DU katedrala- Srednjovjekovna katedrala je bila poruena u potresu 1667. -Novu je projektirao A.

Buffalini iz
Urbina -Izgradnja je dovrena 1712.- domai graditelj I. Katii podigavi tambur s kupolom -T.M. Napoli je
promjenio Buffalinijev projekt sagradivi terase ograene balustradama iznad kapela postavljenih uz bone
brodove.
DU Stradun- nakon potresa 1667. su u Dubrovniku sa obje strane glavne gradske ulice sagraene stambene
zgrade. Stradun ili Placa glavna je prometnica grada i povezuje istona gradska vrata, zvana od Ploa, oko kojih
su okupljene najreprezantivnije javne graevine DU i zapadna gradska vrata, zvana od Pila. Zvonik franjevakog
samostana dominira u zapadnom djelu glavne dubrovake prometnice u koju silaze sve ulice junog i sjevernog
djela DU.
ZG crkva sv. Katarine- nasatal izmeu 1620 i 132. godine. Najranija je barokna crkva u sj. Hrvatskoj. Bila je
sredite redovnike i akademske zajednice. Nakon potresa 1880. god je izgraeno novo proelje crkvi. Crkva je
jednobrodna, bavasto svoena te ima bone kapele, konstruirana je uporabom zidnih stupaca koji odjeluju
kapele. Nema ni kupole ni transepta, a izgraena je po uzoru na Il Gesu- matinu crkvu isusovaca u
Rimu.tukature je izardio A. Quadrio.
RI crvkva sv. Vida- Crkva je isusovaka crkva, a G. Briani ju je 1637. godine projektirao. Crkva je 8-kutna
centralna graevina s kupolom i vijencima, a kamen joj je dvobojan. Za taj oblik je odlueno zbog malo prostora
u kojem je smjetena. Kasnijih godina je bila poviena galerijama.
Pokupsko, crkva sv. Ladislava- je meu prvim kasnobaroknim graevinama u kontinetalnoj HR. 1736. je
njenu izgradnju naruio biskup Branjug, a projekt je izradio J. Hoffer. Ima etverolisni oblik broda koji je zakljuan
s kupolastim svodom.
Krievci crkva sv. Marije Koruke- 1725. su je pavlini dali izgraditi te se u njoj nalazi kip Majke Boje alosne.
Trolisnog je oblikas kupolom na visokom tamburu. U 18. st je produena, a proeljni toranj je dodan u 19.st. S
ovom crkvom se uvodi trolisni tlocrt u hrv baroknu arhitekturu. Glavni brod joj je joj je longitudionalankoji se
nastavlja na centralni tlocrt kvadratne osnove.
Trki vrh kraj Krapine crkva sv. Marije Jeruzalemske- 1750. Projektirao ju je Hoffer, a izgradio J. Javornik.
Oslikao ju je Lerchinger. etverlosnog je oblika. Crkva je opasana cinktorom.
Buje, crkva sv Servola- 1754 ju je zapoeo G. Dogetti (svetite i kor), a 1768. njenu izgradnju nastavlja A.
Naiber (brod crkve). glavni brod je zakljuan stropom kako bi se postiglo vece osvjetljenje. Svette je odijeljeno
trolunim otvorom.
upna crkva na Hvari i upna crkva na Brau- Hvar: rade mnogi domai majstori na njoj, a njena izgradnja
je dovrena u 18.st- nastalo je tada i proeljes puno plastino dekorativnim elementima. Bra: 3b je oblika, po
uzoru na Hvarsku k, Dovrena je 1783. u suradnji s Macanoviem i Monteventijem. Stepenice su znak
oblikovanja urbanog prostora s baroknim naelima.
Sisak, crkva sv. Marije Magdalene- je ovalnoga tlocrta, nasvoena je s kupolom i lukovima i dva tornja u
proelju konkavno uvuenih zidina. Njena gradnja je dovrena 1765. po projektu austrijskog arhitekta.
Daruvar, Kapela sv. Trojstva- kapela pripada dvorcu obitelji Jankovi te je izgraena 1777. Krunog je oblika
te ima 3 tornja. u 19. st je prigraena apsida i toranj joj povien pri ulazu u crkvu.
Jacopo Palma Mlai- je venecijanski kasnomaniristiki slikar. Djelovao je du jadranske obale i u
Zagrebu.Signatura mu je bila Jacobus Palma F. Obrezanje Krista sv. Dominik Trogir. Neka od njegovih djela su:
Sv. Petar i Jerolim u Ninu, Sv. Pavao Pustinjak i Antun Opat u Trogiru (1620.), Posljednja veera u Eufrazijana
Pore (1620.), Sv. Lucija Guvernerova palaa Rijeka (1620.), Krtenje Kristovo Bra (1610.), Uznesenje Marijino
Katel Luki (1610.)
Ivan Krstitelj Ranger- je koristio rubensonova rjeenja te je pripada pavlinskoj slikarskoj koli, Unosi
kasnobarokna stilska obiljeja, paleta mu je rasvjetljena. Dobro je poznavao ikonografiju te oplemenjuje sadraje
sluzenijim programima i suvremenijim invencijama. Kompozicije su mu bujne i jasnoga kolorita. Neka od
njegovih djela su: sv. Jeronim u slavi, sv. Augustin (1740.), Izgon trgovaca iz hrama (1742), sv Juraj u slavi
(1750.)
Gaetano Garcia 'Sv. Ignacije u nebeskoj slavi', sv. Ignacije, DU-1738., najvea cijelina baroknog slikarstva
u Dubrovniku. Prikazana je barokna dinamika, razigranost boja te karakteristicna igra svijetla.
Hans L. Ackerman Marija s djetetom sv. Stjepan i Marija u ZG, 1632- oltar je dao postaviti zagrebaki biskup
Franjo Ergeljski. HLA je kipar i predstavnik juznonjemakog manirizma.
Josip Weinacht- glavni oltar sv. Marija, Kutina- oltar se sastoji od polikromiranog i pozlaenog drca. Kipar je

djelovao u 18.st te je izraivao monumentalna kiparska djela za sjeverozapadnu HrvatskuON spaja scensku
senzibilnost te rasko kompozicijskih koncepcija pojedinih arhitektonskih dijelova oltara. Bio je barokni kipar te
je unosio temprament i dinamiku u svoja djela.
Alkesije Kniger gl oltar Pavlinska crkva Blaene djevice Marije, Lepoglava- pozlaeno i polikromirano
drvo. Arhitektonska konstrukcija glavnoga oltara ima kanelirane stupove i pilastre i kiove 4 crkvenih otaca.Franz
Kochler je 1777. pozlatio oltar.
Francesco Robba, oltar sv. Kria, Krievci- je njegovo najvanije djelo koje nastalo za zagrebaku
prvostolnicu. Kri s raspelom se nalazi pred tamnim pred tamnim zastorom baldahina te je flankiran
skulpturalnim grupama Mojsije i bronana zmija te rtvovanje Izaka. Nakon potresa 1880. je oltar prenesen u
Krievce.
Josip Schokotinig propovjedaonica sv. Marija Snjena Belec- pozlaeno i polikromirano. Propovjedaonica
je ukraena kipovima i reljefima te je postavljena 1743. Nastala je po uzoru na propovjedaonicu 'crnih
panjolaca' u Beu.
Glavni oltar sv. Krevan, ZD- od 1717- 28. radi 4 figure zadarskih zatitnika (sv Krevana, imuna, Zoila i
Stoije) za oltar koji su podigli Baldassare, Girolamo i Francesco Garzotti krajem 17. st. kao zavjet zadrana zbog
prestanka kuge. Napeta krivulja izvijenih tijela. Monumentalni mramorni oltarT je prikazao da moe uvjerljivo
predoiti gipkost i eleganciju pokreta.
Baldassare Longhena- sv. Stjepana Hvar- U katedrali je podignuto u 17.st 10 monumentalnih oltara. Najraniji
oltar je podigao Longhena 1636. sa suradnicama. skulpture anela G. Pagliari, najznacajniji umjetniki zahvat
17. st na podruju mletake republike, izgradnja i oprema hvarske katedrale 10 oltara Prvi oltar je izradio
Longhena povien je na 3 stube, stipes je obrubljen plastiki naglaenim pilastrima ibaenim prema van, te je
ukraen motivom kria i kruga, profirani stupovi i polustupovi zavravaju kompozitnim kapitelima, dva anela s
lovorovim vijencem
Glavni oltar sv. Vlah DU- Marino Gropelli 1710. opremio je svu crkvu, te je izradio lou glavne strae i
nadgrobni spomenik Tome Scottija. Unosio je venecijanske elemente umjetnosti. Bitno je pridonio razvoju
umjetnosti u SU
Giuseppe Toretti, glavni oltar franjevaka crkva otok Badij- Evanelisti, uskrsli Krist, sv. Franjo Asiki i sv.
Klara - oltar je projektirao mletaki arhitekt A. Tiralli, a postavio ga je G. Montin. Kipove je izradio Torettisredinju kompoziciju s evanelistima koji nose zamljsku kuglu s uskrslim Kristom. Na rubovima oltara su
postavljeni sv. Franjo Asiki i sv. Klara koje je izradio Cabianca.
Tomaso Reus Navjetenja, gl oltar sv Lovro I 1690. - sami oltar je podigaoG. Geraldon. Kipovi su nastali
ranije od oltara. Neiskrivena tjelesnost, gusti nabori draperje, fijonomske odlike lica, iskustvo G. le Courta.
G.M. Morlaiter oltar sv. Duje u Split- 1769 mramor, kipar je u Dalmaciji imao jako puno narudbi, sv. Duje
mu je najljepe i najvanije djelo, Posebno je uvjerljivo prikazao sveevu smrt u rimskoj Saloni. U gornjem djelu
se nalaze 2 alegorijske figure vjere i postojanosti. Ukraen je cvjetnim grilandama. Izradio je takoer nadgrobni
spomenik F. Rossiniju.G. Massari, kapela i oltar sv. Kria,otok Badij, 1763.- materijal je mramor te ima
tuklature, u sredini je monumentalni oltar jednostavna ukrasa, vrste forme. Prema njegovom predloku su
nastali brojni oltari
Raspela: Giacomo Piazzetta raspelo u dominikanskom samostanu u Starom Gradu na Hvaruiz 1703. Krist je u
bolovima i ima izmuceno lice. Prikazuje patnju koje je podnio kao Spasitelj. Fulgencije Bakoti izradio skupinu
raspela (poljud u St, Katela, Amelija) u kojima spaja kasnogotiku tradiciju i suvremenu pobonost, Kristovo
tijelo izmueno i prosuto krvavim ranama. U svojim se djelima oslanja na gotika polikromna raspela Juraja
PetroviaFra Bone Razmilovi- molitvenik 1675.- stranica je ukraena marginom i minijaturama, tempera na
na pergamentu, nastao je u samostanu na Poljudu u Splitu. Njegov sitnoslikarsi opus oznauju naivnost te
neposredni kolorit i rustinost. Od njega su sauvane ddvije knjige s njegovim iluminacijama
Sebastiano Ricci Bogorodica od Karmela sa sv. imunom Stockom i sv. Terezom Avilskom, crkva
Gospe od Karmela, DU- po 18.st., najvrijednije djelo venecijanskog settecenta naruena u Dalmaciji, Slika ima
figure oblikovanim istim potezima boja, uronjenim u svijetlu i prozranu atmosferu. Baldassare d' AnnaDominikanska crkva Stari Grad na Hvaru, Gospa od Ruarija upna crkva Hum, Bogorodice sa sv. Margaretom i
Andrjom Faana, Bogorodica sa svetim Jerolinom, Franjom i Antunim 1636 Cres
Zorzi Ventura Bogorodica u slavi s Jeronimom i svecima, sv. Jeronim, Viinada 1602- potie iz Zadra
djelovao u Istri i Kopru njegov uenik je bio F. Montemezzana

Nicola Grassi- Sv. Josip s Isusom, sv. GaudencijeOsor- 1729. naruio ju je vikar osorske biskupije. Slika ima
blistavu svijetlost, naglaeni kontrapunkt toplih i hladnih tonova te oputenost figura, ivost njihovih kretanja i
izraza- ima elegantnu scenu.
Giuseppe Camerata udo sv. Servula c sv. Servula, Buje- 1740., nalazi se u lai upne crkve na bonome
zidu uz trijumfalni luk. Suprotno od slike se nalazi prikaz udo sveca zatitnika Buja. Dio je inventara ranije
crkve sv. Servula.
Kapela bl. Ivana Trogirskog, Trogir- Giuseppe Toretti i Giuseppe Bernardi- aneli- nisu jednake visine, lica su
idealizirana, njena, kratka kosa s uvojcima, odjeveni u draperije s ravnim i otrim naborima stilizirani su i s
elementima idealizacije
A.Viviani, oltar presvetog Sakramenta, Zadar- skulpture je izradi Francesco Cabianca, u Zadru se po prvi
put upotrebljava tuko dekoracija, zona iznad vratiju s volutama, grilandama, viebojni pilastri koji ralanjuju
zid svetta. Cabianca je bio sljedbenik Giusta La Courta
A.Tagliapietra- Gospa od Ruarija, Eufemija Rovinj- monumentalnost, odmjeran pokret, njenost epiderme
(efekt svjetla i sjene) oko 1740te
Oltar sv. ime Zadar- po naredbi provadura Leonarda Foscola su istopljena 2 turska topa- Bronani aneli koje
je izradio F. Cavrioli
Oltar bl. Lorenza Giustianiana, San Piedro di Castello, Venecija- s njime pojava tabernakul oltara pojave
scenografije oltara, graen je u vrijeme Kandijskog rata, anele i sredinji reljef je izradio F. Cavrioli, Sv. Lorenza i
2 mala anela i njegove noge te 3 para sredinjih anela je izradio Le Court, sv. Ivana Krstitelja je izradio C.
Perreau, a Sv. Marka je izradio Melchior Barthel
A. i P. Tremignon- oltar sv. Josipa, Presvetog sakramenta
B. Longhena oltar Gospe od Plaa- izmeu 1638 i 1645 oltar i antependij