prodaja rafinerijskih proizvoda sniena je za 11% u 2011. godini u usporedbi s prethodnom godinom. Potronja na
domaem tritu smanjena je za 11% odnosno 10% u BiH (procjena Drutva), uglavnom kao rezultat zakanjelog utjecaja krize i
visokih cijena proizvoda. Smanjena je potronja goriva (benzin/dizel) uslijed neoporavka BDP-a i smanjene potronje, to je
naglaeno u industriji, a najveim dijelom u graevinarstvu i transportu.
U skladu sa stratekim ciljevima SD Rafinerija i marketinga i poveanim marketinkim naporima i razvojem, zajedno sa poraslim
udjelom kvalitetnih proizvoda, prisutnost na kljunim tritima je poveana kao rezultat unaprijeene konkurentnosti. Osim toga,
proizvodnja bio goriva u Rafineriji nafte Rijeka zapoela je krajem 2011. godine, te e se nastaviti tijekom 2012. godine. Unato
smanjenoj prodaji na domaem tritu, trini udio se, zahvaljujui naporima kompanije, smanjio bitno manje od pada cjelokupnog
trita.
Prodaja plinskih ulja i UNP-a pala je za 13%. Pad u prodaji plinskih ulja uglavnom je posljedica odgoene sezone grijanja zbog
toplog vremena, dok je prodaja UNP-a pala uslijed smanjene dostupnosti proizvoda iz naih rafinerija.
S ciljem poveanja uinkovitosti, kao odgovor na negativne trendove u Hrvatskoj i okruenju, odluili smo optimizirati proces
proizvodnje maziva. Proizvodnja e se organizirati na jednoj lokaciji, odnosno preseliti e se iz Rijeke u Zagreb.
Kapitalna ulaganja SD Rafinerija i marketinga
Kapitalni izdaci segmenta su u 2011. godini iznosili 575 milijuna kuna budui je najvei dio prve faze programa modernizacije
zavren. Uspjeno pokretanje hidrokreking kompleksa (hidrokreking, proizvodnja vodika, izdvajanje sumpora i pomone jedinice) u
Rafineriji nafte Rijeka obiljeilo je 2011. godinu to je dovelo do proizvodnje samo motornih benzina i dizel goriva EURO V kvalitete.
Postrojenje za izomerizaciju u Rafineriji nafte Sisak mehaniki je dovreno, te se poetak komercijalne proizvodnje oekuje u 2012.
godini.

11

Trgovina na malo*
Segment MSFI rezultati (mil. kn)
Prihodi
EBITDA
EBITDA bez jednokratnih stavki**
Dobit/(gubitak) iz osnovne djelatnosti
Dobit/(gubitak) iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki**
CAPEX i ulaganja (bez stjecanja)

2010.
6.453
(9)
35
(186)
38
52

2011.
7.676
95
140
47
109
106

%
19
n.a.
300
n.a.
187
104

* Odnosi se na Trgovinu na malo INA. d.d. te Petrol Rijeka i ovisna drutva: Proplin, Crobenz (do 30. rujna 2010.), Osijek Petrol, Interina Ljubljana, Holdina Sarajevo, INA - Crna Gora
**U 2011. godini zabiljeen je negativan utjecaj 62 milijuna kuna jednokratnih stavki

Prodaja proizvoda (000 t)

Motorni benzini
Plinska i lo ulja
UNP
Ostali proizvodi
Ukupno

2010.
411
701
43
3
1.159

2011.
386
707
34
3
1.131

%
(6)
1
(19)
(5)
(2)

Prodaja proizvoda (000 t)

Hrvatska
BiH
Ostala trita
Ukupno

2010.
1.103
40
16
1.159

2011.
1.079
39
14
1.131

%
(2)
(3)
(17)
(2)

* Bez prodaje Crobenza, zbog usporedivosti s podacima za 2011 godinu

Rezultati 2011. godine

Usporeujui s 2010., operativna dobit bez jednokatnih stavki u 2011. bila je 71 milijun kuna vea kao rezultat
Pozitivnih uinaka: (1) uvoenja CLASS goriva, (2) niih trokova osoblja zbog manjeg prosjenog broja zaposlenih te (3)
niih trokova vrijednosnih usklaenja i rezerviranja.
Navedeno je umanjeno manjim prodajnim koliinama.
Iskazana dobit iz osnovne djelatnosti 2011. godine iznosila je 47 milijuna kuna ukljuujui 62 milijuna kuna negativnog utjecaja
jednokratnih stavki.
Prodane koliine iznosile su 1.131 tisua tona u 2011. godini. Usporeujui s prethodnom godinom (iskljuivi prodane koliine
Crobenza, ovisnog drutva prodanog u treem tromjeseju 2010.) ostvarena je 2% manja prodaja.
Manja prodaja proizala je iz (1) manje kupovne moi i nieg ivotnog standarda naspram prethodne godine s jedne
strane i (2) manjeg broja benzinskih postaja unutar maloprodajne mree s druge strane.
Udio dizela u ukupnoj prodaji kontinuirano se poveavao tijekom 2011.
Prosjena prodaja po benzinskoj postaji u 2011. godini na razini je one ostvarene 2010. godine.
Na dan 31. prosinca 2011. maloprodajna mrea INA Grupe sastojala se od 454 benzinske postaje u Hrvatskoj (402) te susjednima
zemljama Bosni i Hercegovini (45), Sloveniji (6) i Crnoj Gori (1). Zatvaranje neprofitabilnih benzinskih postaja, te istek ugovora o
zakupu 11 benzinskih postaja Energoinvesta razlog su smanjenog broja benzinskih postaja (za 22) u odnosu na prethodnu godinu.
Kapitalna ulaganja segmenta
Kapitalna ulaganja u 2011. godini u iznosu 106 milijuna kuna dvostruko su vea od ulaganja ostvarenih 2010. godine. Uz
novoizgraene benzinske postaje u potpunosti su rekonstruirane tri benzinske postaje. Program modernizacije, zapoet krajem
2010. godine, dosad je obuhvatio 26 benzinskih postaja. Modernizacija maloprodajne mree nastavit e se i u 2012. godini
poveanim intenzitetom, udvostruujui aktivnosti i kapitalna ulaganja u odnosu na 2011. godinu. Rekonstruirane i modernizirane
benzinske postaje, osim novim izgledom, istiu se irom ponudom goriva i robe iroke potronje, viom razinom usluge, te boljom
tehnikom opremljenou, to poveava njihovu atraktivnost i ini ih ugodnijim mjestima kupnje.

12

2. Osvrt na financijske rezultate

Na temelju potpisanog Glavnog ugovora o poslovanju prirodnim plinom od strane Vlade Republike Hrvatske i MOL-a 30. sijenja
2009. godine i izmjenama od 16. prosinca 2009. godine, hrvatska je Vlada trebala preuzeti poslovanje trgovanja prirodnim plinom
prije 01. prosinca 2010. godine. Budui da se to nije dogodilo, te s obzirom da pregovori koji su u tijeku jo ne ukazuju na izmijenjen
raspored, ove aktivnosti vie ne ispunjavaju kriterije prekinutog poslovanja. Stoga su imovina, obveze, prihodi i rashodi objavljeni
meu neprekinutim aktivnostima segmenta Istraivanja i proizvodnje.
Transakcija prodaje 100%-nog vlasnitva u drutvu Crobenz d.d. (Crobenz) LUKOIL-u Croatia d.o.o. (Lukoil) zavrena je 30.
rujna 2010. Postupak prodaje proveden je na temelju INA-ine obveze prema rjeenju Agencije za zatitu trinog natjecanja od 9.
lipnja 2009. Nakon potpisivanja Prve dopune dioniarskog ugovora izmeu Vlade RH i MOL-a 30. sijenja 2009. godine, stjecanje
operativne kontrole nad INA-om od strane MOL-a preispitala je Agencija za zatitu trinog natjecanja i 9. lipnja 2009. izdala
konano rjeenje kojim odobrava transakciju uz odreene uvjete ukljuujui prodaju 100% udjela INA-e u Crobenzu d.d. INA d.d. je
21. srpnja 2010. sklopila kupoprodajni ugovor s drutvom LUKOIL za prodaju 100%-nog vlasnitva u drutvu Crobenz. Prema
odluci Agencije za zatitu trinog natjecanja (Agencija), prodaju Crobenza vodio je povjerenik. Na sastanku odranom 29. srpnja
2010. Agencija je donijela odluku kojom daje suglasnost za transakciju potrebnu radi izvrenja naloga iz Rjeenja o uvjetno
doputenoj koncentraciji MOL/INA, te je takoer dala potrebno doputenje za koncentraciju Lukoil i Crobenz. Crobenz se bavi
veleprodajom i maloprodajom naftnih proizvoda. Maloprodajnu mreu kojom upravlja Crobenz ini 14 benzinskih postaja pod
zatitnim znakom Crobenz.
Uprava je donijela odluku o restrukturiranju poslovanja Proplina, drutva u 100%-tnom vlasnitvu INA d.d. lanice INA Grupe.
Odluku o poslovnom restrukturiranju, potaknutu promjenama u trinim uvjetima u posljednjih nekoliko godina te sve veom
potrebom da se na odgovarajui nain odgovori na izazove kako bi se osiguralo stabilno i profitabilno poslovanje, te unaprijedila
njegova efikasnost, donijela je Uprava Ine u oujku 2011. godine. Ta odluka podrazumijeva da su sve aktivnosti Proplina d.o.o.
(glavna djelatnost vezana uz autoplin, prodaja UNP-a u Hrvatskoj industrijski / na veliko i UNP boca) ponovno integrirane u INA-u te
da je poduzee pripojeno tvrtci majci. U svibnju 2011. sklopljen je Ugovor o pripajanju izmeu Ine d.d kao preuzimatelja i Proplina
d.o.o kao pripojenog drutva te je potpuna integracija Proplina zavrena poetkom listopada 2011.
Uprava Proplina d.o.o. donijela je odluku o poetku pokretanja zakonom propisanog postupka s ciljem izrade Programa
zbrinjavanja vika zaposlenika te kompanije. Program e obuhvatiti 75 od ukupno 345 zaposlenika, a izradit e se potujui
socijalni dijalog sa sindikatima.
Temeljem odluke Uprave INE, 1. rujna 2011. je unutar INA Grupe osnovana tvrtka Top Raunovodstvo Servisi d.o.o., u vlasnitvu
INA d.d., kao zajedniki usluni centar. Tvrtka je fokusirana na uslune aktivnosti na financijskoj razini, ukljuujui raunovodstvo,
poreze, obraun plae te manji dio operativnih aktivnosti riznice. Top Raunovodstvo obavlja uslune djelatnosti koje su do sada
bile dio Ininog Sektora raunovodstva i poreza te djelomino Sektora riznice i Sektora upravljanja ljudskim resursima.
Dugorona strategija tvrtke Top Raunovodstvo Servisi d.o.o. jest proirenje aktivnosti vezanih uz pruanje financijskih usluga na
razini cijele INA Grupe u Hrvatskoj i inozemstvu kako bi se unaprijedila sinergija i osigurali standardi izvrsnost financijskog procesa
u svim tvrtkama INA Grupe. Uspostavljanje zajednikog uslunog centra u skladu je s meunarodnim trendovima, a to je ujedno i
jedan od najveih zajednikih uslunih centara u Hrvatskoj. Ukupno 260 zaposlenika INA Grupe koji su bili zaposleni u spomenutim
sektorima, odnosno u STSI-u i Proplinu obavljaju navedene aktivnosti, premjeteni su u tvrtku Top Raunovodstvo Servisi d.o.o..
Zaposlenici obavljaju aktivnosti koje su obavljali i do sada, a zadrali su i ista prava i odgovornosti.
Znaajne raunovodstvene prosudbe i procjene

Poevi sa drugim tromjesejem 2010., INA Grupa reklasificirala je prihode i rashode od kamata i teajnih razlika kupaca i
dobavljaa iz financijskih aktivnosti u osnovne (operativne) aktivnosti i od prvog tromjeseja 2011. na nivou segmenata djelatnosti.
Takoer u drugom tromjeseju 2010. u Sjevernom Jadranu, Egiptu i Angoli redefinirane su jedinice koje stvaraju novac na nain da
su ugovorna podruja postale jedinice koje stvaraju novac.
Sporazum o preuzimanju aktivnosti trgovanja prirodnim plinom izmeu dvaju glavnih dioniara nije postignut u ugovorenom roku
kako je odreeno u Dodatku Glavnom ugovoru o poslovanju prirodnim plinom, stoga od etvrtog tromjeseja 2010. kompanija ne
prikazuje vie poslovanje prirodnim plinom kao prekinuto poslovanje.
Kompanija je prepoznala prihode u raunu dobiti i gubitka od prodaje ugljikovodika u Siriji koji su bili realizirani, u skladu s
meunarodnim raunovodstvenim standardima, to znai da su od poetka 2011. godine prikazani naplaeni prihodi. Prema
dosadanjoj praksi i u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardima, tvrtka usklauje svoja potraivanja starija od 180
dana ili vie. Sukladno tome tvrtka je uskladila znaajan iznos svojih potraivanja u Egiptu, koji zadovoljavaju ove kriterije.

13

Rezultati 2011. godine

Raun dobiti i gubitka

INA Grupa ostvarila je ukupne prihode od prodaje3 u iznosu od 30.028 milijuna kuna, ili 16% vie u odnosu na 2010. godinu,
obzirom da je pad prodaje naftnih derivata nadoknaen poraslim cijenama ugljikovodika, kao i veom prodajom ugljikovodika.
Trokovi sirovina i materijala porasli su za 11% na iznos od 13.657 milijuna kuna, u skladu sa poraslim prihodima od prodaje.
Prosjena cijena uvezene sirove nafte porasla je za 35% u skladu sa 40% veom prosjenom cijenom nafte Brent FOB u 2011.
godini, dok je koliina uvezene nafte bila 23% manja u odnosu na 2010. godinu.
Trokovi prodane robe takoer su porasli za 32% na iznos od 5.267 milijuna kuna, uglavnom zbog veih kupljenih koliina naftnih
derivata kao rezultat manje proizvodnje povezane sa zakanjelim poetkom rada hidrokreking postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka
(to je rezultiralo znatno veim uvozom Eurodizela) zajedno sa remontom Rafinerije Rijeka u studenom 2011., te poarom u
Rafineriji nafte Sisak u lipnju 2011.
U okviru ostalih operativnih trokova nastalih u 2011. godini:
Ostali materijalni trokovi smanjili su se za 14% na iznos od 1.801 milijun kuna, prvenstveno kao rezultat manjih trokova
usluga podizvoaa radova (u okviru ovisnog drutva za odravanje) povezanih sa smanjenim obujmom poslovanja
Trokovi usluga iznosili su 1.217 milijuna kuna, to predstavlja smanjenje od 18% uglavnom zbog 454 milijuna kuna
manjih financijskih trokova vezanih za poslovanje
Amortizacija u iznosu od 2.640 milijuna kuna bila je 48% vea u odnosu na 2010., kao rezultat aktiviranja imovine po
zavretku projekata, odnosno novih postrojenja Istraivanja i proizvodnje u Siriji i novih postrojenja u Rafineriji nafte
Rijeka
Ispravci vrijednosti i rezerviranja iznosili su 843 milijuna kuna i bili su 710 milijuna kuna vei u usporedbi s 2010. godinom.
Trokovi osoblja smanjili su se za 13% te su iznosili 2.752 milijuna kuna, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih kao posljedica
Programa restrukturiranja radne snage pokrenutog krajem 2010. te nastavljenog tijekom 2011. godine. Broj zaposlenih na dan 31.
prosinca 2011. bio je 14.217, to predstavlja 3%-tno smanjenje u odnosu na 14.703 zaposlenika na dan 31. prosinca 2010.
U prosincu 2010. godine INA Grupa provela je Program restrukturiranja radne snage u cilju poveanja uinkovitosti i uspostavljanja
stabilizacije ekonomskih aktivnosti te zbog potrebe poboljanja poslovnih procesa u narednim razdobljima. Program je usuglaen s
Hrvatskim zavodom za zapoljavanje i sindikalnim povjerenicima u INA Grupi, te je djelomino proveden u studenom i prosincu
2010. U 2011. INA je raskinula ugovore s 1.027 zaposlenika i isplatila otpremnine u ukupnom iznosu od 254 milijuna kuna.
Predstavnici sindikata u INA-i priznali su program te nije dolo do nikakvih znaajnijih sporova kao rezultat njegova uvoenja.
Neto financijski gubitak u iznosu od 663 milijuna kuna zabiljeen je u 2011. godini, u odnosu na neto financijski gubitak od 840
milijuna kuna u 2010. godini. Na ovoj razini neto financijski trokovi ukazuju na prosjean troak financiranja od priblino 7%.
Neto gubitak iz teajnih razlika iznosio je 275 milijuna kuna u 2011. godini, uglavnom zbog aprecijacije kune u odnosu na
US dolar, meutim to je manje u odnosu na gubitak u 2010. kao posljedica manje zaduenosti Drutva,
Plaene kamate iznosile su 286 milijuna kuna 2011., dok su primljene kamate iznosile 28 milijuna kuna u 2011. Trokovi
kamata na dugorone kredite poveali su se u 2011. godini zbog: (1) dva projektna kredita (sa veim kamatama u
usporedbi sa ostalima) koji su povueni u drugoj polovici 2010. godine, stoga su kamate knjiene u drugoj polovici 2010.
godine i tijekom cijele 2011.godine i (2) porasta referentnih kamatnih stopa (posebno EURIBOR koja se gotovo
udvostruila u 2011.). Trokovi kamata na kratkorone kredite smanjili su se zbog znaajno manjih kamatnih stopa u
2011. u odnosu na 2010. godinu.
U 2011., porez na dobit poveao se za 210 milijuna kuna na iznos od 573 milijuna kuna.
OptINA 2 kljuni je alat za INA-ino poslovno restrukturiranje s krajnjim ciljem poboljanja operativne uinkovitosti Drutva. Inicijative
su podijeljene u dvije osnovne skupine: inicijativa za utedu trokova i inicijativa poboljanja prihoda. OptINU 2 vodi tim koji nadzire
vie od 250 inicijativa od kojih je 75% ve u potpunosti provedeno.
Do prosinca 2011 1.127 milijun kuna utede trokova i 415 milijuna kuna poveanja prihoda ostvareno je na razini INA Grupe u
odnosu na 2008. Od poetka programa u 2010. godini sveukupno je ostvareno poboljanje operativne dobiti u iznosu od 1.542
milijuna kuna.
Pozitivan trend smanjenja kontrolabilnih trokova nastavio se i u 2011. sa ~7 postotnim smanjenjem trokova u odnosu na 2010.

Konsolidirana prodaja

14

Nova uredba o novanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina stupila je na snagu 6. travnja 2011. (Narodne
novine 40/11). Iznos naknade obraunava se u postotku od trine vrijednosti proizvedenih ugljikovodika i poveava se sa 3,6% na
5% u 2011., te se oekuje da e navedeno poveati INA-inu naknadu za priblino 70 milijuna kuna godinje.
Najvia prodajna cijena za maloprodaju goriva odreena je pravilnikom koji je donijelo Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva (Narodne Novine 37/2011) koji odreuje formule za odreivanje cijene u odnosu na meunarodne trine cijene. Od
4. travnja 2011. maloprodajne cijene naftnih derivata se odreuju svaka dva tjedna i energetski subjekti mogu primjenjivati razliite
maloprodajne cijene unutar najviih maloprodajnih cijena naftnih derivata zadanih od strane Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva. Maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se nalaze na autocestama i na morskoj obali utvruju se
slobodno, osim za plavi dizel. Od 21. lipnja 2011., INA je poela primjenjivati diferencirane cijene na 37 benzinskih postaja na
autocestama (za Eurosuper BS 95 i Eurodizel BS goriva, kao i za Class goriva - Eurosuper BS 95 Class i Eurodizel BS Class). U
odnosu na benzinske postaje koje nemaju mogunost slobodnog odreivanja maloprodajnih cijena, cijene e na ovim benzinskim
postajama biti malo vie, za 0,02 do 0,05 kuna, ovisno o lokaciji. Dodatno, maloprodajne cijene mijenjale su se na dodatnih 20
benzinskih postaja na kojima e spomenuta goriva biti prodavana po smanjenim maloprodajnim cijenama. Cijene na tim postajama
bit e smanjene za 0,02 do 0,05 kuna, ovisno o lokaciji.
Ugovoru o istranim i razradnim radovima na bloku Moghan-2 u Iranu potpisan je 8. travnja 2008. Kao trajni proces, INA neprekidno
usklauje svoje poslovanje u skladu sa US/UN propisima u pogledu Irana, te e nastaviti s organiziranjem svojih djelatnosti kako bi
one bile u skladu sa spomenutim propisima.
Bilanca
Na dan 31. prosinca 2011. ukupna imovina INA Grupe iznosila je 30.825 milijuna kuna, to predstavlja smanjenje od 1% u odnosu
na 31. prosinac 2010. godine. Nekretnine, postrojenja i oprema zabiljeili su smanjenje od 7% iz razloga to je amortizacija bila
vea od ulaganja u dugotrajnu imovinu.
Zalihe su iznosile 3.693 milijuna kuna, to je poveanje od 27% u odnosu na 31. prosinac 2010., kao rezultat zajednikog utjecaja
veih koliina, ali posebno veih cijena uzrokovanih porastom cijena sirove nafte. Zalihe gotovih proizvoda i poluproizvoda od
vlastite proizvodnje poveale su se za 31 kt, a zalihe sirove nafte poveale su se za 139 kt.
Potraivanja od kupaca takoer su porasla za 8% kao posljedica poraslih cijena.
Na dan 31. prosinca 2011., ukupne obveze smanjile su se za 11% na iznos od 16.460 milijuna kuna kao rezultat manjih obveza
prema dobavljaima i manje zaduenosti u odnosu na 31. prosinac 2010. godine.
Obveze prema dobavljaima smanjile su se za 46% na 2.032 milijuna kuna, uglavnom zbog bolje likvidnosti koja je omoguila
plaanje obveza. Dugorona i kratkorona rezerviranja iznosila su 2.915 milijuna kuna te su bila 3% manja u odnosu na kraj 2010.
godine.
Neto zaduenost INA Grupe smanjila se za 8% na iznos od 9.115 milijuna kuna iz razloga to je INA uspjela smanjiti svoj
dugoroni dug kao rezultat vlastite sposobnosti stvaranja novca. Omjer duga i kapitala4 smanjio se sa 43,7% na dan 31. prosinca
2010. na 38,8% na dan 31. prosinca 2011.
Novani tijek
Operativni novani tijek prije promjena radnog kapitala iznosio je 6.456 milijuna kuna u 2011. godini, to predstavlja porast od
2.315 milijuna kuna, ili 56%, u odnosu na 2010., uglavnom kao rezultat vee EBITDA-e.
Promjene radnog kapitala negativno su utjecale na operativni novani tijek u iznosu od 2.712 milijuna kuna, prvenstveno zbog:
Porasle vrijednosti zaliha za 893 milijuna kuna (to odraava vie cijene i vee koliine)
Smanjenih obveza za 1.706 milijuna kuna povezanih s ponovno uspostavljenom likvidnou.
Plaeni porez utjecao je na operativni tijek novca u iznosu od 462 milijuna kuna. Navedeni imbenici rezultirali su sa 3.282 milijuna
kuna neto priljeva iz operativnih aktivnosti koje je INA Grupa generirala u 2011. godini.
Odljev novanih sredstava u investicijske aktivnosti iznosio je 1.339 milijuna kuna, u usporedbi sa 3.061 milijun kuna odljeva u
2010. godini. Ovo smanjenje rezultat je naravi kljunih projekata, od kojih su neki pred zavretkom, i trenutnih trinih okolnosti.

Neto dug / neto dug plus vlasniki kapital ukljuujui manjinske udjele

15

Financijski rezultati INA, d.d. (MSFI)

(mil. kn)

2010.

2011.

22.546
4.385
4.787
2.762
3.228
(583)
1.767
2.222
667

26.291
6.602
6.752
3.143
4.019
(578)
1.967
2.668
2.314

17
51
41
14
25
(1)
11
20
247

176,7

196,7

11

Omjer duga i kapitala

41,68

38,47

(8)

(mil. USD) (4)

2010.

2011.

Neto prihod od prodaje

EBITDA (1)
Dobit iz osnovne djelatnosti
Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki (2)
Neto financijski gubitak
Neto dobit/(gubitak) (3)
Neto dobit/(gubitak) bez jednokratnih stavki (2)
Neto novac iz poslovnih aktivnosti
Zarada po dionici
Osnovna i razrijeena zarada/(gubitak) po dionici (USD po dionici)

4.099
797
502
587
(106)
321
404
121

4.920
1.236
588
752
(108)
368
499
433

20
55
17
28
2
15
24
257

32,1

36,8

15

Neto prihod od prodaje

EBITDA (1)
EBITDA bez jednokratnih stavki (2)
Dobit iz osnovne djelatnosti
Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki (2)
Neto financijski gubitak
Neto dobit/(gubitak) (3)
Neto dobit/(gubitak) bez jednokratnih stavki (2)
Neto novac iz poslovnih aktivnosti
Zarada po dionici
Osnovna i razrijeena zarada/(gubitak) po dionici (kuna po dionici)

EBITDA = EBIT +amortizacija + vrijednosno usklaenje + rezerviranja

(2) Ne ukljuujui jednokratne stavke koje se odnose na umanjenje vrijednosti imovine, rezerviranja i otpremnine. U 2011. jednokratne stavke su negativno utjecale na poslovanje u iznosu
od 876 milijuna kuna
(3) Neto prihod pripisiv vlasniku kapitala
(4) Financijski podaci preraunati su iz kuna u dolare po sljedeem prosjenom deviznom teaju HNB: za I.-XII.2010. - 5,500 kn/USD; za I.-XII.2011. 5,3435 kn/USD
(1)

Rezultati 2011. godine

INA d.d. je u 2011. godini popravila svoje rezultate u odnosu na 2010., ostvarivi EBITDA-u (bez jednokratnih stavki) od 6.752
milijuna kuna i dobit iz osnovne djelatnosti (bez jednokratnih stavki) od 4.019 milijuna kuna, to predstavlja porast od 41%, odnosno
25%. Poboljani rezultati veinom odraavaju povoljno okruenje kroz viu cijenu sirove nafte, zajedno s poboljanom prosjenom
dnevnom proizvodnjom ugljikovodika u segmentu Istraivanja i proizvodnje. Usprkos pozitivnom uinku tijekom prvih devet mjeseci
2011., zbog sigurnosne situacije u Siriji te u skladu sa lokalnim zahtjevima, INA je smanjila proizvodnju sirove nafte i prirodnog
plina. Osim toga, INA i dalje ima potekoa u naplati potraivanja od sirijske strane. Segment Rafinerija i marketinga ostvario je
negativan rezultat u 2011. godini, uglavnom zbog vee cijene Brent sirove nafte (poveanje trokova energije), loijeg udjela bijelih
derivata vezano uz prekid rada novih postrojenja u prvoj polovici godine, smanjene iskoritenosti kapaciteta rafinerija zajedno sa
poveanom vlastitom potronjom i jo uvijek niskom potranjom na tritu.
Na razini neto dobit, 2011. godina bila je znatno bolja nego 2010., sa 1.967 milijuna kuna neto dobiti u odnosu na 1.767 milijuna
kuna neto dobiti ostvarene u prethodnoj godini. Osim ve spomenutih pozitivnih imbenika koji su pridonijeli rezultatima INA-e d.d.,
neto gubitak iz financijskih aktivnosti bio je neto manji nego u 2010., to znai poboljanje u sferi kreditne zaduenosti. Ostvaren
neto financijski gubitak u iznosu od 578 milijuna kuna uglavnom je rezultat viih trokova kamata i teajnih razlika vezanih za
slabljenje kuna u odnosu na US dolar tijekom godine.
Kapitalna ulaganja INA-e d.d. iznosila su 1.389 milijuna kuna, sa glavninom utroenom u aktivnosti segmenta Istraivanja i
proizvodnje (659 milijuna kuna) povezane s razvojnim investicijama u Siriji i u Hrvatskoj. Kapitalna ulaganja segmenta Rafinerije i
marketing iznosila su 577 milijuna kuna, uglavnom alocirana u razvoj rafinerijskih sustava, dok je 106 milijuna kuna utroeno na
modernizaciju i revitalizaciju maloprodajne mree.

16

INA d.d. Istraivanje i proizvodnja

Operativna dobit, bez jednokratnih stavki, u 2011. godini znaajno se poveala za 1.838 milijuna kuna u odnosu na 2010., te je
iznosila 6.613 milijuna kuna (1.238 milijuna USD), prvenstveno kao rezultat 31% veih prosjenih prodajnih cijena ugljikovodika i
poveanih koliina proizvodnje (14% vea prosjena dnevna proizvodnja ugljikovodika). Osim spomenutih initelja koji su pridonijeli
dobitku, 6% nii jedinini operativni troak, kao rezultat napora uloenih u smanjenje trokova, takoer je utjecao na rezultat
pozitivno. Meutim, pozitivan doprinos sirijskog poslovanja bio je znaajno umanjen u zadnjem tromjeseju 2011. godine zbog
izostanka prihoda iz Sirije za INA-in udio u proizvodnji ugljikovodika u etvrtom tromjeseju 2011. Iskazana operativna dobit u 2011.
iznosila je 6.547 milijuna kuna.
INA d.d. Rafinerije i marketing
Gubitak iz osnovne djelatnosti (bez jednokratnih stavki) od 1.532 milijuna kuna (287 milijuna USD) zabiljeen je u segmentu INA
d.d. Rafinerije i marketing u 2011. godini. U odnosu 2010. operativni gubitak (bez jednokratnih stavki) bio je 1.056 milijuna kuna
vei, kao rezultat manje od oekivane trine potranje na glavnim tritima, uz kontinuirano rastui troak proizvodnje uzrokovan
vie nego oekivanim cijenama sirove nafte i manje nego planiranom raspoloivou rafinerijskih postrojenja (etveromjeseno
zatvaranje Rafinerije nafte Sisak, sporiji poetak rada novih postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka). Ve zapoete aktivnosti na
poboljanju uinkovitosti ukljuujui smanjenje vlastite potronje, upravljanje gubicima i optimiziranje asortimana nabavljene nafte
rezultirali su pozitivnim uincima, te su donekle umanjili navedene negativne uinke. Iskazani operativni gubitak za 2011. godinu
iznosio je 2.238 milijuna kuna.
INA d.d. Trgovina na malo
Segment je ostvario znaajno poboljane rezultate u 2011. godini, dosegnuvi dobit iz osnovne djelatnosti, bez jednokratnih stavki,
od 119 milijuna kuna (22 milijuna USD) ili 77 milijuna kuna bolji rezultat u odnosu na 2010. godinu. Unato manjoj prodaji, vea
operativna dobit rezultat je vee jedinine mare goriva djelomino zbog uvoenja visokokvalitetnih CLASS goriva poetkom 2011.
te niih operativnih trokova. Iskazana operativna dobit u 2011. iznosila je 61 milijun kuna.
INA d.d. Korporativne funkcije
U 2011. godini, zabiljeen je gubitak iz osnovne djelatnosti, bez jednokratnih stavki, od 1.181 milijun kuna (221 milijuna USD), to
predstavlja vei gubitak iz osnovne djelatnosti za 6% u odnosu na 2010. Iskazani operativni gubitak u 2011. godini iznosio je 1.227
milijuna kuna.

17

Ukupno poslovanje
U 2011. godini, ukupni prihodi od prodaje INA-e d.d. poveali su se za 17% na iznos od 26.291 milijun kuna u odnosu na 2010.,
kao rezultat poraslih cijena ugljikovodika, kao i veom prodajom ugljikovodika, to je djelomino umanjeno negativnim utjecajem
pada prodaje naftnih derivata.
Trokovi sirovina i materijala porasli su za 15% u 2011. godini u skladu sa poraslim prihodima od prodaje. Poveanje je rezultat
35% vee prosjene cijene uvezene sirove nafte u skladu sa 40% veom prosjenom cijenom nafte Brent FOB u 2011. godini, dok
je koliina uvezene nafte bila 23% manja u odnosu na 2010. godinu.
Trokovi prodane robe porasli su za 41% na iznos od 2.644 milijuna kuna, uglavnom zbog veih kupljenih koliina naftnih derivata
kao rezultat manje proizvodnje povezane sa zakanjelim poetkom rada hidrokreking postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka (to je
rezultiralo znatno veim uvozom Eurodizela) zajedno sa remontom Rafinerije Rijeka u studenom 2011., te poarom u Rafineriji
nafte Sisak u lipnju 2011.
U okviru ostalih operativnih trokova nastalih u 2011. godini:
Ostali materijalni trokovi u iznosu od 1.514 milijuna kuna porasli su za 3%.
Trokovi usluga smanjili su se za 27% na 965 milijuna kuna prvenstveno zbog manjih financijskih trokova vezanih za
poslovanje.
Amortizacija u iznosu od 2.397 milijuna kuna bila je 62% vea u odnosu na 2010., kao rezultat aktiviranja imovine,
odnosno novih postrojenja Istraivanja i proizvodnje u Siriji i novih postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka.
Ispravci vrijednosti i rezerviranja iznosili su 1.062 milijuna kuna i bili su 922 milijuna kuna vei.
Trokovi osoblja smanjili su se za 16% na iznos od 1.666 milijuna kuna, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih kao posljedica
Programa restrukturiranja radne snage pokrenutog krajem 2010. te nastavljenog tijekom 2011. godine. Broj zaposlenih na dan 31.
prosinca 2011. bio je 8.876 to predstavlja 2%-tno smanjenje u odnosu na 9.061 zaposlenika na dan 31. prosinca 2010.
Neto financijski gubitak u iznosu od 578 milijuna kuna zabiljeen je u 2011. godini, u odnosu na neto financijski gubitak od 583
milijuna kuna u 2010. Razlika prvenstveno odraava manji neto gubitak iz teajnih razlika, dok su trokovi kamata i ostali financijski
trokovi bili neto vei.
U 2011., porez na dobit poveao se za 186 milijuna kuna na iznos od 598 milijuna kuna.
Bilanca
Ukupna imovina INA-e d.d. iznosila je 29.795 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2011. te je bila 1% manja u odnosu na 31.
prosinac 2010. godine. Nekretnine, postrojenja i oprema zabiljeili su smanjenje od 5% iz razloga to je amortizacija bila vea od
ulaganja u dugotrajnu imovinu.
Potraivanja od kupaca smanjila su se za 17% na 3.369 milijuna kuna u usporedbi sa stanjem na dan 31. prosinca 2010. godine,
kao rezultat manjih interkompanijskih potraivanja.
Na dan 31. prosinca 2011., ukupne obveze iznosile su 15.513 milijun kuna (12% nie u odnosu na dan 31. prosinac 2010. godine),
kao rezultat manjih obveza prema dobavljaima u odnosu na 31. prosinac 2010. godine. Obveze prema dobavljaima su se
smanjile za 62% na 1.757 milijuna kuna, uglavnom zbog manjih interkompanijskih obveza.
Neto zaduenost INA-e d.d., iznosila je 8.928 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2011. godine te je bila na gotovo istoj razini kao
na dan 31. prosinac 2010. kada je iznosila 8.959 milijuna kuna. Omjer duga i kapitala5 na dan 31. prosinca 2011. smanjio se na
38,5% sa 41,7% na dan 31. prosinca 2010.
Novani tijek
Operativni novani tijek prije promjena radnog kapitala iznosio je 6.682 milijuna kuna u 2011. godini, to predstavlja porast od
1.893 milijuna kuna u odnosu na 2010., uglavnom kao rezultat vee EBITDA-e.
Promjene radnog kapitala negativno su utjecale na operativni novani tijek u iznosu od 3.922 milijuna kuna zbog:
Porasle vrijednosti zaliha za 934 milijuna kuna
Smanjenih obveza za 863 milijuna kuna
Poveanih potraivanja za 2.125 milijuna kuna
Plaeni porez utjecao je na operativni tijek novca u iznosu od 475 milijuna kuna. Navedeni imbenici rezultirali su sa 2.285 milijuna
kuna neto priljeva iz operativnih aktivnosti koje je INA d.d. generirala u 2011. godini.

Neto dug / neto dug plus vlasniki kapital ukljuujui manjinske udjele

18

3. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima

INA Grupa u tijeku svog poslovanja kontinuirano otkriva i nadgleda financijske rizike (robni, teajni i kamatni rizik). Politika
upravljanja i zatite od rizika INA Grupe prua okvir unutar kojeg INA i konsolidirana ovisna drutava INE upravljaju svojim robnim,
teajnim i rizikom promjene kamatnih stopa na prihvatljivoj razini, omoguavajui INI da postigne svoje strateke ciljeve uz zatitu
budune financijske stabilnosti i fleksibilnosti tvrtke. Integriraju se i mjere svi financijski rizici na nivou Grupe u modelu upravljanja
financijskim rizicima koristei Monte Carlo simulaciju, a Izvjetaj izloenosti financijskim rizicima redovito se podnosi viem
menadmentu.
Pored financijskih (trinih) rizika, najznaajniji rizici ukljuuju i kreditni rizik i rizik likvidnosti. Grupa je u ogranienoj mjeri koristila
derivativne (izvedene) financijske instrumente za upravljanje tim rizicima. Derivativni financijski instrumenti, koje INA koristi zbog
potreba zatite od financijskih rizika, regulirani su potpisivanjem ISDA (International Swaps and Derivatives Association) Ugovora s
drugim ugovornim stranama. Grupa ne koristi takve instrumente u pekulativne svrhe.
a) Trini rizici
Upravljanje cjenovnim (robnim) rizikom
INA kupuje sirovu naftu i derivate po cijenama na promptnom tritu, uglavnom putem kratkoronih aranmana u US dolarima.
Potrebne koliine plina kupuju se po cijeni izraenoj u US dolarima u skladu s 3-godinjim ugovorom o dobavi s talijanskom tvrtkom
ENI. Uz istraivanje i proizvodnju, te rafinerijsku preradu, jedna od temeljnih djelatnosti INE je marketing i prodaja rafinerijskih
proizvoda i prirodnog plina. Cijene derivata na domaem tritu odreuju se prema formuli odreenoj Pravilnikom o utvrivanju
cijena naftnih derivata (na snazi od 2001. godine) koji, u ogranienoj mjeri, titi Grupu od promjene cijena nafte i derivata te
teajnog rizika, omoguavajui dvotjednu promjenu cijena derivata, s odreenim ogranienjima, ovisno o promjeni cijena na tritu
(Platts), te promjenama teaja hrvatske kune u odnosu na USD.
Grupa moe koristiti swap i opcijske instrumente kako bi upravljala robnom izloenosti. U 2011.g. INA je zakljuila kratkorone
robne swap transakcije s ciljem zatite promjena u zalihama i perioda za odreivanje cijena. Ove transakcije su inicirane s ciljem
smanjenja izloenosti potencijalnim oscilacijama cijena tijekom razdoblja smanjenja zaliha u rafinerijama, te zbog usklaivanja
perioda za odreivanje cijene prilikom kupovine sirove nafte i derivata s periodom prerade nafte i periodom za odreivanje prodajne
cijene derivata. Zbog ekstremne volatilnosti cijena sirove nafte i naftnih preraevina potaknute nesigurnostima koje okruuju
svjetsku ekonomiju, INA je osigurala zatitu u obliku kupnje opcijskih instrumenata, kako bi se zatitila od potencijalnog gubitka na
vrijednosti zaliha gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje u sluaju nepovoljnog kretanja cijena.
Upravljanje valutnim rizikom
Kako INA Grupa posluje na domaem tritu i inozemstvu, mnoge transakcije odreuje i obavlja u stranoj valuti, pa je tako i
izloena rizicima promjene valutnih teajeva. Grupa ima neto dugu USD i EUR, te neto kratku HRK izloenost operativnih novanih
tijekova.
Naelno, za upravljanje valutnim rizikom kojemu je Grupa izloena primjenjuje se prirodna zatita od rizika koja se temelji na naelu
da bi kombinacija valuta u portfelju duga trebala odraavati valutnu poziciju slobodnog novanog tijeka Grupe. Nadalje, kako bi se
izbjegla prevelika izloenost volatilnosti pojedinane valute (tj. USD), INA primjenjuje portfeljni pristup prilikom odabira kombinacije
valuta u portfelju duga. Osim toga, Pravilnik o utvrivanju cijena naftnih derivata omoguuje da se nepovoljna kretanja valutnih
teajeva djelomice prebace na domae trite.
Grupa moe koristiti meuvalutni swap kako bi prilagodila kombinaciju valuta u portfelju duga. Na dan 31. prosinac 2011. nije bilo
otvorenih meuvalutnih transakcija.
Upravljanje rizikom kamatnih stopa
Drutva INA Grupe koriste kredite s fiksnim i promjenljivim kamatnim stopama (veina je s promjenljivim kamatnim stopama), pa je
Grupa izloena riziku promjene kamatnih stopa. Kao energetska kompanija, Grupa ne pekulira s kretanjem kamatnih stopa, te
stoga prvenstveno odabire promjenjivu kamatnu stopu. Meutim, kod nekih instrumenata i odreenih makro okruenja, odabir
plaanja fiksne kamatne stope moe biti povoljniji.
Grupa moe koristiti kamatni swap kako bi upravljala relativnim nivoom izloenosti kamatnom riziku novanog toka povezanim s
posudbama s promjenjivim kamatnim stopama. Na 31. prosinac 2011. nije bilo otvorenih kamatnih swap transakcija.
Ostali cjenovni rizici
Grupa je izloena rizicima promjene cijene glavnice koji proizlaze iz vlasnikih udjela koji se dre iz stratekih razloga, a ne radi
trgovanja.
b) Kreditni rizici
Prodajom robe i usluga kupcima na odgodu plaanja nastaje kreditni rizik, rizik od neplaanja odnosno neizvrenja ugovornih
obveza od strane kupaca Grupe. Dospjela potraivanja od kupaca negativno utjeu na likvidnost Grupe, a dospjela ispravljena
potraivanja negativno utjeu i na financijski rezultat Grupe. Sukladno vaeem Postupku upravljanja kreditnim rizicima u

19

poslovanju s kupcima primjenjuje se svrstavanje kupaca u skupine rizinosti, izrauje se analiza izloenosti kreditnom riziku,
odreuju se kreditni limiti i prikupljaju instrumenti osiguranja plaanja. Dio prodaje roba na odgodu odnosi se na dravne institucije i
kupce u dravnom vlasnitvu, te vlasnitvu lokalne samouprave, koji ne dostavljaju instrumente osiguranja plaanja. Od ostalih
kupaca se kao kolateralno jamstvo uglavnom prikupljaju zadunice, koje su najzastupljeniji instrument osiguranja plaanja na
hrvatskom tritu, a u manjoj mjeri bankarske garancije i hipoteke, dok se od inozemnih kupaca kao instrument osiguranja plaanja
najee pribavljaju akreditivi, te u manjem broju korporativne garancije, a u iznimnim sluajevima i mjenice.
Grupa nema znaajniju kreditnu izloenost koja nije pokrivena instrumentima osiguranja, osim prema dravnim tijelima i
poduzeima u dravnom vlasnitvu, te vlasnitvu lokalne samouprave kao i izloenost prema kupcima temeljem pojedinih
koncesijskih ugovora u inozemstvu. Kako je Republika Hrvatska jedan od glavnih dioniara Grupe, kreditni rizici u velikoj mjeri ovise
o politici Vlade RH.
Rizik naplate dospjelog duga od kupaca prisutan je naroito kod utuenih potraivanja, od kupaca u steaju. Naplata po tubama i
steajevima su dugotrajni sudski procesi sa neizvjesnim ishodom, na koje Grupa ne moe utjecati.
c) Rizici likvidnosti
Grupa upravlja rizikom likvidnosti odravajui odgovarajue rezerve i kreditne linije te stalnim praenjem planiranog i ostvarenog
tijeka novca te datuma dospijea potraivanja i obveza.
Politika INA Grupe je osigurati dovoljno izvora financiranja s ciljem postizanja odgovarajue razine raspoloivih okvirnih linija radi
osiguranja likvidnosti INA Grupe kao i investicijskih potreba.
Dana 31. prosinca 2011. godine INA je imala ugovorenih kratkoronih bankovnih kredita u iznosu od 452 milijuna USD (iskljuujui
dozvoljena prekoraenja i kreditne linije za financiranje uvoza nafte i derivata).
Do prosinca 2010. godine INA Matica je sirovu naftu i derivate uvozila preko svojih inozemnih podrunica Interine London i Interine
Guernsey, a od tada Matica uvozi sirovu naftu i derivate izravno od dobavljaa. Sukladno uobiajenoj meunarodnoj praksi, u svrhu
kupovine nafte i derivata, INA ima ugovorene kratkorone kreditne linije (trade financing) s prvoklasnim poslovnim bankovnim
grupacijama.
d) Pravina trina vrijednost financijskih instrumenata
Grupa je zakljuila neke dugorone ugovore o kupnji ili prodaji koji sadre ugraene derivativne (izvedene) financijske instrumente
kako ih definira MRS 39. Ugraeni izvedeni financijski instrument je dio ugovora koji utjee da novani tijekovi nastali na osnovi
ugovora djelomino variraju slino kao i samostalni izvedeni financijski instrument.
Poslovni odnosi s povezanim stranama
Transakcije izmeu INA Matice i njenih ovisnih drutava kao povezanih strana eliminirane su prilikom konsolidacije. Transakcije
izmeu INA Matice i drugih drutava u sastavu Grupe prikazane su u nastavku.

20

4. Ulaganja u ovisna drutva

Drutvo ima sljedea ovisna drutva (*ovisno drutvo u izravnom vlasnitvu Drutva):
Udjeli
Naziv drutva

Djelatnost

31.12.2011.

31.12.2010.

Tehnoloki servisi
*Crosco Naftni Servisi d.o.o. Zagreb

Tehnoloki servisi

100%

100%

Crosco International Limited, Guernsey

Tehnoloki servisi

100%

100%

Geotehnika International LLC, Abu Dhabi, UAE

Tehnoloki servisi

49%

49%

Crosco B.V. Amsterdam, Nizozemska (od sijenja 2008.)

Tehnoloki servisi

100%

100%

Nordic Shipping Ltd, Marshall Islands

Iznajmljivanje platformi

100%

100%

Sea Horse Shipping Inc, Marshall Islands

Iznajmljivanje platformi

100%

100%

Crosco International d.o.o. Slovenija

Tehnoloki servisi

100%

100%

Rotary Zrt., Maarska

Tehnoloki servisi

100%

100%

Drill Trans Zrt., Maarska (od rujna 2009.)

Cestovni prijevoz tereta

100%

100%

Crosco S.A. DE C.V. Montrrey, Mexico (od sijenja 2008.)

Tehnoloki servisi

100%

100%

Crosco International d.o.o. Tuzla, BiH

Tehnoloki servisi

100%

100%

Mideast Integrated Drilling & Well Services Company LLC, Oman

Tehnoloki servisi

49%

49%

Istraivanje i proizvodnja nafte

*INA Naftaplin International Exploration and Production Ltd, Guernsey
CorteCros d.o.o., Zagreb
Turizam
*Hostin d.o.o. Zagreb

Istraivanje i proizvodnja nafte

100%

100%

Distribucija antikorozivnih proizvoda

60%

60%

Turizam

100%

100%

100%

Pomone usluge
*STSI integrirani tehniki servisi d.o.o. Zagreb

Tehniki servisi

100%

*Sinaco d.o.o. Sisak

Zatitarski poslovi

100%

100%

*ITR d.o.o. Zagreb

Iznajmljivanje vozila

100%

100%

Raunovodstveni poslovi,kupnja i prodaja

100%

100%

100%

100%

*TRS Top raunovodstvo servisi d.o.o. za raunovodstvene usluge

robe, zastupanje inozemnih tvrtki,

promidba, raunalne i srodne djelatnosti
Proizvodnja i trgovina
*Maziva Zagreb d.o.o. Zagreb

Proizvodnja i trgovina mazivima i srodnim

proizvodima

*Proplin d.o.o. Zagreb

Proizvodnja i trgovina ukapljenim plinom

(pripojeno INA, d.d. 3. listopada 2011. godine)

21

Udjeli
Naziv drutva

Djelatnost

31.12.2011.

31.12.2010.

Trgovina i financije
*Interina d.o.o. Ljubljana, Slovenija

Vanjska trgovina

100%

100%

*INA BH d.d. Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Vanjska trgovina

100%

100%

*Interina d.o.o. Skopje, Makedonija (u steaju)

Vanjska trgovina

100%

100%

*Inter Ina Ltd, London, UK

Vanjska trgovina

100%

100%

*INA Hungary Kft., Budimpeta, Maarska

Vanjska trgovina

100%

100%

*FPC Ltd, London, UK

Vanjska trgovina

100%

100%

*Holdina (Guernsey) Ltd, Guernsey

Vanjska trgovina

100%

100%

Inter Ina (Guernsey) Ltd, Guernsey

Vanjska trgovina

100%

100%

Holdina (Cyprus) Ltd, Cipar

Vanjska trgovina

100%

100%

Holdina (Ireland) Ltd, Irska (do prosinca 2011.)

Vanjska trgovina

100%

100%

*Holdina d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Vanjska trgovina

100%

100%

*INA d.o.o. Beograd, Srbija

Vanjska trgovina

100%

100%

*INA Kosovo d.o.o. Pritina

Vanjska trgovina

100%

100%

*Adriagas S.r.l. Milano, Italija

Projektiranje plinovoda

100%

100%

*INA Crna Gora d.o.o. Kotor

Vanjska trgovina

100%

100%

*INA Crobenz d.d. Zagreb (do rujna 2010.)

Trgovina

100%

*Prirodni plin d.o.o. Zagreb

Trgovina

100%

100%

*INA BL d.o.o. Banja Luka

Trgovina

100%

100%

*Petrol d.d. Jurdani

Trgovina

83%

83%

*INA-Osijek Petrol d.d.

Trgovina

76%

76%

*Polybit d.o.o. Rijeka

Proizvodnja i trgovina naftnih

100%

50%

derivata

22

5. Poslovni odnosi s povezanim stranama

Potraivanja od
povezanih strana
31.12.2011.

INA, d.d.
mil. kn
Povezana drutva u inozemstvu
Interina Ltd Guernsey
Holdina Sarajevo
Interina d.o.o. Ljubljana
Interina Ltd London
Adriagas Milano
INA Crna Gora d.o.o. Podgorica
INA Beograd d.o.o. Beograd

Obveze prema
povezanim stranama
31.12.2011.
117
1
14
10

137
7
20
1
-

1
53
2
19
1.551
1

57
1
257
24
10
35
20
3

25

Strateki partner
MOL Plc

34

62

Drutvo koje kontrolira strateki partner

Tifon d.o.o.
Slovnaft, a.s.
Slovnaft, Petrochemicals s.r.o.
MOL SLOVENIJA d.o.o.
IES-Italiana Energia e Servizi s.p.a.
TVK Nyrt.
Intermol d.o.o.
Energopetrol d.d.

42
2
8
24

1
5
1
2
1
-

4
186
2
4
6
31
32
1
1

5
14
4
1
5
8

Povezana drutva u zemlji

Crosco Grupa
Osijek Petrol d.d.
STSI d.o.o. Zagreb
Maziva Zagreb d.o.o. Zagreb
ITR d.o.o. Zagreb
Sinaco d.o.o. Zagreb
Prirodni plin d.o.o. Zagreb
TOP Raunovodstvo servisi d.o.o. Zagreb
Drutva raspoloiva za prodaju
JANAF d.d. Zagreb

Drutva koja kontrolira drava

Hrvatske eljeznice
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatske vode
Hrvatska pota
MORH
Hrvatske ume
Jadrolinija
Croatia Airlines
Hrvatske autoceste
Podzemno skladite plina Okoli

23

INA, d.d.
mil. kn

Prihodi od prodaje roba i

usluga
31.12.2011.

Nabava robe iz odnosa s

povezanim stranama
31.12.2011.

Povezana drutva u inozemstvu

Holdina Sarajevo
Interina d.o.o. Ljubljana
Adriagas Milano
INA Crna Gora d.o.o. Podgorica
INA Beograd d.o.o. Beograd

850
21
2
91
59

2
1
-

12
135
15
119
2
4
4.487
3

168
457
58
24
122
446
21

72

Strateki partner
MOL Plc

458

823

Drutvo koje kontrolira strateki partner

Tifon d.o.o.
Moltrade Mineralimpex Zrt.
Slovnaft, a.s.
Slovnaft, Petrochemicals s.r.o.
MOL SLOVENIJA d.o.o.
IES-Italiana Energia e Servizi s.p.a.
TVK Nyrt.
Intermol d.o.o.
Energopetrol d.d.

768
1
16
13
10
468

6
1.141
48
6
3
1
1

Drutva koja kontrolira drava

Hrvatske eljeznice
Hrvatska elektroprivreda
Croatia osiguranje
Hrvatske vode
Hrvatska pota
MORH
Hrvatske ume
Jadrolinija
Croatia Airlines
Hrvatske autoceste
Podzemno skladite plina Okoli

2
298
53
143
234
2

51
129
34
22
2
1
5
65
-

Povezana drutva u zemlji

Crosco Grupa
Osijek Petrol d.d.
STSI d.o.o. Zagreb
Maziva Zagreb d.o.o. Zagreb
ITR d.o.o. Zagreb
Sinaco d.o.o. Zagreb
Prirodni plin d.o.o. Zagreb
TOP Raunovodstvo servisi d.o.o. Zagreb
Drutva raspoloiva za prodaju
JANAF d.d. Zagreb

24

6. Pregled poslovnih rezultata po segmentima INA Grupe i INA, d.d.

Pregled poslovnih rezultata INA Grupe po segmentima
(mil. kn)

2010.

2011.

10.882
15.777
6.453
722
(7.968)
25.866

13.329
17.926
7.676
674
(9.577)
30.028

22
14
19
(7)
20
16

(6.310)
(17.014)
(6.639)
(1.713)
7.968
(23.708)

(7.188)
(20.454)
(7.629)
(1.295)
9.577
(26.989)

14
20
15
(24)
20
14

4.572
(1.237)
(186)
(991)
0
2.158

6.141
(2.528)
47
(621)
0
3.039

34
104
n.a.
(37)
n.a.
41

Gubitak iz financijskih aktivnosti

(840)

(663)

(21)

Dobit iz redovnih aktivnosti prije oporezivanja

1.318

2.376

80

Trokovi poreza tekue godine

(363)

(573)

58

955

1.803

89

Prodaja
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna prodaja
Prihodi od prodaje
Rashodi osnovne djelatnosti, neto ostali prihodi iz osnovne djelatnosti
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Rashodi
Dobit (gubitak) osnovne djelatnosti
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Dobit osnovne djelatnosti
Udio u dobiti pridruenih drutava

Dobit tekueg razdoblja

Podaci o prodaji ukljuuju internu prodaju unutar INA Grupe, pa su pripadajui trokovi stoga ukljueni u trokove poslovanja
segmenta djelatnosti koji je kupac. Transakcije meu segmentima djelatnosti se eliminiraju da bi se dobili konsolidirani podaci o
prodaji INA Grupe i trokovi poslovanja INA Grupe.
Pregled poslovnih rezultata INA, d.d. po segmentima
(mil. kn)

2010.

2011.

7.867
14.928
5.810
22
(6.081)
22.546

9.516
17.450
7.057
21
(7.753)
26.291

21
17
21
(5)
27
17

(2.955)
(15.735)
(5.937)
(1.238)
6.081
(19.784)

(2.969)
(19.688)
(6.996)
(1.248)
7.753
(23.148)

0
25
18
1
27
17

4.912
(807)
(127)
(1.216)
0
2.762

6.547
(2.238)
61
(1.227)
0
3.143

33
177
n.a.
1
n.a.
14

Gubitak iz financijskih aktivnosti

(583)

(578)

(1)

Dobit/(gubitak) iz redovnih aktivnosti prije oporezivanja

2.179

2.565

18

Trokovi poreza tekue godine

(412)

(598)

45

Dobit/(gubitak) tekueg razdoblja

1.767

1.967

11

Prodaja
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna prodaja
Prihodi od prodaje
Rashodi osnovne djelatnosti, neto ostalih prihoda iz osnovne
djelatnosti
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Rashodi
Dobit (gubitak) osnovne djelatnosti
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Dobit osnovne djelatnosti
Udio u dobiti pridruenih drutava

25

Pregled poslovnih rezultata INA Grupe po segmentima

Dobit osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki (mil. kn)
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Ukupno

2010.
4.577
(823)
38
(837)
0
2.955

2011.
6.129
(1.637)
109
(523)
0
4.078

%
34
99
187
(38)
n.a.
38

Amortizacija (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Ukupno

2010.
1.160
370
93
166
1.789

2011.
1.895
502
92
151
2.640

%
63
36
(1)
(9)
48

EBITDA* (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Ukupno

2010.
5.413
(537)
(9)
(787)
0
4.080

2011.
8.053
(1.078)
95
(548)
0
6.522

%
49
101
n.a.
(30)
n.a.
60

EBITDA bez jednokratnih stavki* (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Ukupno

2010.
5.514
(329)
35
(637)
0
4.583

2011.
8.122
(1.020)
140
(466)
0
6.776

%
47
210
300
(27)
n.a.
48

2010.
4.775
(476)
42
(1.113)
0
3.228

2011.
6.613
(1.532)
119
(1.181)
0
4.019

%
38
222
183
6
n.a.
25

Amortizacija (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Ukupno

2010.
1.008
293
75
107
1.483

2011.
1.765
447
83
102
2.397

%
75
53
11
(5)
62

EBITDA* (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Ukupno

2010.
5.782
(265)
(14)
(1.118)
0
4.385

2011.
8.119
(1.059)
89
(547)
0
6.602

%
40
300
n.a.
(51)
n.a.
51

EBITDA bez jednokratnih stavki* (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Ukupno

2010.
5.853
(76)
29
(1.019)
0
4.787

2011.
8.155
(1.021)
130
(512)
0
6.752

%
39
1.243
348
(50)
n.a.
41

Pregled poslovnih rezultata INA, d.d. po segmentima

Dobit/gubitak iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki (mil. kn)
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina na malo
Korporativno i Ostalo
Intersegmentalna eliminacija
Ukupno

*EBITDA= EBIT + amortizacija + ispravak vrijednosti + rezerviranja

26

7. Raun dobiti i gubitka INA Grupe i INA, d.d.

INA-INDUSTRIJA NAFTE d,d, ZAGREB
Konsolidirani raun dobiti i gubitka INA GRUPE
Za godinu zavrenu 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)

Prihodi od prodaje
a) na domaem tritu
b) na stranom tritu
Ukupni prihodi od prodaje
Prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda i usluga
Ostali poslovni prihodi
Prihodi iz osnovne djelatnosti
Promjene stanja zaliha gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje
Trokovi sirovina, materijala i energije
Amortizacija
Ostali materijalni trokovi
Nematerijalni trokovi
Trokovi osoblja
Nabavna vrijednost prodane robe
Vrijednosno usklaenje kratk.i dugotr.imovine (neto)
Rezerviranja za trokove i rizike (neto)
Rashodi iz osnovne djelatnosti
Dobit iz osnovne djelatnosti
Udio u dobiti pridruenih drutava
Financijski prihodi
Financijski rashodi
Neto gubitak iz financijskih aktivnosti
Dobit iz redovnih aktivnosti prije oporezivanja
Trokovi poreza tekue godine
Dobit financijske godine
Pripisivo:
Vlasnicima drutva
Vlasnicima nekontrolirajuh interesa

Zarada po dionici
Osnovna i razrijeena zarada po dionici (kuna po dionici)

2010.

2011.

15.712
10.154
25.866
366
553
26.785
260
(12.249)
(1.789)
(2.087)
(1.484)
(3.154)
(3.991)
248
(381)
(24.627)
2.158

18.115
11.913
30.028
309
485
30.822
394
(13.657)
(2.640)
(1.801)
(1.217)
(2.752)
(5.267)
(1.256)
413
(27.783)
3.039

15
17
16
(16)
(12)
15
52
11
48
(14)
(18)
(13)
32
n.a.
n.a.
13
41

68
(908)
(840)
1.318
(363)
955

145
(808)
(663)
2.376
(573)
1.803

113
(11)
(21)
80
58
89

961
(6)
955

1.815
(12)
1.803

n.a.
89
111
89

96,1

181,5

89

INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d.

Konsolidirani izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti INA Grupe
Za godinu zavrenu na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)
Dobit financijske godine
Ostala sveobuhvatna dobit:
Teajne razlike nastale od inozemnih aktivnosti
Dobit od ulaganja u drutva raspoloiva za prodaju, neto
Ostala sveobuhvatna dobit, neto
Ukupna sveobuhvatna dobit financijske godine

2010.
955

2011.
1.803

%
89

29
17
46
1.001

276
(27)
249
2.052

852
n.a.
441
105

Pripisivo:
Vlasnicima drutva
Vlasnicima nekontrolirajuih interesa

1.007
(6)

2.064
(12)

105
111

27

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB

Nekonsolidirani raun dobiti i gubitka INA, d.d.
Za godinu zavrenu 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)
2010.
Prihodi od prodaje
a) na domaem tritu
b) na stranom tritu
Ukupni prihodi od prodaje
Prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda i usluga
Ostali poslovni prihodi
Prihodi iz osnovne djelatnosti
Promjene stanja zaliha gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje
Trokovi sirovina, materijala i energije
Amortizacija
Ostali materijalni trokovi
Nematerijalni trokovi
Trokovi osoblja
Nabavna vrijednost prodane robe
Vrijednosno usklaenje kratk.i dugotr.imovine (neo)
Rezerviranja za trokove i rizike (neto)
Rashodi iz osnovne djelatnosti
Dobit iz osnovne djelatnosti
Udio u dobiti pridruenih drutava
Financijski prihodi
Financijski rashodi
Neto gubitak iz financijskih aktivnosti
Dobit iz redovnih aktivnosti prije oporezivanja
Trokovi poreza tekue godine
Dobit financijske godine
Pripisivo:
Vlasnicima drutva

Zarada po dionici
Osnovna i razrijeena zarada/(gubitak) po dionici (kuna po dionici)

2011.

13.985
8.561
22.546
6
482
23.034
67
(12.059)
(1.483)
(1.477)
(1.327)
(1.978)
(1.875)
55
(195)
(20.272)
2.762

15.820
10.471
26.291
5
560
26.856
349
(13.814)
(2.397)
(1.514)
(965)
(1.666)
(2.644)
(1.306)
244
(23.713)
3.143

13
22
17
(17)
16
17
421
15
62
3
(27)
(16)
41
n.a.
n.a.
17
14

322
(905)
(583)
2.179
(412)
1.767

355
(933)
(578)
2.565
(598)
1.967

10
3
(1)
18
45
11

1.767
1.767

1.967
1.967

11
11

176,7

196,7

11

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB

Nekonsolidirani izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti INA, d.d.
Za godinu zavrenu 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)

Dobit/(gubitak) financijske godine

Ostala sveobuhvatna dobit:
Teajne razlike nastale od inozemnih aktivnosti
Dobit/(gubitak) od ulaganja u drutva raspoloiva za prodaju, neto
Ostala sveobuhvatna dobit, neto
Ukupna sveobuhvatna dobit/(gubitak) financijske godine

28

2010.
1.767

2011.
1.967

%
11

0
17
17
1.784

287
(27)
260
2.227

n.a.
n.a.
1.429
25

8. Izvjetaj o financijskom poloaju INA Grupe i INA, d.d.

INA-INDUSTRIJA NAFTE d,d, ZAGREB
Konsolidirani izvjetaj o financijskom poloaju INA GRUPE
Na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)

Aktiva
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina
Nekretnine, postrojenja i oprema
Goodwill
Ulaganja u pridruena drutva i zajednika ulaganja
Ostala ulaganja
Dugorona potraivanja
Derivatni financijski instrumenti
Odgoeni porezi
Imovina i ulozi raspoloivi za prodaju
Ukupno dugotrajna imovina
Kratkotrajna imovina
Zalihe
Potraivanja od kupaca, neto
Ostala potraivanja
Derivatni financijski instrumenti
Ostala kratkotrajna imovina
Plaeni trokovi bud. razdoblja i nedospjela naplata prihoda
Novac i novani ekvivalenti
Kratkotrajna imovina
Imovina i ulozi namijenjeni prodaji
Ukupno kratkotrajna imovina
Ukupna aktiva
Pasiva
Kapital i priuve
Upisani kapital
Revalorizacijske rezerve
Ostale rezerve
Zadrana dobit ili preneseni gubitak
Kapital pripisiv vlasniku
Nekontrolirajui interes
Ukupno kapital
Dugorone obveze
Obveze po dugoronim kreditima
Ostale dugorone obveze
Otpremnine i jubilarne nagrade
Dugorona rezerviranja
Ukupno dugorone obveze
Kratkorone obveze
Obveze po bankovnim kreditima i doputenim prekoraenjima
Tekui dio obveza po dugoronim kreditima
Obveze prema dobavljaima
Porezi i doprinosi
Ostale kratkorone obveze
Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja
Otpremnine i jubilarne nagrade
Kratkorona rezerviranja
Kratkorone obveze
Ukupno obveze
Ukupna pasiva

29

31.12.2010.

31.12.2011.

840
21.807
232
22
334
240
4
280
417
24.176

880
20.294
183
34
355
162
5
662
325
22.900

5
(7)
(21)
55
6
(33)
25
136
(22)
(5)

2.905
3.052
586
1
40
142
317
7.043
12
7.055
31.231

3.693
3.282
456
2
76
79
337
7.925
0
7.925
30.825

27
8
(22)
100
90
(44)
6
13
n.a.
12
(1)

9.000
27
2.340
1.424
12.791
2
12.793

9.000
0
2.616
2.759
14.375
(10)
14.365

0
n.a.
12
94
12
n.a.
12

7.301
125
129
2.620
10.175

5.630
126
104
2.715
8.575

1.659
1.295
3.786
789
200
124
16
394
8.263
18.438
31.231

1.918
1.904
2.032
1.524
246
48
13
200
7.885
16.460
30.825

(23)
1
(19)
4
(16)
n.a.
16
47
(46)
93
23
(61)
(19)
(49)
(5)
(11)
(1)

INA-INDUSTRIJA NAFTE d,d, ZAGREB

Nekonsolidirani izvjetaj o financijskom poloaju
Na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)
31.12.2010.
Aktiva
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina
Nekretnine, postrojenja i oprema
Ulaganja u ovisna drutva
Ulaganja u pridruena drutva i zajednika ulaganja
Ostala ulaganja
Dugorona potraivanja
Odgoeni porezi
Imovina i ulozi raspoloivi za prodaju
Ukupno dugotrajna imovina
Kratkotrajna imovina
Zalihe
Potraivanja od kupaca, neto
Interkompanijska potraivanja
Ostala potraivanja
Ostala kratkotrajna imovina
Plaeni trokovi bud. razdoblja i nedospjela naplata prihoda
Novac i novani ekvivalenti
Kratkotrajna imovina
Imovina i ulozi namijenjeni prodaji
Ukupno kratkotrajna imovina
Ukupna aktiva
Pasiva
Kapital i priuve
Upisani kapital
Revalorizacijska priuva
Ostale priuve
Zadrana dobit ili preneseni gubitak
Dobit ili gubitak tekue godine
Ukupno kapital
Dugorone obveze
Obveze po dugoronim kreditima
Ostale dugorone obveze
Otpremnine i jubilarne nagrade
Dugorona rezerviranja
Ukupno dugorone obveze
Kratkorone obveze
Obveze po bankovnim kreditima i doputenim
prekoraenjima
Tekui dio obveza po dugoronim kreditima
Obveze prema povezanim poduzeima
Obveze prema dobavljaima
Porezi i doprinosi
Ostale kratkorone obveze
Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja
Otpremnine i jubilarne nagrade
Kratkorona rezerviranja
Kratkorone obveze
Ukupno obveze
Ukupna pasiva

30

31.12.2011.

827
19.522
1.224
51
437
341
223
417
23.042

876
18.555
1.033
34
799
207
592
325
22.421

6
(5)
(16)
(33)
83
(39)
165
(22)
(3)

2.218
1.816
2.229
287
253
99
260
7.162
12
7.174
30.216

3.030
1.781
1.588
379
313
54
229
7.374
0
7.374
29.795

37
(2)
(29)
32
24
(45)
(12)
3
n.a.
3
(1)

9.000
27
1.952
(211)
1.767
12.535

9.000
0
2.239
1.076
1.967
14.282

0
n.a.
15
n.a.
11
14

7.148
117
84
2.563
9.912

5.556
106
61
2.665
8.388

(22)
(9)
(27)
4
(15)

838
1.233
3.056
1.611
650
114
58
8
201
7.769
17.681
30.216

1.784
1.817
646
1.111
1.349
197
48
5
168
7.125
15.513
29.795

113
47
(79)
(31)
108
73
(17)
(38)
(16)
(8)
(12)
(1)

9. Izvjetaj o novanom toku INA Grupe i INA, d.d.

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB
Konsolidirani izvjetaj o novanom toku INA GRUPE
Za godinu zavrenu na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)

Dobit/(gubitak) financijske godine

Korigirano za:
Amortizacija
Troak poreza na dobit priznat u dobiti
Vrijednosna umanjenja kratkotrajne i dugotrajne imovine (neto)
Povrat umanjenja
Dobitak od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme
Gubitak/(dobit) od teajnih razlika
Rashodi od kamata (neto)
Ostali financijski rashodi priznati u dobiti
Poveanje rezerviranja
Kamate za naputanje proizvodnih polja
Ostale negotovinske stavke
Operativni novani tijek prije promjena obrtnog kapitala
Kretanje obrtnog kapitala
(Poveanje)/smanjenje zaliha
(Poveanje)/smanjenje potraivanja i predujmova
(Smanjenje)/poveanje obveza prema dobavljaima i ostalih obveza
Novac iz operativnih aktivnosti
Plaeni porez
Neto novani tijek iz poslovnih aktivnosti
Novani tijek iz ulagateljskih aktivnosti
Plaene nekretnine, postrojenja i oprema
Plaena nematerijalna imovina
Primici od prodaje dugotrajne imovine
Prodaja ovisnih drutava
Primljene dividende od poduzea svrstanih kao raspoloivih za prodaju i
ostalih poduzea
Primljene kamate i ostali financijski prihodi
Ulaganje i zajmovi nepovezanim stranama (neto)
Neto novani (odljev) iz ulagateljskih aktivnosti
Novani tijek iz financijskih aktivnosti
Poveanja dugoronih zajmova
Otplata dugoronih zajmova
Poveanje kratkoronih zajmova
Otplata kratkoronih zajmova
Isplaene dividende vlasnicima
Otplata kamata po dugoronim kreditima
Ostale dugorone obveze, neto
Otplata kamata po kratkoronim kreditima i ostali trokovi financiranja
Neto novani tijek iz financijskih aktivnosti
Neto (smanjenje)/poveanje novca i novanih ekvivalenata
Stanje na dan 1. sijenja
Promjene teajnih razlika
Stanje na kraju razdoblja

31

2010.

2011.

955

1.803

89

1.789
363
570
(821)
(8)
531
156
87
383
144
(8)
4.141

2.640
573
1.489
(233)
(14)
201
140
166
(389)
118
(38)
6.456

48
58
161
(72)
75
(62)
(10)
91
n.a.
(18)
(30)
56

(121)
(57)
(2.122)
1.841
(26)
1.815

(893)
(113)
(1.706)
3.744
(462)
3.282

638
98
(20)
103
1.677
81

(2.636)
(205)
10
(39)

(1.281)
(121)
14
22

(51)
(41)
40
n.a.

3
21
(215)
(3.061)

8
28
(9)
(1.339)

167
33
(96)
(56)

2.803
(1.098)
10.466
(10.921)
0
(32)
(8)
(239)
971
(275)
367
225
317

80
(1.313)
19.267
(19.081)
(480)
(66)
(8)
(251)
(1.852)
91
317
(71)
337

(97)
20
84
75
n.a.
106
0
5
n.a.
n.a.
(14)
n.a.
6

INA-INDUSTRIJA NAFTE d,d, ZAGREB

Nekonsolidirani izvjetaj o novanom toku INA, d.d.
Za godinu zavrenu na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)

2010.
Dobit/(gubitak) financijske godine
Korigirano za:
Amortizacija
Troak poreza na dobit priznat u dobiti
Vrijednosna umanjenja kratkotrajne i dugotrajne imovine
Povrat umanjenja
Dobitak od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme
Dobitak od prodaje udjela i dionica
Gubitak/(dobit) od teajnih razlika
Rashodi od kamata
Ostali financijski rashodi priznati u dobiti
(Smanjenje)/poveanje rezerviranja
Pripajanje ovisnog drutva Proplin
Kamate za naputanje proizvodnih polja
Ostale negotovinske stavke
Operativni novani tijek prije promjena obrtnog kapitala
Kretanje obrtnog kapitala
(Poveanje)/smanjenje zaliha
(Poveanje)/smanjenje potraivanja i predujmova
(Smanjenje)/poveanje obveza prema dobavljaima i ostalih obveza
Novac iz operativnih aktivnosti
Plaeni porez
Neto novani tijek iz poslovnih aktivnosti
Novani tijek iz ulagateljskih aktivnosti
Plaene nekretnine, postrojenja i oprema
Plaena nematerijalna imovina
Primici od prodaje dugotrajne imovine
Prodaja ovisnih drutava
Plaeni udjeli u pridruenim drutvima, zajednikim ulaganjima i ostalim
drutvima
Primljene dividende od poduzea svrstanih kao raspoloivih za prodaju i
ostalih poduzea
Primici od raspodjele dobiti od drutava
Ulaganje i zajmovi nepovezanim stranama
Neto novani (odljev) iz ulagateljskih aktivnosti
Novani tijek iz financijskih aktivnosti
Poveanja dugoronih zajmova
Otplata dugoronih zajmova
Poveanje kratkoronih zajmova
Otplata kratkoronih zajmova
Plaene dividende
Otplata kamata po dugoronim kreditima
Ostale dugorone obveze
Otplata kamata po kratkoronim kreditima i ostali trokovi financiranja
Neto novani tijek iz financijskih aktivnosti
Neto (smanjenje) / poveanje novca i novanih ekvivalenata
Stanje na dan 1. sijenja
Promjene teajnih razlika
Stanje na kraju razdoblja

32

2011.

1.767

1.967

(10)

1.483
412
687
(667)
(6)
(11)
620
218
(53)
195
0
144
0
4.789

2.397
598
1.838
(532)
(3)
0
50
231
195
(161)
(34)
118
18
6.682

(38)
(31)
(63)
25
100
n.a.
(92)
(6)
n.a.
n.a.
n.a.
22
n.a.
40

107
(1.840)
(2.351)
705
0
705

(934)
(863)
(2.125)
2.760
(475)
2.285

n.a.
(53)
11
291
n.a.
224

(2.459)
(218)
8
(39)

(1.267)
(121)
0
0

94
80
n.a.
n.a.

(1)

n.a.

4
254
139
(2.312)

8
164
(159)
(1.375)

(50)
55
n.a.
68

2.708
(1.056)
2.403
(2.148)
0
(22)
(9)
(82)
1.794
187
68
5
260

80
(1.261)
17.727
(16.818)
(480)
(56)
(9)
(135)
(952)
(42)
260
11
229

3.285
19
(86)
(87)
n.a.
(61)
0
(39)
n.a.
n.a.
(74)
(55)
14

10. Izvjetaj o promjenama kapitala INA Grupe i INA, d.d.

INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d.
Konsolidirani izvjetaj o promjenama kapitala INA-GRUPE
Za godinu zavrenu na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)

Upisani
kapital
Stanje na dan 1.1.2010.

Ostale
priuve

Zadrana
dobit ili
preneseni
gubici

Revalorizacijske
priuve

Nekontrolirajui
interesi

Ukupno

Ukupno

9.000

2.311

10

463

11.784

11.792

Dobit financijske godine

Ostala sveobuhvatna dobit, neto

0
0

0
29

0
17

961
0

961
46

(6)
0

955
46

Ostala sveobuhvatna dobit, neto

Isplata dividendi

0
0

29
0

17
0

961
0

1.007
0

(6)
0

1.001
0

9.000

2.340

27

1.424

12.791

12.793

Stanje na dan 31.12.2010.

Upisani
kapital
Stanje na dan 1.1.2011.

Ostale
priuve

Zadrana
dobit ili
preneseni
gubici

Revalorizacijske
priuve

Nekontrolirajui
interesi

Ukupno

Ukupno

9.000

2.340

27

1.424

12.791

12.793

Dobit financijske godine

Ostala sveobuhvatna dobit, neto

0
0

0
276

0
(27)

1.815
0

1.815
249

(12)
0

1.803
249

Ukupna sveobuhvatna dobit

Isplata dividendi

0
0

276
0

(27)
0

1.815
(480)

2.064
(480)

(12)
0

2.052
(480)

Stanje na dan 31.12.2011.

9.000

2.616

2.759

14.375

(10)

14.365

INA-INDUSTRIJA NAFTE d,d, ZAGREB

Nekonsolidirani izvjetaj o promjenama kapitala INA, d.d.
Za godinu zavrenu na dan 31. prosinca 2010. i 2011.
(u milijunima kuna)
Upisani
kapital
Stanje na dan 1.1.2010.

Ostale
priuve

Revalorizacijske
priuve

Zadrana
dobit ili
preneseni
gubici

Ukupno

9.000

1.952

10

(211)

10.751

Dobit financijske godine

Ostali sveobuhvatni gubitak, neto

0
0

0
0

0
17

1.767
0

1.767
17

Ukupna sveobuhvatna dobit

Isplata dividendi

0
0

0
0

17
0

1.767
0

1.784
0

Stanje na dan 31.12.2010.

9.000

1.952

27

1.556

12.535

Upisani
kapital
Stanje na dan 1.1.2011.

Ostale
priuve

Revalorizacijske
priuve

Zadrana
dobit ili
preneseni
gubici

Ukupno

9.000

1.952

27

1.556

12.535

Dobit financijske godine

Ostali sveobuhvatni gubitak neto

0
0

0
287

0
(27)

1.967
0

1.967
260

Ukupna sveobuhvatna dobit

Isplata dividendi

0
0

287
0

(27)
0

1.967
(480)

2.227
(480)

Stanje na dan 31.12.2011.

9.000

2.239

3.043

14.282

33

11. Kapitalna ulaganja INA Grupe i INA, d.d.

Kapitalna ulaganja INA-Grupe
Kapitalna ulaganja (mil. kn)
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina
Korporativno i Ostalo
Ukupno

Kapitalna ulaganja - Materijalna imovina (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina
Korporativno i Ostalo
Ukupno

2010.
1.473
1.328
52
38
2.891

2011.
799
575
106
50
1.530

%
(46)
(57)
104
32
(47)

31.12.2010.
1.293
1.328
51
14
2.686

31.12.2011.
726
567
105
11
1.409

%
(44)
(57)
106
(21)
(48)

2010.
1.404
1.328
48
36
2.816

2011.
659
577
106
47
1.389

%
113
130
(55)
(23)
103

31.12.2010.
1.224
1.328
48
12
2.612

31.12.2011.
586
569
105
8
1.268

%
109
133
(54)
50
106

Kapitalna ulaganja INA, d.d.

Kapitalna ulaganja (mil. kn)
Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina
Korporativno i Ostalo
Ukupno

Kapitalna ulaganja - Materijalna imovina (mil. kn)

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Rafinerije i marketing
Trgovina
Korporativno i Ostalo
Ukupno

34

Ostali podaci

1. Glavni vanjski parametri

2010.
79,5
728,9
681,8
436,7
731,1
27,1
127,7
80,6
(164,5)
129,9
5,50
5,57
7,29
7,39
0,34
0,81

Brent dtd (USD/bbl)

Bezolovni super 10 ppm (USD/t)*
Plinsko ulje EN590 10 ppm (USD/t)*
Lo ulja 3,5% (USD/t)*
UNP (USD/t)*
Prosjena rafinerijska mara
Rafinerijska mara Bezolovni super 10 ppm (USD/t)*
Rafinerijska mara plinsko ulje EN590 10 ppm (USD/t)*
Rafinerijska mara lo ulje 3,5% (USD/t)*
Rafinerijska mara UNP (USD/t)*
kn/USD prosjek
kn/USD na dan
kn/EUR prosjek
kn/EUR na dan
3m USD LIBOR (%)
3m EURIBOR (%)
* FOB Mediteran

35

2011.
111,3
978,1
957,0
603,0
903,3
30,9
136,2
115,1
(238,8)
61,4
5,34
5,82
7,43
7,53
0,34
1,39

%
40,0
34,2
40,3
38,1
23,6
14,0
6,7
42,7
45,2
(52,7)
(2,8)
4,5
2,0
2,0
(1,9)
71,1

2. Objave i priopenja u 2011. godini

19. sijeanj 2012
29.prosinac 2011
23.prosinac 2011
21.prosinac 2011
19.prosinac 2011
07. prosinac 2011
02. prosinac 2011
14. studeni 2011
09. studeni 2011
08. studeni 2011
08.studeni 2011
31. listopada 2011
25.listopada 2011.
24.listopada 2011.
28. rujna 2011.
27. rujna 2011.
15. rujna 2011.
13. rujna 2011.
06. rujna 2011.
31. rujna 2011.
10. kolovoza 2011.
04. kolovoza 2011.
04. kolovoza 2011.
30. srpnja 2011.
26. srpnja 2011.
13. srpnja 2011.
12. srpnja 2011.
21. lipnja 2011.
15. lipnja 2011.
10. lipnja 2011.
10. lipnja 2011.
08. lipnja 2011.
30. svibnja 2011.
27. svibnja 2011.
27. svibnja 2011.
23. svibnja 2011.
23. svibnja 2011.
23. svibnja 2011.
13. svibnja 2011.
06. svibnja 2011.
04. svibnja 2011.
29. travnja 2011.
15. travnja 2011.
30. oujka 2011.
30. oujka 2011.
29. oujka 2011.
01. oujka 2011.
15. veljae 2011.
14. veljae 2011.
10. veljae 2011.
17. sijenja 2011.
17. sijenja 2011.
07. sijenja 2011.
04. sijenja 2011.

Odgovor na upit
Potpisan aneks dugoronog Ugovora
Odluka Uprave
Dopuna Sirija
Rjeenje HANFA-e
Ugovor
Strategije
Obavijest o Siriji
Odluka Uprave
Obavijest
Odrana sjednica Uprave
Devetomjeseno izvjee za 2011. godinu
Objava
Odgovor na upit
Promjena proizvodnje u Siriji
Arbitrano vijee
Odrana sjednica uprave
Obavijest o odranoj sjednici NO
Odluka Vijea EU vezana uz restriktivne mjere protiv Sirije
Tuba upravnom sudu
Osnivanje tvrtke
Odluka Vlade RH o najvioj razini cijene plina za povlatene kupce
Rjeenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva
Polugodinje izvjee za 2011. godinu
INA predstavila projekt Optina 2
Proplin
Postupak naplate potraivanja
Ugovor o pripajanju
Odran sastanak Uprave
Reagiranje na lanak
Modernizacija maloprodajne mree
Promjena u Upravi
Predstavnik radnika u Nadzornom odboru
Obavijest
Ugovor o transportu nafte
Pravno miljenje
Odluke Glavne skuptine
Protuprijedlog dioniara glavnoj skuptini
Obavijest dioniara
Godinje izvjee za 2010. godinu
Odrana sjednica Uprava
Izvjee za prvi kvartal 2011. godine
Poziv na Glavnu skuptinu
Revidirano izvjee
Odrana sjednica nadzornog odbora
Obavijest o imenovanju
Obavijest
Izvjee za etvrti kvartal 2010. godine
Zavrena prva faza modernizacije u Rafineriji nafte Rijeka
Imenovani novi lanovi Uprave
Odrana sjednica Nadzornog odbora
Odrana Izvanredna glavna skuptina
Otkriveno satelitsko naftno polje Selec-1
Prijava otputanja dionica

36

3. Dogaaji nakon datuma bilance

Zaprimljeni zapisnik Ministarstva financija
Dana 20. veljae 2012. godine INA, d.d. je zaprimila od Ministarstva Financija, Financijske policije Zapisnik o obavljenom
financijskom nadzoru zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obrauna, prijava i uplata proraunskih prihoda za razdoblje od 1.
sijenja 2008. do 31. prosinca 2009. godine.
Predmet financijskog nadzora bio je porez na dodanu vrijednost i porez na dobit za razdoblje od 1. sijenja 2008. do 31. prosinca
2009. godine. Zapisnikom su Drutvu utvrene dodatne porezne obveze te obveze s osnove zateznih kamata za razdoblje od 2008.
do 2009. godine. Iznos porezne obveze iznosi priblino 131 milijun kuna.
INA, d.d. u cijelosti osporava nalaze Ministarstva Financija, Financijske policije i dodatno utvrene obveze te e u zakonskom roku
uloiti prigovor na Zapisnik. Naime, INA, d.d. smatra da je Ministarstvo financija, Financijska policija dodatne obveze utvrdilo na
temelju pogreno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava te smatra da e to dokazati u predstojeem
upravnom postupku.
Odluka Vlade Republike Hrvatske vezano uz restriktivne mjere protiv Sirije
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 23. veljae 2012. donijela Odluku o provoenju meunarodnih mjera
ograniavanja utvrenih odlukom Vijea Europske unije 2011/782/ZVSP u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku.
Navedenom odlukom zabranjena je kupnja, uvoz i prijevoz nafte i drugih naftnih derivata iz Sirije, prodaja i transfer tehnologije
proizvodnje nafte i plina, kao i pruanje financijskih ili osiguravajuih usluge za takve transakcije.

Proglaenje vie sile u Siriji

Pridravajui se Odluke Vlade RH od 23. veljae o provoenju meunarodnih mjera ograniavanja utvrenih odlukom Vijea
Europske Unije od 1. prosinca 2011. u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku, INA je dana 26. veljae 2012. obavijestila sirijsku
nacionalnu naftnu kompaniju General Petroleum Company (GPC) o proglaenju ,vie sile vezano uz Ugovor o podjeli proizvodnje
za blok Hayan potpisan 1998. godine, te Ugovor o podjeli proizvodnje za blok Aphamia potpisan 2004. godine.
Via sila je pravni institut previen ugovorom koji omoguuje suspenziju ili privremenu obustavu obveza i aktivnosti po ugovoru
uslijed dogaaja koji su izvan kontrole ugovornih stranaka poput poplave, potresa, pobune, nemira, ratnog stanja i sl. Pozivanje na
viu silu je regularan mehanizam koji ne znai raskid ugovora i automatski izlazak iz projekta. Radi se o zatitnom mehanizmu za
ugovorne strane, ukoliko su nastupile nepredviene okolnosti, kako bi se po proteku predmetnih okolnosti moglo nastaviti s
izvravanjem ugovora bez tetnih posljedica po ugovorne strane.
Kompanija ne oekuje ostvarenje prihoda ili svog udjela u proizvodnji od sirijskog projekta u predvidivoj budunosti, odnosno do
prekida vie sile.
Sazivanje izvanredne Glavne skuptine INA, d.d.
Uprava INA, d.d. je 29. veljae 2012. godine donijela odluku o sazivanju izvanredne Glavne skuptine INA, d.d. koja e se odrati
11. travnja 2012. u Zagrebu. Na izvanrednoj Glavnoj skuptini INA, d.d. predlae se opoziv gospodina bela Galcza sa funkcije
lana Nadzornog odbora Drutva i izbor za lana Nadzornog odbora INA, d.d. gospodina Szabolcs Ferencza I.

37

4. Korporativno upravljanje
Upravljaka i nadzorna tijela drutva
INA-ina upravljaka struktura temelji se na dualistikom sustavu, koji se sastoji od Nadzornog odbora i Uprave. Zajedno s Glavnom
skuptinom predstavljaju tri obvezna unutarnja tijela INA-e u skladu sa Statutom i Zakonom o trgovakim drutvima.
Na sjednici odranoj 10. lipnja 2009, Uprava INA-e uspostavila je Odbor izvrnih direktora, koji je odgovoran za operativno
upravljanje INA-e s punom odgovornou za upravljanje nad operativnim pitanjima.
Nadzorni odbor je odgovoran za imenovanje i razrjeenje lanova uprave i njihov nadzor. Na temelju INA-inog Statuta, Nadzorni
odbor se sastoji od devet lanova: pet postavlja MOL, tri Vlada Republike Hrvatske i jedan lan predstavnik zaposlenika.
Uprava se sastoji od est lanova, od kojih su tri postavljena od strane MOL-a, ukljuujui Predsjednika Uprave i tri od strane
hrvatske Vlada.
Uprava
Sljedei popis sadri imena sadanjih lanova Uprave sa njihovim pozicijama na dan 31. prosinca 2011. Poslovna adresa za sve
lanove Uprave je Avenija V. Holjevca 10, 10002 Zagreb, Hrvatska.
Zoltan Sandor ldott, predsjednik Uprave
Niko Dali, lan Uprave
Pal Zoltn Kara, lan Uprave
Ivan Krei, lan Uprave
Davor Mayer, lan Uprave
Pter Ratatics, lan Uprave
Odbor izvrnih direktora
Izvrne direktore imenuje se odlukom Uprave. Izvrni direktori su ovlateni i odgovorni za upravljanje poslovanjem pojedinih
poslovnih sektora INA-e (Istraivanje i proizvodnja, Rafinerije i marketing, Financije, Maloprodaja, Korporativni procesi, Korporativni
poslovi).
U nastavku slijedi popis izvrnih direktora na dan 31. prosinca 2011.:
Peter Chmuriak, izvrni direktor za Rafinerije i marketing (Artur Thernesz imenovan od 01. sijenja 2012)
Berislav Gao, izvrni direktor za Korporativne servise
Andrs Huszr, izvrni direktor za Financije
Darko Markoti, izvrni direktor za Maloprodaju
elimir ikonja, izvrni direktor za Istraivanje i proizvodnju
Tomislav Thr, izvrni direktor za Korporativne procese (Korporativni procesi su promijenili ime u Korporativne poslove od 01.
sijenja 2012)
Nadzorni odbor
Popis sadri imena lanova Nadzornog odbora i njihovih funkcija (na dan 31. prosinca 2011). Poslovna adresa za sve lanove
Nadzornog odbora je Avenija V. Holjevca 10, 10002 Zagreb, Hrvatska.
Davor tern, predsjednik Nadzornog odbora
Gyrgy Mosonyi Imre, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora
Abel Galcz, lan Nadzornog odbora
Jzsef Molnr Farkas, lan Nadzornog odbora
Maja Rilovi, lan Nadzornog odbora
Gordana Sekuli, lan Nadzornog odbora
Jzsef Simola, lan Nadzornog odbora
Damir Vaneli, lan Nadzornog odbora
Oszkr Vilgi, lan Nadzornog odbora

38

Odbor za reviziju
lanovi Odbora za reviziju su:
Ljubo Juri, predsjednik
Jzsef Simola, lan
Damir Vaneli, lan
Odbor za reviziju je tijelo koje imenuje Nadzorni odbor u svrhu pomoi nadzornom odboru i upravi u obavljanju njihovih
korporativnih upravljakim zadataka, financijskog izvjetavanja i kontrole poslovanja kompanije. Meutim, Odbor za reviziju je samo
pomono tijelo, te ne moe oduzeti Nadzornom odboru i Upravi njihove odgovornosti. Nadzorni odbor duan je razmotriti izvjee o
radu odbora za reviziju jednom godinje.
Odgovornosti Odbora za reviziju su povezane sa:
1. raunovodstvenim segmentom,
2. segmentom vanjskog revizora,
3. financijskim segmentom,
4. segmentom procjene rizika
U obavljanju svojih zadataka, Odbor za reviziju je ovlaten da nadgleda unutarnje procese u INA, zatrai dodatne informacije od
drutva ili njegovih revizora, te da provodit razgovore sa zaposlenicima. Nadalje, Odbor je ovlaten angairati nezavisne
konzultante na troak tvrtke. Zapisnici sa sastanaka Odbora za reviziju (provedeno na tromjesenoj osnovi, a prije polugodinjih
sjednica Nadzornog odbora) se distribuiraju na Nadzorni odbor i Upravu.
Reim(i) korporativnog upravljanja
S obzirom na injenicu da dionice INA-e uvrtene na ureeno trite, INA - INDUSTRIJA NAFTE, d.d. primjenjuje Kodeks
korporativnog upravljanja koji su zajedniki pripremile Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebaka burza, a na
snazi je od 1. sijenja 2011, a objavljen je na internetskoj stranici Zagrebake burze (http://www.zse.hr).
Pored Kodeksa korporativnog upravljanja, INA Grupa takoer primjenjuje svoj Etiki kodeks koji definira temeljne vrijednosti i
naela ponaanja menadmenta i zaposlenika INA Grupe u vezi s njihovim odnos prema radu, suradnicima, poslovnim partnerima i
javnosti. Kodeksom se takoer navode obveze INA Grupe za osiguranje odgovarajuih uvjeta za rad i profesionalni razvoj
zaposlenicima, kao i izbjegavanje neprihvatljivih oblika ponaanja. Kodeks pokriva iroko podruje poslovnih odnosa i procesa i
trebaju ga se pridravati sve osobe koje djeluju u ime i ispred INA Grupe, ukljuujui fizike osobe i pravne osobe koje su u
ugovornom odnosu s INA Grupom (poslovni partneri, savjetnici, dobavljai, prodavai i sl.). Navedene osobe ili subjekti mogu
pristupiti kodeksu na internetskoj stranici INA, d.d. (http://www.ina.hr). INA d.d. se openito pridrava odredbi Kodeksa
korporativnog upravljanja, uz iznimke navedene u Godinjem upitniku korporativnog upravljanja objavljenom na INA-inim web
stranicama.
Neke od iznimaka su kako slijedi:

INA d.d. ne objavljuje niti aurira popis dioniara. Vlasnika struktura je dostupna na internetskoj stranici Drutva, dok se
detaljni popis dioniara vodi u Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu d.d. koje, u skladu sa Zakonom, objavljuje
popis deset najveih dioniara na svojoj internetskoj stranici.
INA d.d. ne objavljuje podatke o dionicama Drutva koje dre lanovi Uprave ili Nadzornog odbora na svojoj internetskoj
stranici. Umjesto toga, sve objave u vezi na vrijednosnice u posjedu lanova uprave ili nadzornog odbora mogu se nai
na internetskoj stranici Drutva.
INA d.d. ne osigurava bez naknade opunomoenike dioniarima drutva koji iz bilo kojeg razloga, nisu u mogunosti
glasati na Glavnoj skuptini. Dioniari koji nisu u mogunosti sami glasovati trebaju, prema vlastitom nahoenju,
imenovati odgovarajue opunomoenike koji su duni glasovati sukladno njihovim uputama. Drutvo nije zaprimilo
nikakav zahtjev bilo kojeg dioniara u tom pogledu.
Drutvo postavlja uvjete i formalne uvjete za sudjelovanje dioniara na Glavnoj skuptini u skladu sa Zakonom o
trgovakim drutvima i Statutom Drutva, kako bi se zatitila prava dioniara u uvjetima velikog broja dioniara.
Nadzorni odbor nije sastavljen veinom od nezavisnih lanova. Sastoji se od predstavnika glavnih dioniara i
predstavnika radnika u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima.
Dugoroni plan sukcesije nije objavljen, meutim, postojei sustavi izbora lanova Nadzornog odbora, Uprave i vieg
menadmenta vode rauna o kontinuitetu u obavljanju nadzornih, upravljakim i administrativnih funkcija.

39

Nadzorni odbor nije organizirao Odbor na nagraivanje. Kao dio procesa harmonizacije, INA d.d. uz odbor za reviziju
takoer planira uspostaviti i preostale Kodeksom predloene odbore.
Politika nagraivanja Drutva je dio internih pravila koja se ne objavljuju na internetskoj stranici Drutva. Podaci o
naknadama lanovima Uprave i Nadzornog odbora objavljuju se u godinjem izvjeu u ukupnom iznosu. Trenutni interni
propisi ne predviaju mogunost javnog objavljivanja tih podataka.
Iznosi naknada plaenih nezavisnim revizorima za pruene usluge se ne objavljuju i predstavljaju poslovnu tajnu.

40

5.Odrivi razvoj, zatita zdravlja, sigurnost i zatita okolia

Zatita okolia
Smanjenje utjecaja na okoli jedno je od temeljnih opredjeljenja kompanije. Ispunjenje tog zahtjeva je izrazito izazovno uzimajui u
obzir injenicu da aktivnosti u istraivanju i proizvodnji, preradi i prodaji nafte i naftnih derivata po prirodi mogu imati znaajan
utjecaj na okoli. Usklaenjem znanja naih strunjaka i najbolje industrijske prakse, potujui strogu zakonsku regulativu u
kombinaciji s uvoenjem novih tehnologija INA kontrolira svoj utjecaj na okoli.
Zatita zdravlja i sigurnost na radu
Naftna industrija zahtijeva visok stupanj zatite zdravlja i sigurnosti na radu, stoga je navedeno jedno od glavnih prioriteta i
temeljnih preduvjeta za uspjeno poslovanje bilo koje naftne tvrtke. Zbog toga je INA d.d. uspostavila sveobuhvatni sustav
upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti na radu, s ciljem neprestanog podizanja razine sigurnosti i redovitog praenja
zdravstvenog stanja zaposlenika. Posebna se panja posveuje osposobljavanju zaposlenika, promicanju i osiguravanju rada na
siguran nain kako bi se smanjili rizici vezani uz svakodnevne aktivnosti.
U 2011. godini nije bilo smrtnih sluajeva zaposlenika Ine. Uestalost ozljeda na radu s izgubljenim radnim vremenom (LTIF) u
2011. godini na razini INA, d.d. iznosi 2,2, a zabiljeeno je 40 sluajeva ozljede na radu s izgubljenim radnim vremenom (LTI), to
predstavlja znaajno poboljanje od 35% u odnosu na 2010. godinu. U SD Istraivanje i proizvodnja nafte i plina, sa LTIF-om od
1,3, zabiljeen je mnogo bolji rezultat od prosjeka Ine koji je unutar standarda Internacionalne udruge proizvoaa nafte i plina za
europske djelatnosti. U SD Rafinerije i marketing LTIF je iznosio 4,4, to predstavlja poboljanje od 12% u odnosu na 2010. godinu,
ali je jo uvijek iznad europskog prosjeka CONCAWE-a, iako je prisutno znaajno poboljanje u poslovanju. U SD Trgovina na malo
LTIF je iznosio 1,6, dakle, prisutno je poboljanje od ak 47% u odnosu na 2010. godinu.
Najvei napredak, vezano uz statistiku sigurnosti LTIF-a, prisutan je u poslovnim funkcijama gdje je zabiljeeno poboljanje od
83%, sa 3,0 na 0,6.
Zatita od poara
Zajedno s trenutnom situacijom, najavljene i nenajavljene vatrogasne vjebe i struna usavravanja koja su bila organizirana kroz
cijeli mjesec svibanj (koji je u Hrvatskoj mjesec zatite od poara Svibanj 2011), analizirane su kako bi se definirali prioriteti koji e
pomoi u nadogradnji sustava zatite od poara i smanjivanju eksplozija povezanih s tehnologijom. Zavrnu vjebu zatite od
poara organizirao je Sektor upravljanja imovinom I uslugama u Upravnoj zgradi Rafinerije nafte Sisak na kojoj je sudjelovala i
profesionalna vatrogasna postrojba Sinaco.
Tijekom 2011. godine registrirano je 12 poara u INA, d.d.. Iako veina poara nije imala znaajan utjecaj na okoli niti je
predstavljala visoke financijske trokove, dva poara potrebno je posebno spomenuti.
Oujak 2011. - Poar u Rafineriji nafte Rijeka, na HDS jedinici zbog proputanja na brtvi. Poar je ugaen pomou tri runa aparata
za gaenje poara. Izraunati gubitak proizvodnje iznosi ~ 0,5 mil. .
Velika nesrea dogodila se 20. lipanja 2011. godine u Rafineriji nafte Sisak kada je poar izbio na cjevovodu izmeu procesnog i
skladinog prostora kada se zapalilo 1,174. prolivenog lakog primarnog benzina. Poar je ugaen nakon 2 sata i 50 minuta. Odmah
nakon incidenta imenovani su timovi za istragu i pruanje prve pomoi. Preliminarna i zavrna izvjea su pripremljena na temelju
IRIS/ Tripod metodologije. Osnovni faktori rizika su identificirani i pripremljeno je detaljno praenje i nadzor stanja. Ukupni trokovi
iznose ~ 16 mil. (samo za popravak je troak bio 10,5 mil. ).
Odrivi razvoj
Kao vodea kompanija u podruju energetike i jedna od najveih u Hrvatskoj, INA se opredijelila za odrivi razvoj i transparentnost
u poslovanju. U svojoj novoj Viziji objavila je da eli biti prvi izbor u regiji za kupce i talente, stvarajui dodanu vrijednost svojim
dioniarima, snanim rastom u segmentu istraivanja i proizvodnje, kroz odrivo poslovanje segmenta trgovine na malo te rafinerija
i marketinga. INA se, izmeu ostalog, obvezala odravati najvie standarde zatite zdravlja, sigurnosti i zatite okolia, biti pouzdan
partner zajednicama te svojim zaposlenicima osigurati najbolje radno okruenje.

41

Za INA-u odrivi razvoj znai korporativno opredjeljenje za trajnu predanost uravnoteenoj integraciji gospodarskih, ekolokih i
drutvenih imbenika u svakodnevno poslovanje, s ciljem poveanja dugorone vrijednosti za sve dionike, kao i prepoznavanja,
sprjeavanja i izbjegavanja moguih negativnih utjecaja kako bi se sauvala dozvola za rad.
INA je potpisnik Globalnog ugovora Ujedinjenih naroda (UN Global Compact) te se zalae za promicanje i potporu 10 naela Global
Compacta u podruju ljudskih prava, radnih prava, zatite okolia i borbe protiv korupcije. Za koordinaciju aktivnosti odrivog
razvoja u INA Grupi zaduen je sredinji Sektor odrivog razvoja i zatite zdravlja, sigurnosti i okolia, koji izvjetava izravno
glavnog izvrnog direktora i Odbor izvrnih direktora preko Odbora za zatitu zdravlja, sigurnosti i okolia. SD je ugraen u
aktivnosti i odgovornosti zatite zdravlja, sigurnosti i okolia (Opis zadataka i odgovornosti - OZO) i organizacije odrivog razvoja,
zatite zdravlja, sigurnosti i okolia. Osim aktivnosti odrivog razvoja definiranih organizacijski, svoj je rad nastavila i koordinacijska
Radna grupa za odrivi razvoj.
Tijekom 2011. pokrenuti su novi projekti, vezani uz socijalnu i ekoloku komponentu odrivog razvoja; kao Projekt izgradnje
korporativne kulture, koji ukljuuje Projekt Sigurne vonje i inicijativu za audite zatite zdravlja, sigurnosti i zatite okolia, Projekt
korporativnog volontiranja i sl. Uz to, sve relevantne poslovne i funkcionalne jedinice planiraju i aktivnosti za poboljanje odrivog
razvoja, kao dio svog plana poslovanja.
INA je u 2011. godini izdala svoje15-to godinje nefinancijsko izvjee o odrivom razvoju i takoer sudjelovala u izradi godinjeg
izvjeu o odrivom razvoju MOL Grupe za 2010.
Od 2010. na snazi je Etiki kodeks INA Grupe, u skladu s kojim djeluje i Etiko povjerenstvo, iji je predsjednik vanjski nezavisni
strunjak.

42

6. Dioniarska struktura i promjene u organizaciji, Upravi i Nadzornom odboru

Dioniarska struktura prema broju dionica
31.12.06.

31.12.07.

31.12.08.

31.12.09.

31.12.10.

31.12.11.

MOL

2.500.001

2.500.001

4.715.538

4.715.538

4.715.538

4.725.620

Vlada RH

5.180.367

4.484.918

4.483.552

4.483.552

4.483.552

4.483.552

Privatni i institucionalni investitori

2.319.632

3.015.081

800.910

800.910

800.910

790.828

10.000.000

10.000.000

10.000.000

10.000.000

10.000.000

10.000.000

Ukupno
Izvor: Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d.

Stjecanje vlastitih dionica drutva

Drutvo je posjeduje vlastite dionice, te tijekom 2011. godine nije bilo stjecanja vlastitih dionica.
Promjene u organizaciji, Upravi i Nadzornom odboru:
Nadzorni odbor
Na Izvanrednoj Glavnoj skuptini INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. odranoj 17. sijenja 2011. opozvani su lanovi Nadzornog odbora
Ivan uker, Tomislav Ivi i Boidar Pankreti te su Davor tern, Gordana Sekuli i Damir Vaneli izabrani za lanove Nadzornog
odbora INA, d.d. Na sjednici odranoj 17. sijenja 2011. godine Nadzorni odbor INA-Industrija nafte d.d., Zagreb izabrao je g.
Davora terna za novog predsjednika Nadzornog odbora.
Sukladno odredbi lanka 163. stavak 3. Zakona o radu (NN broj 149/09), u svezi s odredbom lanka 256. stavak 2. Zakona o
trgovakim drutvima (NN broj 118/03), 12. svibnja 2011. godine provedeni su izbori za predstavnika radnika u Nadzorni odbor INA,
d.d. Za predstavnika radnika u Nadzorni odbor INA,d.d. izabrana je gospoa Maja Rilovi s mandatom koji poinje 24. svibnja 2011.
godine.
Uprava
Cirkularnim glasovanjem, 10. veljae 2011., Nadzorni odbor INA, d.d. imenovao je tri nova lana Uprave Drutva. Novi lanovi
Uprave su Niko Dali, Ivan Krei i Davor Mayer, sva trojica imenovana su na mandat od 11. veljae 2011. do 1. travnja 2015. Na
istoj sjednici, Tomislav Dragievi, Josip Petrovi i Dubravko Tkali opozvani su sa dunosti lanova Uprave s datumom 10.
veljae 2011. Ujedno, mandat gosp. Lajosa Alacsa i gosp. Atille Holode na funkciji lanova Uprave je produen do 1. travnja 2015.
godine.
Na sjednici nadzornog odbora INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d odranoj 07. lipnja 2011. imenovana su dva nova lana Uprave
Drutva. Novi lanovi Uprave su dr. Pl Kara i Pter Ratatics, oboje su imenovani na mandat od 9. lipnja 2011. do 1. travnja 2015.
Na istoj sjednici, Nadzorni je odbor prihvatio ostavke Attile Holode i Lajosa Alcsa na mjesto lanova Uprave Drutva s datumom 8.
lipnja 2011.
Uprava INA Industrija nafte, d.d je na sjednici Uprave 14. lipnja 2011. opozvala g. Bojana Milkovia s funkcija Glavnog izvrnog
direktora i Izvrnog direktora za istraivanje i proizvodnju nafte i plina poevi od 14. lipnja, a temeljem njegovog osobnog zahtjeva.
G. elimir ikonja imenovan je na poziciju Izvrnog direktora za istraivanje i proizvodnju nafte i plina na neodreeno vrijeme.
Uprava je takoer jednoglasno produila ovlatenje predsjednika Uprave g. Zoltna ldotta za nadzor nad sektorima direktno
podreenima Glavnom izvrnom direktoru na razdoblje od 90 dana ili do daljnje odluke.
Uprava INA Industrija nafte, d.d. je na sjednici odranoj 14. rujna 2011. jednoglasno produila ovlatenje predsjednika Uprave g.
Zoltna ldotta za nadzor nad sektorima direktno podreenima Glavnom izvrnom direktoru do 31.12.2011. godine.
Uprava INA Industrija nafte, d.d. je na sjednici odranoj 21. prosinca 2011. jednoglasno produila ovlatenje predsjednika Uprave
Ine g. Zoltna ldotta za obavljanje poslova koji su u nadlenosti Glavnog izvrnog direktora do 31. oujka 2012. godine.
Takoer je odlueno da PF Korporativnih procesa mijenja naziv u PF Korporativnih poslova te da sektori koji su ranije bili u
nadlenosti Glavnog izvrnog direktora sada prelaze u nadlenost Uprave, odnosno u nadlenost poslovnih funkcija Korporativnih
poslova i Korporativnih servisa. G. Tomislav Thr i g. Berislav Gao zadravaju svoju dunost izvrnih direktora Korporativnih
poslova odnosno Korporativnih servisa. Odobrene organizacijske promjene stupile su na snagu s 1. sijenja 2012. godine.
Uprava INA Industrija nafte, d.d. je na sjednici odranoj 08. studenog 2011. godine imenovala g. Artura Thernesza na poziciju
Izvrnog direktora za rafinerije i marketing. G. Thernesz je preuzeo dunosti od dosadanjeg Izvrnog direktora za Rafinerije i
marketing g. Petera Chmuriaka od 01. sijenja 2012. godine.

43

7. Oekivani razvoj
Snaniji uinak u 2011. je rezultat prvenstveno vrlo zahtjevnog razdoblja ulaganja izmeu 2008. i 2011. godine, u kojem su
zavrena brojna velika ulaganja koja su poela snano doprinositi rezultatima. Rezultati takoer odraavaju uinke nastavka
poboljanja uinkovitosti, stroge kontrole trokova i poslovne optimizacije i racionalizacije. Ove aktivnosti postaju sve vanije, kako
INA ne moe utjecati na eksterne uvjete poslovanja. U proteklom razdoblju INA je znaajno poboljala svoju financijsku poziciju
smanjivi neto dug i razinu zaduenosti, te je tako osigurala budua sredstva za potrebe financiranja novih razvojnih projekata.
Veina planiranih ulaganja odnosi se na projekte u Hrvatskoj, ime INA ostaje najvei ulaga u zemlji. Jedan og glavnih ciljeva Ine
je osiguranja sigurnosti i stabilnosti opskrbe energijom u izazovnom okruenju.
INA ostaje usmjerena na daljnji nastavak poboljanja uinkovitosti poslovanja kontrolom trokova te daljnje unapreenje procesa
nabave, s ciljem postizanja dodatnih uteda.
Oteani uvjeti poslovanja u inozemnim koncesijama i smanjena potranja uslijed gospodarskih problema u Eurozoni glavni su
izazovi u predstojeem razdoblju. Drutvo kontinuirano analizira razvoj dogaaja te e nastaviti s aktivnostima usmjerenim na
interno poboljanje uinkovitosti paralelno s razvojnim aktivnostima.
U SD Istraivanju i proizvodnji kao primarnom pokretau razvoja, INA planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraivanjima
razvojem postojeih projekata i kroz potencijalne neorganske korake. INA je usmjerena na odrivu zamjenu rezervi, i
kompenziranje prirodnog pada proizvodnje iz postojeih polja, te s razvojem postojeih polja u stratekom periodu.
Unato oduzimanju odobrenja za istraivanje u kontinentalnom dijelu Hrvatske INA ostaje vodei subjekt u Hrvatskoj trenutno, koji
raspolae potrebnom opremom, iskustvom, znanjem i projektima spremnim za buenje da ubrza istrane aktivnosti u kontinentalnoj
Hrvatskoj, ovisno o odluci nove Vlade vezano za odobrenja.
Kompanija takoer vidi mogunosti, posebno na hrvatskom tritu, u identificiranju prilika da u stratekom periodu ue i u
poslovanje energijom.

44

Izjava o odgovornosti

Konsolidirani financijski izvjetaji INA Grupe za etvrto tromjeseje 2011. godine pripremljeni su u skladu s Meunarodnim
standardima financijskog izvjetavanja (MSFI), tj. prema naim najboljim saznanjima u svim bitnim aspektima tono i objektivno
prikazuju financijski poloaj drutva, financijske rezultate i novane tijekove INA Grupe.
Uprava

Zoltn ldott
Niko Dali
Pal Zoltan Kara
Ivan Krei
Davor Mayer
Peter Ratatics

Predsjednik Uprave INA, d.d.

lan
lan
lan
lan
lan

45