u sistem igraaka, treba se ipak ograditi od pripisivanja preterano dobrih svojstava pojedinim materijalima, samim po sebi. Ne treba oekivati da e ve samo dovoenje dece u dodir sa njima biti dovoljno da se oni na najbolji nain iskoriste i automatski povoljno deluju na maliane. Materijal jo ne znai metodu, kao to ni metod jo ne znai celinu postupka kojim se podstie, usmerava i unapreuje deiji razvoj.
O tome je Frebel,tvorac prvog didaktiki
strukturiranog materijala za predkolsku decu, rekao: Ako moj obrazovni materijal ima izvesnu efikasnost,ona ne potie od njegovog spolanjeg izgleda, koji nita posebno i ne sadri nita novo, ona potie iskljuivo od naina na koji sam se njime posluio. Prema tome, nain korienja igrake znaajno zavisi i od odrawslog, kako je nudi deci, organizuje igru i intervenie u toku igranja. Sa druge strane, ma koliko igraka bila razvojno, i u svakom drugom pogledu, vredna, ona ne moe umanjiti delikarnu ulogu odrasle osobe koja se smatra o detetu.Organizacija igre od nje zahteva strpljenje, predusretljivost i snalaaljivost, kako bi igra imala razvojni uinak.
Naglaavajui ulogu odrasle osobe za dobro
korienje igrake, najvanije je da njena intervencija ne sme da narui karakteristike igre u operisanju ponuenim materijalom. Deja panja treba da bude usmerena na aktivnost,a ne na odraslog, kao da je on centralna linost i izvor saznanja,tj.donosilac i jedini tuma pravila igre. Njegovo je da obezbedi prilike za igru i podstakne dete da igraku koristi na razne naine. On moe katkad i da poui, olaka, ohrabri, meutim, ipak je deja aktivnost ono to pokree razvoj. Odrasla osoba ne treba deci da namee svoj nain miljenja, ali ni da ih lii svog uticaja i pomoi.
Korienje igrake zavisie, pored uzrasta i
individualnih karakteristika deteta, od opte atmosfere koja ga okruuje, materijalnih i sociokulturnih inilaca koje neposrednodeluju, isto toliko, koliko i od mogunosti inherentnih samoj igraki. Ovde bismo posebno naglasili da mogunost korienja igrake zavisi i od okoline koja treba da predstavlja udobnu, bezbednu i dovoljno prostranu sredinu za razvoj svake aktivnosti deteta. Igraku treba prezentirati na pravi nain. On se sigurno razlikuje od naina na koji se deci daje hrana ili neto to im je neophodno u svakodnevnom ivotu.
To se na primer moe uoiti u obliku
iznenaenja, povodom nekog praznika ili drugom sveanom prilikom, u igri toplo-hladno koja podstie deju matu i nestrpljivo oekivanje. Ve lepo upakovana igraka, koja se polako pomalja iz kutije, postie ovaj cilj.
Sistem dejih igraaka
Preko dejih mogunosti za igru, koje se
usavravaju, sagledivih u sve veem obimu, raznovrsnosti i kvalitetu naina na koje se koriste igrake, mogue je pratiti razvoj deteta i unapreivati funkcije koje se pojavljuju simultano i sukcesivno u toku ovog razvoja. Uz pomo igraaka, treba detetu omoguiti sve oblike igara sutinskih znaajnih za njegov razvoj, koje e doprinositi razvoju njegove motorike i ula, drutvenosti i emocija, inteligencije i saznanja, kao i svih oblika komunikacije i stvaralatva. One treba uravnoteeno da doprinese razvoju svih ovih aspekata i kavaliteta linosti deteta. Pogreno bi bilo ako bi se, vodilo rauna samo o razvoju mentalnih sposobnosti, a zapostavio afektivni ivot dece.
Za pravilan izbor i korienje igraaka potrebno je
poznavati njihove karakteristike, kao mi mogunosti da doprinesu uenju i razvoju deteta. Kao to smo videli, svaki uzrast ima svoje karakteristine igre i igrake, a ak i kada se koriste iste igrake to se ini na razne naine. Otuda, pored uputstava za korienje, veina igraaka ima i upisan minimalan uzrast na kojem se mogu ponuditi detetu. Ve navedene injenice ukazuju na potrebu da se igrake nabavljaju i nude deci u odreenom sistemu, kompatibilnom sa sistemom igara o koje je ve bili rei. Glavna osobina oba sistema je praenje opteg razvoja deteta i usklaivanje sa njegovim osobenostima. Pored karakteristika uzrasta, za izbor igraaka u sistem treba pre svega, dobro poznavati decu kojoj se namenjuju, njihove sklonosti, elje, potrebe, ponaanje i dostignuti stepen razvoja, sredinu u kojoj rastu i iskustva koja su ve stekla u dodiru sa njome.
Budui da je igraka jedno od sredstava za uticanje
na deje aktivnosti, preko valjanog i sistematskog izbora mogue je zadovoljiti zahtev da se svaka aktivnost uvede u pravo vreme, igrakama koje odgovaraju deci svim svojim karakteristikama. Ukoliko igraka ne odgovara razvojnim potrebama deteta i funkcionalno ga vezuje za aktivnost ispod nivoa njegovih sposobnosti, posledica njene primene bie dosada, nezainteresovanost, opadovanje sposobnosti za uenje i istraivakog ponaanja. Treba se odreisvih materijala za igru koje je mogue zameniti drugim,ija primena obezbeuje deci vee i aktivnije angaovanje, tj.sticanje bogatijeg i produbljenijeg iskustva.
To podrazumeva i odstranjivanje igrake koje zahtevaju
rutinski postupak i pretvaraju decu u pasivne posmatrae. Iz navedenog proizilazi da izbor igraaka u sistem treba da bude precizno planiran, polazei od utvrenih kriterijuma, da bi se deci obezbedile raznovrasne aktivnosti i stalno napredovanje u nivou bavljenja njima. Istovremeno to ne treba da bude u skladu sa neotuivim dejim pravom izbora ime e se i kako igrati. Zahtev za raznovrsnou igraaka koje se nude deci, i njihovo korienje u razliitim situacijama, vrlo je znaajan i sa metodikog stanovita, jer predstavlja uslov za apstrhovanje operacija koje se vre njima od konkretnog materijala, kao i transfer na druge materijale. Ako deci uvek dajemo isti tip didaktikog materijala (npr.Dinesove blokove) postoji mogunost njihovog funkcionalnog vezivanja samo za jedan prototip, to je karakteristika dresure.
Prilikom stvaranja sistema igraaka poeljno je
da se uvai i preporuka da je dobro imati igrake u kompletima i serijama, to se odnosi kako na konstruktorske igrake, tako i na sve ostale.... Konano, imajui u vidu da je jedan od osnovnih razloga za pohaanje dejih vrtia, njihov doprinos razvoju deje drutvenosti, poeljno je smenjivanje individualnih igara sa grupnim i kolektivnim. Otuda, paralelno sa igrakama za pojedinanu igru (i mogunostima za relativnu izdvojenost igraa) deci treba ponuditi igrake koje podrazumevaju saradnju vie uesnika.