Osiguravanje krmne baze za hranidbu konja na ergeli ,,par u Severinu s

osvrtom na mogunost prilagodbe na ekoloke norme

Uvod
Tijekom posjeta ergeli par u sklopu terenske nastave specijalistikog
strunog studija, Visokoga gospodarskog uilita u Krievcima koja je odrana
21.5.2011, dobiven je na uvid nain rada i uzgojni procesi u uzgoju vrhunskih
sportskih konja te nain proizvodnje krme i osiguravanje njene baze za ishranu
konja.

Opis ergele par

Na 20-ak hektara zemlje na kojoj se prostire konjiki klub i ergela PAR

smjeteni u pitoresknom Severinu, samo 10 kilometara jugoistono od
Bjelovara, 2003. zapoela je sportsko-uzgojna pria s konjima u glavnoj ulozi.
Naime, u samo pet godina tvrtka par, iji je vlasnik Zlatko Navojec,
poljoprivredno je zemljite pretvorila u impresivnu ergelu, ove godine i slubeno
priznatu od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te konjiki
klub, slubeno osnovan 2005. kao jedan od najmlaih lanica Hrvatskog
konjikog saveza. Osim visokih standarda prema kojima je izgraena tala s 32
boksa dimenzija 3,5 x 4 metara, dodatnog prostora za smjetaj maksimalnog
kapaciteta 30-tak drebadi zatvorene hale za jahanje (25x50), pjeanog manjea
(60x50) te travnatog manjea (100x70), ergela posjeduje solarij i etalicu za
konje. Od 24 grla, koliko ih je sada na ergeli, 14 ih je vrhunsko uzgojenih i
kvalitetnih grla holstein pasmine dok je 10 u treningu.
Obitelj Navojec oformila je Ergelu u cilju stvaranja sportskog konja. Nakon
dugog razmatranja odluili su se za uzgoj holstein konja. Naime, ta pasmina u
posljednjih 30 - 40 godina se nalazi u samom vrhu sportskih - preponskih konja.
U Njemakoj to je pasmina sa najmanjim brojem kobila u matinom stadu, ali
bez obzira na to ona je najzastupljenija pasmina u internacionalnom preponskom
sportu. Treba napomenuti i to da ova pasmina vodi najstroi uzgoj te je genetski
najia od svih europskih pasmina koje se uzgajaju za preponski sport.

Hranidba konja
Sportski konji zahtijevaju znatno sloeniji program hranidbe od ostalih
vrsta domaih ivotinja kao i od ostalih kategorija konja. Razlog tome je
ogroman napor i stres koji ivotinje trpe, uz istodobnu potrebu da ostanu zdrave
i sposobne za sportska natjecanja. Sportski konji imaju znatno vee potrebe za
energijom od onih konja koji nisu u treningu. Sastavljanje obroka koji
odgovaraju konju glede njegovih zahtjeva predstavlja veliki izazov.
Odgovarajui nain hranidbe konja uz djelovanje nasljedne osnove, te pravilnog
treninga omoguiti e maksimalno iskoritavanje potencijala sportskog konja
(Geor, 2007). Nuno je zadovoljiti uzdrne potrebe konja, a to je ona koliina
energije koja je potrebna za odravanje konstantne tjelesne mase, uz normalne
aktivnosti konja koji ne rade i procjenjuju. Teko je dati tonu procjenu koliine
energije koju zahtijevaju sportski konji. Mnogo je imbenika koji utjeu na
potronju energije tijekom treninga, a neki od njih su trajanje treninga, kondicija
konja, teina opreme koju konj nosi, podloga terena na kojem se odvija
natjecanje, transport konja do mjesta odravanja natjecanja i mnogi drugi
(Lawrence, 2007).
Ukupne potrebe konja za hranjivim tvarima izraunavaju se tako da se zbroje
uzdrne potrebe i potrebe za rad, koji moe biti razliitog intenziteta. Izvor
energije sportskih konja su ugljikohidrati, masti i bjelanevine (u suviku). Same
bjelanevine nisu uinkovite i dovoljan izvor energije te se stoga naglasak
stavlja na druga dva izvora. Kako su bjelanevine kao izvor energije slabije
uinkovite, a uz to primarno koriste u podmirenju bjelanevinastih potreba
organizma konja, za podmirenje energetskih potreba naglasak se stavlja na
druge dvije organske tvari (Hintz, 1994).

Stanje proizvodnje krme i osiguravanje krmne baze sa oranica za potrebe konja

na ergeli par
Proizvodnja krme tj. ukupna proizvodnja na oranicama se odvija na dvije
parcele od kojih je jedna veliine 8 ha, odmah pored ergele par i ta parcela je
u viegodinjem najmu od drave, te druga parcela od 12 ha, koja je smjetena u
mjestu Pavlovac, a vlasnitvo supruge Zlatka Navojca. ono dalje ne treba opet
pisati, dovoljno je samo spomenuti u izlaganju.
Na spomenutim parcelama se proizvodnja odvija na slijedei nain: koristi se
trogodinji usjev, odnosno jedna kultura se ponavlja tri godine uzastopno na istoj
parceli.
Primjer:

Parcela pored ergele, ako je na njoj posijana djetelinsko travna smjesa (DTS)
ona ostaje na toj parceli tri godine u intenzivnoj konji nakon ega slijedi
gnojenje stajskim gnojem i preoravanje.
Za vrijeme dok je na prvoj parceli djetelinsko travna smjesa, na parceli u
Pavlovcu tri godine za redom se nalazi zob koja je u monokulturi.
Ovaj sistem im je viegodinja praksa stoga to samo zob i sijeno DTS-a sa
svojih povrina koriste za potrebe hranidbe konja, a odgovara im i zbog
mehanizacije,
Izbor kultura te tehnologija obrade tla i sjetve
Od prije navedenih kultura valja spomenuti da u DTS se nalaze engleski ljulj,
crvena i bijela djetelina.
Tehnologija uzgoja djetelinsko travne smjese je slijedea. Nakon to je
predkultura bila zob, a nakon njenog uklanjanja s parcele, slijedi sjetveno oranje
te predsjetvena priprema sjetvospremaem, sjetva te naposlijetku valjanje.
Sjetva se nastoji izvriti u rujnu, ovisno o uvjetima za obradu tla.
Konja prvi puta je sljedee godine u proljee za pripremu sjena.
Priprema tla za sjetvu zobi se vri na nain da se na travnjak koji se bude orao
naveze kruti stajski gnoj u jesen koji e biti zaoran u zimsku brazdu.
U proljee se vri predsjetvena priprema tla i sjetva jare zobi.
U procesu uzgoja zobi na istoj parceli tri godine, valja spomenuti, da se svake
godine prije oranja zimske brazde vri gnojidba krutim stajskim gnojem.
etveni ostaci iliti slama se balira u kvadratne bale te pohranjuje na ergeli pod
krov da ne bi dolo do propadanja slame.
Gnojidba krmnih kultura se odvija po principu konvencionalne poljoprivrede.
Vri se gnojidba mineralnim gnojivima i to NPK 15-15-15 za sjetvu DTS u
koliini prije sjetve 200 kg/ha, te KAN poslije svakog otkosa u koliini 150
kg/ha.
Kod zobi je gnojidba samo s KAN-om u proljee i to u dva navrata, iza nicanja
te u fazi vlatanja zobi s koliinom od kg/ha.

Koritenje krmnih kultura

Djetelinsko travne smjese na oranicama se koriste kao koni tip i to 3-4 otkosa
koji se spremaju u sijeno.
Sijeno preaju balirkom u kvadratne bale, to im olakava manipulaciju hranom
te bolje skladitenje tj bolje iskoritenje natkrivenog prostora.
Prosjeno godinje ergela par samostalno proizvede cca 2000 komada bala
sijena, to znai oko ..2000 bala x teina 1 bale= izraunati kolika je to ojiina
sijena godinje na ukupnoj povrini ili po hektaru.
Zob se koristi na dva naina, kao zrnat proizvod za zobanje u ishrani konja i
drugi dio je slama koja se isto upotrebljava za ishranu po potrebi kod odreenih
kategorija konja, ovisno o kondiciji i uporabi konja.
Iskoritavanje panjaka
Prema rijeima gospodina Milana Mudrinia TKO JE TO, u sklopu ergele par
ima 4 panjaka koja su namijenjena za konje, plus jo dva za divlje ivotinje
koje se nalaze na ergeli.
Panjaci su sijani, djetelinsko travna smjesa engleskog ljulja i bijele djeteline, jer
ta kombinacija je najbolja i po kvaliteti pae, a otporna je na gaenje.
Panjaci slue vie kao ispusti za hodanje i tranje konjima jer oni ne
osiguravaju ni minimum potreba konja za kvalitetnom hranom.
Na 24 ivotinje koje se nalaze na ergeli, a koriste panjake, dolazi do slijedee
situacije: panjaci su preoptereeni.
Naime svaka uzrasna kategorija konja ima zaseban panjak jer nije mogue
zajedno drati npr pastuhe sa kobilama ili drebadi, iako su napravljeni kao
pregonski panjaci njihova veliina ne podnosi niti pola godine gaenja i
napasivanja, pa dolazi do problema obnove tako unitenih panjaka.

Osiguranje krme - dostatnost

Ergela par samo dijelom namiruje na svojim proizvodnim povrinama potrebe
za hranom za konje.
Sijeno u ovoj godini je dostatno za, po procjeni, do proljea, nakon ega bi
trebali kupovati ono to se nudi na tritu, to po rijeima voditelja ergele nije
dobre kvalitete i kod kupnje nemaju mogunost provjere kvalitete hrane, ve se
utvruje samo organoleptiki tj. da nema plijesni i drugih nepoeljnih tvari i
primjesa zbog pojave laminitisa i drugih bolesti i smetnji kod vrhunskih konja.
Tendencija je kupovati sijeno koje sadri dio djetelina u sebi, to je gotovo
nemogue nai.
Prijanjih godina su pripremali i kupovali dio sjenae, ali se od toga odustalo jer
konji ju nisu rado jeli i poeli su se javljat problemi u uzgoju, stoga sjenaa bi na
ergeli bio zadnji izbor.
Zob je dostatna za dvije godine, na skladitu je imaju i vika pa je dio
namijenjen za prodaju na tritu.
Slama od zobi je dostatna za ovu godinu sve do sljedee sezone i nove slame.
Sve druge dodatke koji se koriste u ishrani kupuju i oni u bilanci trokova iznose
mjeseno cca 5000 kuna to, prema rijeima gospodina Mudrinia, nije dostatno
za ovako vrhunska grla, jer vlasnik ergele smatra da je to samo hobi, dok izvor
primanja su lanac trgovina par.
Potrebe za dodacima su dijelom namirene zbog nemogunosti slobodnog
raspolaganja sa novcem voditelja ergele.
Normiranje obroka
Na ergeli par je samo jedna osoba zaduena za ishranu konja to je gospodin
Mudrini, koji svakoj ivotinji normira obrok ovisno o njenom ponaanju,
potrebama, fazi uzgoja, namjeni i drugim initeljima u uzgoju.
Ne koriste se matematiki izrauni kod normiranja obroka, ve po procjeni i
iskustvu, a naposljetku analizom hrane je dobiveno da i to po procjeni je skoro
tono kao da je utvrena hranidbena vrijednost i normiran obrok.
Valja napomenuti da gospodin Mudrini od svoje 7. godine radi sa konjima,
najprije na dravnoj ergeli u Novom Sadu, Beogradu, a na poziv je doao kao
profesionalni jaha na ergelu par, pa od tud potjee iskustvo u normiranju
obroka za vrhunske konje.

Prelazak na ekoloke norme u proizvodnji krme

U razgovoru oko tematike prelaska na ekoloki nain rada i norme dolo je do

sljedeih zakljuaka.
Za takav nain rada, a ima se tendencija za to, parcela pored ergele se mora
otkupiti od drave da bi se proirio za 8 ha panjaki sustav, koji bi pregonskim
napasivanjem osigurao dovoljno povrine da ne bude preoptereenja, a samim
time bi se osigurao dio hrane na najprirodniji nain ishrane.
Dio panjaka koji se nalazi unutar ergele, postojei panjaci bi se koristili za
drebad i za ujahavanje konja.
Nadalje, potrebito je osigurati u dugogodinjem najmu oranine povrine za
proizvodnju zobi i djetelinsko travnih smjesa, koje bi se vodile po ekolokim
principima uzgoja krmnih kultura.
Gnojidba bi bila osigurana stajskim gnojem, dok za mjere njege usjeva bi bile
osigurane mehanike mjere.
Po rijeima gospodina Mudrinia dano je na prijedlog da se u gorskim
dijelovima drave, posebice Gorski kotar, zakupe planinski panjaci, na kojima
bi se proizvodilo sijeno koje je vrhunske kvalitete, koje svojim sastavom trava
zadovoljava hranidbene norme konja.
Istie da u dosadanjem radu u ishrani konja, a to je preko 30 godina, na
primjeru ergele u Novom Sadu, najbolje sijeno je dolazilo sa planine Zlatibor, i
na tom podruju se je moglo koristiti panjake samo za potrebe dravne ergele.
Zakljuak
Prelazak na ekoloki nain rada bio bi vrlo izgledan i mogue ostvariv da
vlasnik ergele par ima sluha da vrhunski konji zahtijevaju vrhunsku hranu.
Meutim, vrijednost jednog konja od 350 000 eura ne nalae da e vlasnik
uloiti u proizvodnju krme, iako mu je to bilo reeno i preporueno od
profesionalnog uzgajivaa.
Postoje tendencije otkupa zemljita oko ergele i dijela u Pavlovcu koji bi
proirio proizvodnju na oranicama i dio panjaka pa se na taj nain moe
osigurati proizvodnja krme na ekolokim principima.
Nadalje, zakup livada i panjaka u planinskim dijelovima drave bi
mnogostruko pomoglo u prelasku na ekoloki nain rada, jedini je u tom
segmentu ostao problem brzog i efikasnog transporta sijena do skladita, dok su
drugi uvjeti to se tie mehanizacije osigurani.

Ergela kao takova ima vrhunske mogunosti proizvodnje krme na ekoloki nain
i ne samo osiguranje krmne baze koja je dostatna ve i stvaranje djela za trite.
U narednim godinama bi se neke stvari oko odnosa tko je vlasnik a tko uzgaja
konje trebale rijeiti pa bi trebalo do izraaja doi iskustvo gospodina Mudrinia
to bi rezultiralo ekolokim pristupom, a time i osiguranju vrhunske krme, a
vlasniku materijalnu korist i vrhunska grla holstein konja.