VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

URED ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUAJU SEKSUALNOG NASILJA

Zagreb, rujan 2014.

SADRAJ

I. UVOD.......3
II. OBVEZE NADLENIH TIJELA U POSTUPANJU SA RTVAMA
SEKSUALNOG NASILJA...11
1. Policija...11
1.1. Hitne mjere i radnje....11
1.2. Zatita identiteta rtve seksualnog nasilja..13
1.3. Provedba Protokola....14
2. Zdravstvo ..14
2.1. Medicinski protokol...14
2.2. Odgovornost zdravstvenih ustanova..17
3. Pravosudna tijela...17
3.1. Dravni odvjetnik/odvjetnica sudac/sutkinja istrage..17
3.2. Zatita prava rtve seksualnog nasilja19
4. Centri za socijalnu skrb.21
4.1. Opa pravila postupanja.21
4.2. Posebna pravila postupanja prema djeci22
5. Odgojno - obrazovne ustanove..23
5.1. Postupanje u sluaju seksualnog nasilja.24
5.2. Postupanje u sluaju seksualnog uznemiravanja koje se dogodilo u koli25
III. ZATITA MENTALNOG ZDRAVLJA RTAVA SEKSUALNOG NASILJA..26
1. Institucionalna pomo i potpora u zatiti mentalnog zdravlja..26
2. Izvaninstitucionalna pomo i potpora u zatiti mentalnog zdravlja..26
3. Nuni uvjet za pruanje

zatite mentalnog zdravlja rtvama seksualnog

nasilja27
IV. OBLICI, NAIN I SADRAJ SURADNJE NADLENIH TIJELA U
POSTUPANJU SA RTVAMA SEKSUALNOG NASILJA27
V. ZAVRNE ODREDBE....28

I. UVOD
Seksualno nasilje, uz obiteljsko, ulazi u dominantne oblike rodno uvjetovanog nasilja,
to jest one vrste nasilja u kojima je u veini sluajeva poinitelj mukarac, a veina rtava su
ene. Rodno uvjetovano nasilje prisutno je u svim dijelovima svijeta bez obzira na kulturu i
vrijeme. rtve su izloene psihikom, fizikom, seksualnom i ekonomskom nasilju te
sustavnoj izolaciji koja ih ini jo ranjivijima i izloenijima razliitim oblicima nasilja.
Neki oblici nasilja su prepoznati i za njih postoje odgovarajue kazne ili se pak ubrzano
utvruju jasne procedure za njihovo kanjavanje i prevenciju. Drugi oblici nasilja su zbog
mnogih razloga manje prepoznati ili nevidljivi, obavijeni velom utnje i predrasuda,
stigmatizacijom i nepostojanjem odgovarajuih mehanizama zatite rtava i kanjavanja
poinitelja. Seksualno nasilje pripada upravo takvim najteim zloinima i najmanje
prijavljivanim. Ono se dogaa ee nego to se misli. Njegove posljedice su dalekosenije
nego to je veina osoba, ukljuujui i one koje su ga doivjele, spremna priznati, a njegova
cijena, psiholoka, zdravstvena i ekonomska, za samu osobu, njezinu obitelj i iru zajednicu i
drutvo je nesaglediva te ne ostavlja mogunost preutnog toleriranja.
Protokol o postupanju u sluaju seksualnog nasilja (u daljnjem tekstu: Protokol)
temelji se na zakonima i podzakonskim aktima te na sadraju i obvezama propisanim
Nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine
koju je donio Hrvatski sabor 15. srpnja 2011. godine, kao i na Preporuci Rec(2002)5 Odbora
ministara Vijea Europe dravama lanicama o zatiti ena od nasilja i Memorandumu s
objanjenjima.
Protokol sadri:
a) obveze nadlenih tijela i drugih imbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju
seksualnog nasilja i pruanju pomoi i zatite osobama izloenim seksualnom nasilju;
b) oblike, nain i sadraj suradnje izmeu nadlenih tijela i drugih imbenika koji sudjeluju u
otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pruanju pomoi i zatite osobama izloenim
seksualnom nasilju;
c) zavrne odredbe kojima se propisuju postupanja u skladu s aktivnostima ovog Protokola.
Definicije pojedinih oblika seksualnog nasilja sadrane su u Kaznenom zakonu,
Zakonu o ravnopravnosti spolova, Zakonu o radu, Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji i
drugim propisima.
Svjetska zdravstvena organizacija u svom Izvjetaju o nasilju i zdravlju u svijetu 2002.
godine navodi kako je seksualno nasilje "bilo koji seksualni in, pokuaj ostvarivanja
3

seksualnog ina, neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i
njezine seksualnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa rtvom ili stanje
u kojem se nalaze. Karakterizira ga uporaba sile, prijetnje ili ucjene za ugroavanje dobrobiti
i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba". Iako takva definicija nije upotrebljiva za pravne
svrhe, jedna je od najobuhvatnijih definicija koja naglaava sve osnovne dimenzije problema.
Sukladno Dodatku II. Preporuke Rec(2002)5 Odbora ministara Vijea Europe dravama
lanicama o zatiti ena od nasilja seksualno nasilje je svaki seksualni in poinjen protiv
volje druge osobe, ukljuujui seksualno izrugivanje i zadirkivanje, zurenje, nepoeljne
komentare, egzibicionizam, uvredljive telefonske pozive, nepoeljne seksualne prijedloge,
prisilno gledanje ili sudjelovanje u pornografiji, nepoeljno dodirivanje, prisilan seks,
silovanje, incest, bolan ili poniavajui seksualni in, prisilnu trudnou, trgovinu enama i
njihovo iskoritavanje u industriji seksa.
Zakon o ravnopravnosti spolova navodi da diskriminacija na temelju spola oznaava
svaku razliku, iskljuenje ili ogranienje uinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili
svrha ugroavanje ili onemoguavanje priznanja, uivanja ili koritenja ljudskih prava i
osnovnih sloboda u politikom, gospodarskom, drutvenom, kulturnom, graanskom,
socijalnom, obrazovnom ili drugom podruju na osnovi ravnopravnosti mukaraca i ena.
Izravna diskriminacija je svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je
bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji poloaj od druge osobe u usporedivoj
situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriteriji ili praksa
stavljaju osobe jednoga spola u nepovoljniji poloaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim
ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva
usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nuna. Uznemiravanje je svako neeljeno
ponaanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu
osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo
okruenje. Spolno uznemiravanje je svako neeljeno verbalno, neverbalno ili fiziko
ponaanje spolne naravi, koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a
posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.
Dravna tijela obuhvaena ovim Protokolom duna su odmah poduzeti mjere potrebne
za osiguranje ustroja, organiziranosti, opremljenosti i dovoljnog broja specijaliziranih
strunjaka/inja koji se sukladno propisanoj nadlenosti bave problematikom seksualnog
nasilja, uz osiguranje financijskih sredstava u Dravnom proraunu Republike Hrvatske u
resornim ministarstvima.

Protokol je razvijen kako bi osigurao trenutnu, suosjeajnu, rodno i kulturalno

osjetljivu sveobuhvatnu pomo i potporu svih nadlenih institucija.
Ciljevi Protokola su:
1) Uvoenje standardiziranog postupka prema rtvama seksualnog nasilja bez obzira na
njihovu dob, mjesto u kojem im se nasilje dogodilo, spol i/ili druge osobne karakteristike.
Standardizirani postupak osigurava jedinstvenu praksu svih nadlenih tijela i institucija u
Republici Hrvatskoj te pruanje kvalitetne, uinkovite prema rtvi usmjerene pomoi i
potpore;
2) Upoznavanje svih osoba iz dravnih institucija, tijela i organizacija civilnog drutva koje
rade na problemu seksualnog nasilja, s mogunostima, pravima i obvezama svakog od
relevantnih imbenika u procesu prijave i procesuiranja nasilja te skrbi za rtve seksualnog
nasilja;
3) Dugoroni utjecaj na smanjenje seksualnog nasilja, oekujui poveanje vjerojatnosti
njegove prijave, procesuiranja i osude poinitelja te ustanovljavanje sustavnih i uinkovitih
mehanizama zatite i pomoi rtvama ovog kaznenog djela;
4) Osiguravanje pravovremene i suosjeajne, prema rtvi usmjerene skrbi, koja osigurava
emocionalnu potporu i smanjuje rizik od daljnjeg razvoja traumatskih poremeaja rtve;
5) Osiguravanje standardiziranog i odgovarajueg prikupljanja dokumentacije i pohrane
fizikih dokaza posebno obuenih strunjaka/inja to e dovesti do vee vjerojatnosti
identifikacije, procesuiranja i osude poinitelja seksualnog nasilja;
6) Osiguravanje kvalitetne medicinske zatite rtvama seksualnog nasilja, ukljuujui pregled,
tretman te praenje zdravstvenog stanja rtve;
7) Omoguavanje koritenja interdisciplinarnog pristupa u pruanju pomoi rtvi koristei
usluge institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi za rtve seksualnog nasilja na
lokalnoj razini;
8) Osiguravanje povjerljivosti podataka u skladu s odredbama Zakona o zatiti osobnih
podataka, Zakona o slubenoj statistici, Zakona o medijima, etikih kodeksa strunih osoba i
meunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, a odnose se na zatitu
privatnosti.
Seksualno nasilje uoljivo je u irokom kontinuumu, od seksualnog uznemiravanja i
zlostavljanja, preko silovanja do trgovanja enama radi prisilne prostitucije i/ili pornografije.
Osim navedenih oblika u seksualno nasilje se ubrajaju i ritualne prakse, kazne za rodnu
transgresiju, silovanje u ratu i genitalno sakaenje ena.
Najei oblici seksualnog nasilja su:
5

a) Seksualno uznemiravanje i/ili napastovanje je jedan od najeih oblika seksualnog nasilja

koji obuhvaa neeljena seksualna ponaanja koja nuno ne ukljuuju fiziki dodir te time
osobu dovode u neugodan i poniavajui poloaj i izazivaju osjeaj srama. U veini sluajeva
se radi o ponovljenim ponaanjima koja se javljaju kroz dulje vremensko razdoblje i za koje
rtva ne moe nai sustavno rjeenje. Najei oblici su neeljene seksualne primjedbe i
verbalni

prijedlozi,

neprikladna

panja,

fiziki

dodiri,

seksistike,

uvredljive

diskriminirajue primjedbe i ale, irenje seksualnih glasina o osobi i drugo.

b) Seksualno zlostavljanje i/ili prisilne spolne radnje obuhvaaju mnoge oblike seksualnog
nasilja koji su tei od seksualnog uznemiravanja, a prema postojeim zakonima jo ne ulaze u
kategoriju silovanja. Obuhvaaju neeljena seksualna ponaanja iznuena primjenom sile i/ili
prijetnji, a ukljuuju fiziki dodir s nasilnikom - neeljeni i prisilni dodiri intimnih dijelova
tijela, seksualne aktivnosti izmanipulirane laima, prijetnjama, pritiskom te prisiljavanje na
masturbaciju.
c) Silovanje je najtei oblik seksualnog nasilja koji ukljuuje prisilnu vaginalnu, analnu i/ili
oralnu penetraciju penisom i/ili objektima. Ubraja se meu izuzetno teka i traumatska
iskustva s tekim posljedicama za rtve. S obzirom na poinitelja moemo razlikovati
silovanje kao sastavni dio obiteljskog nasilja (silovanje u braku), silovanje u vezama/na
spoju, silovanje nepoznate osobe, grupno silovanje, silovanje u oruanim sukobima i ratu.
Osim ubojstva, silovanje je najozbiljnije nasilje nad tijelom osobe jer oduzima rtvi fiziku i
emocionalnu autonomiju, slobodu i privatnost.
Rizini imbenici koji poveavaju opasnost od mogueg seksualnog nasilja su prije
svega spol, to jest rod rtve, dob, zlouporaba sredstava ovisnosti, ranije ivotno iskustvo
seksualnog ili drugih oblika nasilja. S obzirom da seksualno nasilje pripada u dominantan
oblik rodno uvjetovanog nasilja, spol/rod osobe je najvaniji prediktor. Drugi po vanosti
meu prediktorima seksualnog nasilja je dob. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike
Hrvatske navodi da su 2011. godine u Republici Hrvatskoj ene rtve silovanja u 94%
sluajeva, od ega djevojke i mlade ene do 22 godine ine 38% rtava silovanja1. Osim
navedenih, potencijalni rizini imbenici su i partnerski status, neke socioekonomske
znaajke (nia razina obrazovanja, siromatvo), izbjeglitvo, migracije, rat. Rizine grupacije
su i ene s invaliditetom, bez obzira radi li se o tjelesnom ili mentalnom oteenju te ene u
zatvorima.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u
2011. godini

imbenici koji poveavaju vjerojatnost da e mukarac postati seksualni nasilnik

mogu biti vezani uz samu osobu, obitelj, ali i drutvo u kojem ivi. Najei osobni imbenici
su: zlouporaba sredstava ovisnosti, seksualne sklonosti koje ukljuuju nasilje, neprijateljstvo
prema enama, iskustva seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Karakteristini imbenici
vezani za obitelj jesu delinkventna i agresivna ponaanja, nasilna obiteljska situacija te jak
patrijarhalni model u obitelji. Od irih drutvenih imbenika vani su neuinkovita policijska i
pravna zatita te visoka opa razina tolerancije prema nasilju protiv ena openito.
Pitanje rasprostranjenosti seksualnog nasilja karakterizira postojanje iznimno visokih
proporcija tamnih brojki, to jest pojava da je broj sluajeva nasilja koji je zabiljeila policija
vrlo mali u odnosu na stvaran broj sluajeva nasilja. Podaci mnogih svjetskih istraivanja
pokazuju kako na jedan prijavljen sluaj silovanja dolazi izmeu 15 - 20 neprijavljenih, dok je
za neke manje drastine oblike seksualnog nasilja ta brojka jo via.
U procjenjivanju rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja/napastovanja svjetski
podaci pokazuju kako je od 30%

do 60% djevojaka doivjelo neki oblik seksualnog

uznemiravanja na fakultetu. to se tie seksualnog uznemiravanja u koli, podaci variraju od

23% do ak 58% djevojaka. to se tie seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu,
Europski enski lobi navodi kako u Europi 40% do 50% ena doivljava neki od oblika
seksualnog uznemiravanja ili neeljenog seksualnog ponaanja na radnom mjestu, dok
australski podaci navode 22% ena.
Podaci o rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja na fakultetima u Republici
Hrvatskoj pokazuju kako je 6% studentica doivjelo tee (npr. izravna ucjena za ocjenu), a
35% lake oblike seksualnog uznemiravanja, kao to su neukusne ale, neumjesni pogledi,
seksualne primjedbe i aluzije. Podaci o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu, prema
istraivanju koje je provela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i enska sekcija
Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), pokazuju kako je 38% ena doivjelo takvo
iskustvo. Istraivanje o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu za osobe zaposlene na
Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu pokazuje kako je 40% ena vie puta doivjelo
prianje viceva koji ene prikazuju iskljuivo kao seksualne objekte, 18% neeljeno
dodirivanje, 12% otvoreno izraavanje seksualnih ponuda nekoj od kolegica, dok je 5% bar
jednom doivjelo uvjetovanje zadravanja radnog mjesta ili napredovanja kroz pruanje
seksualnih usluga.
to se tie podataka o rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja na javnim
mjestima i u javnim prostorima, zakljuuje se kako je to podruje vrlo nepoznato i kako su
podaci rijetki. Prema jedinom takvom istraivanju, koje je provela enska soba - Centar za
7

seksualna prava, ak je 55% ena doivjelo neeljene seksualne primjedbe i vulgarne ponude,
a 43% neeljeno dodirivanje tijela. S obzirom na mjesto dogaanja, takvi oblici nasilja su bili
najee prisutni upravo u javnim prostorima kao to su kafii, autobusi i tramvaji, ulica i sl.
Pregledom dostupnih svjetskih istraivanja o rasprostranjenosti silovanja ili pokuaja
silovanja, primjeujemo kako podaci variraju od 14% do 40%, ovisno o zemlji iz koje dolaze,
polaznoj definiciji silovanja i seksualnog zlostavljanja te metodologiji istraivanja. Veina
istraivanja se kree u procjenama izmeu 20% do 35%. Tako je, na primjer, britansko
istraivanje pokazalo kako je 25% ena preivjelo silovanje ili pokuaj silovanja, vedsko
istraivanje je ukazalo na 34% takvih iskustava, kanadsko istraivanje navodi kako je 33%
ena preivjelo silovanje ili pokuaj silovanja, a ameriko navodi kako se radi o 18-20% ena.
U Republici Hrvatskoj dostupni su podaci iz policijske statistike i istraivanja enske
sobe

- Centra za seksualna prava. Prema slubenim podacima Ministarstva unutarnjih

poslova Republike Hrvatske od 2000. do 2010. godine prosjeno se prijavi od 461 do 761
kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog udorea. U tom periodu ukupno je prijavljeno
6625 kaznenih djela seksualnog nasilja, od ega su najee bludne radnje 34% (2252 djela),
silovanje 15% (958 djela), zadovoljavanje pohote pred djetetom ili malodobnom osobom 14%
(921 djelo) i spolni odnoaj s djetetom 10% (677 djela).
Po pitanju kaznenih djela silovanja od 2000. do 2010. godine prijavljeno ih je ukupno
1228, od ega 958 izvrenih i 270 djela u pokuaju. Prosjeno se godinje prijavi izmeu 90 i
150 takvih kaznenih djela. Analiza broja prijava u navedenom razdoblju pokazuje da nema
jasnog trenda u poveanju ili smanjenju broja prijava.
Podaci istraivanja koje je provela enska soba - Centar za seksualna prava u 2005.
godini pokazuju kako je 17% ena doivjelo pokuaj silovanja ili silovanje. Od tog broja
samo ih je 5% nasilje prijavilo policiji i/ili nadlenom Dravnom odvjetnitvu.
Broj prijava seksualnog nasilja je, kada ih usporeujemo s podacima istraivanja, izuzetno
nizak, a ovisi o itavom nizu imbenika. Neki od razloga neprijavljivanja seksualnog nasilja
lee u irokom drutvenom kontekstu koji je kontaminiran postojanjem tipinih mitova i
predrasuda vezanih uz seksualno nasilje. Neki razlozi su usko vezani za rad institucija, neki su
iskljuivo osobne prirode, vezani za samu rtvu.
Koji su to najei i dominantni razlozi neprijavljivanja nasilja prema podacima
istraivanja i iskustava u izravnom radu sa rtvama nasilja? Neke ene smatraju kako su na
neki nain same doprinijele nasilju zbog neega to su uinile ili nisu uinile jer je to
dominantna drutvena poruka koja se usvaja socijalizacijom, a koja je zasiena mitovima o
seksualnom nasilju (npr. dobila je to je zasluila ili sama je izazvala, a sad se ali).
8

Neke rtve se boje govoriti o nasilju koje su preivjele zbog straha od nasilnika i njegove
mogue osvete. Veliki se broj ena teko nosi s osjeajem srama, strahuju od stigmatizacije te
reakcija obitelji i blinjih koje mogu ii od optuivanja do potpunog odbacivanja. Vaan
razlog neprijavljivanja je nepovjerenje i strah od policije i suda, od dugotrajnog i tekog
sudskog procesa, neodgovarajuih i niskih kazni za poinitelje te nedostatak informacija o
moguim mehanizmima zatite i pomoi.
Iako se posljednjih godina veliki broj istraivanja bavi pitanjem zato ene ne
prijavljuju nasilje, rijetka su istraivanja koja naglasak stavljaju na razloge odluka ena koje
su to prijavile, a upravo ona ukazuju kako su imbenici koji poveavaju vjerojatnost
podnoenja prijave elementi mita o pravom silovanju: nepoznati poinitelj, nasilje koje se
dogodilo izvan doma rtve ili poinitelja (na primjer, ulica, park, vea), uporaba sile i/ili
oruja te ozbiljne fizike povrede rtve. Meutim, upravo su takvi elementi najrjei jer je
veina poinitelja seksualnog nasilja poznata rtvama, nasilje se dogaa u domu rtve ili
poinitelja, uporaba sile nije bila nuna jer je za ostvarenje nasilja strah bio dovoljan tako da
nema niti tekih tjelesnih povreda. Jedini specifian element koji doprinosi poveanoj
vjerojatnosti podnoenja prijave, a koji nema veze s mitom o pravom silovanju, jest postojanje
jake mree potpore koju ima rtva. Iz navedenog vidimo da je neophodno promijeniti krive
slike, predodbe i mitove o seksualnom nasilju i otvoriti vrata mogunosti prijavljivanja
sluajeva koji su daleko ei i uobiajeniji od uvrijeenog mita o pravom silovanju.
Zato je potreban vei broj prijava seksualnog nasilja iako smo svjesni da prijava i
procesuiranje moe biti dodatno traumatsko iskustvo za rtvu? Mali broj prijava policiji utjee
i na rad pravosudnog i kriminalistikog sustava u provoenju postupka, osudu i kaznu
poinitelja te na nepostojanje servisa za pomo rtvama seksualnog nasilja, kao i na
nedostatak terapijskih programa za rad s nasilnicima - silovateljima. Osim toga, mali broj
prijava seksualnog nasilja stvara lani osjeaj da se radi o obliku nasilja koji je iznimno
rijedak i ne treba biti u znaajnijem fokusu drutvenog interesa. Vei broj prijava pruit e
jasniju sliku o rasprostranjenosti seksualnog nasilja u zajednici, o poiniteljima te obrascima
ponaanja poinitelja koji su ponovili zloin, ali i dovesti do otvaranja potrebnih servisa za
pruanje pomoi rtvama seksualnog nasilja. Sve to dugorono utjee na razvoj razliitih
prevencijskih programa, kako za mlade i drutvo u cjelini, tako i na dodatnu, fokusiranu
edukaciju i senzibilizaciju za strunjake i strunjakinje koji se bave ovim problemima.
Vei broj prijava mogu je samo ako kao drutvo uinimo sve to je u naoj moi da
rtvama seksualnog nasilja olakamo svaki korak u procesu prijave seksualnog nasilja,
osiguramo im odgovarajue mehanizme zatite i pomoi te da poinitelj dobije zasluenu
9

kaznu. Dostupnost i kvaliteta servisa za rtve seksualnog nasilja vana je ne samo iz humanih
razloga, nego i zbog osnaivanja i podravanja rtava da prijave nasilje. rtve imaju malo
izbora bez odgovarajuih servisa i osiguranja zatite.
Upravo je Protokol jedan od najznaajnijih koraka u osiguravanju standardizirane i
uinkovite pomoi i potpore rtvama seksualnog nasilja prilikom prijavljivanja i procesuiranja
seksualnog nasilja.

10

II. OBVEZE NADLENIH TIJELA U POSTUPANJU SA RTVAMA SEKSUALNOG

NASILJA
Nadlena tijela u postupanju sa rtvama seksualnog nasilja su: policija, zdravstvene
ustanove (ope i klinike bolnice, kliniki bolniki centri), pravosudna tijela (sud i Dravno
odvjetnitvo), centri za socijalnu skrb, odgojno - obrazovne ustanove i institucije koje pruaju
pomo i potporu u zatiti mentalnog zdravlja.
1. POLICIJA
Cilj postupanja policije u sluajevima seksualnog nasilja, osim pruanja odgovarajue
zatite i potpore rtvi, kako bi se smanjio rizik od daljnje viktimizacije, jest uinkovito
otkrivanje poinitelja i prikupljanje dokaza.
1. 1. Hitne mjere i radnje
Temeljna policija init e samo ono to ne trpi odgodu kao to je zatita ivota i
zdravlja rtve (uklanjanje neposredne opasnosti, pruanje prve pomoi i organiziranje hitne
lijenike pomoi), prikupljanje poetnih obavijesti o dogaaju, osiguranje mjesta dogaaja,
tragova i ostalo.
Za voenje kriminalistikog istraivanja i postupanje u sluajevima seksualnog nasilja
ovlaten je struno osposobljen policijski slubenik/ca za seksualno nasilje, a koji djeluje na
podruju odreene Policijske uprave (broj takvih slubenika/ca ovisi o kategoriji Policijske
uprave/Policijske postaje).
U sluajevima seksualnog nasilja kada su oteeni djeca ili maloljetnici/e za
postupanje i voenje kriminalistikog istraivanja, sukladno Zakonu o sudovima za mlade,
ovlateni su specijalizirani policijski slubenici/e za mlade.
Preporua se da poslove struno osposobljenih policijskih slubenika/ca za seksualno
nasilje, obavljaju policijski slubenici/e koji su do sada, kroz redovnu edukaciju osposobljeni
za postupanje u sluajevima seksualnog nasilja, te policijski slubenici/e koji e se za takvo
postupanje osposobiti kroz redovne programe edukacije.

11

1.1.1. Nain prikupljanja poetnih saznanja od rtve

a) Odmah o dogaaju izvijestiti struno osposobljenog policijskog slubenika/cu za seksualno
nasilje koji e se ukljuiti to ranije u provoenje izvida i preuzeti daljnje postupanje i
koordinaciju.
b) rtvu smjestiti u prikladnu prostoriju.
c) Poetna saznanja od rtve prikuplja jedan policijski slubenik/ca kojeg odredi nadleni
rukovoditelj/ica. Poetna saznanja kad god je to mogue, odnosno ukoliko isto nije povezano
sa znatnom odgodom postupanja, prikuplja struno osposobljen policijski slubenik/ca za
seksualno nasilje.
d) U cilju zatite rtve potrebno joj je osigurati privatnost tijekom prikupljanja obavijesti i
udaljiti ostale policijske slubenike/ce iz prostora u kojemu se prikupljaju poetna saznanja.
e) Potrebno je uzeti u obzir da je rtva upravo u prvim trenucima poslije poinjenja
seksualnog nasilja u vrlo tekom psihikom stanju i da joj je potrebno pruiti potporu i
razumijevanje. rtva iz neverbalnog ponaanja policijskog slubenika/ce ne smije osjetiti
nevjericu, neodobravanje, neprijateljstvo te osudu zbog onog to joj se dogodilo.
f) O prikupljenim obavijestima odmah e obavijestiti nadlenog dravnog odvjetnika/cu radi
daljnje koordinacije u postupanju.
1.1.2. Zadae struno osposobljenog policijskog slubenika/ce za seksualno nasilje i
dravnog odvjetnika/ce u pogledu zatite rtve:
a) Voditi i koordinirati kriminalistiko istraivanje i postupanje prema rtvi.
b) Uinkovitom organizacijom kriminalistikog istraivanja omoguiti ubrzano izdavanje
naloga za provoenje potrebitih dokaznih radnji, prije poetka postupanja rtvu uputiti u
njezina prava i objasniti joj koje e se radnje poduzeti i zbog ega su te radnje potrebne,
sprijeiti nepotrebno ponavljanje radnji (razodijevanje rtve, opi tjelesni, ginekoloki i drugi
potrebni specijalistiki pregled, fotografiranje, izuzimanje odjevnih predmeta, tragova,
brisova, nespornih uzoraka, pozivanja u prostorije policije) te uputiti policijske slubenike/ce
i/ili istraitelje/ice koji ih provode da se ponaaju posebno obzirno i ne diskriminirajue
prema rtvi.
c) Ukoliko e policijski slubenik/ca - istraitelj/ica po nalogu dravnog odvjetnika/ce
provoditi odreene dokazne radnje, nastojat e se da za istog bude imenovan policijski
slubenik/ca za seksualno nasilje - istraitelj/ica koji je u istom predmetu ve postupao prema
istoj rtvi.

12

d) Pri komunikaciji sa rtvom treba onemoguiti nepotrebnu dodatnu viktimizaciju

viekratnim ispitivanjima policijskih slubenika/ca (voditelj/ica smjene, slubenici/e ekipe za
oevide, policijski slubenici/e koji obavljaju kriminalistiko - tehnike poslove, prevoenje,
slubenik/ca za izradu foto crtea, struno educirani slubenik/ca koji provodi prepoznavanje
i slino) i stigmatizaciju u socijalnoj sredini gdje ivi (prevoenje u vozilu koje ima policijska
obiljeja, slubenici/ce u odori i sl.).
e) Obavljati detaljan obavijesni razgovor sa rtvom sukladno pravilima struke.
f) Upoznati rtvu s mogunostima dobivanja strune pomoi radi zatite fizikog i psihikog
zdravlja.
1.1.3. Znaajke obavijesnog razgovora sa rtvom
a) Struno osposobljeni policijski slubenik/ca za seksualno nasilje mora uzeti u obzir dob
rtve, fiziko i psihiko stanje rtve, nain poinjenja seksualnog nasilja, nastale posljedice i
sukladno tome prilagoditi tehnike obavljanja obavijesnog razgovora (uvaavanje traumatskog
iskustva rtve, davanje potpore, izbjegavanje predrasuda, uspostavljanje povjerenja, uporaba
terminologije primjerene i razumljive rtvi, duljina trajanja razgovora i slino).
b) Prikupljanje obavijesti vezane za intimu rtve mora se provesti s osobitom panjom, rtva
nije duna odgovarati na pitanja koja se odnose na njezin strogo osobni ivot.
c) Ako postoji mogunost, dopustiti rtvi izbor da s njom obavijesni razgovor obavi policijska
slubenica ili policijski slubenik.
d) Ovisno o specifinim potrebama rtve, zatraiti pomo specijaliziranog strunjaka/kinje
(dob, nedovoljni duevni razvitak, gluhonijemost, nepoznavanje hrvatskog jezika i slino).
e) Dopustiti da razgovoru prisustvuje osoba u koju rtva ima povjerenja i u ijoj se nazonosti
osjea sigurno - ako ne ometa tijek obavijesnog razgovora.
f) Omoguiti predstavnicima organizacija civilnog drutva kontakt sa rtvom u svezi s
pruanjem dodatne potpore rtvi ako je rtva s tim suglasna ili to zahtijeva, ovisno o tijeku
kriminalistike obrade.
1.2. Zatita identiteta rtve seksualnog nasilja
Policijski slubenici/e koji provode izvide duni su osigurati zatitu identiteta rtve
seksualnog nasilja od samog poetka kriminalistikog istraivanja. Ne smiju se javno objaviti
podaci temeljem kojih bi se mogao utvrditi identitet rtve.

13

Policija je duna pruiti rtvi potrebnu zatitu sukladno sigurnosnoj prosudbi o postojanju
ozbiljne opasnosti od ponavljanja seksualnog nasilja, ugroavanja zdravlja i ivota rtve te
moguih naknadnih utjecaja poinitelja na njen iskaz.
1.3. Provedba Protokola
Za provedbu Protokola potrebno je:
1. Kroz redovne programe edukacije Ministarstva unutarnjih poslova planirati daljnje
osposobljavanje struno osposobljenih policijskih slubenika/ca za seksualno nasilje.
2. Osigurati sredstva za provedbu.
2. ZDRAVSTVO
Pregledi rtava seksualnog nasilja obavljaju se u opim bolnicama, klinikim
bolnicama i klinikim bolnikim centrima (u daljnjem tekstu: zdravstvena ustanova).
Zdravstvene ustanove obvezne su rtvama seksualnog nasilja osigurati urnu i
sveobuhvatnu zdravstvenu skrb radi ouvanja tjelesnog i psihikog zdravlja rtve u skladu sa
suvremenim standardima i praksom.
Zdravstvene ustanove obvezne su postupati sukladno Protokolu te relevantnim
zakonima i drugim aktima vezanim uz zdravstvene djelatnosti radi zatite rtava te
prikupljanja, evidentiranja i uvanja dokaza sukladno odgovarajuim lancima Zakona o
evidencijama u oblasti zdravstva i Zakona o lijenitvu.
2.1. Medicinski protokol
rtva seksualnog nasilja moe doi sama u bolnicu ili u pratnji policije. Ako rtva
doe bez pratnje policije, zdravstveno osoblje obvezno je bez odgode pozvati policiju, a ako
je rtva maloljetna, potrebno je obavijestiti roditelje, to jest druge zakonske zastupnike/ce ili
djelatnika/cu centra za socijalnu skrb. Pri pregledu roditelj, to jest drugi zakonski zastupnik/ca
ili djelatnik/ca centra za socijalnu skrb ima pravo prisustvovati istom, ali i maloljetna rtva
ima pravo navedeno odbiti, sukladno Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda. U
uredovno vrijeme zove se socijalni radnik/ca prema mjestu prebivalita rtve, a izvan radnog
vremena zove se deurni socijalni radnik/ca.

14

rtvu pregledava deurni ginekolog/inja (pregled obavlja starija sluba ili nadsluba,
to jest obvezno specijalist/kinja), a poeljno je da pregled obavljaju dva lijenika/ce.
Potrebno je utvrditi uzroke i nain nastanka ozljeda te obaviti cjeloviti tjelesni pregled
i profilaksu bolesti koji ukljuuje:
2.1.1. Informirani pristanak rtve na cjelovit pregled i tretman
Deurni ginekolog/inja obvezan je objasniti rtvi zato se provodi pregled, to on sve
ukljuuje te se pregled obavlja uz pristanak rtve. U sluaju da rtva odbije pregled, duna je
to pisano potvrditi.
2.1.2. Utvrivanje ope anamneze i pregled
2.1.2.1. Obvezan je pregled cijelog tijela rtve radi utvrivanja moguih ozljeda. Na osnovi
fizikalnog statusa, rtva se po potrebi upuuje drugom specijalistu/kinji.
2.1.2.2. Utvreni fizikalni status osobe se upisuje u povijest bolesti, to jest u za to specijalno
razvijen obrazac za provoenje pregleda rtava silovanja koji ukljuuje:
a) podatke o rtvi seksualnog nasilja;
b) vrijeme pregleda/vrijeme proteklo od poinjenja kaznenog djela;
c) evidenciju ozljeda (detaljan opis, prikaz na crteu tijela, fotografiranje);
d) eventualno postojanje kroninih bolesti ili specifinih stanja koja mogu utjecati na pregled i
posljedice;
e) fotografiranje ozljeda radi fiksiranja dokaza kriminalistikog tehniara/tehniarke za koje
rtva mora dati pisani pristanak nakon prethodnog objanjenja svrhe fotografiranja. U sluaju
da rtva iz objektivnih razloga ne moe dati svoj pristanak, primjenjuju se odredbe Zakona o
zatiti prava pacijenata.
2.1.2.3. U sluaju tjelesne ozljede, lijenik/ca duan je ispuniti Prijave ozljede/bolesti br:
030911 ili br: 03055 te Prijavu oznaiti brojem koji sadri sat, datum, mjesec i godinu
nastanka ozljede i pregleda. Prijavu treba voditi u posebnom protokolu i bolesnikom kartonu.
U sluaju tjelesne ozljede nanesene od lana obitelji ili od nepoznate osobe doktori/ice
medicine duni su ispuniti Prijave ozljede/bolesti. Prijave treba voditi u posebnom protokolu i
bolesnikom kartonu. Prijavu treba oznaiti brojem koji sadri sat, dan, mjesec i godinu
nastanka ozljede.

15

2.1.2.4. Navedene prijave podnose se policiji i podrunom uredu Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje (HZZO) prema prebivalitu osigurane osobe.
2.1.3. Utvrivanje ginekoloke anamneze i pregled
Ukljuuje prikupljanje:
a) uzoraka iz seta za uzimanje uzoraka u sluaju silovanja koji sa sobom donosi policija (set
se sastoji od 11 omotnica za izuzimanje tragova kod rtve seksualnog nasilja (uzorka krvi,
kose, stidnih dlaka, brisova, noktiju, donjeg rublja (gaica) noenih za vrijeme poinjenja
seksualnog nasilja i dr.);
b) uzimanje brisova za Papa test i test na trudnou;
c) provoenje mikrobiolokih testova, ukljuujui i testiranje na spolno prenosive bolesti
(sifilis, gonoreju, HIV, hepatitis B i C i dr.).
2.1.4. Pruanje osnovne zdravstvene zatite rtvi
U cilju zatite rtve i njezinog zdravstvenog stanja te pruanja potpore potrebno je:
a) prema medicinskoj indikaciji propisati terapiju i/ili dati postkoitalnu kontracepciju;
b) obvezno ugovoriti kontrolni pregled rtve najkasnije u roku od sedam dana, a u sluaju
potrebe i ranije;
c) po potrebi uputiti rtvu, uz pratnju medicinskog osoblja, na odjel za zatitu mentalnog
zdravlja radi pruanja potpore rtvi i ublaavanja uinka traumatskog dogaaja;
d) upoznati rtvu s postojanjem institucionalnih i izvaninstitucionalnih tijela za pomo i
potporu (centri za socijalnu skrb, specijalizirane organizacije civilnog drutva koje pruaju
pomo rtvama seksualnog nasilja i dr.);
e) preporuiti rtvi da se obrati izabranom lijeniku/ci ope medicine zbog daljnjeg lijeenja
te izdavanja potrebnih recepata, uputnica i dr.;
f) u sluaju da se utvrdi da rtva nema regulirano zdravstveno osiguranje zdravstvena
ustanova duna je postupiti sukladno vaeim pravnim propisima iz podruja zdravstvenog
osiguranja.
2.1.5. Obveze prema drugim tijelima
Na traenje Dravnog odvjetnitva ili policije, zdravstvene su ustanove dune odmah
dostaviti cjelokupnu dokumentaciju koja je znaajna za razjanjavanje i dokazivanje kaznenih
djela.

16

rtva ima pravo na presliku cjelovite medicinske dokumentacije pa joj se istu na

njezin zahtjev treba i ustupiti sukladno lanku 23. Zakona o zatiti prava pacijenata.
2.2.

Odgovornost zdravstvenih ustanova

Zdravstvene ustanove dune su:

a) osigurati osposobljeno i kvalificirano osoblje za provoenje pregleda u sluaju seksualnog

nasilja 24 sata dnevno;
b) provoditi kontinuirano specijaliziranu izobrazbu o seksualnom nasilju za struno osoblje;
c) odrediti osobu (osobe) koja koordinira zatitu i pomo rtvama seksualnog nasilja;
d) osigurati trenutnu dostupnost profilakse za spolno prenosive bolesti i trudnou.
3. PRAVOSUDNA TIJELA
Uloga pravosudnih tijela je uinkovito koritenje svih zakonskih mogunosti propisanih
vaeim propisima Republike Hrvatske radi zatite rtava silovanja ili drugog seksualnog
nasilja te omoguavanje sudske zatite njihovih prava.
3.1. Dravni odvjetnik/odvjetnica - sudac/sutkinja istrage
Dravno odvjetnitvo postupa sukladno Zakonu o kaznenom postupku.
1. Dravni odvjetnik/ca moe sam provoditi izvide ili provoenje izvida naloiti policiji.
2. Dravni odvjetnik/ca donosi rjeenje o provoenju istrage protiv odreene osobe kad
postoji osnovana sumnja da je poinila kazneno djelo za koje se provodi istraga, a ne postoje
zakonske smetnje za kazneni progon te osobe.
3. Rjeenje o provoenju istrage dostavlja se okrivljeniku najkasnije u roku od 8 dana od dana
donoenja rjeenja zajedno s poukom o pravima.
4. Istragu provodi dravni odvjetnik/ca, a okrivljenik mora biti ispitan prije okonanja istrage.
Na ispitivanje okrivljenika primjenjuju se odredbe koje se odnose na: osobne podatke
okrivljenika koje se uzimaju pri prvom ispitivanju, odazivanju sudskom pozivu, prava
okrivljenika, pravo na branitelja/icu, pravo na tumaa ako ne poznaje slubeni jezik suda,
audio - video snimanje ispitivanja okrivljenika, nain i tijek samog ispitivanja i mogunost
suoavanja okrivljenika sa svjedocima ili drugim okrivljenicima ako sud utvrdi da se iskazi ne
slau o vanim injenicama, osim u sluaju kad je svjedok dijete.
17

5. Policija je ovlatena uhititi osobu: kada izvrava dovedbeni nalog i rjeenje o pritvoru ili
istranom zatvoru, osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje
se progoni po slubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora
iz odgovarajueg lanka Zakona o kaznenom postupku (kada postoji opasnost da e pobjei,
da e unititi dokaze, utjecati na svjedoke, da e ponoviti kazneno djelo ili dovriti pokuano
ili poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od 5
godina ili teu, te kod kaznenih djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora ako su
okolnosti poinjenja kaznenog djela posebno teke), kao i osobu zateenu u kaznenom djelu
za koje se progoni po slubenoj dunosti. Policijski slubenik/ca mora uhienu osobu dovesti
u pritvorsku jedinicu i predati pritvorskom nadzorniku/ci u roku od 24 sata, a za kaznena djela
za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine 12 sati.
6. Dravni odvjetnik/ca je duan ispitati uhienika najkasnije 16 sati nakon predaje
pritvorskom nadzorniku, a uhienika za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do
jedne godine najkasnije 12 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku.
7. Dravni odvjetnik/ca pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika
ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni
postupak pokree po slubenoj dunosti, postoji neki od razloga za odreivanje istranog
zatvora, a pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja
podataka o dokazima. Taj pritvor moe trajati najdulje 48 sati od trenutka uhienja, osim za
kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, kada pritvor moe trajati
najdulje 36 sati od trenutka uhienja. Na prijedlog dravnog odvjetnika/ice sudac/sutkinja
istrage moe obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih 36 sati, ako je to nuno radi
prikupljanja dokaza u kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili
tea.
8. Dravni odvjetnik/ca nakon to ispita uhienika moe pisanim nalogom naloiti policiji da
u roku od 48 sati od trenutka uhienja, odnosno 36 sati od trenutka uhienja za kaznena djela
za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, dovede uhienika sucu/sutkinji istrage
radi odluke o odreivanju istranog zatvora. U tom sluaju dravni odvjetnik/ca ne donosi
rjeenje o pritvoru.
9. Istrani zatvor se odreuje pisanim rjeenjem nadlenog suda na nejavnom usmenom
roitu koje provodi sudac/sutkinja istrage do podnoenja optunice.
10. O prijedlogu dravnog odvjetnika/ce da se odredi istrani zatvor sudac/sutkinja istrage
odluuje odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od podnoenja prijedloga.

18

11. Istrani zatvor odreen rjeenjem suca/sutkinje istrage ili vijea moe trajati najdulje
mjesec dana od dana lienja slobode, a iz opravdanih razloga na prijedlog dravnog
odvjetnika/ce sudac/sutkinja istrage moe produljiti istrani zatvor prvi puta za jo najvie 2
mjeseca, a zatim za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda, ili kad je to propisano
posebnim zakonom za jo najvie 3 mjeseca.
3.2. Zatita prava rtve seksualnog nasilja
1. rtva ima u kaznenom postupku odreena prava s time da sud, Dravno odvjetnitvo,
istraitelj/ica i policija postupaju s posebnim obzirom prema rtvi kaznenog djela. Ta tijela
duna su rtvi dati pouke i skrbiti za interese rtve pri donoenju odluka o poduzimanju
kaznenog progona protiv okrivljenika, odnosno, pri poduzimanju radnji u kaznenom postupku
u kojima rtva mora osobno sudjelovati.
2. Ispitivanje rtve silovanja ili seksualnog nasilja u postupku je obvezno pri emu:
a) Ako je rtva dijete koje nije navrilo 14 godina, ispitat e se putem video-linka (s obveznim
audiovizualnim zapisom). Ako je rtva dijete koje je navrilo 14, a nije navrilo 18 godina,
takoer se moe ispitati video-linkom, time da ako se radi o rtvi kaznenog djela iz lanka
113. Zakona o sudovima za mlade, a rtva nije navrila 16 godina i ona e se ispitati putem
video-linka.
b) Putem video-linka mogu se ispitivati i punoljetne rtve kod kojih bi ispitivanje pred sudom
moglo izazvati dodatne traume, a na njihov zahtjev.
3. rtva kaznenog djela ima pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu
tijela, organizacije ili ustanove za pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom. Ima
pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oteenik, pravo na obavijest od dravnog
odvjetnika/ce o poduzetim radnjama povodom njezine prijave ili dojave o poinjenju djela i
podnoenje pritube viem dravnom odvjetniku/ci te druga prava propisana zakonom. U
skladu s posebnim propisima, rtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet
ili vie godina ako trpi tea psihofizika oteenja ili tee posljedice kaznenog djela, ima
pravo na strunu pomo savjetnika/ce na teret proraunskih sredstava prije davanja iskaza u
kaznenom postupku te pri podnoenju imovinskopravnog zahtjeva. rtva kaznenog djela
nasilja poinjenog s namjerom ima pravo na novanu naknadu iz sredstava Dravnog
prorauna u skladu s posebnim zakonom. Ako je rtva prethodno ostvarila imovinskopravni
zahtjev uzet e se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novane naknade, a tako e

19

postupiti i sud pri dosuivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je rtva prethodno ostvarila
novanu naknadu iz sredstava Dravnog prorauna.
Sud, dravno odvjetnitvo, istraitelj/ica ili policija duni su pri poduzimanju prve radnje u
kojoj sudjeluje, obavijestiti rtvu o njenim pravima i o pravima koja ima kao oteenik.
4. Dijete rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz odgovarajuih odredaba
Zakona o kaznenom postupku, pravo na: opunomoenika/cu na teret proraunskih sredstava,
pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama, tajnost osobnih podataka i
iskljuenje javnosti. Sud, dravni odvjetnik/ca, istraitelj/ica i policija moraju prema djetetu
rtvi kaznenog djela, postupati posebno obzirno imajui na umu dob, psihofiziki status i
druge okolnosti kako bi se izbjegle tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju
prema djetetu rtvi nadlena tijela prvenstveno e se rukovoditi najboljim interesom djeteta.
Ako nije poznata dob rtve, pretpostavit e se da se radi o djetetu ako postoji vjerojatnost da
rtva nije navrila osamnaest godina ivota.
5. rtva kaznenog djela protiv spolne slobode (kao i kaznenog djela trgovanja ljudima) ima,
uz prethodno navedena prava prema Zakonu o kaznenom postupku, pravo: prije ispitivanja
razgovarati sa savjetnikom/com na teret proraunskih sredstava, da ju u policiji i Dravnom
odvjetnitvu ispituje osoba istog spola, da se ispita uz prisutnost osobe od povjerenja, uskratiti
odgovor na pitanja koja se odnose na strogo osobni ivot rtve, zahtijevati da bude ispitana
putem video-linka, na tajnost osobnih podataka, zahtijevati iskljuenje javnosti s rasprave.
Prije prvog ispitivanja sud, dravni odvjetnik/ca, istraitelj/ica i policija moraju rtvu
upozoriti na njezina prava.
6. rtva kaznenog djela i njezin opunomoenik imaju pravo uvida u spis. Ako bi raniji uvid u
spis mogao utjecati na iskaze rtve, pravo na uvid u spis se stjee nakon to rtva bude
ispitana.
7. Ako nakon zavrene istrage nadleni dravni odvjetnik/ca rjeenjem obustavi istragu, o
tome e uz pouku da moe poduzeti ili nastaviti kazneni progon obavijestiti oteenika.
Takoer, dostavit e mu i naputak koje radnje moe poduzeti radi ostvarivanja svog prava da
poduzme ili nastavi progon, te mu u tu svrhu omoguiti uvid u spis.
8. U postupku se ne mogu upotrijebiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije spolno
ponaanje rtve i njene seksualne sklonosti. Iznimno je doputeno dokazivati da sperma, drugi
materijalni tragovi ili ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji potjeu od druge osobe, a
ne od okrivljene osobe.
9. Zakonodavac nije ograniio maksimalan broj rasprava niti vremensko trajanje cijelog
kaznenog postupka, ali sud treba nastojati ovakve predmete rijeiti po urnom postupku.
20

4. CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB

Uloga centara za socijalnu skrb jest pruanje odgovarajue zatite i potpore rtvi
seksualnog nasilja te unaprjeenje mjera zatite prava osoba izloenih seksualnom nasilju,
sukladno vaeim propisima Republike Hrvatske.
U sluaju kada je seksualno nasilje dio obiteljskog nasilja, nadleni centar za socijalnu
skrb postupa po Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji, Zakonu o socijalnoj skrbi, Obiteljskom
zakonu, ovom Protokolu te Protokolu o postupanju u sluaju nasilja u obitelji.
4.1. Opa pravila postupanja
a) Za pruanje odgovarajue zatite i potpore punoljetnoj rtvi u svakom centru za socijalnu
skrb zadueni su struni radnici/ce na poslovima za djecu, mlade i obitelj.
b) Ukoliko je rtvi potrebno pruiti uslugu smjetaja, materijalnu pomo ili pravno
savjetovanje, struni radnik/ca zaduen za pruanje odgovarajue zatite i potpore punoljetnoj
rtvi posredovat e izmeu rtve i drugog strunog radnika/ce u ijem je djelokrugu
ostvarivanje prava iz socijalne skrbi.
c) Kad dozna, centar za socijalnu skrb obvezan je prijaviti nasilje policiji.
Kada struni radnik/ca centra za socijalnu skrb u svom radu (pisanim putem
telefonom, usmenom dojavom ili slino) dobije informaciju o seksualnom nasilju, duan je
postupiti na sljedei nain:
1. Odmah po saznanju ili zaprimanju dojave urno i bez odgode prijaviti policiji bez obzira je
li to ve uinilo drugo tijelo te dostaviti sve zaprimljene obavijesti o sluaju. O dojavi i
saznanju potrebno je sainiti slubenu biljeku u koju e se unijeti podaci o rtvi, osobi koja je
poinila nasilje, poinjenom nasilju te urno otvoriti spis.
2. Poduzeti nune mjere pomoi i potpore rtvi sukladno nadlenosti centra za socijalnu skrb:
a) uspostaviti to urniji kontakt sa rtvom;
b) pruiti rtvi sve potrebne informacije o njezinim zakonskim pravima, ovlastima i
postupanju centra za socijalnu skrb u zatiti rtve osobito vane za zatitu sigurnosti rtve;
c) posredovati i pomoi rtvi nasilja u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomo i
zastupanje kod Hrvatske odvjetnike komore;
d) posredovati i pomoi rtvi u ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zatitu u sklopu
postojeih pravnih propisa;

21

e) pruiti informacije o postojanju specijaliziranih organizacija civilnog drutva koje pruaju

pomo rtvama seksualnog nasilja kojima se mogu obratiti za pomo.
3. U neodgodivim sluajevima, radi trenutne zatite sigurnosti rtve (seksualno nasilje kao
sastavni dio obiteljskog nasilja), centar za socijalnu skrb donijet e usmeno rjeenje o
privremenom smjetaju u kriznim situacijama i odrediti izvrenje usmenog rjeenja bez
odgode.
4. Na traenje Dravnog odvjetnitva ili policije centar za socijalnu skrb duan je odmah
dostaviti svu dokumentaciju koja je znaajna za odluivanje o pokretanju kaznenog progona
(primjerice, koja ukljuuje i izvjee socijalnog radnika/ce, nalaz i miljenje psihologa/inje te
drugu dokumentaciju o poduzetnim mjerama).
5. U daljnjem radu sa rtvom seksualnog nasilja centar za socijalnu skrb e postupati sukladno
odgovarajuim lancima Zakona o socijalnoj skrbi koji reguliraju ostvarenje prava na usluge
savjetovanja i pomaganja pojedincu i obitelji i pruanja psihosocijalne podrke.
6. U postupanju sa rtvom seksualnog nasilja struni radnici/ce centra za socijalnu skrb duni
su postupati s osobitim senzibilitetom te osigurati tajnost i zatitu osobnih podataka rtve.
4.2. Posebna pravila postupanja prema djeci
a) Za pruanje odgovarajue zatite i potpore maloljetnoj rtvi u centru za socijalnu skrb
zadueni su struni radnici/ce na poslovima za djecu, mlade i obitelj.
b) Ako je maloljetnoj rtvi osim psiholoke potpore potrebna usluga smjetaja, materijalna
pomo ili pravno savjetovanje, psiholog/inja centra e posredovati izmeu rtve i strunog
radnika/ce u ijem je djelokrugu ostvarivanje prava iz socijalne skrbi.
c) Kad dozna, centar za socijalnu skrb ima obvezu prijaviti nasilje policiji i roditeljima,
odnosno drugom zakonskim zastupnicima djeteta ako nisu zlostavljai.
d) Daljnji postupak centra za socijalnu skrb odreen je sukladno odredbama Obiteljskog
zakona, Zakona o socijalnoj skrbi, drugim protokolima i podzakonskim aktima.
e) Centar za socijalnu skrb e u sluajevima kada je dijete izravno izloeno seksualnom
nasilju u obitelji ili je njemu svjedoilo, bez odgode donijeti odgovarajuu mjeru obiteljsko pravne zatite. Provoenje izreenih mjera centar za socijalnu skrb u obvezi je redovito
nadzirati te, po potrebi predlagati sudu donoenje drugih mjera.
f) U sluajevima seksualnog nasilja nad djetetom u obitelji, centar za socijalnu skrb e, radi
trenutne zatite sigurnosti djeteta, temeljem Obiteljskog zakona odluiti usmenim rjeenjem o
urnom izdvajanju djeteta i odrediti njegovo izvrenje bez odgode. Pisano rjeenje centar za
22

socijalnu skrb je duan donijeti u roku od 72 sata od trenutka izricanja usmenog rjeenja i u
istom roku dostaviti prijedlog sudu da donese rjeenje o privremenom povjeravanju skrbi o
djetetu drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi, drugoj fizikoj ili pravnoj osobi koja obavlja
djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji.
g) Centar za socijalnu skrb poduzet e sukladno Obiteljskom zakonu odgovarajue mjere u
odnosu na roditelja/drugu osobu koja skrbi o djetetu koji je imao saznanja o seksualnom
nasilju prema maloljetnoj osobi u obitelji, a nije nita poduzeo u cilju zatite djece.
Internim aktima propisat e se postupanje odgovornog osoblja u sluajevima
seksualnog nasilja za sve kategorije domova socijalne skrbi.

5. ODGOJNO - OBRAZOVNE USTANOVE

Protokolom o postupanju u sluaju seksualnog nasilja pruit e se vane informacije o
postupanju odgojno-obrazovnih ustanova (vrtia, osnovnih i srednjih kola te uenikih
domova) u sluaju seksualnog nasilja koje doivljavaju uenici/ce odgojno-obrazovnih
ustanova.
U sluaju kada je seksualno nasilje sastavni dio obiteljskog nasilja, odgojno-obrazovne
ustanove postupaju po ovom Protokolu, Protokolu o postupanju u sluaju nasilja u obitelji,
Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji, Obiteljskom zakonu te Zakonu o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli.
Protokolom su odgojno-obrazovni djelatnici/ce obvezni skrbiti o ostvarivanju prava
djeteta u sluajevima svih oblika nasilja, senzibilizirati se na pojavu seksualnog nasilja koje
doivljavaju maloljetne osobe te poduzeti odgovarajue mjere radi otkrivanja i prijavljivanja
djela seksualnog nasilja relevantnim institucijama koje pruaju pomo rtvama seksualnog
nasilja.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta e u suradnji s Agencijom za odgoj i
obrazovanje provoditi edukaciju djelatnika/ca odgojno-obrazovnih ustanova (osobito strunih
suradnika/ca i ravnatelja/ica) o cjelini provedbe Protokola te mogunostima institucionalne i
izvaninstitucionalne pomoi i potpore djeci rtvama seksualnog nasilja.

23

5.1. Postupanje odgojno-obrazovnih ustanova u sluaju seksualnog nasilja

1. Odmah po primanju informacije iz koje proizlazi sumnja da je uenik/ca doivio seksualno
uznemiravanje ili seksualno nasilje, dunost je odgojno-obrazovnih djelatnika/ca najprije
provesti razgovor s uenikom/com radi zatite. Poeljno je da razgovor vodi struni
suradnik/ca u sigurnom okruenju, imajui na umu zatitu prava te osobe.
Ako struni suradnik/ca nije dostupan ili uenik/ca ne pristaje na razgovor s njima, razgovor
moe voditi i drugi djelatnik/ca odgojno-obrazovne ustanove u kojeg uenik/ca ima
povjerenja, (razrednik/ica, uitelj/ica/nastavnik/ca, ravnatelj/ica ili kolski lijenik/ca).
Odgojno-obrazovni djelatnik/ca koji ima saznanja o moguem seksualnom uznemiravanju ili
seksualnom nasilju svoja saznanja prijavljuje ravnatelju/ci odgojno-obrazovne ustanove koji
je odgovorna osoba za postupke po ovom Protokolu.
Ukoliko se radi o dogaaju koji se upravo dogodio, rtvi je potrebno bez odgode pruiti
odgovarajuu pomo i zatitu te o istom odmah obavijestiti policiju.
2. Osoba koja vodi razgovor s uenikom/com ili izvorom informacija, duna je o tome voditi
zapisnik. Odgojno-obrazovna ustanova duna je, na traenje suda, Dravnog odvjetnitva RH
ili policije dostaviti svu dokumentaciju koja je znaajna za odluivanje o pokretanju kaznenog
progona odnosno kazneni progon.
3. Obveza osobe koja vodi razgovor je detaljno upoznati uenika/cu s daljnjim postupanjem.
Uenik/ca treba znati to slijedi iza kojeg postupka, mogue zapreke i potekoe te konani
cilj postupanja. Tijekom cijelog postupka potrebno je voditi brigu o sigurnosti uenika/ce te
drugih osoba koje su izvor informacija.
4. O samom dogaaju odgovorna osoba duna je urno obavijestiti:
a) roditelje uenika/ce;
b) nadleni centar za socijalnu skrb;
c) u sluaju ako su roditelji nedostupni ili postoji sumnja da su zlostavljai, obavijestit e se
nadleni centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivalita zlostavljane osobe (izvan
uredovnog vremena centra za socijalnu skrb, preko nadlene policijske postaje mogue je
dobiti broj deurnog socijalnog radnika/ce);
d) policiju ili Dravno odvjetnitvo RH (izvan uredovnog vremena Dravnog odvjetnitva RH
obavjetava se deurni dravni odvjetnik/ca pri Istranom centru upanijskog suda);
e) ako postoje vidljive ozljede ili uznemirenost, poduzeti mjere radi pruanja hitne lijenike
pomoi;

24

f) obavijestiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta putem web obrasca za prijavu

nasilnog ponaanja to urnije, a najkasnije u roku do 7 dana. Obrazac za evidenciju o
pojedinanom sluaju nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama dostupan je na mrenim
stranicama ministarstva nadlenog za obrazovanje;
g) obavijestiti pravobraniteljicu za djecu.
5. Osoba koja vodi razgovor duna je upoznati rtvu i njezine roditelje o mogunostima
izvaninstitucionalne ili institucionalne pomoi i potpore.
6. Ako je poinitelj seksualnog nasilja djelatnik/ca odgojno-obrazovne ustanove (ravnatelj/ica,
struni suradnik/ca, nastavnik/ca ili drugi djelatnik/ca), osoba koja ima o tome informaciju
duna je obavijestiti policiju i/ili Dravno odvjetnitvo RH. Ukoliko je poinitelj/ica
seksualnog nasilja djelatnik/ca odgojno-obrazovne ustanove ili se seksualno nasilje dogodilo
u prostoru odgojno-obrazovne ustanove, bez obzira tko je poinitelj, odgojno-obrazovna
ustanova duna je urno izvijestiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
7. U sluaju osobito tekog oblika ili intenziteta nasilnog postupanja koje je izazvalo ili moe
izazvati traumu kod djeteta rtve ili drugih uenika/ca, odgojno-obrazovna ustanova e
izvijestiti ministarstvo nadleno za odgoj i obrazovanje, a po potrebi i druga ministarstva i
institucije te zatraiti odgovarajuu strunu psiholoku ili socijalno/pedagoko/psiholoku
pomo za uenike/ce odgojno-obrazovne ustanove. Nadleno ministarstvo e prema potrebi
osigurati odgovarajuu strunu psiholoku pomo za uenike/ce odgojno-obrazovne ustanove.
5.2. Postupanje u sluaju seksualnog uznemiravanja koje se dogodilo u koli
Ako se radi o seksualnom uznemiravanju od:
1. Odrasle osobe koja je djelatnik/ca odgojno-obrazovne ustanove postupak je isti kao u
sluaju seksualnog nasilja;
2. Drugog uenika/ce (ili vie njih) u prostoru odgojno-obrazovne ustanove - potrebno ih je
uputiti na savjetovanje ili medijaciju u odgojno-obrazovnu ustanovu ili savjetovalite.
Obveza odgovorne osobe je o dogaaju obavijestiti roditelje svih ukljuenih uenika/ca. O
sluaju je potrebno izvijestiti i nadleni centar za socijalnu skrb.

25

III. ZATITA MENTALNOG ZDRAVLJA RTAVA SEKSUALNOG NASILJA

Nuno je osigurati sustavnu zatitu mentalnog zdravlja rtava seksualnog nasilja, koja
treba biti besplatna, lako dostupna i pravovremena pomo i potpora u sklopu institucionalnih
ili izvaninstitucionalnih djelatnosti i/ili servisa za zatitu mentalnog zdravlja.
1. Institucionalna pomo i potpora u zatiti mentalnog zdravlja
Kada rtva seksualnog nasilja prijavi kazneno djelo policiji, u pratnji policije odlazi u
bolnicu na sveobuhvatni zdravstveni pregled radi uzimanja anamneze i potrebnih uzoraka te
pruanja osnovne zdravstvene zatite. U okviru osnovne zdravstvene zatite:
a) potrebno je pruiti rtvi osnovne informacije o oblicima pomoi i potpore te upoznati rtvu
s postojanjem servisa za pomo i potporu (centri za socijalnu skrb, specijalizirane organizacije
civilnog drutva koje pruaju pomo rtvama seksualnog nasilja i slino);
b) po potrebi rtvi treba osigurati kontakt sa strunom osobom iz slube za zatitu mentalnog
zdravlja koja je educirana za rad sa rtvama seksualnog nasilja (npr. psiholog/inja,
psihijatar/psihijatrica) radi pruanja potpore rtvi te prevencije razvoja traumatskih reakcija;
c) rtvu unutar strune slube za zatitu mentalnog zdravlja treba hitno ukljuiti u terapijske
postupke.
Unutar institucionalne pomoi, u bolnikim slubama za zatitu mentalnog zdravlja
potrebno je imenovati jednu strunu osobu koja je kontakt osoba za sluajeve seksualnog
nasilja kako bi se proces osiguravanja nune zatite mentalnog zdravlja ubrzao i koordinirao.
2. Izvaninstitucionalna pomo i potpora u zatiti mentalnog zdravlja
Osobe koje pruaju pomo rtvi dune su upoznati rtvu seksualnog nasilja o
mogunostima izvaninstitucionalne pomoi i potpore u okviru specijaliziranih organizacija
civilnog drutva koje pruaju pomo rtvama seksualnog nasilja. Primjerice, Centar za rtve
seksualnog nasilja prua pomo rtvama seksualnog nasilja od 2008. godine.
Izvaninstitucionalna pomo i potpora ukljuuje ire mjere pruanja pomoi i potpore
rtvama seksualnog nasilja. Osim savjetovanja i/ili psihoterapije (individualne ili grupne) te
mjere ukljuuju i rad sa lanovima i lanicama obitelji, pripremu za sudski proces i praenje
rtve tijekom procesa te rad na daljnjem unaprjeivanju tretmana rtava.

26

3. Nuni uvjet za pruanje zatite mentalnog zdravlja rtvama seksualnog nasilja

Prethodni uvjet koji su osobe iz podruja zatite mentalnog zdravlja koje rade sa
rtvama seksualnog nasilja obvezne ispunjavati jest da, uz osnovnu strunu izobrazbu, imaju
zavrenu specijaliziranu izobrazbu o radu sa rtvama seksualnog nasilja i/ili izobrazbu iz
seksualne terapije.

IV.

OBLICI,

NAIN

SADRAJ

SURADNJE

NADLENIH

TIJELA

POSTUPANJU SA RTVAMA SEKSUALNOG NASILJA

Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine

propisuje unaprjeenje suradnje svih nadlenih tijela, a provedba ovog Protokola propisuje to
urniju uspostavu suradnje nadlenih tijela i drugih imbenika koji sudjeluju u otkrivanju i
suzbijanju seksualnog nasilja te pruanju pomoi, potpore i zatite osobi izloenoj bilo kojem
obliku seksualnog nasilja.
Obveze nadlenih tijela, institucija i medija:
1. U nadlenom ministarstvu/tijelu koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja
te pruanju zatite, pomoi i potpore rtvama seksualnog nasilja, obveza praenja provedbe
ovog Protokola povjerava se ve imenovanim koordinatorima/cama za ravnopravnost spolova
koji e jednom godinje traiti od tijela nadlenih za provoenje Protokola izvjee o primjeni
Protokola te e o istom izvijestiti Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.
2. Koordinatori/ice za ravnopravnost spolova u uredima dravne uprave u upanijama duni
su uspostaviti suradnju s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
organizacijama civilnog drutva koje programski djeluju radi zatite rtava seksualnog nasilja
i afirmacije njihovih prava zbog razmjene iskustava i stvaranja dobre prakse.
3. Sva tijela u postupku duna su tititi interese rtava seksualnog nasilja sukladno Konvenciji
o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena Ujedinjenih naroda, Deklaraciji o uklanjanju
nasilja nad enama Ujedinjenih naroda, preporukama Odbora ministara Vijea Europe te
ostalim relevantnim meunarodnim obvezama.
27

4. Mediji e u svom radu osobitu panju poklanjati zatiti prava i interesa rtava seksualnog
nasilja, posebice djece.
V. ZAVRNE ODREDBE
1. Svako dravno tijelo koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja te pruanju
pomoi, zatite i potpore rtvama seksualnog nasilja, duno je postupati u skladu s
aktivnostima odreenim ovim Protokolom.
2. Protokol je izraen temeljem vaeih zakonskih propisa te je, u sluaju izmjena i dopuna
zakona, svako dravno tijelo sukladno svojoj nadlenosti obvezno izraditi prijedlog izmjena
Protokola u roku 30 dana od dana donoenja izmjena i dopuna zakona i dostaviti ga Uredu za
ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.
3. Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske zaduen je za koordinaciju i
praenje provedbe Protokola te o navedenom izvjetava Vladu Republike Hrvatske u okviru
dvogodinjeg izvjea o provedbi Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje
od 2011. do 2015. godine.
4. Po donoenju ovog Protokola, zaduuju se sva resorna ministarstva da upoznaju tijela i
ustanove iz svog djelokruga o njegovu donoenju, da osiguraju njegovu dostupnost te da
poduzmu potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene.

28