Professional Documents
Culture Documents
Protokol o Postupanju U Slučaju Seksualnog Nasilja
Protokol o Postupanju U Slučaju Seksualnog Nasilja
SADRAJ
I. UVOD.......3
II. OBVEZE NADLENIH TIJELA U POSTUPANJU SA RTVAMA
SEKSUALNOG NASILJA...11
1. Policija...11
1.1. Hitne mjere i radnje....11
1.2. Zatita identiteta rtve seksualnog nasilja..13
1.3. Provedba Protokola....14
2. Zdravstvo ..14
2.1. Medicinski protokol...14
2.2. Odgovornost zdravstvenih ustanova..17
3. Pravosudna tijela...17
3.1. Dravni odvjetnik/odvjetnica sudac/sutkinja istrage..17
3.2. Zatita prava rtve seksualnog nasilja19
4. Centri za socijalnu skrb.21
4.1. Opa pravila postupanja.21
4.2. Posebna pravila postupanja prema djeci22
5. Odgojno - obrazovne ustanove..23
5.1. Postupanje u sluaju seksualnog nasilja.24
5.2. Postupanje u sluaju seksualnog uznemiravanja koje se dogodilo u koli25
III. ZATITA MENTALNOG ZDRAVLJA RTAVA SEKSUALNOG NASILJA..26
1. Institucionalna pomo i potpora u zatiti mentalnog zdravlja..26
2. Izvaninstitucionalna pomo i potpora u zatiti mentalnog zdravlja..26
3. Nuni uvjet za pruanje
nasilja27
IV. OBLICI, NAIN I SADRAJ SURADNJE NADLENIH TIJELA U
POSTUPANJU SA RTVAMA SEKSUALNOG NASILJA27
V. ZAVRNE ODREDBE....28
I. UVOD
Seksualno nasilje, uz obiteljsko, ulazi u dominantne oblike rodno uvjetovanog nasilja,
to jest one vrste nasilja u kojima je u veini sluajeva poinitelj mukarac, a veina rtava su
ene. Rodno uvjetovano nasilje prisutno je u svim dijelovima svijeta bez obzira na kulturu i
vrijeme. rtve su izloene psihikom, fizikom, seksualnom i ekonomskom nasilju te
sustavnoj izolaciji koja ih ini jo ranjivijima i izloenijima razliitim oblicima nasilja.
Neki oblici nasilja su prepoznati i za njih postoje odgovarajue kazne ili se pak ubrzano
utvruju jasne procedure za njihovo kanjavanje i prevenciju. Drugi oblici nasilja su zbog
mnogih razloga manje prepoznati ili nevidljivi, obavijeni velom utnje i predrasuda,
stigmatizacijom i nepostojanjem odgovarajuih mehanizama zatite rtava i kanjavanja
poinitelja. Seksualno nasilje pripada upravo takvim najteim zloinima i najmanje
prijavljivanim. Ono se dogaa ee nego to se misli. Njegove posljedice su dalekosenije
nego to je veina osoba, ukljuujui i one koje su ga doivjele, spremna priznati, a njegova
cijena, psiholoka, zdravstvena i ekonomska, za samu osobu, njezinu obitelj i iru zajednicu i
drutvo je nesaglediva te ne ostavlja mogunost preutnog toleriranja.
Protokol o postupanju u sluaju seksualnog nasilja (u daljnjem tekstu: Protokol)
temelji se na zakonima i podzakonskim aktima te na sadraju i obvezama propisanim
Nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine
koju je donio Hrvatski sabor 15. srpnja 2011. godine, kao i na Preporuci Rec(2002)5 Odbora
ministara Vijea Europe dravama lanicama o zatiti ena od nasilja i Memorandumu s
objanjenjima.
Protokol sadri:
a) obveze nadlenih tijela i drugih imbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju
seksualnog nasilja i pruanju pomoi i zatite osobama izloenim seksualnom nasilju;
b) oblike, nain i sadraj suradnje izmeu nadlenih tijela i drugih imbenika koji sudjeluju u
otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pruanju pomoi i zatite osobama izloenim
seksualnom nasilju;
c) zavrne odredbe kojima se propisuju postupanja u skladu s aktivnostima ovog Protokola.
Definicije pojedinih oblika seksualnog nasilja sadrane su u Kaznenom zakonu,
Zakonu o ravnopravnosti spolova, Zakonu o radu, Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji i
drugim propisima.
Svjetska zdravstvena organizacija u svom Izvjetaju o nasilju i zdravlju u svijetu 2002.
godine navodi kako je seksualno nasilje "bilo koji seksualni in, pokuaj ostvarivanja
3
seksualnog ina, neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i
njezine seksualnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa rtvom ili stanje
u kojem se nalaze. Karakterizira ga uporaba sile, prijetnje ili ucjene za ugroavanje dobrobiti
i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba". Iako takva definicija nije upotrebljiva za pravne
svrhe, jedna je od najobuhvatnijih definicija koja naglaava sve osnovne dimenzije problema.
Sukladno Dodatku II. Preporuke Rec(2002)5 Odbora ministara Vijea Europe dravama
lanicama o zatiti ena od nasilja seksualno nasilje je svaki seksualni in poinjen protiv
volje druge osobe, ukljuujui seksualno izrugivanje i zadirkivanje, zurenje, nepoeljne
komentare, egzibicionizam, uvredljive telefonske pozive, nepoeljne seksualne prijedloge,
prisilno gledanje ili sudjelovanje u pornografiji, nepoeljno dodirivanje, prisilan seks,
silovanje, incest, bolan ili poniavajui seksualni in, prisilnu trudnou, trgovinu enama i
njihovo iskoritavanje u industriji seksa.
Zakon o ravnopravnosti spolova navodi da diskriminacija na temelju spola oznaava
svaku razliku, iskljuenje ili ogranienje uinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili
svrha ugroavanje ili onemoguavanje priznanja, uivanja ili koritenja ljudskih prava i
osnovnih sloboda u politikom, gospodarskom, drutvenom, kulturnom, graanskom,
socijalnom, obrazovnom ili drugom podruju na osnovi ravnopravnosti mukaraca i ena.
Izravna diskriminacija je svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je
bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji poloaj od druge osobe u usporedivoj
situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa
stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji poloaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim
ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva
usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nuna. Uznemiravanje je svako neeljeno
ponaanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu
osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo
okruenje. Spolno uznemiravanje je svako neeljeno verbalno, neverbalno ili fiziko
ponaanje spolne naravi, koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a
posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.
Dravna tijela obuhvaena ovim Protokolom duna su odmah poduzeti mjere potrebne
za osiguranje ustroja, organiziranosti, opremljenosti i dovoljnog broja specijaliziranih
strunjaka/inja koji se sukladno propisanoj nadlenosti bave problematikom seksualnog
nasilja, uz osiguranje financijskih sredstava u Dravnom proraunu Republike Hrvatske u
resornim ministarstvima.
prijedlozi,
neprikladna
panja,
fiziki
dodiri,
seksistike,
uvredljive
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u
2011. godini
seksualna prava, ak je 55% ena doivjelo neeljene seksualne primjedbe i vulgarne ponude,
a 43% neeljeno dodirivanje tijela. S obzirom na mjesto dogaanja, takvi oblici nasilja su bili
najee prisutni upravo u javnim prostorima kao to su kafii, autobusi i tramvaji, ulica i sl.
Pregledom dostupnih svjetskih istraivanja o rasprostranjenosti silovanja ili pokuaja
silovanja, primjeujemo kako podaci variraju od 14% do 40%, ovisno o zemlji iz koje dolaze,
polaznoj definiciji silovanja i seksualnog zlostavljanja te metodologiji istraivanja. Veina
istraivanja se kree u procjenama izmeu 20% do 35%. Tako je, na primjer, britansko
istraivanje pokazalo kako je 25% ena preivjelo silovanje ili pokuaj silovanja, vedsko
istraivanje je ukazalo na 34% takvih iskustava, kanadsko istraivanje navodi kako je 33%
ena preivjelo silovanje ili pokuaj silovanja, a ameriko navodi kako se radi o 18-20% ena.
U Republici Hrvatskoj dostupni su podaci iz policijske statistike i istraivanja enske
sobe
poslova Republike Hrvatske od 2000. do 2010. godine prosjeno se prijavi od 461 do 761
kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog udorea. U tom periodu ukupno je prijavljeno
6625 kaznenih djela seksualnog nasilja, od ega su najee bludne radnje 34% (2252 djela),
silovanje 15% (958 djela), zadovoljavanje pohote pred djetetom ili malodobnom osobom 14%
(921 djelo) i spolni odnoaj s djetetom 10% (677 djela).
Po pitanju kaznenih djela silovanja od 2000. do 2010. godine prijavljeno ih je ukupno
1228, od ega 958 izvrenih i 270 djela u pokuaju. Prosjeno se godinje prijavi izmeu 90 i
150 takvih kaznenih djela. Analiza broja prijava u navedenom razdoblju pokazuje da nema
jasnog trenda u poveanju ili smanjenju broja prijava.
Podaci istraivanja koje je provela enska soba - Centar za seksualna prava u 2005.
godini pokazuju kako je 17% ena doivjelo pokuaj silovanja ili silovanje. Od tog broja
samo ih je 5% nasilje prijavilo policiji i/ili nadlenom Dravnom odvjetnitvu.
Broj prijava seksualnog nasilja je, kada ih usporeujemo s podacima istraivanja, izuzetno
nizak, a ovisi o itavom nizu imbenika. Neki od razloga neprijavljivanja seksualnog nasilja
lee u irokom drutvenom kontekstu koji je kontaminiran postojanjem tipinih mitova i
predrasuda vezanih uz seksualno nasilje. Neki razlozi su usko vezani za rad institucija, neki su
iskljuivo osobne prirode, vezani za samu rtvu.
Koji su to najei i dominantni razlozi neprijavljivanja nasilja prema podacima
istraivanja i iskustava u izravnom radu sa rtvama nasilja? Neke ene smatraju kako su na
neki nain same doprinijele nasilju zbog neega to su uinile ili nisu uinile jer je to
dominantna drutvena poruka koja se usvaja socijalizacijom, a koja je zasiena mitovima o
seksualnom nasilju (npr. dobila je to je zasluila ili sama je izazvala, a sad se ali).
8
Neke rtve se boje govoriti o nasilju koje su preivjele zbog straha od nasilnika i njegove
mogue osvete. Veliki se broj ena teko nosi s osjeajem srama, strahuju od stigmatizacije te
reakcija obitelji i blinjih koje mogu ii od optuivanja do potpunog odbacivanja. Vaan
razlog neprijavljivanja je nepovjerenje i strah od policije i suda, od dugotrajnog i tekog
sudskog procesa, neodgovarajuih i niskih kazni za poinitelje te nedostatak informacija o
moguim mehanizmima zatite i pomoi.
Iako se posljednjih godina veliki broj istraivanja bavi pitanjem zato ene ne
prijavljuju nasilje, rijetka su istraivanja koja naglasak stavljaju na razloge odluka ena koje
su to prijavile, a upravo ona ukazuju kako su imbenici koji poveavaju vjerojatnost
podnoenja prijave elementi mita o pravom silovanju: nepoznati poinitelj, nasilje koje se
dogodilo izvan doma rtve ili poinitelja (na primjer, ulica, park, vea), uporaba sile i/ili
oruja te ozbiljne fizike povrede rtve. Meutim, upravo su takvi elementi najrjei jer je
veina poinitelja seksualnog nasilja poznata rtvama, nasilje se dogaa u domu rtve ili
poinitelja, uporaba sile nije bila nuna jer je za ostvarenje nasilja strah bio dovoljan tako da
nema niti tekih tjelesnih povreda. Jedini specifian element koji doprinosi poveanoj
vjerojatnosti podnoenja prijave, a koji nema veze s mitom o pravom silovanju, jest postojanje
jake mree potpore koju ima rtva. Iz navedenog vidimo da je neophodno promijeniti krive
slike, predodbe i mitove o seksualnom nasilju i otvoriti vrata mogunosti prijavljivanja
sluajeva koji su daleko ei i uobiajeniji od uvrijeenog mita o pravom silovanju.
Zato je potreban vei broj prijava seksualnog nasilja iako smo svjesni da prijava i
procesuiranje moe biti dodatno traumatsko iskustvo za rtvu? Mali broj prijava policiji utjee
i na rad pravosudnog i kriminalistikog sustava u provoenju postupka, osudu i kaznu
poinitelja te na nepostojanje servisa za pomo rtvama seksualnog nasilja, kao i na
nedostatak terapijskih programa za rad s nasilnicima - silovateljima. Osim toga, mali broj
prijava seksualnog nasilja stvara lani osjeaj da se radi o obliku nasilja koji je iznimno
rijedak i ne treba biti u znaajnijem fokusu drutvenog interesa. Vei broj prijava pruit e
jasniju sliku o rasprostranjenosti seksualnog nasilja u zajednici, o poiniteljima te obrascima
ponaanja poinitelja koji su ponovili zloin, ali i dovesti do otvaranja potrebnih servisa za
pruanje pomoi rtvama seksualnog nasilja. Sve to dugorono utjee na razvoj razliitih
prevencijskih programa, kako za mlade i drutvo u cjelini, tako i na dodatnu, fokusiranu
edukaciju i senzibilizaciju za strunjake i strunjakinje koji se bave ovim problemima.
Vei broj prijava mogu je samo ako kao drutvo uinimo sve to je u naoj moi da
rtvama seksualnog nasilja olakamo svaki korak u procesu prijave seksualnog nasilja,
osiguramo im odgovarajue mehanizme zatite i pomoi te da poinitelj dobije zasluenu
9
kaznu. Dostupnost i kvaliteta servisa za rtve seksualnog nasilja vana je ne samo iz humanih
razloga, nego i zbog osnaivanja i podravanja rtava da prijave nasilje. rtve imaju malo
izbora bez odgovarajuih servisa i osiguranja zatite.
Upravo je Protokol jedan od najznaajnijih koraka u osiguravanju standardizirane i
uinkovite pomoi i potpore rtvama seksualnog nasilja prilikom prijavljivanja i procesuiranja
seksualnog nasilja.
10
11
12
13
Policija je duna pruiti rtvi potrebnu zatitu sukladno sigurnosnoj prosudbi o postojanju
ozbiljne opasnosti od ponavljanja seksualnog nasilja, ugroavanja zdravlja i ivota rtve te
moguih naknadnih utjecaja poinitelja na njen iskaz.
1.3. Provedba Protokola
Za provedbu Protokola potrebno je:
1. Kroz redovne programe edukacije Ministarstva unutarnjih poslova planirati daljnje
osposobljavanje struno osposobljenih policijskih slubenika/ca za seksualno nasilje.
2. Osigurati sredstva za provedbu.
2. ZDRAVSTVO
Pregledi rtava seksualnog nasilja obavljaju se u opim bolnicama, klinikim
bolnicama i klinikim bolnikim centrima (u daljnjem tekstu: zdravstvena ustanova).
Zdravstvene ustanove obvezne su rtvama seksualnog nasilja osigurati urnu i
sveobuhvatnu zdravstvenu skrb radi ouvanja tjelesnog i psihikog zdravlja rtve u skladu sa
suvremenim standardima i praksom.
Zdravstvene ustanove obvezne su postupati sukladno Protokolu te relevantnim
zakonima i drugim aktima vezanim uz zdravstvene djelatnosti radi zatite rtava te
prikupljanja, evidentiranja i uvanja dokaza sukladno odgovarajuim lancima Zakona o
evidencijama u oblasti zdravstva i Zakona o lijenitvu.
2.1. Medicinski protokol
rtva seksualnog nasilja moe doi sama u bolnicu ili u pratnji policije. Ako rtva
doe bez pratnje policije, zdravstveno osoblje obvezno je bez odgode pozvati policiju, a ako
je rtva maloljetna, potrebno je obavijestiti roditelje, to jest druge zakonske zastupnike/ce ili
djelatnika/cu centra za socijalnu skrb. Pri pregledu roditelj, to jest drugi zakonski zastupnik/ca
ili djelatnik/ca centra za socijalnu skrb ima pravo prisustvovati istom, ali i maloljetna rtva
ima pravo navedeno odbiti, sukladno Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda. U
uredovno vrijeme zove se socijalni radnik/ca prema mjestu prebivalita rtve, a izvan radnog
vremena zove se deurni socijalni radnik/ca.
14
rtvu pregledava deurni ginekolog/inja (pregled obavlja starija sluba ili nadsluba,
to jest obvezno specijalist/kinja), a poeljno je da pregled obavljaju dva lijenika/ce.
Potrebno je utvrditi uzroke i nain nastanka ozljeda te obaviti cjeloviti tjelesni pregled
i profilaksu bolesti koji ukljuuje:
2.1.1. Informirani pristanak rtve na cjelovit pregled i tretman
Deurni ginekolog/inja obvezan je objasniti rtvi zato se provodi pregled, to on sve
ukljuuje te se pregled obavlja uz pristanak rtve. U sluaju da rtva odbije pregled, duna je
to pisano potvrditi.
2.1.2. Utvrivanje ope anamneze i pregled
2.1.2.1. Obvezan je pregled cijelog tijela rtve radi utvrivanja moguih ozljeda. Na osnovi
fizikalnog statusa, rtva se po potrebi upuuje drugom specijalistu/kinji.
2.1.2.2. Utvreni fizikalni status osobe se upisuje u povijest bolesti, to jest u za to specijalno
razvijen obrazac za provoenje pregleda rtava silovanja koji ukljuuje:
a) podatke o rtvi seksualnog nasilja;
b) vrijeme pregleda/vrijeme proteklo od poinjenja kaznenog djela;
c) evidenciju ozljeda (detaljan opis, prikaz na crteu tijela, fotografiranje);
d) eventualno postojanje kroninih bolesti ili specifinih stanja koja mogu utjecati na pregled i
posljedice;
e) fotografiranje ozljeda radi fiksiranja dokaza kriminalistikog tehniara/tehniarke za koje
rtva mora dati pisani pristanak nakon prethodnog objanjenja svrhe fotografiranja. U sluaju
da rtva iz objektivnih razloga ne moe dati svoj pristanak, primjenjuju se odredbe Zakona o
zatiti prava pacijenata.
2.1.2.3. U sluaju tjelesne ozljede, lijenik/ca duan je ispuniti Prijave ozljede/bolesti br:
030911 ili br: 03055 te Prijavu oznaiti brojem koji sadri sat, datum, mjesec i godinu
nastanka ozljede i pregleda. Prijavu treba voditi u posebnom protokolu i bolesnikom kartonu.
U sluaju tjelesne ozljede nanesene od lana obitelji ili od nepoznate osobe doktori/ice
medicine duni su ispuniti Prijave ozljede/bolesti. Prijave treba voditi u posebnom protokolu i
bolesnikom kartonu. Prijavu treba oznaiti brojem koji sadri sat, dan, mjesec i godinu
nastanka ozljede.
15
16
5. Policija je ovlatena uhititi osobu: kada izvrava dovedbeni nalog i rjeenje o pritvoru ili
istranom zatvoru, osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje
se progoni po slubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora
iz odgovarajueg lanka Zakona o kaznenom postupku (kada postoji opasnost da e pobjei,
da e unititi dokaze, utjecati na svjedoke, da e ponoviti kazneno djelo ili dovriti pokuano
ili poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od 5
godina ili teu, te kod kaznenih djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora ako su
okolnosti poinjenja kaznenog djela posebno teke), kao i osobu zateenu u kaznenom djelu
za koje se progoni po slubenoj dunosti. Policijski slubenik/ca mora uhienu osobu dovesti
u pritvorsku jedinicu i predati pritvorskom nadzorniku/ci u roku od 24 sata, a za kaznena djela
za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine 12 sati.
6. Dravni odvjetnik/ca je duan ispitati uhienika najkasnije 16 sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku, a uhienika za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do
jedne godine najkasnije 12 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku.
7. Dravni odvjetnik/ca pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika
ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni
postupak pokree po slubenoj dunosti, postoji neki od razloga za odreivanje istranog
zatvora, a pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja
podataka o dokazima. Taj pritvor moe trajati najdulje 48 sati od trenutka uhienja, osim za
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, kada pritvor moe trajati
najdulje 36 sati od trenutka uhienja. Na prijedlog dravnog odvjetnika/ice sudac/sutkinja
istrage moe obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih 36 sati, ako je to nuno radi
prikupljanja dokaza u kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili
tea.
8. Dravni odvjetnik/ca nakon to ispita uhienika moe pisanim nalogom naloiti policiji da
u roku od 48 sati od trenutka uhienja, odnosno 36 sati od trenutka uhienja za kaznena djela
za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, dovede uhienika sucu/sutkinji istrage
radi odluke o odreivanju istranog zatvora. U tom sluaju dravni odvjetnik/ca ne donosi
rjeenje o pritvoru.
9. Istrani zatvor se odreuje pisanim rjeenjem nadlenog suda na nejavnom usmenom
roitu koje provodi sudac/sutkinja istrage do podnoenja optunice.
10. O prijedlogu dravnog odvjetnika/ce da se odredi istrani zatvor sudac/sutkinja istrage
odluuje odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od podnoenja prijedloga.
18
11. Istrani zatvor odreen rjeenjem suca/sutkinje istrage ili vijea moe trajati najdulje
mjesec dana od dana lienja slobode, a iz opravdanih razloga na prijedlog dravnog
odvjetnika/ce sudac/sutkinja istrage moe produljiti istrani zatvor prvi puta za jo najvie 2
mjeseca, a zatim za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda, ili kad je to propisano
posebnim zakonom za jo najvie 3 mjeseca.
3.2. Zatita prava rtve seksualnog nasilja
1. rtva ima u kaznenom postupku odreena prava s time da sud, Dravno odvjetnitvo,
istraitelj/ica i policija postupaju s posebnim obzirom prema rtvi kaznenog djela. Ta tijela
duna su rtvi dati pouke i skrbiti za interese rtve pri donoenju odluka o poduzimanju
kaznenog progona protiv okrivljenika, odnosno, pri poduzimanju radnji u kaznenom postupku
u kojima rtva mora osobno sudjelovati.
2. Ispitivanje rtve silovanja ili seksualnog nasilja u postupku je obvezno pri emu:
a) Ako je rtva dijete koje nije navrilo 14 godina, ispitat e se putem video-linka (s obveznim
audiovizualnim zapisom). Ako je rtva dijete koje je navrilo 14, a nije navrilo 18 godina,
takoer se moe ispitati video-linkom, time da ako se radi o rtvi kaznenog djela iz lanka
113. Zakona o sudovima za mlade, a rtva nije navrila 16 godina i ona e se ispitati putem
video-linka.
b) Putem video-linka mogu se ispitivati i punoljetne rtve kod kojih bi ispitivanje pred sudom
moglo izazvati dodatne traume, a na njihov zahtjev.
3. rtva kaznenog djela ima pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu
tijela, organizacije ili ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom. Ima
pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik, pravo na obavijest od dravnog
odvjetnika/ce o poduzetim radnjama povodom njezine prijave ili dojave o poinjenju djela i
podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku/ci te druga prava propisana zakonom. U
skladu s posebnim propisima, rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet
ili vie godina ako trpi tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog djela, ima
pravo na strunu pomo savjetnika/ce na teret proraunskih sredstava prije davanja iskaza u
kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva. rtva kaznenog djela
nasilja poinjenog s namjerom ima pravo na novanu naknadu iz sredstava Dravnog
prorauna u skladu s posebnim zakonom. Ako je rtva prethodno ostvarila imovinskopravni
zahtjev uzet e se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novane naknade, a tako e
19
postupiti i sud pri dosuivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je rtva prethodno ostvarila
novanu naknadu iz sredstava Dravnog prorauna.
Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj/ica ili policija duni su pri poduzimanju prve radnje u
kojoj sudjeluje, obavijestiti rtvu o njenim pravima i o pravima koja ima kao oteenik.
4. Dijete rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz odgovarajuih odredaba
Zakona o kaznenom postupku, pravo na: opunomoenika/cu na teret proraunskih sredstava,
pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama, tajnost osobnih podataka i
iskljuenje javnosti. Sud, dravni odvjetnik/ca, istraitelj/ica i policija moraju prema djetetu
rtvi kaznenog djela, postupati posebno obzirno imajui na umu dob, psihofiziki status i
druge okolnosti kako bi se izbjegle tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju
prema djetetu rtvi nadlena tijela prvenstveno e se rukovoditi najboljim interesom djeteta.
Ako nije poznata dob rtve, pretpostavit e se da se radi o djetetu ako postoji vjerojatnost da
rtva nije navrila osamnaest godina ivota.
5. rtva kaznenog djela protiv spolne slobode (kao i kaznenog djela trgovanja ljudima) ima,
uz prethodno navedena prava prema Zakonu o kaznenom postupku, pravo: prije ispitivanja
razgovarati sa savjetnikom/com na teret proraunskih sredstava, da ju u policiji i Dravnom
odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja, uskratiti
odgovor na pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve, zahtijevati da bude ispitana
putem video-linka, na tajnost osobnih podataka, zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave.
Prije prvog ispitivanja sud, dravni odvjetnik/ca, istraitelj/ica i policija moraju rtvu
upozoriti na njezina prava.
6. rtva kaznenog djela i njezin opunomoenik imaju pravo uvida u spis. Ako bi raniji uvid u
spis mogao utjecati na iskaze rtve, pravo na uvid u spis se stjee nakon to rtva bude
ispitana.
7. Ako nakon zavrene istrage nadleni dravni odvjetnik/ca rjeenjem obustavi istragu, o
tome e uz pouku da moe poduzeti ili nastaviti kazneni progon obavijestiti oteenika.
Takoer, dostavit e mu i naputak koje radnje moe poduzeti radi ostvarivanja svog prava da
poduzme ili nastavi progon, te mu u tu svrhu omoguiti uvid u spis.
8. U postupku se ne mogu upotrijebiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije spolno
ponaanje rtve i njene seksualne sklonosti. Iznimno je doputeno dokazivati da sperma, drugi
materijalni tragovi ili ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji potjeu od druge osobe, a
ne od okrivljene osobe.
9. Zakonodavac nije ograniio maksimalan broj rasprava niti vremensko trajanje cijelog
kaznenog postupka, ali sud treba nastojati ovakve predmete rijeiti po urnom postupku.
20
21
socijalnu skrb je duan donijeti u roku od 72 sata od trenutka izricanja usmenog rjeenja i u
istom roku dostaviti prijedlog sudu da donese rjeenje o privremenom povjeravanju skrbi o
djetetu drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi, drugoj fizikoj ili pravnoj osobi koja obavlja
djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji.
g) Centar za socijalnu skrb poduzet e sukladno Obiteljskom zakonu odgovarajue mjere u
odnosu na roditelja/drugu osobu koja skrbi o djetetu koji je imao saznanja o seksualnom
nasilju prema maloljetnoj osobi u obitelji, a nije nita poduzeo u cilju zatite djece.
Internim aktima propisat e se postupanje odgovornog osoblja u sluajevima
seksualnog nasilja za sve kategorije domova socijalne skrbi.
23
24
25
26
IV.
OBLICI,
NAIN
SADRAJ
SURADNJE
NADLENIH
TIJELA
4. Mediji e u svom radu osobitu panju poklanjati zatiti prava i interesa rtava seksualnog
nasilja, posebice djece.
V. ZAVRNE ODREDBE
1. Svako dravno tijelo koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja te pruanju
pomoi, zatite i potpore rtvama seksualnog nasilja, duno je postupati u skladu s
aktivnostima odreenim ovim Protokolom.
2. Protokol je izraen temeljem vaeih zakonskih propisa te je, u sluaju izmjena i dopuna
zakona, svako dravno tijelo sukladno svojoj nadlenosti obvezno izraditi prijedlog izmjena
Protokola u roku 30 dana od dana donoenja izmjena i dopuna zakona i dostaviti ga Uredu za
ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.
3. Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske zaduen je za koordinaciju i
praenje provedbe Protokola te o navedenom izvjetava Vladu Republike Hrvatske u okviru
dvogodinjeg izvjea o provedbi Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje
od 2011. do 2015. godine.
4. Po donoenju ovog Protokola, zaduuju se sva resorna ministarstva da upoznaju tijela i
ustanove iz svog djelokruga o njegovu donoenju, da osiguraju njegovu dostupnost te da
poduzmu potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene.
28