UDK 624.072.2.001.

Primljeno 11. 9. 2000.

Ojaavanje armiranobetonskih greda

nemetalnim lamelama
Ivan Tomii
Kljune rijei

I. Tomii

armiranobetonske
grede, ojaanje,
vlaknima armirani
polimer,
normalni napon,
posmini napon

Ojaavanje armiranobetonskih greda nemetalnim lamelama

Key words

I. Tomii

reinforced-concrete
girders,
strengthening,
fiber-reinforced polymer,
normal stress,
shear stress

Strengthening reinforced-concrete girders by nonmetallic plates

Struni rad

U radu je prikazana mogunost ojaanja armiranobetonskih greda, naprezanih savijanjem, lamelama

od vlaknima armiranog polimera nalijepljeni na vlanu plohu pojasa. Iz uvjeta nosivosti na savijanje
izraunava se potrebna povrina lamele, a zbog mogunosti odvajanja krajeva lamele, potrebno je jo
provjeriti posmina i normalna naprezanja u tom podruju. Za tu provjeru prikazane su dvije metode.
Preporuuje se novija i tonija metoda, provjerena eksperimentalnim istraivanjem.
Professional paper

The possibility of strengthening reinforced concrete girders subjected to bending stress, by means of
fiber-reinforced polymer plates that are glued onto the tensile surface of the chord, is presented in the
paper. The required surface of the plate is calculated based on bending capacity requirements and, as
separation is possible at the ends of the plate, an additional requirement is to check the shear stress and
normal stress in that area. Two methods applied for this checking are presented. The more recent
method is recommended as it is more accurate and is additionally supported by experimental results.

Mots cls

I. Tomii

poutres en bton arm,

renforcement,
polymre arm de fibres,
contrainte normale,
contrainte de
cisaillement

Renforcement des poutres en bton arm par des lamelles non mtalliques

:
,
,

,
,

Schlsselworte:
Stahlbetonbalken,
Verstrkung,
faserbewehrtes Polymer,
Normalspannung,
Scherspannung

Autor:

Ouvrage professionel

Larticle dcrit une possibilit de renforcement des poutres en bton arm, soumises la flexion, par
des lamelles en polymres arms de fibres, colls la surface de traction de la membrure. Cest partir
de la condition de la capacit portante la flexion quon calcule la superficie ncessaire de la lamelle ;
compte tenu du risque de dcollement des extrmits de la lamelle, il faut vrifier aussi les contraintes
de cisaillement et les contraintes normales dans cette zone. Deux mthodes de cette vrification sont
prsentes. On recommande la mthode la plus rcente et plus prcise, qui a fait lobjet de vrifications
exprimentales.
.

, ,
, m .
, -
,
. .
, .
I. Tomii

Fachbericht

Verstrkung von Stahlbetonbalken mit Nichtmetallamellen

Im Artikel ist die Mglichkeit dargestellt biegebeanspruchte Stahlbetonbalkenmit Lamellen aus am
Zuggrtel angeklebtem faserbewehrtem Polymer zu verstrken. Aus der Bedingung der
Biegetragfhigkeit berechnet man die notwendige Flche der Lamelle. Da die Lamellenende sich
lostrennen knnten mssen in diesem Bereich auch die Scher- und Normalspannungen berprft
werden. Dafr sind zwei Methoden dargestellt. Anempfohlen wird die neuere und genauere Mehtode die
durch experimentale Forschungen beglaubigt ist.

Prof. dr. sc. Ivan Tomii, dipl. ing. gra., Zagreb, Vrameva 21

GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

641

Ojaavanje armiranobetonskih greda

1 Openito
Ve od rane primjene armiranog betona, a osobito posljednjih godina, esto se pojavljuje potreba ojaavanja
armiranobetonskih konstrukcija. Razloga tome ima vie,
a ovdje se navode najei. Projektirana nosivost elementa
ili cijele konstrukcije nije postignuta pri graenju zbog
podbaaja kakvoe gradiva, prvenstveno betona, loe
izvedbe, ili greke u proraunu i/ili konstruiranju armature. Kadto je potrebno ojaati konstrukciju zbog promjene namjene graevine, odnosno zbog poveanog optereenja te nedovoljne seizmike otpornosti prema novim
propisima. Posljednjih godina do pada nosivosti armiranobetonskih i prednapetih konstrukcija, a time i potrebe
ojaavanja, dolazi zbog korozije ugraenog elika, osobito u agresivnoj sredini, kao to je blizina mora, te zbog
mehanikih, kemijskih i fizikalnih djelovanja na graevinu.
Za pojaanje elemenata armiranobetonskih konstrukcija
primjenjivale su se razne tehnologije, ovisno o vrsti elementa, naprezanju i primijenjenom materijalu. Na primjer,
kada se trai vea nosivost i duktilnost stupova naprezanih ekscentrinom tlanom silom, moderno je rabiti tehnologiju ovijanja podruja plastinog deformiranja elinim ili nemetalnim platem. Nedovoljno nosiva gredna
konstrukcija moe se ojaati dodavanjem paralelnih greda, poveanjem presjeka, meupodupiranjem ili dodavanjem vanjskih kabela. Do nedavno primjenjivale su se
nalijepljene eline lamele za poveanje nosivosti armiranobetonskih i prednapetih elemenata te zbog potrebe
zadovoljavanja graninog stanja uporabivosti (pukotine,
progibi). Tehnologija je vrlo brza i jednostavna, uz minimalno poveanje teine i dimenzija. Meutim, primijeeno je da takve lamele, osobito u agresivnoj sredini,
poinju nakon dueg ili kraeg vremena, ovisno o zatiti, korodirati, to se negativno reflektira na prionljivost
betona i lamele, odnosno ljepilo koje je obino epoksidna smola. Najee su posljedice ove pojave odvajanje
lamele od betona, ime se gubi predviena svrha
ojaavanja. Osim to su teke, eline lamele se proizvode
ograniene duljine, pa se ponekad moraju nastavljati, to
je takoer jedan od nedostataka zbog kojih se sve manje
primjenjuju.
Zbog navedenih tekoa s uporabom elinih lamela,
danas se sve vie rabe tanki proizvodi od vlaknima
armiranog polimera (Fiber reinforced polymer (FRP). U
ovome radu bit e skraeno opisana proizvodnja, primjena i svojstva novoga gradiva od FRP-a te opirnije,
primjereno naslovu rada, njegova uporaba za ojaanje
armiranobetonskih i prednapetih konstrukcija.
2 Proizvodnja, primjena i svojstva FRP-a
Vlaknima armirani polimer jest kompozitni materijal
nainjen od finih neprekinutih vlakana povezanih polimernom smolom. Vlakna mogu biti staklena, karbonska
i aramidna pa se rade proizvodi od GFRP-a, CFRP-a i
642

I. Tomii
AFRP-a. Za povezivanje rabi se epoksidna smola, rjee
poliester i vinilester. Za proizvodnju elemenata od FRPa primjenjuje se tehnologija izvlaenja uz kalupljenje ili
preanje (poltrusion process). Proizvode se ice i ipke
okruglog i pravokutnog presjeka za armiranje te kabeli
za prednapinjanje betonskih konstrukcija i oni za kose
zatege ovjeenih mostova. Od tankih proizvoda za obnovu, redukciju raspucavanja, ojaanje i zatitu od korozije armiranobetonskih konstrukcija primjenjuju se trake,
lamele i plahte (tkanine) od polimera armiranog vlaknima u jednom ili dva smjera. Nositelji vrstoe proizvoda od FRP-a su vlakna, dok je uloga polimera (matrice)
povezivanje vlakna, prijenos vlanih naprezanja podjednako na sva vlakna te da titi vlakna od tetnog okolia i
mehanikih oteenja.
Dobra su svojstva proizvoda od FRP-a otpornost na koroziju, neosjetljivost na magnetizam, velika vlana vrstoa, dobro ponaanje pod opetovanim optereenjem,
najee mala relaksacija, otpornost na vlagu, niska volumenska teina te prilagodljivost bilo kojemu obliku i
duljini.
Osim navedenih dobrih svojstava ovoga novoga gradiva, proizvodi od FRP-a imaju i nedostataka kao to je
elastino ponaanje do sloma, malo ukupno istezanje,
osobito proizvoda od CFRP-a, te razliitost svojstava
uzdu i poprijeko na vlakna. Ozbiljan nedostatak ipki i
kabela od FRP-a jest naglo poputanje pod dugotrajnim
naponom bliskom vrstoi te pad vrstoe previnutih
kabela kod skretnika.
Valja jo istaknuti da proizvodi od FRP-a imaju, u odnosu prema eliku, nizak modul elastinosti, to utjee
na krutost.
Podataka o svojstvima proizvoda od FRP-a ima dosta,
ali se, zbog velikog opreza, istraivanja i dalje nastavljaju. Meutim, za sada nema definitivnih standarda i
norma za ispitivanje i proraun konstrukcija armiranih
ili prednapetih profilima od FRP-a, to je, uz njihovu
visoku cijenu, glavna prepreka za iru uporabu ovoga
atraktivnoga gradiva u graevinarstvu.
Valja istaknuti da svrha uvoenja vlaknima armiranog
polimera za armiranje, prednapinjanje i ojaavanje betonskih konstrukcija nije istiskivanje elika, ve njegova
zamjena u, za njega, agresivnoj sredini.
3 Ojaavanje armiranobetonskih greda naprezanih
savijanjem

3.1 Openito
U ovome radu pokazat e se mogunost poveanja nosivosti armiranobetonskih greda primjenom traka, lamela
i plahta od FRP-a. Grede nedovoljno nosive na savijanje,
odnosno one s nedovoljno armature, brzo i jednostavno
GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

I. Tomii
mogu se ojaati lamelama nalijepljenim epoksidnom
smolom na vlani pojas. Iskustvo takvog pojaanja naslijeeno je iz primjene elika za ojaavanje koji se danas
manje rabi, kako je ve reeno, zbog brzog propadanja
ljepila izazvanog korozijom elika.
Osim ojaavanja greda lamelama ili trakama, to je praktiki isto, njihova se nosivost moe poveati i plahtama
armiranim u dva okomita smjera koje se omotaju oko
vlanog pojasa i hrpta nosaa. Kada se primjenjuju trake
armirane u jednom smjeru za prihvaanje normalnih
vlanih napona, mogu se, nezavisno od njih, postaviti
trake okomito na raspon kako bi se jo vie poveala
nosivost na savijanje. Za prihvaanje glavnih kosih napona u hrptu nosaa, uz ugraenu poprenu armaturu,
mogu se takoer rabiti lamele, trake i plahte, to moe
biti predmet posebnog rada.

3.2 Istraivanja, rezultati i preporuke

Hitna potreba ojaavanja i obnove armiranobetonskih i
prednapetih konstrukcija je u porastu. Klasina sanacija
konstrukcije obino je skupa i dugotrajna, a ne jami uvijek potpuni uspjeh. Sve to izazvalo je zanimanje znanstvenika i istraivaa irom svijeta da pronau pouzdane
materijale i metode izvedbe ojaavanja konstrukcija. U
ovome radu opisani su rezultati najnovijih istraivanja
ojaavanja armiranobetonskih sustava lamelama, trakama i plahtama od FRP-a.
1.

2.

Saadatmanesh i Ehsani[5] istraivali su 1991.

godine ojaanje armiranobetonskih greda lamelama
od CFRP-a te doli do zakljuka da nalijepljene
lamele reduciraju raspucavanje betona kod svih razina
optereenja. Iz toga zakljuuju da dodane lamele
pridonose nosivosti i trajnosti konstrukcije, ali, s
druge strane, smanjuju duktilnost grede to vie to je
lamela deblja.
Istraivanja koja su poduzeli Sharif i drugi [6] 1994.
godine odnosila su se na primjenu raznih oblika lamela za ojaavanje greda naprezanih savijanjem i
poprenim silama. Oni zakljuuju, da je ojaanje
greda nalijepljenim lamelama od GFRP-a konstantnog presjeka vrlo brzo i jednostavno, ali moe doi
do odvajanja lamele na krajevima zbog lokalnih
normalnih i posminih napona. Dalje, grede ojaane lamelom u vlanoj zoni i sidrene vijkom bolje su
se ponaale, odnosno nije dolo do odvajanja krajeva lamele, ali je do sloma, umjesto fleksijskog, dolo zbog glavnih kosih vlanih napona. Meutim,
grede ojaane trakom u vlanoj zoni koja na krajevima zavrava proirenjem potrebnim za omatanje
hrpta (I-jaket plate), dobro su se ponaale, odnosno
imale su poveanu nosivost, reducirane irine pukotina i dostatnu duktilnost, to se objanjava dobrim

GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

Ojaavanje armiranobetonskih greda

sidrenjem takvog oblika lamele. Do sloma je dolo
dostizanjem nosivosti na savijanje u vlanoj zoni,
to je poeljno.
3.

Malek i drugi [7] proveli su 1998. godine istraivanja lokalnog sloma na gredama ojaanim lamelama
od CFRP-a. Oni su primijetili da osim odvajanja lamele na krajevima od donjeg pojasa grede, ima vie
primjera sloma, ispitanih greda, izmeu lamele i
glavne eline armature zbog posminih i normalnih
naprezanja koncentriranih na krajevima lamele i
oko pukotina od savijanja na spoju epoksidne smole
i lamele.

4.

Najnovija istraivanja koja su proveli 1999. godine

Grace i drugi[8] vrlo su opsena i dragocjena. Ispitali su svrsishodnost ojaavanja greda tankim proizvodima. Rabili su plahte od CFRP-a armiranih vlaknima u jednom i dva smjera te lamele od CFRP-a. Na
osnovi vlastitih rezultata ispitivanja te prethodnih
istraivaa, doli su do sljedeih zakljuaka:
Uporabom tankih proizvoda u obliku plahti, traka i
lamela, openito se poveava nosivost te reducira
progib i raspucavanje.
Grede ojaane plahtama armiranih vlaknima u
jednom smjeru, a nalijepljene neovisno u uzdunom
i poprenom smjeru, pokazuju znatno poveanu
nosivost te, takoer, reducirano progibanje i suenje
irina pukotina. Polaganjem vertikalnih slojeva
preko cijelog raspona reduciraju se kose pukotine, a
greda e biti potpuno iskoritena na savijanje.
Uporabom lamela od CFRP-a, nalijepljenih na vlani pojas grede te bonim stranama (hrptu), openito
se poboljava ponaanje ojaanih greda u odnosu
prema onima ojaanim samo na donjoj strani vlanog pojasa.
Sve ojaane grede tankim proizvodima od FRP-a
ponaale su se krhko, to je zahtjev za vei faktor
sigurnosti.

5. Sen i drugi [9] istraivali su 1999. godine trajnost

prionljivosti epoksidne smole i betona te istodobno
epoksidne smole i proizvoda od FRP-a. Osiguranje
povezanosti betona i lamele od FRP-a neophodno je
za uspjeh ojaavanja, pa su ova istraivanja znaajna i dobro dola, osobito ako se graevina nalazi u
surovome primorsko- tropskom okoliu.
Istraeno je pet vrsta epoksida u kombinaciji s etiri
razliita okolia. U zakljuku istraivai navode da
se slabljenje prionljivosti ne moe vizualno prepoznati. Ojaani elementi naprezani simultano momentima savijanja i torzije, te izloeni toplom, vlanom i slanom okoliu, imali su najvea oteenja
prionljivosti. Za poetak propadanja prionljivosti
navodi se pogreka na betonskoj podlozi, pa istrai643

Ojaavanje armiranobetonskih greda

vai predlau kvalitetnu obradu povrine betona na
koju e se lijepiti proizvod od FRP-a. Na kraju autori
iznose tvrdnju da prionljivost nee biti ugroena
ako se graevina nalazi u ne pretjerano nepovoljnom okoliu te kada se primjenjuje epoksidna smola visoke otpornosti na kemijska djelovanja.

3.3 Dimenzioniranje i provjera lokalne nosivosti

3.3.1 Openito
Ima nekoliko modela sloma greda ojaanih tankim proizvodima od FRP-a, to ovisi o vrsti proizvoda (plahta,
lamela) te naprezanja i mjesta ojaavanja. Kada se ojaava greda zbog nedovoljne nosivosti na savijanje, to
je predmet ovoga rada, tanki se proizvodi lijepe na vlani pojas tako da su im vlakna paralelna rasponu grede.
Dodatne plahte ili lamele kojima su vlakna usmjerena
okomito na os grede mogu prihvatiti kose vlane napone
te poveati nosivost na savijanje.
Ovdje e se pokazati proraun ojaavanja greda lamelama konstantnog presjeka nalijepljenih epoksidnom smolom na vlani pojas, kao najjednostavnije varijante poveanja nosivosti.
Kod ovako ojaane grede do otkazivanja nosivosti moe
doi na dva naina-savijanjem grede na mjestu maksimalnog momenta te lokalnog sloma koji se manifestira odvajanjem krajeva lamele od pojasa ili u obliku posminog sloma izmeu lamele i vlane armature grede.
Pri proraunu rabit e se pretpostavke metode graninih
stanja te odredbe Europskih norma (EC2) i podaci istraivaa u vezi s novim gradivom za ojaavanje. Takoer,
primjenjivat e se preporuke istraivaa za odreivanje
posminih i normalnih naprezanja koja mogu uzrokovati
lokalna oteenja ojaane grede.

I. Tomii
3.3.2 Dimenzioniranje na savijanje
Pri odreivanju dimenzija lamele od CFRP-a valja poznavati dimenzije grede koju valja ojaati, koliinu vlane i tlane armature te kakvou betona i elika. Takoer
valja poznavati raspoloive dimenzije i mehanike karakteristike lamela i ljepiva (epoksidna smola) te njihova
proizvoaa. Prikazat e se proraun grede pravokutnog
presjeka, oslonjene na dva leaja, oznaka danih na slici
1. Debljina sloja ljepila u ovome se dijelu prorauna zanemaruje. Takoer, pretpostavlja se da je povrina elika u
tlanoj zoni zanemarivo mala. Povrina vlaknima armiranog polimera (lamele) svodi se na povrinu elika.
Teite povrine armature (elik i polimer) od donjeg
ruba bit e:
d1sp =

As d1 + h p + Ap 0,5h p
As + Ap

(1)

Uvjet ravnotee glasi:

MSd = MRd

(2)

gdje je:
MSd = GMG + Q MQ1 + Qo,i Qki - raunski moment
djelovanja
MRd = Fcz = (Fs + Fp) z - raunski moment otpora
dsp = hg + hp - d1sp - statika visina kompozitnog presjeka.
Predlae se rabiti tablicu za dimenzioniranje pravokutnih presjeka [11].
Za Sd =

M Sd
iz tablice 6.8. oita se te prora2
bg d sp
f cd

una povrina lamele:

Slika 1. Popreni presjek ojaane grede i dijagrami deformacija i napona

644

GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

I. Tomii
As + Ap =

Ojaavanje armiranobetonskih greda

kn = Eaba/ha - krutost ljepila po jedinici duljine

M Sd
, odnosno
d sp f yd

Ip = bp h3p /12 - moment tromosti lamele

M Sd
As
d sp f yd

Ap =

(3)

Poloaj neutralne osi dobije se iz sume statikih momenata povrina presjeka svedenih na isti materijal:

gdje je:

Ostale oznake vide se na slici 1.

Ap = Ap E p s / Es p = hp b p

x 2 bg Ec
E

+ As s (d s x ) + b p h p d p x = 0
2
Ep
Ep

Ap = hpbp

fyd = fyk/1,15

vrstoe ljepila na posmik i normalna vlana naprezanja moraju biti rezultat ispitivanja proizvoaa ili neovisne institucije.

p = 1,5 - koeficijent sigurnosti za FRP (kao za beton

Malek i drugi daju izraze za odreivanje posminih i

fcd= fck/1,5

zbog slinog ponaanja).

3.3.3 Provjera lokalne nosivosti
Do odvajanja krajeva lamele moe doi zbog posminih
i normalnih naprezanja koja djeluju na spoju ljepila i lamele. Najvee vrijednosti napona nastaju na gornjem rubu kraja lamele. Za odreivanje ovih napona rabit e se
stariji prijedlog Robertsa te novi kojeg predlau Malek i
drugi [7].

Prijedlog Robertsa prihvaen je i primijenjen u radu

Sharifa [6]. Izrazi za posmino i normalno naprezanje
na spoju ljepila i lamele dobiveni su uz pretpostavku
elastinog ponaanja svih zastupljenih materijala te pojave pukotina u betonu. Dobivene vrijednosti za napone
na kraju ploe ujedno su i najvee:
max

1/ 2

b h

ks

p p
V
M
dp x
= +

E
b
h

p p p

I ba

max

kn
= max h p

4 E p I p

normalnih napona na dodirnoj plohi ljepila i lamele razmatranjem ravnotee diferencijalnog elementa lamele
od FRP-a. Za gornji rub kraja lamele (x = 0) dobiju se
najvee vrijednosti napona. Pri izvoenju formula za
napone pretpostavljena je cjelovitost grede te izotropno
ponaanje lamele, a utjecaj pukotina i ortotropnosti bio
je kasnije istraen.
Najvei posmini napon za x = 0 bit e:

max = h p b3 A + b2

(6)

gdje je:
A=

b1 =

Ga
ha h p E p
y a1 E p

(4)

I tr Ec

, b2 =

y Ep
I tr Ec

(2a1 L0 + a2 )

ha h p
y
b3 = E p
a1 L20 + a2 L0 + a3 + 2b1

Ga
I tr Ec

1/ 4

(5)

gdje su:
ViM

- rezne sile na kraju lamele ili na

udaljenosti (dp+hg)/2 od osi leaja

ks=Gaba/ha - posmina krutost ljepila po jedinici

duljine
Ga

- modul posmika ljepila

Ea

- modul elastinosti ljepila

Ep

- modul elastinosti lamele

I=

Ec bg x 3
3E p

As Es
(d s x )2 + b p h p d p x
Ep

- moment tromosti na x-os

GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

)2

Slika 2.

Itr

Popreni presjek

- moment tromosti kompozitnog presjeka zamijenjen ekvivalentnim od betona

645

Ojaavanje armiranobetonskih greda

I. Tomii

a1, a2 i a3 - koeficijenti polinoma koji definiraju dijagram momenata savijanja

y

- udaljenost teita lamele od teita kompozitnog presjeka (slika 2.)

L0

- razmak od ishodita x0-osi do poetka lamele od FRP-a (slika 1.)

x0 = x + L0- udaljenost od ishodita u definiranju momenta

savijanja.
Najvei normalni napon bit e u x = 0:
k n V p
Vc + M 0 q E p I p

+
Ec I c b p Ec I c
2 3 E p I p

max =

(7)

gdje je:
kn = Ea/ha

= kn b p / 4 E p I p

)]0,25
Slika 3. Normalni naponi na spoju beton/ljepilo/lamela

M0

- moment savijanja u gredi od vanjskog optereenja na kraju lamele

Ec

- modul elastinosti betonske grede

Ic

- moment tromosti betonske grede

- ukupno kontinuirano optereenje na gredi

(G+Q)

Vc=V0+ Vcs - poprena sila u gredi

Vp= V ps

- poprena sila u lameli

V0

- poprena sila u gredi od vanjskog optereenja na kraju lamele

Vcs = b p yc h p b3 A + b2

- poprena sila na kraju lamele u betonskoj gredi

zbog posminih napona na spoju
yc

- udaljenost teita betonske grede do donjeg ruba

1
V ps = b p h p2 b3 A + b2
2

poprena sila blizu kraja lamele u lameli

zbog posminih napona na spoju.

Uinak pukotina od savijanja

Pukotine imaju znaajnu ulogu u preraspodjeli posminih napona. Da bi se utvrdio taj utjecaj, pretpostavljen je
razmak pukotina "l" uzdu grede te primijenjena ista procedura za odreivanje napona kao za neraspucano stanje.
646

Korigirane su integralne konstante te dobiven modificirani izraz za najvei posmini napon u podruju pukotine:

max = h p b2 + A (b3 f1 )

(8)

U izrazu (8) f1 jest uzduni napon u lameli koji je potrebno

odrediti. Meutim, kako je vrijednost toga napona na
kraju lamele nula, to f1 ne utjee na poveanje najveega
posminog a time i normalnog napona. Isto tako utjecaj
vlanog napona u lameli na mjestu pukotine nije bitan
zbog toga to su normalni naponi uz pukotine tlani (slika 3.) te zbog manje koncentracije posminih i normalnih napona oko pukotine od one na krajevima lamele.
Dokazano je takoer da lamela armirana u jednom smjeru daje rezultate jednake onima ortotropnih ploa.
Rezultate dobivene prema izrazima (6) i (7), autori ovog
prijedloga usporeivali su s onima dobivenim uporabom
metode konanih elemenata, te rezultatima ispitivanja
koja su sami proveli. U zakljuku navode da se rezultati
dobro podudaraju te sugeriraju uporabu predloene analitike metode za brzu provjeru lokalne nosivosti, odnosno
cjelovitosti grede i lamele po cijeloj duljini.

3.4 Primjer
Valja ojaati gredu, dimenzija prema slici 4., naprezanu
kontinuiranim optereenjem u koje je ukljuena i vlastita
teina (G + Q = 21 + 12 kN/m). Kakvoa gradiva grede
jest beton C 25/30 i elik RA 400/500. Za ojaavanje
grede rabiti e se lamele od CFRP-a te epoksid smola za
lijepljenje. Mehanika svojstva lamele, proizvodnje BBR
GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

I. Tomii

Ojaavanje armiranobetonskih greda

Slika 4. Uzduni i popreni presjek ojaane grede

sustava iz vicarske, su: vlana vrstoa 3300 N/mm2,

modul elastinosti 165000 N/mm2, udio vlakna 65-70%.
Modul elastinosti epoksidne smole jest 300 N/mm2, a
posmika 120 N/mm2, dok joj je raunska vrstoa na
posmik 3,54 N/mm2 [6]. Razmak greda jest 4,0 m. Vlana
armatura u gredi jest 316.
Dimenzioniranje na savijanje-izrazi (1), (2) i (3)
MSd = 1,35215,02/8 + 1,5125,02/8 = 144,84 kNm
fcd = 25/1,5 = 16,66N/mm2, fyd = 400/1,15
0,0105 165000
= 1155N / mm 2
=347,8 N/m m2<
1,5
Pretpostavlja se debljina lamele 3mm i ljepila 1mm
d1sp =

6,03(4 + 0,3) + 3,79 0,15

= 2,7cm
6,03 + 3,79

dsp = 50+0,3-2,7=47,6 cm
14484
Za Sd =
= 0,154 < Rd,lim,
25 47,6 2 1,66
bit e c2 =-3,5,
3300 / 1,5
= 13,3 , = 0,896,
165
14484
6,03 = 3,73 cm 2
pa je A p =
0,896 47,6 34,78

s1 =10,5<

Odabire se
Ap = 0,320 = 6,0 cm2, odnosno
A p = 6,0 165 1,15 / (200 1,5) = 3,79 cm 2

Provjera lokalne nosivosti

Metoda Robertsa- izrazi (4) i (5)
Rezne sile na udaljenosti 50 cm od osi leaja za estu
kombinaciju djelovanja
GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

V = 335,0/2 330,5 = 66,0 kN

M = 82,50,5 330,52/2 = 37,1 kNm
Poloaj neutralne osi na mjestu pukotine
x 2 25 30,5
200

6,03
(46 x ) 6,0(50,15 x ) = 0
2
165
165

x = 14,0 cm
Moment tromosti kompozitnog presjeka s obzirom na xos
I=

25 14,0 3 30,5 6,03 200

(46 14,0)2
+
3 165
165

+ 20 0,3(50,15 14,0)2 = 19552 cm 4

ks = 1220/0,1 = 2400kN/cm2
kn = 3020/0,1 = 6000kN/cm2
Ip =2 00,33/12 = 0,045 cm4
Posmini i normalni naponi na mjestu pukotine

2400

16500 20 0,3

max = 66 +

1/ 2

3710

20 0,3
(50,15 14,0) = 0,357kN / cm 2
19552 20

3,57 N/mm2 < ad = 3,54 N/mm2

6000

max = 0,357 0,3

16500

0
,
045

1,28 N/mm2

1/ 4

= 0,128 kN/cm 2 ..

Posmini i normalni naponi, prema istoj metodi, za presjek

bez pukotine
y = 26,2 cm, yd = 50,3 - 26,2 = 24,1 cm, Ig = 54777 cm4

max = 0,84 N/mm2, max = 0,30 N/mm2

647

Ojaavanje armiranobetonskih greda

I. Tomii

Prema ovoj metodi utjecaj momenta tromosti na kraju

lamele je znaajan.
Metoda Malek i drugi-izrazi (6) i (7)
12
= 0,056 cm 2
0,1 0.3 16500

A=

Udaljenost teita kompozitnog presjeka od gornjeg ruba:

y = 26,2 cm
Dijagram momenata savijanja je parabola II. reda pa je:
a1 = -q/2 = -0,33/2 = -0,165 kN/cm
a2 = ql/2 = 0,33500/2 = 82,5 kN
a3 = 0
25 50 3
200
(23,95 4,15)2
+ 25 50(26,2 25)2 + 6,03
12
30,5
165
+ 6,0
23,95 2 = 296337 cm 4
30,5
L0 = 50 cm
I tr =

y = 50,15 - 26,2 = 23,95 cm

b1=-0,0000721 kN/cm4
b2=0,029 kN/cm3
b3=1,617 kN/cm2

300

Komentar uz rijeeni primjer

Za provjeru lokalne nosivosti primjenjene su dvije metode. Po prvoj, starijoj, koju je predloio Robertson,
pretpostavlja se raspucalost grede te rabi moment tromosti
kompozitnog presjeka za sluaj naponskog stanja II, dok
se prema novijem prijedlogu, kojeg su predloili Malek
i drugi, primjenjuje moment tromosti kompozitnog
presjeka za naponsko stanje I. Rezultati dobiveni za najvee posmine i normalne napone, po dvije metode primijenjene u ovome radu, osjetno se razlikuju. Prema prvom prijedlogu naponi su vei priblino 3 puta, ali jo
uvijek manji od raunske vrstoe. Meutim, ako se
predvidi kompozitni presjek bez pukotine, oni su manji
u odnosu prema drugoj metodi priblino 1,5 puta. Kako
su autori novijeg prijedloga doli do spoznaje da je utjecaj pukotina zanemariv, Robertsonovu metodu moe se
smatrati konzervativnom. Predlae se rabiti Malekovu
metodu, provjerenu metodom konanih elemenata i
eksperimentiranjem, za prognozu najveih posminih i
normalnih napona na krajevima lamele te izmeu lamele i vlane armature.
4 Zakljuak

Posmini i normalni naponi na kraju lamele (x = 0)

max = 0,3 1,617 0,056 + 0,029

= 0,123kN / cm ...1,23N / mm 2 < ad .

kn = 30/0,1 = 300 kN/cm3

= (30020/(4165000,045))0,25 =1,192cm-1
M0 = 3710kNcm
Ec = 3050kN/cm2
Ic = 25503/12=260417cm4
y c = 25cm

Vcs = 20 25 0,3 1,617 0,056 + 0,029 = 61,75 kN

Vc = 66 61,75 = 4,25 kN

1
V p = V ps = 20 0,32 1,617 0,056 + 0,029
2
= 0,370 kN

648

4,25 + 1,192 3710

0,370

16500
0
,
045
3050 260417

2 1,192
0,33 16500 0,045
+
= 0,045 kN / cm 2
20 3050 260417
... 0,45 N/mm 2 ( vlak)

max =

Kod nas, i u svijetu, vie nego ikada aktualna je potreba

ojaavanja armiranobetonskih konstrukcija zbog vie razloga. Sve do nedavno, za poveanje nosivosti, uglavnom
se je rabio elik nalijepljen na betonsku podlogu. Zbog
nepovoljnog uinka korozije elika na epoksidnu smolu,
ova se tehnologija naputa, a sve vie primjenjuju se tanki
proizvodi od vlaknima armiranog polimera, takoer nalijepljeni na prireenu betonsku podlogu. Rabe se plahte
od polimera armiranog vlaknima u jednom ili dva smjera te lamele i trake od polimera armiranog samo u uzdunom smjeru.
Za ojaavanje greda naprezanih momentima savijanja,
zbog jednostavnosti, najee se rabe trake i lamele konstantnog presjeka. Pri takvom nainu ojaavanja potrebno
je iz uvjeta nosivosti na savijanje proraunati potrebnu
povrinu lamele od FRP-a te provjeriti lokalne najvee
posmine i normalne napone na krajevima lamele. Naime, istraivanja provedena u nekoliko zemalja pokazala
su da zbog ovih napona moe doi do odvajanja krajeva
lemele te je dokaz lokalne nosivosti sastavni dio prorauna ojaavanja.
U ovome radu opisan je postupak prorauna na savijanje,
odnosno za odreivanje potrebne povrine lamele od
GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

I. Tomii
FRP-a, u skladu s proraunom armiranobetonskih konstrukcija prema Europropisima 2. Prihvaa se postojei
elik u gredi, a zbog pojednostavnjenja prorauna, povrina lamele od FRP-a zamjenjuje se odgovarajuom od
elika u odnosu modula elastinosti i koeficijenata sigurnosti za materijale.
Za provjeru lokalnih posminih i normalnih napona opisane su dvije metode, obje primijenjene u priloenom
primjeru. Starija metoda Robertsa daje vee vrijednosti
za napone, uz pretpostavku pojave pukotina od savijanja

Ojaavanje armiranobetonskih greda

u odnosu prema novijoj Malika i drugih i uz pretpostavku da je utjecaj pukotina zanemariv. Predlae se rabiti
noviji postupak, provjeren metodom konanih elemenata, i zbog dobrog podudaranja izraunanih vrijednosti s
onima dobivenim eksperimentalnim istraivanjem.
Preporuuje se ojaavati armiranobetonske konstrukcije
tankim proizvodima od vlaknima armiranog polimera
zbog mnogih prednosti i dobrog ponaanja, pogotovo u
agresivnoj sredini za elik.

LITERATURA
[1]

Taerwe, L. R.; Matthys, S.: FRP for Concrete Construction:

Activities in Europe, Concrete International, The Magazine of
ACI, October, 1999., 33.-36.

[2]
[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

Dolan, C. W.: FRP Prestressing in the U.S.A., Concrete

International, The Magazine of ACI, October, 1999., 21.-24.

Malek, A. M.; Saadatmanesh, H.; Ehsani, M. R.: Prediction of

Failure Load, of R/C Beams Strengthened with FRP Plate Due
to Stress Concentration at the Plate End, ACI Structural
Journal, Vol. 95, No. 2, March-April, 1998., 142.-152.

[8]

Klein, P.; Winkler, N.: Application of Carbon Fibre Products

CFP in Construction, NEW TECHNOLOGIES IN
STRUCTURAL ENGINEERING, Volume 1, Lisbon, Portugal,
July 2.-5., 1997., 207.-214.

Grace, N. F.; Sayed, G. A.; Soliman, A .K.; Saleh, K .R.:

Strengthening Reinforced Concrete Beams Using Fiber
Reinforced Polymer (FRP) Laminates, ACI Structural Journal,
Vol. 96, No. 5, September-October, 1999., 865.-874.

[9]

Sen, R.; Shahawy, M.; Mullins, G.; Spain, J.: Durability of

Carbon Fiber-Reinforced Polymer/Epoxy/Concrete Bond in
Marine Environment, ACI Structural Journal, Vol. 96, No. 6,
November-December, 1999., 906.-914.

orko, D.; Kovai, D.; Lovreni, D.: Prikaz primjene traka

od karbonskih vlakna pri sanaciji svodova, HSGI, Sabor
hrvatskih graditelja 2000, Zbornik radova, Cavtat 6.-8. travanj
2000., 373.-379.

[10] Benmokrane, B.; Chaallal, O.; Masmoudi, R.: Flexural

Response of Concrete Beams Reinforced with FRP Reinforcing
Bars, ACI Structural Journal, Vol. 93, No. 1, January-February,
1996., 46.-55.

Saadatmanesh, H.; Ehsani, M.R.: RC Beams Strengthened with

GFRP Plates, Parts I: Experimental Study, Journal of
Structural Engineering, ASCE, Vol. 117, No. 11, 1991., 3417.3433.

[11] Tomii, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996.

Sharif, A.; Al-Sulaimani, G. J.; Basunbul, I. A.; Baluch, M. H.;

Ghaleb, B. N.: Strengthening of Initially Loaded Reiforced
Concrete Beams Using FRP Plates, ACI Structural Journal,
Vol. 91, No. 2, March-April, 1994., 160.-168.

[12] Tomii, I.: Betonske konstrukcije-odabrana poglavlja, Zagreb,

1996.
[13] Tomii, I.: Kabeli od polimera armiranig vlaknima, Ceste i
mostovi, 46 (2000) 5-6, 95.-101.

GRAEVINAR 53 (2001) 10, 641-649

649