SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

VITEZ
STUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA

AMEL HODI

SEMINARSKI RAD

Travnik, 2014

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................2
1. POJAM MAKROEKONOMIJE I MAKROEKONOMSKIH AGREGATA..................3
2. BRUTO DOMAI PROIZVOD (GDP)..............................................................................4
2.1. Pojam GDP-a........................................................................................................................4
2.2. Izraunavanje GDP-a............................................................................................................4
2.3. GDP kao suma finalnih prodaja proizvoda i usluga..............................................................4
2.4. Problemi realnog obrauna GDP-a.......................................................................................4
3. (NE)ZAPOSLENOST...........................................................................................................6
3.1. Okunov zakon.......................................................................................................................6
3.2. Mjerenje nezaposlenosti........................................................................................................6
3.3. Vrste nezaposlenosti..............................................................................................................7
4. INFLACIJA...........................................................................................................................8
5. UVOZ/IZVOZ.......................................................................................................................9
6. DEVIZNI TEAJ................................................................................................................10
7. KAMATNA STOPA............................................................................................................11
8. PRIMJERI IZ PRAKSE....................................................................................................12
8.1. Nezaposlenost.....................................................................................................................12
8.2. Inflacija...............................................................................................................................12
8.3. Uvoz/izvoz..........................................................................................................................12
8.4. Devizni teaj.......................................................................................................................13
8.5. GDP i GDP per capita u BiH...............................................................................................13
9. ZAKLJUAK......................................................................................................................15
LITERATURA........................................................................................................................16

UVOD
Predmet naeg istraivanja i seminarskog rada su Makroekonomski agregati. U sljedeem
izlaganju pokuat emo na najbolji mogui nain upoznati auditorijum o makroekonomskim
agregatima uopte, kao i o najvanijim makroekonomskim agregatima pojedinano.
Da bi to bolje ispunili zadatak koji je postavljen pred nas, koristili smo se najpoznatijom
literaturom koju smo mogli nai u biblioteci. To su prije svega relevantni strani autori poput
Samuelson & Nordhaus, Mankiw Gregory; a potom smo koristili i literaturu naih profesora:
Hodi K., a koristili smo se i internetom kako bi doli do odreenih informacija.
Problem istraivanja moemo definisati kroz sljedea pitanja: ta su makroekonomski agregati,
koji su najznaajniji, koji je njihov znaaj za privredu jedne zemlje. Kada je u pitanju predmet
istraivanja izvrit emo analizu najvanijih makroekonomskih agregata, meu kojima trebamo
izdvojiti Bruto domai proizvod (GDP) i zaposlenost.
to se tie same dispozicije rada, odmah je uoljiv i na princip koga smo se drali prilikom
izrade ovog seminarskog. Tako se moe vidjeti da polazimo od definisanja makroekonomije, kao
dijela ekonomske nauke, i makroekonomskiih agregata. Zatim govorimo o vanosti
makroekonomskih agregata i uticaju koji oni imaju na privredu jedne zemlje. Pored toga, u
prvom dijelu rada naveli smo i najznaajnije makroekonomske agregate koje smo obradili u
narednim dijelovima seminarskog rada.
U drugom dijelu rada obraen je jedan od najvanijih agregata, a to je Bruto domai proizvod
(GDP). Definisali smo pojam GDP-a, metode izraunavanja kao i probleme obrauna realnog
GDP-a.
U treem dijelu seminarskog rada rada govorimo o (ne)zaposlenosti, Okunovom zakonu,
mjerenju nezaposlenosti i vrstama nezaposlenosti.
U etvrtom dijelu rada obradili smo inflaciju, uzroke inflacije i vrste. Peti dio rada se odnosi na
neto izvoz, odnosno razliku izmeu uvoza i izvoza. Devizni teaj i kamatna stopa pojanjeni su u
estom, odnosno sedmom dijelu seminarskog rada.
Naravno, vie o svemu u nastavku seminarskog rada.

1. POJAM MAKROEKONOMIJE I MAKROEKONOMSKIH AGREGATA

Makroekonomija je dio ekonomske nauke koji, za razliku od mikroekonomije koja objanjava
ekonomsko ponaanje pojedinanih ekonomskih subjekata (domainstava, preduzea), prouava
ponaanje ukupne ekonomije jedne zemlje i utvruje meuzavisnost njenih vanijih
makroekonomskih agregata, koji se dobivaju zbrajanjem velikog broja manjih mikroekonomskih
varijabli.
Makroekonomski agregati su sve relevantne ekonomske veliine ekonomije jedne zemlje u
kojima su zbirno izraeni njeni resursi i rezultati (otud izraz ekonomski agregati). Pri tome se
pod resursima podrazumjevaju svi faktori koji se koriste da bi se ostvarila ekonomska aktivnost.
Praenje ponaanja i kretanja makroekonomskih agregata ukazuje na njihove meuuticaje, to
omoguava shvatanje i praenje ne samo dosadanjih makroekonomskih zbivanja (npr: kako je
dolo do velike stope nezaposlenosti i kako je smanjiti, i sl.), ve i predvianja njihova kretanja u
dugom i kratkom roku. Na osnovu ovih osobina (kako je nastao i kako e se dalje razvijati
problem nezaposlenosti) zasnovana je teorija (makro)ekonomske politike.
Najvaniji makroekonomski agregati su:
Bruto domai proizvod (GDP),

Zaposlenost,

Inflacija,

Uvoz/Izvoz,

Kamatna stopa,

Devizni teaj.

Makroekonomski agregati mogu se izraavati u realnim i nominalnim iznosima (veliinama).

Nominalne veliine su one koje se izraavaju u tekuim cijenama i koje nisu usklaene za stopu
inflacije, odnosno one sadravaju i inflaciju. Realne veliine su one koje su izraene u stalnim
cijenama i iz kojih je izvuena (izbijena) stopa inflacije.

2. BRUTO DOMAI PROIZVOD (GDP)

2.1. Pojam GDP-a
Bruto domai proizvod (eng. Gross Domestic Product GDP) je trina vrijednost svih finalnih
roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom danog razdoblja. 1Iz navedene definicije se vidi
da GDP ukljuuje kako opipljivu robu (hrana, odjea, automobili i sl.) tako i neopipljive usluge
(lijenike, manikirske i druge usluge), da bi ove razliite proizvode i usluge sveli na istu mjernu
jedinicu koristimo se trinim cijenama. U GDP se ubrajaju i proizvodi i usluge koji su
proizvedeni stranim kapitalom u toj zemlji. U obraunu GDP-a se iskljuuju intermedijarna
dobra (dobra koja se upotrebljavaju u izradi nekog drugog dobra, kao npr. daske koje se koriste
za izradu namjetaja predstavljaju intermedijalno dobro), i meufazne prodaje, tj. one prodaje
koje obavljaju kupci koji nisu krajnji korisnici tog proizvoda, nego dalji preprodavci.
2.2. Izraunavanje GDP-a
GDP pored toga to iskazuje ukupan proizvod jedne zemlje, takoer pokazuje i ukupne dohotke
u jednoj zemlji (jer je suma svih dohodaka jednaka ukupnoj potronji). Na osnovu ovoga za
izraunavanje GDP-a moemo koristiti dvije metode (koje daju isti rezultat):
1) Metod izdataka (GDP kao suma finalnih prodaja proizvoda i usluga)
2) Metod dohodaka (GDP kao suma faktorskih dohodaka)
2.3. GDP kao suma finalnih prodaja proizvoda i usluga
GDP ukljuuje sve oblike potronje na domae proizvode i usluge, pa prema tome GDP moemo
podijeliti na slijedee komponente: linu potronju (C), investicijsku potronju (I), dravnu
potronju (G) i neto izvoz (NX).
Y = C + I + G + NX
Lina potronja predstavlja potornju domainstva na robe i usluge, osim novog stambenog
prostora.
Investicijska potronja ili ulaganja predstavljaju kupnju kapitalne opreme, nekretnina ili novog
stambenog prostora.
Dravna potronja (dravni rashodi) ukljuuje izdatke drzavnih organa na robe i usluge.
Neto izvoz predstavlja razliku izmeu vrijednosti izvoza (potronje stranaca na domau robu) i
vrijednosti uvoza(domaa potronja na strane robe).

2.4. Problemi realnog obrauna GDP-a

Obraun GDP-a se vri na osnovu podataka koji se prikupljaju posredstvom poreskih slubi i
statistike, pa prema tome ako dio ostvarenih transakcija ostane neregistriran tj. skriven od
statistike i oporezivanja dobit emo nerealno obraunat GDP. Kao najizraeniji problemi koji se
javljaju pri obraunu GDP-a su: siva ekonomija i inflacija.
Siva ekonomija (druga ekonomija) se ispoljava na razne naine: izbjegavanje prijavljivanja
poreza, rada na crno, uradi sam aktivnosti (kune popravke, rad na njivi i sl.), nedozvoljene
radnje kao to su prodaja droge itd. Udio sive ekonomije nije mogue precizno utvrditi, ve se
vri procjenjivanje njenog udjela i veliine.
1

Mankiw, G.: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004., str. 502.

Inflacija se manifestuje kroz opti porast cijena. Glavni uzrok inflacije je poveanje mase novca
u opticaju po stopi koja je iznad stope rasta proizvodnje. Ona uvijek predstavlja disproporciju
novanih i robnih fondova u jednoj privredi, pri emu su novani fondovi vei od robnih. 2 Prema
tome ukoliko doe do rasta inflacije, koja se oituje porastom cijena, doi e i do poveanja
nominalnog GDP-a (vrijednost proizvedenih roba i usluga izraena u tekuim cijenama), uz
ceteris paribus. Meutim, budui da ovo poveanje nije rezultat stvarnog poveanja proizvodnje,
ekonomisti iz vrijednosti nominalnog GDP-a izbacuju inflaciju i dobijamo realni GDP
(vrijednost proizvedenih roba i usluga izraena u stalnim cijenama). Stopa inflacije se izraunava
koritenjem indeksa cijena, koji predstavlja prosjek potroakih i proizvoakih cijena cijena.
Najznaajniji indeksi cijena su: indeks potroakih cijena, indeks proizvoakih cijena i GDP
deflator.
Indeks potroakih cijena (CPI) predstavlja promjenu cijena fiksne potropake korpe koju
troi domainstvo (hrana, higijena, stanovanje i sl.).
GDP deflator je pokazatelj razine cijena izveden kao omjer nominalnog i realnog GDP-a
pomnoen sa sto3. GDP deflator je iri pokazatelj od indeksa potroakih cijena jer on pored
potronje domainstva ukljuuje cijene proizvoda i usluga vezanih za izdatke i ostalih sektora:
investicije, dravne izdatke i neto iznoz.
Deflator GDP = Nominalni GDP / Realni GDP x 100
Realni GDP = Nominalni GDP / Deflator GDP

2
3

Bogdanovi, M., estovi, L: Ekonomija od A do Z, BO i DOSIJE, Beograd, 2002., str. 48.

Mankiw, G: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004., str. 509.

3. (NE)ZAPOSLENOST
Iako se ini da najdublje krize nisu vie velika prijetnja naprednim trinim ekonomijama,
masovna nezaposlenost nastavlja muiti suvremenu mjeovitu ekonomiju. Kako mogu biti
nezaposleni milijuni ljudi, kad treba obaviti tako mnogo posla? Koja pogreka u savremenoj
ekonomiji prisiljava tako mnogo onih koji ele raditi da budu nezaposleni? Bi li drave trebale
poduzeti korake da iskorijene patnje nezaposlenosti? Ili, kao to neki dokazuju, smanjuju li
visoke potpore nezaposlenima poticaj da rade i zavrava li to sve veom stopom nezaposlenosti?4
3.1. Okunov zakon
Poveanje stope nezaposlenosti najbolnija je posljedica bilo koje recesije. Kada se proizvodnja
smanjuje, preduzea trebaju manje rada. Stoga se u najam ne uzimaju novi radnici i otputaju
postojei.
Proizilazi da se nezaposlenost obino kree zajedno s proizvodnjom. Tana priroda veze, koju je
prvi identificirao Arthur Okun, poznata je sada kao Okunov zakon.
Okunov zakon pokazuje kljunu vezu izmeu trita outputa i trita rada. On opisuje
povezanost izmeu kratkoronih kretanja kod realnog BDP-a i promjena kod nezaposlenosti.
Okunov zakon izrie da se na svaka 2 % smanjenja GDP-a u odnosu na potencijalni GDP stopa
nezaposlenosti se povea za 1%. Na primjer, kada GDP zapone sa 100% svog potencijala i
padne na 98% potencijala stopa nezaposlenosti se povea za 1%, pretpostavimo sa 5% na 6%.
Okunov zakon glede kretanja stope nezaposlenosti od 1979. do 1982. godine? Smanjenje GDP-a
1979. godine za 9% trebalo bi dovesti do poveanja stope nezaposlenosti od 4.5%. Zapoinjui
sa stopom nezaposlenosti od 5.8% 1979. godine, Okunov zakon bi za 1982. godinu predvidio
stopu nezaposlernosti od 9.7%.Ovaj primjer pokazuje kako se Okunov zakon moe upotrijebiti
za praenje nezaposlenosti tokom poslovnog ciklusa.
Danas se openito smatra da se recesije, za razliku od uragana mogu sprijeiti poput
zrakoplovnih nezgoda. Meutim, jo sa zemlje nismo uklonili zrane nezgode, nije ni oito da
imamo mudrost ili mogunost da uklonimo recesije. Pogibelj nije iezla. Snage koje uzrokuju
ponovne recesije jo su na krilima i ekaju svoju ulogu.5
Sada kada smo vidjeli kljunu vezu izmeu outputa i nezaposlenosti, moemo razumjeti zato je
nezaposlenost sredinji problem u savremenim drutvima. Kada je nezaposlenost visoka, resursi
se rasipaju, a dohoci ljudi se osipaju. U toku takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogaaju
takoer osjeaje ljudi i njihove obiteljske ivote.

3.2. Mjerenje nezaposlenosti

Promjene u nezaposlenosti svaki se mjesec nalaze u novinskim naslovima. Podaci o radu i
nezaposlenosti nalaze se meu najsveobuhvatnijima ekonomskim podacima koje drava skuplja.
Ti se podaci skupljaju mjeseno postupkom poznatim kao metoda sluajnog uzorka populacije.
Svaki se mjesec intervjuira odreeni broj stanovnitva o njihovim najnovijim radnim obrascima.
Anketa dijeli stanovnitvo od 16. godina i starije u tri skupine:
Zaposleni - to su ljudi koji obavljaju neki plaeni posao, kao i oni koji imaju zaposljenje
ali su odsutni s posla zbog bolesti, trajkova ili godinjih odmora.

4
5

Samuelson, P., W. .Nordhaus: Ekonomija, 2000., str. 559.

Arthur, M. Okun: The Political Economy of Prosperity, Norton, New York, 1970., str. 33.

Nezaposleni ta skupina ukljuuje ljude koji nisu zaposleni, ali aktivno trae posao ili
ekaju povratak na posao. Osoba mora navesti specifine napore radi pronalaenja
zaposljenja. Oni koji su ili zaposleni ili nezaposleni nalaze se u radnoj snazi.
Izvan radne snage oni obuhvaaju 34% odrasloga stanovnitva koje se koluje, odrava
kuanstvo, koje je u mirovini, previe bolesno da bi moglo raditi ili koje jednostavno ne
trai zaposljenje.

Vladina definicije: Ljudi sa radnim mjestima su zaposleni; ljudi bez radnih mjesta ali koji trae
posao su nezaposleni; ljudi bez radnih mjesta koji ne trae zaposljenje su izvan radne snage.
Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podjeljen s ukupnom radnom snagom.
3.3. Vrste nezaposlenosti
Razluujui strukturu dananjih trita rada, ekonomisti identificiraju tri razliite vrste
nezaposlenosti, i to:
Frikciona nezaposlenost - je kratkorona nezaposlenost zbog traenja novog posla.
Nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeu regija i radnih mjesta ili kroz razliite
faze ivotnog ciklusa. Frikciona nezaposlenost zavisi od broja otkaza i od broja slobodnih
radnih mjesta.
Ciklika nezaposlenost je kratkorona pojava usljed pomanjkanja agregatne tranje.
Zbog toga je ukupna tranja za radom niska. Pretpostavlja se da e u odreenoj fazi
privrednog ciklusa nedostajati poslova za cjelokupnu radnu snagu, bez obzira na to kojeg
je obrazovanja ili gdje je angairana.
Strukturna nezaposlenost oznaava nepodudarnost izmeu ponude i potranje za
radnicima. To je dugorona nezaposlenost uvjetovana promjenama u industrijskoj,
profesionalnoj i demografskoj strukturi privrede.
Prirodna nezaposlenost frikcijska + strukturna nezaposlenost.

Skrivena (prividna) nezaposlenost je stanje u kojem je odreeni broj ljudi zaposlen

premda ti ljudi ne opravdaju svoje dnevnice koje primaju. To je stanje karakteristino za
zemlje u razvoju gdje su ljudi veinom angairani u poljoprivrednom sektoru jer u
drugim sektorima za njih nema odgovarajueg posla.

4. INFLACIJA
Inflacija (eng inflation) je prekomjerno poveanje novane mase u opticaju, to dovodi do
smanjenja vrijednosti novca. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opi rast
cijena.6
Kao uzroci inflacije postoje:
Inflacija tranje dolazi usljed prevelike efektivne tranje u odnosu na ponudu.
Inflacija trokova dolazi usljed poveavanja trokova proizvodnje, odnosno inputa.
Strukturna inflacija uvezena ili politika inflacija.
Prema intenzitetu inflacija moe biti:
Puzajua (do 4 % godinje)
Galopirajua (do 50 ili 100 % godinje)
Hiperinflacija (iznad 100 % godinje koja moe toliko da podivlja da dostigne 1000 %,
pa i vie)
Trokovi inflacije
Inflacija se smatra jednom od najgorih bolesti kapitalistikog drutva, u neke od najznaajnijih
trokova koje izaziva inflacija navodimo slijedee:
Trokovi potplata resursi potraeni kad inflacija ljude da smanje koliinu novca koju
posjeduju.
Trokovi cjenika trokovi promjene cijena
Promjenjivost relativnih cijena i pogrena alokacija resursa
Negativni uinci inflacije na poreze
Pomutnja i smetnja.7

6
7

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamatna_stopa
Mankiw, G.: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004., str. 658.

5. UVOZ/IZVOZ
Otvorena ekonomija je ekonomija koja slobodno obavlja razmjene s drugim ekonomijama diljem
svijeta, dok zatvorena ekonomija ne obavlja razmjene s drugim ekonomijama u svijetu.
Otvorena ekonomija ima dvije vrste interakcija s ostalim ekonomijama: ona kupuje i prodaje
robe i usluge na svjetskim tritima roba i usluga, ali kupuje i prodaje kapital poput dionica i
obveznica na svjetskim finansijskim tritima.
Neto izvoz neke zemlje je vrijednost njezinog izvoza umanjena za vrijednost njezinog uvoza.
Neto izvoz nam openito pokazuje da li je neka zemlja prodava ili kupac na svjetskom tritu.
Zbog toga neto izvoz i nazivamo vanjskotrgovinskom bilancom.
Ako je neto izvoz pozitivan, izvoz je vei od uvoza, i to nam pokazuje da neka zemlja prodaje
vie roba i usluga u inozemstvu nego to ih kupuje od drugih zemalja. U tom sluaju ona biljei
vanjskotrgovinski suficit.
Ako je neto izvoz negativan, izvoz je manji od uvoza, to znai da zemlja u inozemstvu prodaje
manje nego to kupuje od ostalih zemalja. U tom sluaju kaemo da zemlja ima
vanjskotrgovinski deficit.
Ako je neto izvoz jednak nuli, izvoz i uvoz su jednaki, tada zemlja ima uravnoteenu vanjsku
trgovinu.

6. DEVIZNI TEAJ
Dio privrednog sistema kojim se reguliu finansijski tokovi jedne zemlje sa drugim zemljama sa
kojima se ostvaruju odgovarajue ekonomske veze naziva se deviznim sistemom.8
Unoenjem deviza putem izvoza roba i usluga na domaem tritu se ne stiu automatski
mogunosti za kupovinu. Radi te kupovine privredni subjekti konvertuju (pretvaraju) devize u
domau valutu. Da bi se to konvertovanje izvrilo potreban je devizni teaj (devizni kurs).
Devizni teaj je cijena jedne jedinice strane valute izraena brojem jedinica domae valute.
Teaj pokazuje koliko jedinica domae valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.9
Devizni se teaj moe iskazati kao: nominalni i realni.
Nominalni devizni teaj je cijena jedne jedinice strane valute izraena u domaoj valuti.
Realni devizni teaj pokazuje odnos cijena roba u inostranstvu i u zemlji.

8
9

Veselinovi, P: Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010., str. 320.

http://www.otpinvest.hr/main.aspx?id=102

7. KAMATNA STOPA
Kamata (eng. interest) je cijena upotrebe tuih novanih sredstava. Kamatna stopa je postotak
duga to ga u nekom razdoblju dunik treba platiti povjeriocu.10
Kamatna stopa se izraunava po slijedeem obrascu:
p = 100 * K / G * g
Za izraunavanje kamatne stope potrebni su slijedei elementi: G (sadanja vrijednost), p
(kamatna stopa), K (poetna vrijednost), g (godina), m (mjesec), d (dan).
Investicije i tednja su funkcije kamate. tednja podrazumijeva apstinenciju od potronje. Da bi
neko odustao od potronje, njemu mora biti poznata cijena takve apstinencije. Tako dolazimo do
pojma relativnih cijena. Relativna cijena dananje apstinencije od potronje predstavlja broj
jedinica proizvoda X koji e pojedinac moi uivati sutra. Ovako promatrana relativna cijena
moe se definirati kao kamatna stopa. Porast kamatne stope poveava cijenu dananjeg
proizvoda. Porast cijene X dekuraira potronju X, i tako, u stvari, stimulira tednju. rtvovanje
potronje danas da bi se sutra uivalo vie zovemo efektom supstitucije.
Kamatna stopa zavisi, prema neoklasiarima, od ponude i potranje kapitala. Ona se odreuje na
tritu kapitala.
Ako su investicije funkcija kamatne stope i ako je tednja funkcija kamatne stope, onda e i
kamatna stopa imati utjecaja na ukupnu ekonomsku aktivnost. Uz jednaku kamatu investicije su
jednake tednji. Ako je kamata vea investicije e biti manje od tednje. Ponuda kapitala koja
premauje potranju za kapitalom utjee na sniavanje kamatne stope i dovodi je u ravnoteni
nivo. Ako su investicije vee od tednje, onda e kamata porasti sve do ravnotenog nivoa,
odnosno do nivoa koji isti trite.
Neoklasiari su pristalice teze da je kamata dovoljno fleksibilna da uvijek isti trite kapitala.
Kada je trite kapitala u ravnotei, odnosno kada kamata osigurava ravnoteu tednje i
investicija, onda je i trite robe u ravnotei.

10

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamatna_stopa

10

8. PRIMJERI IZ PRAKSE
8.1. Nezaposlenost
Stopa nezaposlenosti u 2010. godini u Bosni i Hercegovini je iznosila 27,2 % (25,6 % za
mukarce i 29,9 % za ene, a najvia je bila meu mladim od 15 do 24 godine i iznosi 57,5 %). U
istom periodu 2009. stopa nezaposlenosti iznosila je 24,1 % (23,1 % za mukarce i 25,6 % za
ene), dok je u 2008. Iznosila 23,9 %. Ovo su preliminarni podaci iz Ankete o radnoj snazi u BiH
koju je Agencija za statistiku BiH provela krajem aprila na uzorku od 10.502 domainstava, od
ega u Federaciji BiH 5.897, u Republici srpskoj 3.603 i u Distriktu Brko 1.002 domainstva.
Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najvei dio (64,3 posto) ima zavrenu srednju
kolu, slijede zaposleni s osnovnom kolom ili niim obrazovanjem (20,3posto) i 15,4 %
akademski obrazovanih osoba. Nezaposlene osobe imaju donekle slinu obrazovnu strukturu, i to
71,2 % osoba ima srednjokolsko obrazovanje, 21,2 % su osobe s osnovnim obrazovanjem ili
nie, dok je 7,6 % zavrilo viu kolu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat. Istodobno,
struktura zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najvee uee u sektoru
usluga 49,3 %, industrije 31,0 % i poljoprivrede 19,7 %. U promatranom periodu 17,5 %
nezaposlenih osoba trai posao krae od 12 mjeseci, a ak 40,4 % nezaposlenih trai posao due
od pet godina, to je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije privrede u naoj zemlji.
8.2. Inflacija
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa inflacije u BiH u avgustu 2012. iznosila je 1,8
posto, to znai da su cijene u tom mjesecu u odnosu na avgust 2011. godine poveane za 1,8
posto. Stopa inflacije u BiH nije visoka prije svega zbog monetarnog sistema u zemlji i direktnoj
vezanosti domae valute (konvertibilna marka, KM) za euro. Najvia stopa inflacije zabiljeena
je u Srbiji, gdje je prema posljednjim podacima Narodne banke Srbije (NBS) iz septembra ove
godine, registrovana stopa inflacije od 10,3 posto. Prema procjenama analitiara, stopa inflacije
u Srbiji e se do kraja godine popeti na 12 posto, i to prije svega zbog poveanja cijena hrane
izazvane dugotrajnom suom.
8.3. Uvoz/izvoz
Kao i prethodnih godina Bosna i Hercegovina je i ove godine najvie izvozila proizvode od
eljeza, elika i aluminija, kojima ova zemlja raspolae u velikim koliinama. Imajui u vidu
ogroman potencijal zemlje kada su u pitanju metalni resursi, ova privredna grana bi u budunosti
zasigurno mogla postati prepoznatljiva konkurentska prednost BiH.
Tako je u julu 2012. godine, BiH najvee uee u izvozu ostvarila u sektoru Obinih metala i
proizvoda od obinih metala, sa ukupnom vrijednou 171,9 miliona KM, to predstavlja 24,7
posto od ukupnog izvoza.
Drugim rijeima, od ukupnog izvoza koji je ostvarila BiH, skoro treina se odnosi na proizvode
od metala. Trenutno je metalni sektor najvei izvozni sektor BiH. Vodei izvozni proizvod ovog
sektora su metali, odnosno aluminij i elik, na drugom mjestu je automobilska industrija koja
biljei stabilan rast uz znaajan razvojni potencijal.
Ako se posmatra obim uvoza koji ostvaruje BiH, u toku prvih est mjeseci ove godine najvei
uvoz je ostvaren u oblasti mineralnih roba sa ukupnom vrijednou od 297,3 miliona KM, to
iznosi 21,8 posto od ukupnog uvoza.
11

Od ukupnog uvoza koji je ostvarila BiH skoro treina se odnosi na proizvode od mineralnih tvari
iako i sama posjeduje velika prirodna mineralne resurse kao to su sol, sumpor, kamen, gips,
kre, cement, itd.
8.4. Devizni teaj
Bosna i Hercegovina primjenjuje sustav fiksnog deviznog teaja. Sidrena valuta za KM je euro.
Fiksni devizni teaj odreen je Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. lanak 32.
ovog zakona glasi slubeni devizni teaj za valutu Bosne i Hercegovine je 1 KM za 0.511292
EUR, odnosno 1 EUR iznosi 1.955830 KM". Teaj KM prema euru je ostao nepromijenjen od
kada je postavljen Zakonom 1997. godine.
Euro je bio logian izbor za sidrenu valutu u BiH. To je slubena valuta 17 zemalja Europe,
meu kojima su Austrija, Italija, Njemaka i Slovenija. Takoer, neke zemlje iz regije koriste
euro kao domau valutu, npr. Crna Gora i Kosovo. Bugarska je vezala svoju valutu prema euru
kroz model valutnog odbora poput BiH. Hrvatska koristi model nazvan kvazi-valutni odbor te
teaj kune prema euru odrava stabilnim ve due razdoblje. Grupa zemalja koje koriste euro
kao valutu ili imaju fiksni teaj domae valute prema euru predstavljaju glavne trgovinske
partnere bh. kompanija i turistike destinacije bh. graana. Ovo prua veoma vaan i dragocjen
nivo stabilnosti deviznog teaja KM-a za mnoge transakcije bih graana.

8.5. GDP i GDP per capita u BiH

Prema agenciji za statistiku BiH, Bruto domai proizvod (GDP) u 2010. godini je iznosio 24 486
000 000 KM. Posmatrano u periodu 1994-2010 moemo uoiti blagi rast GDP-a, osim u periodu
2009. kada je recesija bila zabiljeena u veini zemalja svijeta.
Slika 2. GDP BiH

Bruto domai proizvod po stanovniku (GDP per capita) je iznosio 6371 KM.

Slika 3. GDP per capita BiH

12

Izvor: http://data.worldbank.org/croatian?cid=GPDhr_WDI

13

9. ZAKLJUAK
Makroekonomski agregati su sve relevantne ekonomske veliine ekonomije jedne zemlje u
kojima su zbirno izraeni njeni resursi i rezultati (otud izraz ekonomski agregati). Pri tome se
pod resursima podrazumjevaju svi faktori koji se koriste da bi se ostvarila ekonomska aktivnost.
Najvaniji makroekonomski agregati su: Bruto domai proizvod (GDP), Zaposlenost, Inflacija,
Uvoz/Izvoz, Kamatna stopa, Devizni teaj.
Bruto domai proizvod (eng. Gross Domestic Product GDP) je trina vrijednost svih finalnih
roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom danog razdoblja.
GDP pored toga to iskazuje ukupan proizvod jedne zemlje, takoer pokazuje i ukupne dohotke
u jednoj zemlji (jer je suma svih dohodaka jednaka ukupnoj potronji). Na osnovu ovoga za
izraunavanje GDP-a moemo koristiti dvije metode (koje daju isti rezultat):
3) Metod izdataka (GDP kao suma finalnih prodaja proizvoda i usluga)
4) Metod dohodaka (GDP kao suma faktorskih dohodaka)
GDP BiH iznosi 24 486 miliona KM, a GDP po glavi stanovnika 6371 KM.
Poveanje stope nezaposlenosti najbolnija je posljedica bilo koje recesije. Kada se proizvodnja
smanjuje, preduzea trebaju manje rada. Stoga se u najam ne uzimaju novi radnici i otputaju
postojei.
Okunov zakon pokazuje kljunu vezu izmeu trita outputa i trita rada. On opisuje
povezanost izmeu kratkoronih kretanja kod realnog BDP-a i promjena kod nezaposlenosti.
Okunov zakon izrie da se na svaka 2 % smanjenja GDP-a u odnosu na potencijalni GDP stopa
nezaposlenosti se povea za 1%.
Vladina definicije: Ljudi sa radnim mjestima su zaposleni; ljudi bez radnih mjesta ali koji trae
posao su nezaposleni; ljudi bez radnih mjesta koji ne trae zaposljenje su izvan radne snage.
Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podjeljen s ukupnom radnom snagom.
Stopa nezaposlenosti u BiH, prema Agenciji za statistiku, iznosi 27,2 %, od toga veliki dio ine
mladi ljudi.
Inflacija (eng inflation) je prekomjerno poveanje novane mase u opticaju, to dovodi do
smanjenja vrijednosti novca. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opi rast cijena.
Neto izvoz neke zemlje je vrijednost njezinog izvoza umanjena za vrijednost njezinog uvoza.
Neto izvoz nam openito pokazuje da li je neka zemlja prodava ili kupac na svjetskom tritu.
Zbog toga neto izvoz i nazivamo vanjskotrgovinskom bilancom.
Ako je neto izvoz pozitivan, izvoz je vei od uvoza, u tom sluaju ona biljei vanjskotrgovinski
suficit. Ako je neto izvoz negativan, izvoz je manji od uvoza, u tom sluaju kaemo da zemlja
ima vanjskotrgovinski deficit. Ako je neto izvoz jednak nuli, izvoz i uvoz su jednaki, tada zemlja
ima uravnoteenu vanjsku trgovinu.
Dio privrednog sistema kojim se reguliu finansijski tokovi jedne zemlje sa drugim zemljama sa
kojima se ostvaruju odgovarajue ekonomske veze naziva se deviznim sistemom.
Devizni teaj je cijena jedne jedinice strane valute izraena brojem jedinica domae valute. Teaj
pokazuje koliko jedinica domae valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.
Kamata (eng. interest) je cijena upotrebe tuih novanih sredstava. Kamatna stopa je postotak
duga to ga u nekom razdoblju dunik treba platiti povjeriocu.
Kamatna stopa se izraunava po slijedeem obrascu:
p = 100 * K / G * g

14

LITERATURA
1. Okun, A., The Political Economy of Prosperity, Norton, New York, 1970.
2. Bogdanovi, M., estovi, L., Ekonomija od A do Z, BO i DOSIJE, Beograd, 2002.
3. Hodi, K., Uvod u Ekonomiju, IK Penn, Tuzla, 2005.
4. Mankiw, G., Osnove ekonomije, MATE, Zagreb, 2006.
5. Samuelson, P., W. Nordhaus, Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000.
6. Veselinovi, P., Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamatna_stopa
8. http://www.otpinvest.hr/main.aspx?id=102

9. http://limun.hr/main.aspx?id=10062
10.http://data.worldbank.org/croatian?cid=GPDhr_WDI

15