Manifestacije nedostatka vitamina A i vitamina K

Hipovitaminoza A
Vitamin A je vitamin netopljiv u vodi ali je zato topljiv u mastima i u organskim otapalima to je bitno
za proces njegove apsorpcije u probavnom sustavu. Kao takvog ga je mogude nadi u raznim namirnicama kao
to su mlijeko, maslac, riba, umanjac jajeta i sl. S druge strane, karoten ( provitamin A ) je mogude nadi u
mrkvi i graku. Vitamin A je vrlo bitan u nekoliko procesa : odravanje normalnog vida pri smanjenoj svjetlosti,
odravanje strukture i funkcije epitela i to uglavnom cilindrinog s mogudnodu izluivanja sluzi, povedanje
otpornosti organizma na infekcije, odravanje membrane i odravanje rasta.
Vitamin A se u hrani nalazi kao ester masnih kiselina pa se u probavnom sustavu razgrauje
djelovanjem guteranih lipaza i potom putem posebnih proteinskih prijenosnika ulazi u epitelnu stanicu
sluznice tankog crijeva. Vano je istaknuti da apsorpcija vitamina A ovisi o apsorpciji masti. Nakon ulaska u
epitel, vitamin se putem hilomikrona prenosu u torakalni duktus i potom odlazi u krvotok.
Koncentracija vitamina A u krvi je oko 30-70 mg/dL a priuve su toliko velike da se mogu iskoritavati
vie od godinu dana.
Kada govorimo o procesu metabolizma vitamina A, vano je istaknuti slijedede. Naime, karoten se u
crijevnome epitelu pomodu enzima dioksigenaze i prisustva kisika razlae u DVIJE molekuke retinala tj
retinaldehida. Retinaldehid se uz aldehid reduktazu u crijevnome epitelu pretvori u retinol koji se esterificira u
retinil-ester i putem hilomikrona prelazi u torakalni duktus i u krv. Priuva tog vitamina je u jetri odakle
djelovanjem hidrolaza nastaje retinol. Retinol u suradnji sa vezujudom mu bjelanevinom i prealbuminom
odlazi ponovno u krv te do potrebitih tkiva gdje vri odgovarajudi bioloki uinak. Razgradnja u ciljnom tkivu
tj.stanici vri se oksidacijom u retinoinu kiselinu koja potom ireverzibilnom oksidacijom prelazi u 5,6epoksiretinoinu kiselunu i retinil--glukuronid. Sva tri oblika vitamina se izluuju mokradom i fecesom. Dio
konjugiranog retinola moe se apsorbirati iz crijeva.

karoten

dioksigenaza + kisik

retinol ( i iz hrane)
krv
krv

crijevni epitel

jetra (priuva)

aldehid reduktaza

2 retinaldehida (retinal)

hidrolaza

retinil-ester
retinol

hilomikroni

limfa

+veuda bjelanevina + prealbumin

tkiva: retinoina kiselina ( bioloki uinak )

5,6-epoksiretinoina kiselina i retinil--glukuronid

razgradnja tj oksidacija

urin, feces

Metaboliki put vitamina A

Bioloki uinci vitamina A su brojni. karoten je antioksidans a retinaldehid je dio vidnog pigmenta
rodopsina. Retinol i retinoina kiselina su unutarstanino djelotvorni kao regulatori genskog oitovanja.
Najbolje je prouena uloga ovog vitamina u fiziologiji vida. Vidni pigment rodopsin je konjugirani spoj proteina
opsina i prostetike skupine 11-cisretinala (retinaldehida). U vidnom ciklusu vitamin djeluje u obliku aldehida
koji se iz trans oblika mijenja u cis oblik i obratno. Retinol i retinoina kiselina djeluju kao steroidni hormoni i
vezujudi se za jezgrene retinoidne receptore sudjeluju u regulaciji transkripcije brojnih gena vanih za stanino
mnoenje i diferencijaciju. Vitamin a djeluje i u sintezi glukoproteina tako to kompleks retinol-fosfat-manozalipaza iz membrane stanica donosi manozu.

Kada govorimo o hipovitaminozi A, vano je istaknuti da de se javiti u prilikama nedostatnog unosa

vitamina ili provitamina hranom ili kada u hrani nema dovoljno masti ili ulja.Nede se apsorbirati iz hrane kad je
poremedena apsorpcija masti. Stoga je vano istaknuti da se od svih poremedaja samo poremedaj vida znan
kao NODNO SLJEPILO ili NIKTALOPIJA moe staviti u korelaciju s nedostatkom vitamina A. Manjak vitamina de
naime u tom poremedaju uzrokovati manjak rodopsina kao vidnog pigmenta u stanicama tapida i unjida. To
de znaiti manjak fotosenzibilnih molekula koje posreduju u pretvorbi svjetlosne u kemijsku anergiju i napose u
elektrinu energiju. Nodno sljepilo se moe oitovati i u stanju jake izloenosti svjetlu kada sav rodopsin biva
razgraen.
Druga vrlo esta promjena koja nastaje pri manjku vitamina A jest KSEROFTALMIJA ( xerophtalmia) ili
suho oko. Naime, pri manjku vitamina a doalzi do stratificiranja i keratinizacije epitela. Ronini i spojnini
epitel se keratinizira zbog pojaane sinteze keratina.Uz to se keratinizira i suzni kanalid. Takoer se keratinizira i
sluznica dinog, probavnog i mokradno spolnog sustava kao i epitel koe. Hiperkeratoza dlanog folikula zatvara
izlaz iz lojnica pa je koa suha i hrapava s uzdignutim papulama do 2 mm. esto je na tim podrujima prisutna i
infekcija pa otuda i naziv antiinfekcijski vitamin.
U nekih bolesnika dolazi do nakupljanja ploastog epitela u skleralnoj spojnici u obliku trokutastih
mrlja ( BITOTOVE pjege ) , a u nekih dolazi do omekanja ronice koja postaje time osjetljiva na ulceracije i
bakterijske infekcije to se naziva keratomalacijom. Mogude su i respiracijske promjene jer metaplazija
respiracijskog epitela pogoduje infekcijama te je uestala pojava bronhopneumonija. Isto tako su esti i
bubreni kamenci a povedana sklonost bakterijskim infekcijama vodi do pijelonefritisa.

Hipovitaminoza K
Poznata su tri oblika vitamina K to su vitamin K1 ili fitonadion, vitamin K2 ili menakinon koji su topljivi
u mastima i prirodni su te vitamin K3 ili menadion koji je umjetan i topljiv u vodi. Razlikuju se po tome to prva
dva na kinonskom prstenu imaju postranini lanac dok menadion nema tog lanca.Vitamin K1 je brojan u
zelenom lidu, K2 sintetiziraju crijevne bakterije. Vitamini K1 i K3 su pogodni u lijeenju. Vitamin K1 se apsorbira
u donjem dijelu tankog crijeva aktivno, a K2 i K3 pasivnom difuzijom u donjem dijelu tankog i debelog crijeva.
Oblici topljivi u mastima se apsorbiraju u slutnicu i putem hilomikrona odlazeu u krvotok i u jetru dok K3 odlazi
uz portalni krvotok u jetru. Vitamin K krvlju putuje vezan uz lipoproteine.
Priuva u jetri je dosta malena pa se manja oituje ved nakon 3 tjedna. U zdravih osoba nije potreban
unos hranom jer sintezu vre crijevne bakterije no u novoroenadi je to potrebno jer je sluznica crijeva prvih
tjedan dana sterilna i u mlijeku majke tog vitamina nema.
Bioloki uinak vitamina K je vezan uz enzimski sustav jetrenog endoplazmatskog retikuluma iji je
koenzim. Njegovim posredovanjem obavlja se posttranslacijska karboksilacija ostataka glutaminske kiseline
vie plazmatskih proteina ukljuujudi i imbenike zgruavanja poput protrombina, faktora V,VII, IX, X ali i
bjelanevina C i S bitnih kao dio antikoagulacijskog sustava. Pri manjku vitamina K se iz jetre lue neaktivni
imbenici zgruavanja. U procesu karboksilacije K-hidrokinon prelazi u vitamin K-epoksid koji se uz jednu
reduktazu i NADH ponovno reducira u vitamin K-hidrokinon. Antikoagulansi tipa kumarina srpijeevaju
zgruavanja djelujudi upravo koniki na tu reakciju.
Hipovitaminoza se nede javiti zbog manja unosa vitamina hranom nego zbog poremedaja apsorpcije iz
crijeva i unitenja crijevnih bakterija. Apsorpcija ovisi o apsorpciji masti pa bolesti tipa bilijarne opstrukcije,
bilijarne fistule, upale guterae i crijevnih bolesti dovode do hipovitaminoze. Uzrok mogu biti i antibioriti koji

unitavaju bakterije kao i laksativi tipa parafinskog ulja koji otapaju vitamin K. Funkcijski manjak se javlja pri
lijeenju tromboza kumarinom.
Posljedica hipovitaminoze jest poremedaj sinteze imbenika zgruavanja. To se oituje sklonodu
krvarenja iz tkiva i organa poput koe, sluznice, oka, bubrega i mozga to moe ugroziti ivot. Poremedeni su i
testovi poput protrombinskog vremena.
Prirodni manjak se dakle zbiva u novoroenadu jer su prirodne priuve vitamina K malene, crijeva su
sterilna , nema razvijene bakterijske flore a koliina vitamina iz mlijeka majke je malena. Najvanija komplikacija
je HEMORAGIJSKA DIJATEZA. U novoroeneta je najvanija manifestacija dijateze intrakranijalno krvaranje ali
i krvarenja posvuda po tijelu. U odraslih je najede posljedica manja krvarenje u obliku hematoma, hematurije,
melene,ekhimoza te krvarenje iz desni.