Prezentacija

Institucijaombudsmenazaljudska
pravaBosneiHercegovine
SPECIJALNIIZVJETAJOSTANJU
PRAVADJECESPOSEBNIM
POTREBAMA/SMETNJAMAU
PSIHOFIZIKOMRAZVOJU
Novembar,2010.godine
Specijalniizvjetajostanjupravadjecesposebnimpotrebama/smetnjamaupsihofizikomrazvoju
Sadraj
I.
UVOD...........................................................................................................................................6
II. ZAKONODAVNIOKVIR..................................................................................................................8
2.1.MEUNARODNIINSTRUMENTI.........................................................................................................8
2.1.1.UniverzalnadeklaracijaUNaoljudskimpravima......................................................................8
2.1.2.KonvencijaUNaopravimadjeteta...........................................................................................8
2.1.3.Konvencijaopravimaosobasinvaliditetom..............................................................................9
2.1.4.StandardnapravilaUNazaizjednaavanjemogunostizaosobesinvaliditetom.................12
2.1.5.UNESCOKonvencijaprotivdiskriminacijeuodgojuiobrazovanju........................................12
2.1.6.PrviprotokoluzEvropskukonvencijuzazatituljudskihpravaiosnovnihsloboda,...............12
2.1.7.RevidiranaEvropskasocijalnapovelja......................................................................................12
2.2.DOMAEZAKONODAVSTVO...........................................................................................................13
2.2.1.Ustavi........................................................................................................................................13
2.2.2.Strategije..................................................................................................................................14
2.2.3.Okvirnizakonikojiseodnosenaobrazovanjeiinstitucije.......................................................15
2.2.4.ZakonodavstvoBosneiHercegovine,entitetaiBrkoDistriktaBiH........................................16
III. AKTUALNOSTANJENATERENU..................................................................................................25
3.1.USTANOVEZADJECUSPOSEBNIMPOTREBAMA...........................................................................25
3.1.1.ZavodzaspecijalnoobrazovanjeiodgojdjeceMjedenica...................................................25
3.1.2.JUCentarzavaspitanje,obrazovanje,radnoosposobljavanjeizapoljavanjementalno
retardiranedjece,djeceoboljeleodautizmaicerebralneparalizeVladimirNazor......................26
3.1.3.DomzadjecuometenuutjelesnomilipsihikomrazvojuMarijanaanadairokiBrijeg..28
3.1.4.ZavodzaslijepeislabovidneBudunost,Derventa..............................................................29
3.1.5.CentarSvetaobitelj,Mostar.................................................................................................30
3.1.6.Centarzaslijepuislabovidnudjecu,Sarajevo.........................................................................30
3.1.7.Centarzaslunuigovornurehabilitaciju,Sarajevo.................................................................31
3.1.8.Centarzadjecusposebnimpotrebama,Trebinje...................................................................33
3.1.9.Centrizadjecusposebnimpotrebama....................................................................................34
3.1.10.Specijalnekole......................................................................................................................35
3.2.UDRUENJA/SAVEZI........................................................................................................................37
3.2.1.SavezdefektologaBosneiHercegovine...................................................................................37
3.2.2.SaveziRepublikeSrpske...........................................................................................................38
3.2.3.UdruenjaroditeljadjecesDownovimsindromom.................................................................40
3.2.4.Udruenjaroditeljadjecestekoama....................................................................................41
3.2.5.SavezorganizacijazapodrkuosobamasintelektualnimtekoamaFBiHSumero............42
3.3.STANJEUUSTANOVAMAZAZBRINJAVANJEMENTALNOINVALIDNIHOSOBA..............................43
IV. KONSULTATIVNISASTANCISPREDSTAVNICIMAVLASTI..............................................................45
4.1.MINISTARSTVOZDRAVLJAISOCIJALNEZATITERS........................................................................45
4.2.MINISTARSTVOPROSVJETEIKULTURERS......................................................................................45
4.3.REPUBLIKIPEDAGOKIZAVODREPUBLIKESRPSKE.......................................................................47
V. ULOGAIPOTREBERODITELJADJECESPOSEBNIMPOTREBAMA..................................................48
VI. DJECASPOREMEAJEMUAUTISTINOMSPEKTRU....................................................................49
6.1.ANALIZAPROBLEMA........................................................................................................................49
6.2.MOGUARJEENJA.........................................................................................................................51
VII. SLUAJEVIKRENJAPRAVADJECE..............................................................................................52
7.1.SLUAJDISKRIMINACIJEDJEAKA...................................................................................................52
7.2.SLUAJDJEAKAOBOLJELOGODVEOMARIJETKEBOLESTI...........................................................53
7.3.SLUAJDJEVOJICESTEKOAMAVIDAIUMJERENOMMENTALNOMRETARDACIJOM.............54
7.4.SLUAJAUTISTINOGDJEAKA......................................................................................................54
7.5.UDRUENJERODITELJAIOSOBASAUTIZMOMURDOSAIZTUZLE.................................................54
VIII. ZAPAANJAIZABRINUTOSTIOMBUDSMENA..............................................................................55
8.1.POZITIVNAZAPAANJA...................................................................................................................55
8.2.GENERALNEZABRINUTOSTIOMBUDSMENA..................................................................................56
8.2.1Problemiinvalidnihosobasrefleksijomnapravadjecesposebnimpotrebama.....................56
8.2.2Proceskategorizacije/razvrstavanja..........................................................................................56
8.2.3Problemiinkluzijeupraksi........................................................................................................57
IX. PREPORUKE................................................................................................................................60
ANEKS................................................................................................................................................62
PREDGOVOR
Polazei od osnovnih principa o ljudskim pravima da su sva ljudska bia slobodna i jednaka u
dostojanstvu i ljudskim pravima, uz potpuno uvaavanje svih principa Konvencije UNa o pravima
djeteta,InstitucijaombudsmenazaljudskapravaBosneiHercegovine(BiH)ocijenilajedajepotrebno
izvritiprocjenustanjapravadjecesposebnimpotrebama/smetnjamaupsihofizikomrazvoju.Uvezis
tim, ombudsmeni su konstatirali potrebu izrade specijalnog izvjetaja, kako bi ukazali na tekoe s
kojima se susreu djeca i njihove porodice, odnosno kako bi ukazali na nedosljednost u provoenju
meunarodnihidomaihzakonskihpropisaipovreduosnovnihdjeijihprava.
Ombudsmeni BiH su posebno posveeni tome da naa drava u to veoj i kvalitetnoj mjeri
provodijedinstveneodredbeiobavezujuelanoveKonvencijeUNaopravimadjeteta,tosvimanama
dajeogromnunaduzabudunostistavljadjeijapravanasamugranicuglobalneborbezaljudskaprava.
Odrastanje u okruenju u kojem se prava djeca ispunjavaju, u okruenju u kojem se glas djece uje i
uvaava, u kojem se potuje najbolji interes djeteta, dobra je osnova za razvoj djece i za sretne i
odgovorne graane koji e zahtijevati ostvarenje svojih prava, ali istovremeno i ispunjavati svoje
obavezepremadrutvuidravi,aliipotivatiiuvaavatipravadrugihidrugaijih.
Ukoliko se itanjem ovog specijalnog izvjea pridruite velikom broju pojedinaca i organizacija
odlunih da stvore uvjete da sva djeca postanu nositelji svojih prava, stvarni subjekti drutva u kojem
ive,asamimtimdoprinesuizgradnji boljegisretnijegdrutvenogokruenja,ombudsmenisu,jednim
dijelom,uspjeliusvojimnaporima.
OmbudsmenizaljudskapravaBiH
JasminkaDumhur
NivesJuki
LjubomirSandi
I.
UVOD
Analiza stanja prava djeteta s posebnim potrebama je aktivnost koju je provela Institucija
ombudsmena za ljudska prava BiH (u daljnjem tekstu: Institucija ombudsmena) s ciljem identificiranja
problema djece s posebnim potrebama na koje e, svojim preporukama, ombudsmeni upozoriti vlast,
inicirajuinjenuneophodnuhitnuaktivnost.
Radiseonastavkuaktivnostipreduzetihu2009.godini,atiuseSpecijalnogizvjetajaostanjuu
ustanovamazazbrinjavanjementalnoinvalidnihosobauBiH1iAnalizeusklaenostizakonodavstvaBiHs
Konvencijomopravimadjeteta.Takoer,unovembruovegodineInstitucijaombudsmenaje,usaradnji
snevladinomorganizacijomSavetheChildrenNorway,prezentiralaSpecijalniizvjetajopravimadjece
smjeteneuustanove,sposebnimosvrtomnanormativeistandardeiSpecijalniizvjetajoparticipaciji
djeceiodraslihuinteresudjeceukolama.
Analiza obuhvata dva dijela. Prvi, usmjeren na markiranje propisa iz oblasti zatite djece s
posebnimpotrebama,njihovoobrazovanje,socijalnuizdravstvenuzatitu,akaoizvoripravaanalizirani
su osnovni zakoni na nivou drave, entiteta i Brko Distrikta BiH i drugi, u kojem su predstavljeni
konkretniaktuelniproblemidjecesposebnimpotrebama,spoznatiupraksiprilikomobilaskainstitucija
ukojimasedjecasposebnimpotrebamaobrazuju,lijeeilisamoborave;razgovoromsprofesionalcima
i predstavnicima relevantnih ministarstava, kao i posjetom i razgovorom s predstavnicima udruenja
roditelja djece s posebnim potrebama. Problem djece s posebnim potrebama se zbog svojesloenosti
moe rjeavati samo zajednikim djelovanjem strunjaka iz oblasti zdravstva, socijalne zatitei i
obrazovanja.
PosebnonaglaavamodaseBosnaiHercegovinatakoersuoavasaozbiljnimzadatkomsocijalne
reforme koju jo nije zapoela i ije odgaanje samo uslonjava ve ionako teku socijalnu situaciju u
zemlji. Kada se jo ima u vidu injenica da je ratificiranje revidirane Socijalne povelje u oktobru 2008.
godineobavezaloBiHdausvojojsocijalnojpolitici,kojajepokarakteruinacionalnaiinternacionalna,
stvori uslove u kojima e se prava i principi (jedan od njih je da djeca i omladina imaju pravo na
posebnu zatitu od fizikih i moralnih razlika kojima su izloeni) oigledno je da pred vlastima stoje
zadacikojisenunoihitnomorajurjeavatiiijeodgaanjesamomultipliciraprobleme.
Poseban osvrt napravili smo na probleme autizma i autistine djece, s obzirom na njihove
specifinosti, ali smo panju posvetili veem broju djece s posebnim potrebama kako bi nadlene
upoznali s njihovim problemima i podsjetili da smo obavezni to potpunije i kvalitetnije provesti
Konvencijuopravimadjeteta.Istovremenosmohtjeliiirojdrutvenojjavnostiukazatidasuupitanju
naa djeca te da ne zatvara oi i ignorira probleme ove djece i njihovih porodica, te da svi, i kao
pojedinci, i kao oni koji obavljaju vlast, imamo obvezu da radimo u najboljem interesu djece. S druge
strane, bili smo iznenaeni i ganuti injenicom s kolikom ljubavlju, entuzijazmom, hrabrou, voljom i
snagom roditelji djece i strune osobe na sve naine tee osposobljavanju, odgajanju, obrazovanju i
socijalizacijiovedjece.
Za ovaj korak smo se odluili znajui da je pred nama teak zadatak, imajui u vidu probleme i
nedostatke sistema u ispunjavanju prava djece. No, naglaavamo da je ovaj izvjetaj tek poetak
dugoroneaktivnostikojueInstitucijaombudsmenaprovoditi.
Vidjetivienawww.ombudsman.gov.ba
II.
ZAKONODAVNIOKVIR
2.1.MEUNARODNIINSTRUMENTI
2.1.1.UniverzalnadeklaracijaUNaoljudskimpravima
lan1.Svaljudskabiaraajuseslobodnaijednakaudostojanstvuipravima.
2.1.2.KonvencijaUNaopravimadjeteta
Relevantni lanci iz Konvencije o pravima djeteta koji reguliraju prava djeteta s posebnim
potrebamanazdravljeizdravstvenuzatitusunaroito:
lan6.pravonaivot,
lan23.pravoonesposobljenedjecenadostojanstvenivot,
lan24.pravonazdravljeilijeenje,
lan25.obavezanadzoraradibrige,zatiteizbrinjavanjatjelesnogiliduevnogzdravljadjeteta,
lan26.pravonasocijalnusigurnost,
lan 27. pravo na ivotni standard primjeren tjelesnom, duevnom, duhovnom i moralnom
razvoju,i
lan28.pravonaobrazovanjenaosnovujednakihmogunosti.
lan23.glasi:
1. Drave potpisnice priznaju da mentalno ili fiziki onesposobljeno dijete treba da uiva pun i
pristojan ivot, u uslovima koji osiguravaju dostojanstvo, potiu samopouzdanje i olakavaju aktivno
uestvujedjeceuzajednici.
2. Drave potpisnice priznaju pravo onesposobljenom djetetu na posebnu brigu i pomagae i
osiguravaju, u zavisnosti od dostupnih sredstava, pruanje pomoi takvom djetetu i onima koji su
odgovornizabriguonjemu,pomokojuonizatraeikojaodgovaradjeijemstanjuiprilikamaroditelja
ilidrugihkojisebrinuodjetetu.
3.Priznajuiposebnepotrebeonesposobljenogdjeteta,pomokojasedajeuskladusastavom2.
ovoglanadavatesebesplatnogdjegodjetomogue,uzimajuiuobzirfinansijskasredstvaroditelja
ili drugih koji se brinu o djetetu, i ona e biti planirana tako da se onesposobljenom djetetu prui
uspjean pristup obrazovanju, kolovanju, zdravstvenim slubama, slubama za rehabilitaciju, pripremi
zazaposlenjeimogunostimarekreacijenanainkojipomaedjetetudapostignetopotpunijumoguu
drutvenuintegracijuiindividualnirazvoj,ukljuujuinjegovkulturniiduhovnirazvoj.
Drave potpisnice unapreivat e, u duhu meunarodne saradnje, razmjenu odgovarajuih
informacijanapoljupreventivnezdravstvenezatiteimedicinskog,psiholokogifunkcionalnoglijeenja
onesposobljenog djeteta, ukljuujui irenje informacija, kao i pristup metodama rehabilitacije,

obrazovanju i slubama profesionalne orijentacije, s ciljem da se omogui dravama potpisnicama da
poboljaju svoje mogunosti i strunost i da proire svoje iskustvo u tim oblastima. U tom pogledu
posebnoeseuzimatiuobzirpotrebe zemaljaurazvoju,anatajeKomitet UNaopravimadjeteta,
razmatrajuiInicijalniizvjetajBosneiiHercegovineostanjupravadjetetaumaju2005.godine,iskazao
zabrinutost zbog postojanja diskriminatorske prakse i predrasuda prema djeci s invaliditetom i
nepostojanjuzadovoljavajuemedicinskenjegeiodgovarajuihuslovazaobrazovanje.
2.1.3.Konvencijaopravimaosobasinvaliditetom2
Osnovni cilj Konvencije je promocija, zatita i osiguravanje punog i ravnopravnog uivanja svih
ljudskihpravaiosnovnihslobodasvihosobasinvaliditetom,ukljuujuiidjecu.3
lan3.Opiprincipi:
a) Potivanje uroenog dostojanstva, line autonomije, ukljuujui slobodu linog izbora i
nezavisnostosoba;
b) Nediskriminacija;
c) Punoiefikasnoueeiukljuivanjeudrutvo;
d) Potivanjerazlikailiprihvatanjeinvaliditetakaodijelaljudskeraznolikostiiljudskosti;
e) Jednakostmogunosti;
f)
Pristupanost;
g) Ravnopravostizmeumukarcaiene;
h) Potivanjesposobnostirazvojadjecestekoamaurazvojuipotivanjepravadjecestekoamau
razvojunaouvanjuvlastitogidentiteta.
lan4.Opeobveze
1.Dravepotpisniceobavezujusedaeosiguratipunoostvarivanjesvihljudskihpravaiosnovnih
sloboda svim osobama s invaliditetom bez diskriminacije na osnovu invaliditeta. U tu svrhu, drave
laniceobavezujusedae,izmeuostalog:
e) preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi se uklonila diskriminacija po osnovu invaliditeta,
izraenaodbilokojeosobe,organizacijeiliprivatnogpoduzea.
lan5.Jednakostinediskriminacija
1.Dravepotpisniceprihvatajudasusveosobejednakepredzakonom,teimajujednakopravo,
bezikakvediskriminacije,nazatituidobrobitodzakona.
Konvencijuopravimaosobasinvaliditetomsprotokolima7.12.2009.ratificiraojePredstavnikidomPSBiH,a15.12.Dom
narodaPSBiH.
3
lan1.Konvencijeopravimaosobasinvaliditetom
2. Drave potpisnice zabranit e bilo kakvu diskriminaciju na osnovu invaliditeta i osigurat e

osobamasinvaliditetomjednakuiefikasnuzatituoddiskriminacije.
3. Da bi promovirale jednakost i ukinule diskriminaciju, drave potpisnice preduzet e sve
primjerenekorakezaosiguravanjerazumneprilagodbe.
4.Posebnemjerepotrebnezaubrzavanjeiliostvarivanjedefactojednakostiosobasinvaliditetom
neesesmatratidiskriminacijompremaodredbamaovekonvencije.
lan7.Potrebnemjerezadjecusinvaliditetom
1 Drave potpisnice osigurat e sve potrebne mjere kako bi se djeci s tekoama u razvoju
garantiralopunouivanjeljudskihpravaiosnovnihslobodaravnopravnosdrugomdjecom.
2.Usvimaktivnostimakojeseodnosenadjecustekoamaurazvoju,znaajeprvenstvenobiti
datnajboljiminteresimadjeteta.
3.Dravepotpisniceosiguratedadjecastekoamaurazvojuimajupravoslobodnoizrazitisvoje
stavoveosvimpitanjimakojaihsetiu,anjihovistavovieserazmatratipremanjihovojdobiizrelosti,
ravnopravnosdrugomdjecom,auostvarivanjutogpravabiteimpruenapomo,uskladusnivoom
tekoaurazvojuiuzrastu.
lan8.Podizanjenivoasvijesti
1.Dravepotpisniceobavezujusedaodmahusvojeefikasneiprimjerenemjereusvrhu:
a)podizanjanivoasvijestijavnostiusvimsegmentimadrutva,ukljuujuiinivoporodice,vezano
zainvaliditetiosobusinvaliditetom,kaoipromoviranjepotivanjanjihovihpravaidostojanstva;
b)borbeprotivstereotipa,predrasudaitetnihpostupakapremaosobamasinvaliditetomusvim
oblastimaivota,ukljuujuionezasnovanenaspoluidobi;
c)podizanjasvijestijavnostiosposobnostimaidoprinosuosobasinvaliditetom.
2.Mjerezapostizanjenavedenihciljevaukljuuju:
a)pokretanjeiprovoenjedjelotvornihkampanjapodizanjasvijestijavnostisciljem:
(I)senzibiliziranjajavnostizapravaosobasinvaliditetom;
(II) promoviranja pozitivne percepcije osoba s invaliditetom i veeg stepena drutvene svijesti o
osobamasinvaliditetom;
(III)promoviranjapriznavanjavjetina,stvarnihvrijednostiisposobnostiosobasinvaliditetom;
(IV)promoviranjapriznavanjavjetina,stvarnihvrijednostiisposobnostiosobasinvaliditetom,te
njihovdoprinosnaradnommjestuitriturada.
10
lan24.Obrazovanje
1Dravepotpisnicepriznajupravoosobasinvaliditetomnaobrazovanje.Usvrhuostvarenjaovog
pravabezdiskriminacijeinaosnovujednakihmogunosti,dravepotpisniceosiguratesveobuhvatno
obrazovanjenasvimnivoima,kaoicjeloivotnoobrazovanjeusmjerenona:
a) puni razvoj ljudskog potencijala i osjeaja dostojanstva i vlastite vrijednosti, osnaivanja
potivanjaljudskihprava,osnovnihslobodailjudskeraznolikosti;
b) razvoj osobnosti osoba s invaliditetom, kao i njihovih talenata i kreativnosti, te mentalnih i
tjelesnihsposobnosti,unjihovompunompotencijalu;
c)omoguavanjedjelotvornogueaosobasinvaliditetomuslobodnomdrutvu.
2.Uostvarenjuovogpravadravepotpisniceosigurate:
a) da osobe s invaliditetom ne budu iskljuene iz opeg obrazovnog sistema na osnovu svog
invaliditeta,tedadjecastekoamaurazvojunebuduiskljuenaizbesplatnogiobaveznogosnovnogili
srednjegobrazovanjanaosnovutekoaurazvoju;
b) da osobe s invaliditetom ne budu iskljuene iz opeg obrazovnog sistema na osnovu svog
invaliditeta,tedadjecastekoamaurazvojunebuduiskljuenaizbesplatnogiobrazovnogosnovnog
ilisrednjegobrazovanjanaosnovutekoaurazvoju;
c)razumnuprilagodbuindividualnimpotrebama;
d)daosobesinvaliditetomdobijupotrebnupomo,uokviruopegobrazovnogsistema,kakobi
seolakalonjihovodjelotvornoobrazovanje;
e) pruanje efikasnih individualiziranih mjera podrke u okruenjima koja najvie doprinose
akademskomisocijalnomrazvojuuskladusciljempotpunogukljuivanja.
lan25.Zdravlje
Drave potpisnice priznaju pravo osobama s invaliditetom na uivanje najviih ostvarivih
standardatjelesnogimaterijalnogzdravljabezdiskriminacijenaosnovuinvaliditeta.Dravepotpisnice
preduzet e sve prikladne mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurale pristup zdravstvenim
slubama,ukljuujuirehabilitacijupovezanusazdravljem,vodeiraunaonjihovomspolu.
lan26.Osposobljavanjeirehabilitacija
1. Drave potpisnice preduzet e djelotvorne i prikladne mjere, ukljuujui pri tome i vrnjaku
pomo,kakobiomoguileosobamasinvaliditetomsticanjeiodravanjenajveemoguenezavisnosti,i
najpotpuniju moguu tjelesnu, mentalnu, drutvenu i profesionalnu sposobnost, te punu ukljuenost i
uee u svim oblastima ivota. U tu svrhu drave potpisnice e organizirati, ojaati, proiriti
sveobuhvatne usluge i programe osposobljavanja i rehabilitacije, posebno u oblasti zdravstva,
zapoljavanja,obrazovanjaisocijalnihusluga.
2.Dravepotpisnicepromoviraterazvojosnovneitrajneobukestrunjakaidrugogosobljakoje
radiuslubamaosposobljavanjairehabilitacije.
3. Drave potpisnice promovirat e dostupnost, poznavanje i upotrebu pomonih naprava i
tehnologijaoblikovanihzaosobesinvaliditetomikojesuvezanezaosposobljavanjeirehabilitaciju
11
2.1.4.StandardnapravilaUNazaizjednaavanjemogunostiosobasinvaliditetom4
Uovimpravilimasepodizjednaavanjemmogunostipodrazumijevaprocesudrutvuukojemse
daje podrka osobama s invaliditetom u okviru redovnih struktura kolstva, zdravstva, zapoljavanja i
socijalnihslubi.
2.1.5.UNESCOKonvencijaprotivdiskriminacijeuodgojuiobrazovanju5
Ovakonvencijatakoerobavezujedravuda,premasvojimmogunostimaipotrebama,odredi,
razradi i provede politiku koja tei promoviranju jednakih mogunosti i postupaka u odgoju i
obrazovanju.6
2.1.6.PrviprotokoluzEvropskukonvencijuzazatituljudskihpravaiosnovnihsloboda
lan2.(Pravonaobrazovanje)
Niko ne moe biti lien prava na obrazovanje. U obavljanju svih svojih funkcija u oblasti
obrazovanja i nastave drava potuje pravo roditelja da, u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim
uvjerenjima,osigurajutakvoobrazovanjeinastavu.
2.1.7.Revidiranaevropskasocijalnapovelja7
BiHjeratificiralaRevidiranuevropskusocijalnupovelju2008.godine,prihvatajuinekeodnjenih
lanova koji se direktno tiu djece, prava porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zatitu, prava na
socijalnusigurnost,nasocijalnuimedicinskupomo,pravanakoritenjeslubisocijalnezatiteiprava
djece i mladih na socijalnu pravnu i ekonomsku zatitu. Ove odredbe propisane su zbog osiguranja
odrastanja djeteta u sredini povoljnoj za puni procvat njegove osobnosti i razvoj njegovih mentalnih i
linihsposobnosti.
VijeeministaraBiH,nasjedniciodranoj30.9.2003.,donijelojeOdlukuoprihvatanjuStandardnihpravilazaizjednaavanje
mogunostizaosobesinvaliditetom.
5
Konvencijajeusvojenana11.zasjedanjuOpekonferencijeUNESCOa,14.12.1960.,astupilanasnagu22.5.1962.
6
Konvencijeprotivdiskriminacijeuodgojuiobrazovanju,lan4.
7
Otvorenazapotpisivanje18.10.1961.,astupilanasnagu1965.godine,revidiranauoktobru2008.godine.
12
2.2.DOMAEZAKONODAVSTVO
2.2.1.Ustavi
2.2.1.1.UstavBosneiHercegovine:lan2.(Ljudskapravaiosnovneslobode)
1.Ljudskaprava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat e najvii stepen meunarodno priznatih ljudskih
pravaiosnovnihsloboda.
2.Meunarodnistandardi
PravaislobodepredvieniuEvropskojkonvencijizazatituljudskihpravaiosnovnihslobodaiu
njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim
ostalimzakonima.
3.Katalogprava
SveosobenateritorijiBosneiHercegovineuivajuljudskapravaislobodeizstava2.ovoglana,
toukljuuje:
l)pravonaobrazovanje.
4.Nediskriminacija
Uivanjepravaisloboda,predvienihuovomlanuiliumeunarodnimsporazumimanavedenim
uAneksuI.ovogustava,garantiranojesvimosobamauBosnii Hercegovini bez diskriminacijepobilo
kojemosnovukaotosu:spol,rasa,boja,jezik,vjera,politikoidrugomiljenje,nacionalnoilisocijalno
porijeklo,povezanostsnacionalnommanjinom,imovina,roenjeilidrugistatus.8
2.2.1.2.UstavFederacijeBosneiHercegovine:DioII.
Federacijaeosiguratiprimjenunajviegnivoameunarodnopriznatihpravaislobodautvrenih
uaktimanavedenimuAneksu.
Sve osobe na teritoriji Federacije BiH uivaju prava na: m)obrazovanje, n)socijalnu zatitu,
o)zdravstvenuzatitu.
2.2.1.3.UstavRepublikeSrpske
lan10.GraaniRepublikeSrpskeravnopravnisuuslobodama,pravimaidunostima,jednakisu
pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost,
lan4.UstavaBiH
13
vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje,
drutvenipoloajilidrugolinosvojstvo.
lan13.Ljudskodostojanstvo,tjelesniiduhovniintegritet,ovjekovaprivatnost,liniiporodini
ivotsunepovredivi.
2.2.1.4.StatutBrkoDistriktaBiH
lan13.Osnovnapravaislobode
(4)SveosobenateritorijiDistriktauivajupravaislobodekojesuimdateEvropskomkonvencijom
oljudskimpravimaiosnovnimslobodama.Tapravaislobodeimateveupravnusnaguuodnosuna
svakizakonkojijeusuprotnostisKonvencijom.SveinstitucijeDistriktapotivatetapravaislobode.
Sudovi Distrikta provodit e ta prava i slobode u skladu s postupcima koji su predvieni zakonima
Distrikta. Kada se bave predmetima koji se odnose na optube u vezi s krenjem tih prava i sloboda,
sudoviDistriktauzimajuuobzirprecedentnopravoEvropskogsudazaljudskaprava.
lan15.Obrazovanje
(1) Svaka osoba u Distriktu ima jednako pravo na obrazovanje bez diskriminacije. Osnovno
obrazovanjejeobaveznoibesplatno.Srednjokolskoobrazovanjejebesplatnoimoebitiobaveznoako
jetopredvienozakonimaDistrikta.
(2)Privatnekoleiakademskeinstitucijemoguseosnivatiuskladusazakonom.
2.2.2.Strategije
PolitikauoblastiinvalidnostiuBosniiHercegovini9ocjenjujepostojeestanjeuzakonodavstvu
kojesetieosobasinvaliditetomdiskriminirajuimjernedovoljnoukljuujereguliranjenjihovihprava,
tosamoposebistvaraosnovuzaneravnopravanstatus.
Strateki pravci razvoja obrazovanja BiH s planom provoenja 2008.2015.10 kao jedan od
glavnih pravaca razvoja obrazovnog sektora vide: unapreenje procesa inkluzije u obrazovanju djece s
posebnim potrebama, kroz osiguranje odgovarajue kolske infrastrukture, programa i obuke
nastavnika,teustanovljavanjespecijalnihustanovakaocentara resursaiekspertizezadjecuimlades
izrazitimtekoamaurazvojuiuenju.11
Takoer se u okviru jednakog pristupa i pravinosti u obrazovanju ukazuje na nunost
usmjeravanjaposebnepanjenaidentificiranjeraneintervencijekodosobastekoamauuenju.
Nadalje, u pogledu razvoja predkolskoga odgoja i obrazovanja ukazuje se na nunost
posveivanjapanjeveemukljuivanjudjecesposebnimpotrebama.
SlubeniglasnikBiH,broj76/08
VijeeministaraBiHusvojilojeovajdokumentna51.sjednici,odranoj3.6.2008.,aobjavljenjeu''SlubenomglasnikuBiH'',
broj63/08
11
PoglavljeIV.Glavnipravacrazvojaobrazovanja
10
14
Upogleduobrazovanjadjeceimladihsposebnimpotrebama,navodisedase,zavisnoodstepena
mentalnog funkcioniranja i potreba za posebnim pristupom, obrazuju u redovnim predkolskim
ustanovama i kolama, u posebnim odgojnoobrazovnim i rehabilitacionim centrima s produenim
strunim tretmanom ili u prilagoenim oblicima, dostupnim djeci u bolnici, kui i dr. Takoer se
konstatiradaukljuivanjeuredovnukolumoebitipotpunoilidjelimino.
Postavljenisukratkoroni(2008.),srednjoroni(2009.2010.)idugoroniciljevi(2011.2015).koji,
interalia,predviaju:
uspostavljen odgovarajui sistem prepoznavanja i identificiranja djece s posebnim potrebama

kako bi se osigurala dosljedna primjena savremenih principa obrazovanja te djece (inkluzija,
ekskluzija,kombiniranipristup);
usvojene dodatne pravne, pedagoke i druge akte neophodne za puno ostvarivanje prava na
obrazovanjedjeceimladihsposebnimpotrebama;
stvorene neophodne uslove za nesmetan pristup i kretanje u obrazovnoodgojnim ustanovama

djecisfizikimonesposobljenjima,
razvijeneprogrameangairanjaroditeljaivolonterauradusdjecomsposebnimpotrebama;
omoguenopermanentnoobrazovanjedjeceimladihstekoamaurazvoju.
UIzvjetajuserukovodiloiostalimstrategijamavanimzaosiguranjeizatituljudskihpravadjece
sposebnimpotrebama12.
2.2.3.Okvirnizakonikojiseodnosenaobrazovanjeiinstitucije
2.2.3.1.OkvirnizakonopredkolskomodgojuiobrazovanjuuBiH13
Propisuje zabranu diskriminacije koja oduzima pravo svakom djetetu na jednak pristup i
mogunostukljuenjaupredkolskiodgojiobrazovanje.14
Zakonpredviapravodjecesposebnimpotrebamanaukljuenjeupredkolskeustanoveprema
programima prilagoenim njihovim individualnim potrebama, a u skladu s mogunostima i
sposobnostimadjeteta.15
2.2.3.2.OkvirnizakonoosnovnomosrednjemobrazovanjuuBiH16
12
RezolucijaopoliticizdravljazasvegraaneBiH(''Sl.glasnikBiH'',broj12/02);StrategijastrunogobrazovanjaiobukezaBiH
2007.2013.(''Sl.glasnikBiH'',broj65/07);StrategijarazvojapredkolskogodgojaiobrazovanjauBiH;Strategijaiplanreforme
sistema zdravstva u FBiH 2001.2012.nacrt; Strategija za razvoj primarne zdravstvene zatite Federalnog ministarstva
zdravstva 2006.; Strateki plan razvoja zdravstva u Federacije BiH u periodu 2008. 2018.; Program zdravstvene politike i
strategijezazdravljeuRSdo2010.(''SlglasnikBiH'',broj56/02);Politikaunapreenjakvalitetaisigurnostizdravstvenezatiteu
RSudo2010.(''Sl.glasnikBiH'',broj22/07);Politika,zdravljeimladiuFederacijiBiH
13
14
lan6.Okvirnogzakonaopredkolskom,osnovnokolskomisrednjokolskomobrazovanju
15
Ibid,lan12.
15
Propisuje da djeca i mladi sa smetnjama i tekoama u razvoju stiu obrazovanje u redovnim

kolamapremanjimaprilagoenimiindividualnimprogramima.Usluajukadseradiodjeciimladims
ozbiljnim tekoama u razvoju, oni se mogu djelimino ili u cijelosti obrazovati u posebnim odgojno
obrazovnimustanovamasamokadajenemoguepruitiimredovnoobrazovanjeuredovnimkolama.17
2.2.3.3.OkvirnizakonosrednjemstrunomobrazovanjuiobuciuBosniiHercegovini18
Propisuje obrazovanje djece s posebnim potrebama prema prilagoenim programima srednje

strunekole,kojedonosenadleneobrazovnevlasti.19
ZakonomoVijeuministaraBiHustanovljenojeMinistarstvocivilnihposlovaBiH,uokvirukojeg
i Sektor za obrazovanje s mandatom da priprema i izvrava propise, poslove i zadatke koji su u
nadlenosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrivanje osnovnih principa koordinacije
aktivnosti, usklaivanje planova entitetskih organa vlasti i definiranje strategije na meunarodnom
planu u oblasti obrazovanja, uee u radu meunarodnih organizacija za oblast obrazovanja i
osiguravaju izvravanje meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine na ovom polju, te na uee u
postupkupriprememeunarodnihsporazuma/ugovoraizoblastiobrazovanja.
2.2.4.ZakonodavstvoBosneiHercegovine,entitetaiBrkoDistriktaBiH
2.2.4.1.ZakonozabranidiskriminacijeuBosniiHercegovini
BosnaiHercegovinausvojilajeZakonozabranidiskriminacije20,kojikaozatienapravanavodi
socijalnu zatitu, zdravstvenu zatitu, pravo na obrazovanje i njegovu dostupnost, pravo na jednako
ueeujavnomivotuitd.21
2.2.4.2.ZakoniuFederacijiBiH
Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim organima federalne uprave22 ustanovljeno je

Federalno ministarstvo socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica, koje obavlja poslove u oblasti:
socijalnepolitike,raseljenihosoba,izbjeglica,rada,penzijskogiinvalidskogosiguranja,auokvirukojeg
jeorganiziranSektorzasocijalnuzatituizatituporodiceidjece.UFederacijiBiHsocijalnaizdravstvena
politika propisana je kao nadlenost oba nivoa vlasti, i federalnih i kantonalnih23, s tim to se ova
16"
OkvirnizakonoosnovnomosrednjemobrazovanjuuBiH,III,lan19.
18
''SlubeniglasnikBiH'',broj63/08
19
OkvirnizakonosrednjemstrunomobrazovanjuiobuciuBosniiHercegovini,lan8.stav7.
20'
SlubeniglasnikBiH'',broj59/09
21
ZakonozabranidiskriminacijeuBiH,SlubeniglasnikBiH,broj59/09,lan6.
22
''SlubenenovineFBiH'',br.19/03,38/05,2/06,8/06,61/06
23
UstavFederacijeBiH,III.Podjelanadlenostiizmeufederalneikantonalnevlasti,lan2.
17
16
ovlatenjamoguprovoditiilizajedniki,iliposebno,iliodstranekantonauzkoordinacijufederalnevlasti
to bi znailo da se kantonalna i federalna vlast na trajnoj osnovi meusobno dogovaraju o svojim
ovlatenjima.Obrazovnapolitikajenanivouentiteta.
Zakonoosnovamasocijalnezatite,zatitecivilnihrtavarataizatitiporodicesdjecomFBiH
definiratitularepravaizovogzakona,odnosnoosobesposebnimpotrebamaiometeneupsihofizikom
razvoju, prema sljedeim kategorijama: slijepa i slabovidna djeca, gluha i nagluha djeca, djeca s
poremeajima u govoru i glasu, s tjelesnim oteenjima i trajnim smetnjama u fizikom razvoju, sa
smetnjamaupsihikomrazvoju,kaoiskombiniranimsmetnjama.
Djeca s ovakvim smetnjama, shodno lanu 18a., imaju pravo na: linu invalidninu, dodatak za
njegu i pomo druge osobe, ortopedski dodatak, pomo u trokovima lijeenja i nabavci pomagala,
osposobljavanje za rad i prvenstvo pri zapoljavanju, uz mogunost da kanton proiri obim prava
utvrenihZakonomiprvenstvenozapoljavanje.24
Izmjenama i dopunama ovog zakona iz 2009. godine utvreno je da se osobe s invaliditetom
razvrstavaju prema utvrenom stepenu oteenja organizma u dvije grupe, i to: osobe sa 100% i 90%
oteenjemorganizma.Pritomejebitnonaglasitidazakonodavacnijenapravionikakavizuzetakkada
suupitanjuovadjeca.
UFederacijiBiHunadlenostikantonajeobavezadasekantonalnimpropisimaosocijalnojzatiti
uredinainocjenjivanjasposobnosti,razvrstavanjeievidencijadjeceometeneupsihofizikomrazvoju,a
dasenaknadeisplaujuizkantonalnogbudeta.
OstalorelevantnozakonodavstvoFederacijeBiH
Zakonofederalnimministarstvimaidrugimorganimafederalneuprave
Zakonoprofesionalnojrehabilitaciji,osposobljavanjuizapoljavanjuosobasinvaliditetom25
ZakonopreuzimanjupravaiobavezaosnivaanadustanovamasocijalnezatiteuFederacijiBiH26
Zakonozdravstvenojzatiti27
Zakonozdravstvenomosiguranju28
Zakonozatitiosobasduevnimsmetnjama29
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju osoba s invaliditetom30 i

Odlukaoosnivanjufondazaprofesionalnurehabilitacijuizapoljavanjeosobasinvaliditetom31
2.2.4.3.ZakoniRepublikeSrpske
24
Pravaizprvatristavaovoglanaostvarujusepoduslovima,nanainipopostupkuutvrenimovimzakonom.Postupakza
ostvarivanjeovihpravaprovodiseucentrimazasocijalniradiliopinskimslubamazaupravukojimasupovjereniposlovi
socijalnezatite,kaoprvostepenimorganima.
25
SlubenenovineFederacijeBiH,broj9/10
26
SlubenenovineFederacijeBIH,broj31/08
27
28
SlubenenovineFederacijeBiH,br.30/97,7/02i70/08.
29
SlubenenovineFederacijeBiH,br.37/01i40/02
30
SlubenenovineFederacijeBiH,br.9/10
31
17
PremaZakonuoministarstvimaRepublikeSrpskeformiranojeMinistarstvozdravljaisocijalne
zatiteRepublikeSrpskekojeobavljaupravneidrugeposlovekojiseodnosenaoblastsocijalnezatite.
OrganikojiprovodesocijalnuzatituuRSuiuprvomstepenurjeavajuopravimasu:centrizasocijalni
rad kao ustanove socijalne zatite s javnim ovlatenjima iji su osnivai opine (kojih ukupno ima 45),
kaoislubezaposlovesocijalnezatitekojiseobavljajuuokviruadministrativneupravegrada/opineili
nanivoureferata(akojihjeukupno17).SistemsocijalnezatiteuRepubliciSrpskojostvarujeseuokviru
nadlenosti sljedeih institucija: Ministarstva zdravlja i socijalne zatite RSa, centara za socijalni
rad/slubi socijalne zatite, ustanova za smjetaj djece ometene u psihofizikom razvoju, socijalno
pedagokeivotnezajednice,akosuukljuenadjecasposebnimpotrebama,javnifondzadjeijuzatitu,
nevladineorganizacijekojeradesdjecomsposebnimpotrebama,smjetenimunekomodsmjetajnih
oblika.
ZakonosocijalnojzatitiRepublikeSrpske32propisujepravonadodatakzapomoinjegudruge
osobenezavisnoodmaterijalnogosiguranja,itoosobamastekimtjelesnim iulnimsmetnjamakoje
beztuepomoinemoguzadovoljitiosnovneivotnepotrebe,osobamakojesuteeilitekoometene
u mentalnom razvoju, osobama koje su viestruko ometene u razvoju s umjereno teom i tekom
mentalnom ometenou, autistine osobe, te hronino duevno oboljele osobe. Pravo na pomo u
osposobljavanju za rad imaju djeca i omladina u psihikom i fizikom razvoju koja se prema
sposobnostimaigodinamamoguosposobitizarad.Zakondajepravonasmjetajuustanovusocijalne
zatitedjetetusrednje,teeitekoiliviestrukomentalnoometenomurazvoju,djetetuoboljelomod
autizmaidjetetusasmetnjamautjelesnomrazvojukojenemaadekvatneusloveusvojojporodici,sve
doktrajepotrebazatimoblikomzatite
Zakon o djeijoj zatiti RS33 propisuje pravo djeteta sa smetnjama u razvoju i djeteta na duem
bolnikom lijeenju na organiziran odgojnoobrazovni program. Pravo se ostvaruje u skladu s
PravilnikomoostvarivanjudjeijezatiteRSa.34
OstalorelevantnozakonodavstvoRepublikeSrpske
Zakonoprofesionalnojrehabilitaciji,osposobljavanjuizapoljavanjuinvalida,preienitekst35
Zakonozdravstvenojzatiti36
Zakonozatitiosobasmentalnimporemeajima37
ZakonomoministarstvimaRepublikeSrpske38
ZakonoosnovnomobrazovanjuivaspitanjuRS39
ZakonopredkolskomvaspitanjuiobrazovanjuRS40
2.2.4.4.ZakoniBrkoDistriktaBiH
32
33
SlubeniglasnikRepublikeSrpske,br.5/93,15/96i10/03
,,SlubeniglasnikRSa'',br.04/02,18/07,1/09
,,SlubeniglasnikRSa'',broj80/05
35
,,SlubeniglasnikRSa'',broj54/09
36
SlubeniglasnikRSa,br.18/99,58/01,62/02.
37
SlubeniglasnikRSa,broj46/04
38
SlubeniglasnikRSa,br.70/02,33/04,118/05,33/06
39
40
34
18
Zakonom o ustanovama Brko Distrikta BiH propisuje se obaveza ustanovljavanja Odjela

zdravstvenihidrugihusluga,kojisuorganiziranizadavanjeuslugajavnogzdravstvaisocijalnezatitena
nivouBrkoDistriktaBiHicentarazasocijalnirad,odnosnoustanovasocijalnezatite.
Zakonom o djeijoj zatiti Brko Distrikta BiH41 regulira se pravo na djeiji dodatak djetetu
ometenomupsihikomilitjelesnomrazvojubezobziranaimovinskeprilikeroditelja,uveanza50%.
2.2.4.5.Odgovoriministarstavavezanozastanjeuobrazovanjudjecesposebnimpotrebama
InstitucijaombudsmenazatrailajeodministarstavasvihkantonauFederacijiBiHiministarstava
Republike Srpske podatke koji se odnose na stanje prava djece s posebnim potrebama, a u vezi s
obrazovanjem.Dosadapristigliodgovorimogusesumiratinasljedeinain:
KantonSarajevo
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo, u svom
dopisu, akt broj: 13033534173/10, od 18.10.2010., navodi kako je u nadlenosti ovog ministarstva
specijalno obrazovanje djece s posebnim potrebama regulirano Zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti
civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom42 i Pravilnikom o utvrivanju preostale sposobnosti i
kategorizacijidjeceiomladineometeneupsihofizikomrazvoju43.Djecasasmetnjamaupsihofizikom
razvojuostvarujupravaizsocijalnezatiteiimajusocijalnadavanjapropisananavedenimkantonalnim
zakonom.
Hercegovakoneretvanskikanton
Ministarstvoobrazovanja,nauke,kultureisportaHercegovakoneretvanskogkantonajeusvom
dopisu, broj: 0502122394/10, od 8.10.2010., izvijestilo Instituciju ombudsmena o zakonodavnom
okviru na kojem se bazira pravo na obrazovanje djece s posebnim potrebama: Zakon o predkolskom
odgojuiobrazovanju44,Zakonoosnovnomodgojuiobrazovanju45iZakonosrednjokolskomodgoju i
obrazovanju.46
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zatite, u dopisu broj 0604371982/10, od 25.10.2010.,
navodi da se kategorizacija djece s posebnim potrebama vri u skladu sa zakonskim propisima iz
socijalne zatite i Pravilnikom o kategorizaciji djece i omladine ometene u tjelesnom i psihikom
razvoju.47 Na podruju kantona postoje tri ustanove koje pruaju usluge djeci ometenoj u tjelesnom i
psihofizikom razvoju u vidu interneta, a finansiraju se djelimino iz budetskih sredstava. U ovim
ustanovama smjeteno je 39 djece kojoj se pruaju i edukativnorehabilitacijske usluge. Osim toga,
postoje dvije specijalne osnovne kole koje pohaaju djeca koju su preporuili strunjaci prilikom
41
SlubeniglasnikBrkoDistriktaBiH'',br.1/03,4/04,21/05,19/07,2/08
(SlubenenovineKantonaSarajevo,br.16/02,8/03,2/06,21/06i17/10)
43
(SlubenenovineKantonaSarajevo,broj26/08)
44
NarodnenovineHNa,broj5/00
45
NarodnenovineHNa,br.5/00,4/04i5/04
46
NarodnenovineHNa,br.8/00,4/04,5/04i8/06
47
NarodnenovineHNa,broj6/05.
42
19
kategorizacije/razvrstavanja djece. Dodaju da na podruju kantona nemaju centar za opservaciju i

dijagnostiku,alidajeufazipripremanjegovoguspostavljanjauLosRosalesJavnojustanovizadjecus
posebnimpotrebama.
Bosanskopodrinjskikanton
Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosanskopodrinjskog
kantonadostavilojeakt,broj:083515971/10,od15.10.2010.,izkojegsevididajeobrazovanjedjeces
posebnimpotrebamauBosanskopodrinjskomkantonureguliranoZakonomoosnovnomobrazovanjui
odgoju.Kategorizacijadjece,odnosnorazvrstavanjedjeceometeneupsihikomitjelesnomrazvojuvri
se prema Zakonu o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom. Djeca s
posebnimpotrebama,kaoinjihoviroditelji,ostvarujupravaizsocijalnesocijalneuformistalnenovane
pomoi, novane naknade za njegu i pomo drugog lica, osposobljavanje za ivot i rad u skladu s
navedenimkantonalnimzakonom48.
Prema odgovoru Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Bosanskopodrinjskog
kantona,aktbroj:104926181/10,od12.10.2010.,napodrujuovogkantonanepostojezavodikojise
finansiraju iz budeta kantona, a ni zavodi koji se finansiraju na neki drugi nain. Postoje dvije
predkolske ustanova, a koje daju mogunost pohaanja i djeci s posebnim potrebama. Na prostoru
ovogkantonanepostojicentarzaopservacijuidijagnostiku.Specijalnekolekaozasebneustanovene
postoje,veprijednojodredovnihosnovnihkolapostojitzv.specijalnoodjeljenje.Takoer,nepostoje
nastavniplanoviiprogramiprilagoenidjecisinvalditetom,veuskladuspotrebamadjece,predmetni
nastavniksainjavanastavniplaniprogramzasvakodijetepojedinano.
Unskosanskikanton
Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unskosanskog kantona uputilo je odgovor na dopis
Institucijeombudsmena,aktbroj:091096952/10,od13.10.2010.,aukojemsenavodidaseZakonom
o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodica s djecom49 regulira formiranje komisije,
koja donosi nalaz i miljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u tjelesnom i psihikom
razvoju,itouprvomstepenuministar,audrugomVladaUnskosanskogkantona.Resornoministarstvo
donijelo je Pravilnik o otkrivanju, ocjenjivanju sposobnosti, razvrstavanju i evidenciji djece s posebnim
potrebama.50
Nadalje,uovomdopisuizMinistarstvanavodisedajeMinistarstvoobrazovanjadonijeloPravilnik
oodgojuiobrazovanju,praenjudjecestekoamaurazvoju51.TakoernavodedanapodrujuUnsko
sanskog kantona ne postoje ustanove za opservaciju ni za kolovanje djece s uticajnim tekoama u
razvoju,akojasenemoguukljuitiuredovnisistemobrazovanja.Centrizadnevniboravakovedjecese
tek pojavljuju u organizaciji pojedinih udruenja, ali nemaju struni kadar i sigurne izvore finansiranja.
Kantonalnim propisima nisu regulirane nikakve naknade, a za djeiji dodatak nikada se u godinama
poslijeratanapodrujuUSKanisustekliuslovi,patopravonemajunidjecastekoamaurazvoju.
KantonLivno
48
SlubenenovineBosanskopodrinjskogkantonaGorade,br.10/00,5/03,5/05i3/08.
SlubeniglasnikUnskosanskogkantona,br.5/00i7/01
50
SlubeniglasnikUnskosanskogkantona,br.05/05
51
SlubeniglasnikUnskosanskogkantona,broj8/10
49
20
Ministarstvonauke,prosvjete,kultureisportaLivno,uodgovoru,aktbroj:0601382349/10,od
28.10.2010., dostavilo je informaciju iz koje se vidi da su zakoni kojima se regulira ova problematika:
Zakon o predkolskom obrazovanju i Zakon o osnovnom kolstvu, a podzakonski akt je Pravilnik o
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju. Na podruju ovog kantona ne
postojezavodikojisefinansirajuizbudetaikojipruajuuslugeovojkategorijidjece.Nadaljesenavodi
kako u osnovnim, ali i srednjim kolama postoje prilagoeni nastavni planovi i programi, koji se prije
svega odnose na upis djece u odreena zanimanja. Istovremeno se navodi kako ne postoji produeni
boravak u formi produene nastave. Na podruju ovog kantona djeluje Centar za odgoj i obrazovanje
djeceimladeistekoamaurazvojuNovanadaTomislavGradkojijepoeoraditi3.11.2010.,akoji
zajednostimomzakategorizacijuOpineLivnovrikategorizacijudjecesposebnimpotrebama.
Zenikodobojskikanton
Ministarstvozarad,socijalnupolitikuiizbjegliceZenikodobojskogkantonadostavilojeaktbroj:
093527071/10,od22.10.2010.,aukojemsenavodidaseobrazovanjeovekategorijedjeceostvaruje
kroz pravo na osposobljavanje za ivot i rad propisano odredbama l. 39. do 44. Zakona o socijalnoj
zatiti,zatiticivilnihrtavarataizatitiporodicesdjecom52,doksukriterijipropisaniodredbomlana
23. Zakona. Na podruju Zenikodobojskog kantona postoje dnevni centri za osobe s posebnim
potrebama, kao to su Dnevni centar za djecu s posebnim potrebama u Maglaju namijenjen djeci
kolskog uzrasta, Dnevni centar za odrasle osobe s posebnim potrebama i Centar za rano poticanje
razvojairanuintervencijuzadjecusposebnimpotrebamauZeniciitozadjecupredkolskoguzrasta.
Ovicentrijouvijeknisudefiniranikaoustanoveitrenutnosuutzv.pilotfazi.Finansirajuseizbudeta
opina i kantona, kao i putem donacija. Pored toga, navodi se u traenim odgovorima da djeca s
posebnimpotrebamainjihoviroditelji,akojiispunjavajuzakonompropisaneuslove,ostvarujupravana
novanu i drugu materijalnu pomo, uvean djeiji dodatak, i druga prava iz socijalne zatite. Na
podruju Zenikodobojskog kantona ne postoje centri za opservaciju i dijagnostiku, te individualne
mogunostidjecesposebnimpotrebamautvrujekomisijazaocjenjivanje sposobnostiirazvrstavanje
djece.Ovekomisijeformiranesuuopinama:Kakanj,Maglaj,Teanj,ZavidoviiiZenica,dokpreostale
opinekoristeuslugenekeodnavedenihkomisija,uskladusasporazumom.
Tuzlanskikanton
MinistarstvozaradisocijalnupolitikuuputilojeodgovorInstitucijiombudsmena,aktbroj:09/1
3520562/10, od 19.10.2010., u kojem se navodi da je ova problematika prevashodno regulirana
Zakonomoosnovamasocijalnezatite,zatitecivilnihrtavarataizatiteporodicasdjecomFBiH,kaoi
Zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata, zatiti porodica s djecom.53 Na osnovu ovog
zakona, ministar za rad i socijalnu politiku donio je Pravilnik o procjeni sposobnosti i odreivanju
podrkedjeciimladimasposebnimpotrebama,54kojimsepropisujeobrazovanje,sastaviradKomisije
za procjenu sposobnosti i odreivanje podrke djeci i omladini s posebnim potrebama, odreivanje
podrke,sadrajnalazaimiljenjaisl.IzMinistarstvadaljenavodeneujednaenostprivrenjuprocjene
sposobnosti, samo na osnovu medicinskih nalaza, a bez primjene Meunarodne klasifikacije
funkcioniranjaSvjetskezdravstveneorganizacije.Jednaodmanjkavostisistemajeitotoseevidencijai
podaci o osobama s invaliditetom ne vode po jedinstvenim standardima i to su nepotpuni, a to ne
52
SlubenenovineZenikodobojskogkantona,broj13/07
SlubenenovineTuzlanskogkantona,br.12/00,5/02,13/03,8/06,11/09
54
SlubenenovineTuzlanskogkantona,broj7/2004
53
21
omoguavanjihovoefikasnokoritenjeianalizu.Komisijazaprocjenusposobnostiiodreivanjepodrke
djeci i mladima s posebnim potrebama za Tuzlanski kanton smjetena je u Lukavcu, dok konano
rjeenje o ocjeni sposobnosti donosi Centar za socijalni rad. Porodice koje imaju dijete ometeno u
psihikom i tjelesnom razvoju imaju pravo na uveani djeiji dodatak bez obzira na imovinske uslove,
shodno Zakonu o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodica s djecom Tuzlanskog
kantona, Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 12/00, 5/02, 13/03, 8/06, 11/09), te je mjeseni
iznosuveanogdjeijegdodatka50KM.VladaTuzlanskogkantonadonijelajeodlukuosubvencioniranju
trokova prijevoza u iznosu od 100% za uenike i studente s invaliditetom, odnosno smetnjama u
tjelesnomilipsihikomrazvoju,atoutvrujenadlenicentarzasocijalnirad.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u dopisu broj 10/138203221/10, od
12.11.2010., navodi da je obrazovanje djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama od
prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio obrazovnog sistema to je definirano Zakonom o
predkolskom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj 12/09), Zakonom o
osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04, 7/05) i Zakonom o
srednjemobrazovanju(SlubenenovineTuzlanskogkantona,br.6/04i7/05).Nadalje,upisuenikasa
smetnjama i tekoama u razvoju vri se na osnovu nalaza i miljenja Komisije za ocjenjivanje
sposobnosti djece. Rjeenje o kategorizaciji djeteta donosi Sluba socijalne zatite, a na osnovu
Pravilnika o procjeni sposobnosti i odreivanju podrke djeci i mladima s posebnim potrebama
(SlubenenovineTuzlanskogkantona,broj7/04),aPravilnikjedonijeloMinistarstvozaradisocijalnu
politikuTKa.NapodrujuTuzlanskogkantonaosnovanesudvijeustanovekojesefinansirajuizbudeta
Kantona, a koje pruaju podrku ovoj kategoriji djece, i to: Centar za obrazovanje i vaspitanje i
rehabilitacijusluanjaigovoraTuzlaiZavodzaodgojiobrazovanjeosobasasmetnjamaupsihikomi
tjelesnomrazvojuTuzla.Dakle,iCentariZavodsuspecijaliziraneustanovezaodgojiobrazovanjedjece
sa smetnjama u psihikom i tjelesnom razvoju, a u saradnji s nadlenom komisijom o procjeni
sposobnostiiodreivanjupodrkedjeciimladimasposebnimpotrebamavreopservacijuidijagnostiku
naosnovukojesepredlaunajadekvatnijiodgojnoobrazovniirehabilitacionitretmandjeteta.Kakosuu
svomdopisupojasnili,uspecijaliziranimustanovamaodgojnoobrazovniirehabilitacioniprocesrealizira
senaosnovuposebnihnastavnihplanovaiprograma.
Zapadnohercegovakikanton
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zatite je, 12.11.2010., Instituciji ombudsmena dostavilo
akt broj 0824251/10, u kojem se navodi da se djeca s posebnim potrebama razvrstavaju prema
Pravilnikuootkrivanju,ocjenjivanjusposobnosti,razvrstavanjuievidencijidjeceiomladineutjelesnom
ili psihikom razvoju, a prema miljenju strune komisije, koju ine specijalisti odgovarajue
specijalnosti, dok Centar za socijalni rad donosi rjeenje. Rjeenje Centra djetetu i roditeljima slui za
ostvarivanjesocijalnihprava.Prijeprijemaukolu,komisijaodluujeotomedalijedijetezdravstvenoi
psihikisposobnozapolazakuredovnukolu.Kadajeupitanjusastavkomisije,kaoipropisipokojima
postupaju, za to je nadleno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Na podruju ovog
kantona postoji samo Dom za djecu s tekoama u tjelesnom i/ili psihikom razvoju, Marija naa
nada,smjeten uopini irokiBrijeg. Istraivaki timInstitucije ombudsmenagaje posjetioitomeje
posveena posebna panja u drugom dijelu Specijalnog izvjetaja. Prava iz oblasti socijalne zatite su
veoma kompleksno pitanje, jer ukljuuju vie nivoa vlasti. Federalnim i kantonalnim zakonom o
socijalnojzatiti,zatiticivilnihrtavarataizatitiporodicasdjecomdeklarativnosezadijete,ometeno
utjelesnomipsihikomrazvoju,osiguravajupovoljnijiusloviusticanjuiostvarivanjuprava,itoposebno
kodostvarivanjapravanadjeijidodatak.Meutim,problemjetoFederacijaBiHzafinansiranjeovog
22
prava ne izdvaja sredstva, niti za ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu i podrku za opremanje
djeteta, itd. Sam kanton nema finansijskih mogunosti za sve ove namjene, tako da djeca s posebnim
potrebama na podruju ovog kantona ne ostvaruju prava na djeiji dodatak, iako to pravo imaju.
ZakonomoraduFederacijeBiH55propisanojepravojednogroditeljada,nakonistekagodinedanaivota
djeteta,radipolaradnogvremenadotrigodineivotadjetetaidaroditeljimapravonanaknadupune
plae. Problem je to drugim propisima nije odreeno ko bi poslodavcu trebalo da refundira drugu
polovinuplaeposlodavcu,paseovopravoupraksineostvaruje.Premamiljenjuministra,topitanjebi
trebaloreguliratiizmjenamaidopunamaZakonaozdravstvenomosiguranjuiliizmjenamaidopunama
Zakona o socijalnoj zatiti. Prava koja ostvaruju djeca s tekoama u razvoju i njihovi roditelji su:
subvencija smjetaja u vrti (opina subvencionira ovaj smjetaj), pravo na osposobljavanje za
samostalanivotiradtenovanunaknaduzavrijemedokekajunazaposlenje(finansirakanton),pravo
na jednokratnu i stalnu finansijsku pomo pod zakonskim uslovima (finansira kanton), prednost kod
stipendiranjastudenata(finansiraopina).KaoiuostalimdijelovimaFederacijeBiH,usvajanjemnovog
zakona na federalnom nivou, veina djece s tekoama u razvoju ostala je bez primanja po osnovu
invaliditeta.
Posavskikanton
Dopisomod15.11.2010.Ministarstvozdravstva,radaisocijalnepolitikedostavilojesuInstituciji
ombudsmenatraenepodatkeizkojihproizilazidanapodruju ovogkantonanemazavodakojiprua
uslugeovojkategorijidjece,alidasuregistriranaudruenjagraana,kaonevladineorganizacije,iijaje
djelatnost briga o djeci s posebnim potrebama, te su u budeta Kantona predviena sredstva za
sufinansiranje rada tih udruenja. Zakonom o socijalnoj zatiti na nivou kantona propisana su prava
djece s posebnim potrebama, te na federalnom nivou Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite
civilnihrtavarataizatiteporodicesdjecom.
Srednjobosanskikanton
Iz odgovora Ministarstva zdravstva i socijalne politike Travnik, akt broj 0435479/10, od
13.10.2010., proizilazi da je pitanje prava djece s posebnim potrebama iz domena socijalne zatite, te
prava na smjetaj u odgovarajue socijalne ustanove radi rehabilitacije, odgoja, obrazovanja i
osposobljavanja za ivot i rad regulirano Zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti o civilnim rtvama rata i
zatitiporodicasdjecom(''Sl.novineSBK'',br.10/05i2/06).KategorizacijaseobavljapremaPravilniku
ootkrivanju,ocjenjivanjusposobnosti,razvrstavanjuievidencijidjeceiomladineometeneutjelesnomi
duevnomrazvoju(''Sl.novineSBK'',broj13/02).Kantonalnoministarstvozdravstvaisocijalnepolitikeiz
budeta kantona finansira trokove smjetaja u socijalnim ustanovama, odnosno specijalnog odgoja,
obrazovanja,edukacijeirehabilitacijedjecesposebnimpotrebama.UskladuskantonalnimZakonomo
socijalnojzatiti,izsredstavabudetaSBKafinansirajuseiodreenadavanjazasocijalnoizdravstveno
ugroene porodice i njihovu djecu s posebnim potrebama, kao to su stalna ili jednokratna novana
pomo,djeijidoplatak,idr.Pitanjeobrazovanjadjeceuredovnimkolama,kaoipitanjepredkolskog
obrazovanjajeunadlenostiMinistarstvaobrazovanja.Naprostoruovogkantonanepostojespecijalne
kole za djecu s posebnim potrebama, ve samo odjeljenja pri redovnim kolama. Kategorizaciju
obavljajustrunekomisijepriCentruzasocijalnirad.NaprostoruovogkantonapostojiCentarzadjecui
omladinu pod nazivom Duga Novi Travnik, koji osim usluge smjetaja, odgoja, rehabilitacije obavlja,
prekosvojihstrunihtimova,iopservacijuidijagnostiku.
55
SlubenenovineFBiH,broj43/99
23
BrkoDistriktBiH
Za potrebe izrade specijalnog izvjetaja Institucija ombudsmena obratila se Vladi Brko Distrikta
BiHiresornimodjelima,sodreenimpitanjimakojasetiustanjapravadjecesposebnimpotrebamana
podrujuBrkoDistriktaBIH.
Dopisom broj 0226MD001/10, od 25.11.2010., Odjel za obrazovanje Vlade Brko Distrikta BiH
obavijestio je Instituciju ombudsmena da je na podruju BDBiH obrazovanje djece s posebnim
potrebama regulirano Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju BDBiH. Kategorizacija djece s
posebnim potrebama regulirana je takoer ovim zakonom. Predkolsko obrazovanje i odgoj djece s
posebnimpotrebamareguliranojeZakonomoizmjenamaidopunamaZakonaopredkolskomodgojui
obrazovanju. Osim toga, u sastavu Odjela za obrazovanje nalazi se Pedagoka institucija u kojoj radi
struni savjetnik za socijalnu i mentalnu zatitu koji koordinira i prati rad strunih timova u kolama
(pedagog, psiholog, defektolog, logoped, tiflopedagog, socijalni pedagog, surdiolog, oligofrenolog i
drugi)iupredkolskojustanovi.NapodrujuBDnepostojespecijalnekole,aliusmislulana50.stav3.
Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama BDBiH djeca sa izraenim tekoama u
psihofizikomrazvojupohaajunastavuuposebnimodjeljenimaukolamapoadaptiranimNPP,gdjeje,
porededukacije,potrebnarehabilitacijairesocijalizacija(JUIIIOsnovnakola,JUVIIOsnovnakola,JUX
Osnovnakola).Zarealizacijuaktivnostiuovojoblastipresudnuuloguimajumiljenjastrunjaka.Kako
su istakli, za svako dijete s posebnim potrebama i djecu s invaliditetom rade se prilagoeni NPP. U
osnovnimkolamaBDBiHnijeorganiziranprodueniboravak,dokjezasvudjecuorganiziranbesplatan
prijevozodkuedokole/vrtiainatrag,bezobziranaudaljenost.
24
III. AKTUELNOSTANJENATERENU
NakonanalizeiprezentiranjazakonodavnogipravnogokvirauBiH,nameesepitanjekolikoseu
praksi primjenjuju svi navedeni zakonski propisi i standardi. Ombudsmeni su odgovor na ovo pitanje
potraili u razgovorima i na sastancima s predstavnicima razliitih udruenja djece i roditelja, kao i u
obavljenimposjetamaustanovama(centrima,zavodimaisl.)ukojimasepruajurazliitevrsteusluga,a
odranojeinekolikokonsultativnihsastanakaspredstavnicimadravnihorgana.
Svjesni injenice da nismo mogli obii sve ustanove, kao ni razgovarati sa svim predstavnicima
udruenja,elimonaglasitidaovajizvjetajpredstavljatekpoetaknaihaktivnostiisigurnoemoihu
budunostinastaviti.
Svivoenirazgovoriiobavljeneposjete,pomiljenjuombudsmena,najboljisupokazateljotome
kolikodrutvoidravabrinuito(ne)inenaostvarivanjupravadjecesposebnimpotrebama.
3.1.USTANOVEZADJECUSPOSEBNIMPOTREBAMA
3.1.1.Zavodzaspecijalnoobrazovanjeiodgojdjece''Mjedenica''
Posjeta Zavodu obavljena je 15.9.2010., a potom je 30.9.2010. u sarajevskom uredu Institucije

ombudsmena BiH odran sastanak ombudsmena s projektnim osobljem i lanovima Zavoda
Mjedenica,kojemjeprisustvovalaiNirvanaPitoljevi,profesoricanaKolumbijauniverzitetuuSADu.
Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece ''Mjedenica'' je odgojnoobrazovna ustanova.
Namijenjena je za rad s djecom i odraslim osobama s posebnim potrebama (mentalna retardacija i
kombinirane smetnje). Postoji od 1947. godine, a rad nije prekidao ni tokom rata (1992.1995.).
Posmatransaaspektaiskustva,tradicije,multiperspektivnosti,prostora,kadrova,programskihsadraja
i drugih znaajnih faktora, Zavod predstavlja jezgro strune kompetencije, koje u duhu reforme
obrazovanjaznaajnodoprinosirazvojuiunapreenjuadekvatneinkluzijedjecesposebnimpotrebama
uredovnimvrtiimaikolama.
Iako je Zavod zakonski uspostavljen kao i druge kole, ne smije se zanemariti njegov socijalni
segmentusmisludaseusvrhukolovanjaunjegovinternatsmjetajudjeca,adanjihovboravakplaaju
centrizasocijalniradiroditeljidjece.
U''Mjedenici''jetrenutnood88do90djece,odkojihje49uosnovnojkoli,68jesmjetenou
internat(odegajedesetaksrednjokolaca),jedanaestorojeuvrtiu,asedmorodjecesporemeajemu
autistinom spektru ini zasebno odjeljenje. Osim toga, u sklopu ''Mjedenice'' funkcionira radionica za
radnuokupacijuzaomladinustarijuod16godina.Odukupnogbrojadjece,dvadesetorojeizKantona
Sarajevo,aostalisuizdrugihdijelovaFederacijeBiH.
Uoeniproblemi:
Problem kategorizacije: Kategorizacija se odvija shodno Zakonu o socijalnoj zatiti, tako to se

imenuje ad hoc struna komisija. Zbog manjkavosti sistema, a u svrhu zatite djece, u Zavodu
''Mjedenica''vreseopservacijeradiprocjenesposobnostidjece,kadazatopostojipotreba.Pri
tome, alju pozive centrima i redovnim kolama. Djeci i roditeljima omoguavaju besplatan
25
smjetaj u trajanju od pet dana uz uee zaposlenih u Zavodu i vanjskih saradnika, a na kraju
ovogboravkaizdajesemiljenjekojeroditeljima moeposluiti kaoinstrument zazatitu prava
djece.
Osimstrunogkadrazaradsdjecom,potrebanjestrunikadarzaradsroditeljima.Iakojevidljiva
injenicadajeporaslasvijestgraanadasemanjibrojdjecestekoamaskrivaodoijujavnosti
nerijetko se u Zavodu susreu s roditeljima koji imaju subjektivan odnos prema stanju svoje
djeceikojimajepotrebnapsiholokapodrkaipomo.Evidentanjeveiproblemukomunikacijii
saradnjisobrazovanimroditeljima,teonimakojidolazeizurbanijihsredina.
Prisutan je i problem/nedostatak programa za rad specijalnih kola, jer je u teoriji prisutna

klasifikacijanalakoiumjerenoretardirane,dokjeupraksiprisutnatekaretardacija,kaoirazni
sluajevi kombiniranih stanja.56 Navode da je ova klasifikacija prepisana iz zakonodavstva bive
Jugoslavije, bez prilagoavanja stvarnoj situaciji. Konkretno, s djecom s autizmom u Zavodu se
radiindividualnimpristupom,poprincipu1:1,azahvaljujuiprojektukojirealizirajusUdruenjem
roditeljadjecesautizmomURDASizSarajeva.
Primjetnajepotrebazazapoljavanjemasistenatazanekekategorijedjece.Istojetopredvieno
zakonom, u Zavodu nemaju finansijske mogunosti za njegovo angairanje. Poto je u sklopu
''Mjedenice''iinternat,neophodnojestrunoosobljekojebiradilousmjenama,24h/dan,kaoi
fizioterapeutiilogopedi.
Zavod Mjedenica godinje izdvaja preko 6.000 KM za lijekove svojih korisnika, bez participacije
nadlenih.
Problem predstavlja finansiranje djece koja borave u internatu, jer roditelji imaju obavezu
sufinansiranja, a njihova djeca su, prema posljednjim izmjenama zakona, esto iskljuena iz
kategorije osoba koje primaju invalidninu. Ove obaveze nisu poteeni ni nezaposleni roditelji.
Neka od djece koja borave u internatu, zbog nedostatka novaca za putne trokove, nemaju
mogunostiisvojimdomovima.Utimsluajevimazaposleniizmeusebeprikupenovaczaputne
trokove,jeroninisupredvienibudetom.
Najvei problem lei u injenici da je pravni osnov Zavoda ''Mjedenica'' reguliran Zakonom o
osnovnom obrazovanju, odnosno da je u sistemu Ministarstva finansija prepoznat kao redovna
osnovna kola. Zahvaljujui zemljamadonatorima, organiziraju se izleti, odlasci na bazen, etnje
pogradu.
3.1.2.JUCentarzavaspitanje,obrazovanje,radnoosposobljavanjeizapoljavanjementalno
retardiranedjece,djeceoboljeleodautizmaicerebralneparalizeVladimirNazor
JU Vladimir Nazor ustanovljena je kao kantonalna javna ustanova, s vie odjela, baziranih na
razliitim programima. Centar Vladimir Nazor je ustanova otvorenog tipa, kao i sve redovne kole u
koje djeca dolaze na nastavu (u 23 sluaja dolaze preko centara za socijalni rad). U sklopu Centra
postojiosnovnakolaipetradionicazaomladinuod17.do21.godine,kakoslijedi:drvna,cvjearska,
tkalaka, keramika i radionica za izradu raznih radova, i to u svrhu radnog osposobljavanja. U sklopu
Centrajeisrednjakola,kojupohaajumladikojisuzavrilikoluuMjedeniciiOVladimirNazor.
56
Prisutanjeporastbrojadjecesautistinimspektrom,brojdjecesDownovimsindromominekakombiniranastanja
26
U ovom centru postoji inicijativa, kroz projekat s holandskom nevladinom organizacijom Peace
Flame, za osnivanjem centara za ranu intervenciju. Model rada bio bi zasnovan na opservaciji i
dijagnosticidjecestekoamakojabiboravilaudnevnimcentrimauzopcijudaodreenibrojdanau
sedmici borave tu, a ostatak u redovnim kolama. Meutim, kako je, pravno gledano, ova kola
izjednaena sa svim ostalim redovnim kolama, nisu imali zakonsku osnovu za ovakav rad, a posebno
nakon to su se iz projekta povukla resorna ministarstva: Ministarstvo za rad i socijalnu politiku,
MinistarstvoobrazovanjaiMinistarstvozdravstva.
Uspjena je saradnja Centra s Gradskom upravom i Opinom Novi Grad, nevladinim
organizacijama,tekaritativnomorganizacijomKruhsvetogAnte.
Zapaanja:
PremaZakonuoosnovnomobrazovanju,roditeljujedatamogunostdaodaberenajbliuredovnu
kolu prema mjestu prebivalita, te da kroz inkluziju u redovnom kolovanju njihova djeca
pohaajuredovnunastavu.DirektorCentrasmatradajeovainkluzijaizuzetnopozitivankoraku
reformiobrazovnogsistemakadajetounajboljeminteresudjeteta.Jednaodmanjkavostijeto
tonijejasnodefinirana,nikadrovskipotkrijepljena.
U Centru je zaposlen fizioterapeut, muzikoterapeut i etiri logopeda zbog injenice da 90%

korisnikaimagovornesmetnje.Zbognedostatkastrunogkadra,posljednjedvijegodineuCentru
je angairano 20 volontera, najee posredstvom biroa za zapoljavanje: defektolog, logoped,
muzikoterapeut,pedagogisocijalniradnici.Stimuvezi,Centarsaraujesasrednjimkolamaza
medicinskesestreitehniare,uiteljskomkolom,tenekolikofakulteta.TrenutnouCentrudjeluje
estvolontera.
Pedagoki standard Kantona Sarajevo za rad u grupama, koje vodi strunjak, u sluaju djece iz
autistinog spektra je od troje do estoro djece, a za djecu s umjerenim tekoama 46. Rad u
grupi najee se bazira na etvoro djece s voditeljem, pri emu se u nekim segmentima rada
koristiindividualnipristup1:1.Prisutanjevelikibrojdjeceskombiniranimsmetnjama.Takoerse
primjeujedasukorisniciCentraizgodineugodinusvezahtjevniji.
Navode posebno zahtjevan rad s roditeljima, budui da veina smjetaj u ovom centru smatra
degradirajuim. Zaposleni u Centru, ipak, istiu da se poveala svijest roditelja i da je broj
korisnika Centra vei, s ciljem da se djetetu prui optimalno, to je najvie mogue. Podizanje
svijesti roditelja vidljivo je uprkos subjektivnosti roditelja (koje su posebno primijetne kod
obrazovanijihroditelja,izurbanihsredina),kaoipreprekamaumanjim,ruralnimsredinamaato
jebaziranoinareligiji.Jedanodproblemajeto78roditeljakorisnikaCentraimaPTSPsindrom,
avelikibrojroditeljajeizkategorijesocijalnougroenih.
Centarimamobilnetimovekojipruajuuslugeza26djece(nasamompoetkubiloihje18,stim
dasuimaliistasredstvakaoisad)steimmotorikimsposobnostima.
Teki finansijski uslovi su primijetni, te je, kroz 45 projekata koji se istovremeno provode, djeci
omoguena besplatna uina,odnosnobesplatanruakzaonekojisunacjelodnevnomboravku.
Uz pomo donacija kupuju repromaterijal za radionice, a organiziraju i prodajne izlobe novac
dajudjecidvaputagodinje,kaonagraduzauloenitrudiostvarenerezultate.OpineiGradska
uprava Sarajevo pokrivaju trokove prijevoza djeci i roditeljima, tako to im daju besplatne
kupone za JKP Gras. U oktobru je organizirana i ekskurzija, kada su neka djeca prvi put vidjela
27
more.Stogasemoezakljuitidajevelikibrojovedjece,izmeuostalog,imaterijalnougroen,te
Centarnedozvoljavaroditeljimadaplatebilotatoseodnosinaboravakdjece.
3.1.3.DomzadjecuometenuutjelesnomilipsihikomrazvojuMarijanaanada,
irokiBrijeg
Dom za djecu s tekoama u tjelesnom ili psihikom razvoju Marijanaa nada ustanova je za
rehabilitaciju djece sa oteenjem kognitivnog i/ili motorikog razvoja. Otvoren je 5. septembra 2004.
zahvaljujui sljedeim udruenjima: Mir i dobro iz Italije, Meunarodno kumstvo djetetu Herceg
BosneizirokogBrijega,UdrugeroditeljadjecespotekoamaurazvojuNadaizirokogBrijega,kao
i Opini iroki Brijeg. Radi se o jedinoj specijaliziranoj rehabilitacijskoj ustanovi ovog tipa na podruju
Zapadnohercegovakogkantona.FondacijaDonCarloGnochiizItalijefinansiralajeosnivanjeustanove,
a pomae je i danas, kao i drugi strani donatori (uglavnom iz Italije), domai donatori i djelimino
MinistarstvoobrazovanjaHNKa.
UDomusudjeca,uzprimjenuspecifinihmetodaitretmana,ukljuenautrirazliitegrupe:grupa
djece sa oteenjem kognitivnog i adaptivnog funkcioniranja na nivou umjerene duevne zaostalosti;
grupadjecesaoteenjimakognitivnogiadaptivnogfunkcioniranjananivouteeduevnezaostalosti;
djeca s kombiniranim oteenjima, korisnici ambulantnih usluga. Kako bi se rehabilitacioni tretman
prilagodio potrebama svakog djeteta, izrauje se primjereni program odgoja, obrazovanja i
rehabilitacije.
Zbog toga je neophodno procijeniti razvojni potencijal djeteta (nivo emocionalnog, socijalnog i
intelektualnograzvoja,funkcionalnivid,govornirazvojteedukativniizdravstvenistatusdjeteta).
Vano je dobiti uvid i u porodine interakcije (prihvatanje djeteta i njegova oteenja,
primjerenostodgojnihzahtjevaimetodaradasdjetetom),tesocioekonomskistatusporodice.
Zadatak strunog tima je praenje napredovanja djeteta te predlaganje potreba u programu
odgoja, obrazovanja i rehabilitacije. U radu strunog tima uestvuju: specijalista fizijatar, psiholog,
logoped,viiradniterapeut,viifizikalniterapeut,defektologiodgojitelji.
Centar nije obrazovna, ve samo rehabilitaciona ustanova, tako da ne postoji nastava za ovu
djecu.Djecaodlazeukolu,aovdjeimajudnevniboravak.Trenutnojenaboravku21dijeteumjerene
mentalne retardacije, a od toga petoro ide u kolu, dok druga djeca nisu sposobna za kolovanje.
Meutim,takoerimajuikorisnikestarijeod18godinaitrenutnoihjeosam.Tuseotvarapitanjetasa
mladimstarijimod18godina.Ovoizrazlogato,akosevrateroditeljima,postojimogunoststagniranja
izatopokuavajuitraemogunostotvaranjaradionica,odnosnonastavakradnihterapija.Tobizanjih
znaioposaoiistovremenokorisniboravak.
Djeca su s podruja Zapadnohercegovakog kantona (Grude, iroki Brijeg i Posuje), te djeca iz
Ljubukogkojauglavnomnedolazeilirijetkodolazeucentarjersufizikiudaljeni.Veinaovihopinau
svom budetu planira sredstva, ali ih vrlo malim dijelom i realizira. Bitno je naglasiti da u budetu ni
kantonaniopinanisupredvienasredstvazaovajcentar,veseiskljuivofinansiraizdonacija.
Jedan dio djece koristi usluge na osnovu rjeenja Ministarstva obrazovanja, konkretno 35 ima
naknaduuiznosuod150KM,kojaseuplaujenaraunCentra.Drugikorisnicineplaajuuslugu.
Kao i sva djeca na podruju Federacije BiH, invalidnine primaju ako se radi o 100% i 90%
invaliditetu.
28
3.1.4.ZavodzaslijepeislabovidneBudunost,Derventa
Zavod je ustanova socijalne zatite Republike Srpske. kolu pohaa 30 uenika, od toga je 21
smjetenuinternat.Nastavauosnovnojkoliodvijasepremanastavnomplanuiprogramuzadjecusa
oteenimvidom,akadasuupitanjudjecakoja,poredoteenjavida,imajuidrugesmetnje,nastava
se odvija prema nastavnim planovima i programima prilagoenim njihovim psihofizikim
sposobnostima.Pozavretkuosnovnekole,ueniciimajumogunostdanastavesrednjeobrazovanjeu
ustanovi,smjerkrojakonfekcionar.Praktinidionastaveuenicidijelomrealizirajuuokvirukrojake
radionice, koja je u sklopu Zavoda. Vaspitni dio rada je takoer znaajan za kolu. Tu se razvijaju
odreenesposobnostiiformirajunavikekojesubitnezasvakodnevniivotiraduenika,aposebnose
vodi rauna o individualnim potrebama svakog uenika i njegovim sposobnostima. Osim toga, kola
potie uenike na veu kreativnost, kroz rad u sekcijama (recitatorska, dramska, hor), te na taj nain
dolaze do izraaja njihova interesovanja i stimulira se kvalitetno koritenje slobodnog vremena.
Volonteri koji dolaze tri puta sedmino iz srednje kole iz Dervente rade s uenicima na polju plesa i
glume. Vikendom volonteri realiziraju kreativne radionice s uenicima, ili idu s njima u etnju. Zavod
sarauje s redovnim osnovnim kolama, a organiziraju se i posjete njihovih uenika Zavodu. Prema
navodimadirektoraZavoda,ueniciradouestvujunamanifestacijamakojeorganizirajuosnovnekole
(maskenbali,muzikesmotreisl.),atriuenikaizZavodapohaajumuzikukoluibiljeeveomadobre
rezultate.
Uokvirunastavnoobrazovnogprocesasuenicimaradiosamnastavnikaidvaodgajatelja,aoni
sistematskirazvijajusposobnostiuenikaipomauusticanjuznanjaslijepeislabovidnedjeceidjeces
kombiniranimsmetnjama.Zapotrebenastavnogprocesa,ukljuenasuidvaradnikaizosnovnekoleiz
Dervente, kao i jedan radnik iz srednje kole, na osnovu ugovora o dopunskom radu. Osim radnika u
okviru nastavnoobrazovnog procesa i sekretarasocijalnog radnika, zaposleno je i tehniko osoblje
(spremaice,kuhari,medicinskiradnici,kunimajstorisl.),anaposlovimatelefonistezaposlenjeratni
vojni invalidoslijepio je tokom ratnih dejstava. U Zavodu funkcioniraju dvije proizvodne radionice
stolarska i krojaka. U proizvodnim radionicama zaposleno je 10 radnika, od toga etiri u stolarskoj, a
estukrojakojradionici(odnjihdeset,estorosuinvalidi).
Prostorije Zavoda obnovljene su i opremljene zahvaljujui razumijevanju resornog ministarstva
Ministarstva zdravlja i socijalne zatite RSa, a postoji dobra saradnja i s Ministarstvom prosvjete i
kultureRSa.Kaoproblem,uZavoduistiusveveibrojdjeceskombiniranimsmetnjama,kaoidjeces
poremeajimaizautistinogspektra,pabibilopoeljnoiviestrukokorisno,kadasuupitanjuslijepai
slabovidnadjeca,daseradinauvoenjuranogtiflolokogtretmanadjece,dotrigodine.Istiuidase
drutvonebavinimaloslabovidnomdjecom,akojihje,premanjihovojslobodnojprocjeni,mnogovieu
odnosu na potpuno slijepu djecu. Strunjaci ovog zavoda u punoj mjeri podravaju inkluziju, kao
civilizacijskounapreenje,alijetrenutnoupraksimnogoproblema,asvakioblikporemeajaimasvoje
specifinosti. Slijepoj djeci su u redovnoj nastavi potrebna posebna nastavna sredstva, prilagoeni
nastavni programi i osposobljen kadar za rad i uenje. Redovni nastavni plan i program postoji jo iz
2004.godine(uprocedurisuizmjeneidopune),azaslijepuislabovidnudjecuseprilagoava.Jedanod
prijedlogausmisluunapreenjapoloajaslijepeislabovidnedjecetieseradakomisijazarazvrstavanje.
Naime, veoma dobro bi se mogli iskoristiti kapaciteti Zavoda u smislu opservacije ove djece, jer
29
spomenutekomisijepricentrimazasocijalniradnemajudovoljnoresursazasljepou,kojanijebolest,
vestanje.
3.1.5.CentarSvetaobitelj,Mostar
Centar Sveta obitelj je rehabilitacijski centar koji je poeo djelovati 2001. godine. Ima dva
odjela:ambulantniistacionarni.
Uambulantnomodjelusmjetenasudjecanadnevnomboravku,starosnedobioddvijetrigodine
do punoljetnosti. Trenutno je smjeteno 25 djece, s tim da broj varira. Djeca uglavnom dolaze iz
Hercegovine,aliseprimajuscijelogpodrujaBiH,teseupravooekujeprijemdjeakaizZenice.Jedan
dio ove djece pohaa specijalnu kolu, tako da se njihov boravak nadopunjuje s boravkom u Centru
(poladanaprovodeukoli,polasroditeljima).Roditeljiihujutrodovode,paprijevozomSveteobitelji
odgojiteljiodvodedjecuukoluiliizkoleuCentar.Centardovodiiodvodidjecunarazdaljinioddvatri
kilometra dok dolazak iz drugih opina organiziraju te opine, kao to je sluaj s dolascima djece iz
apljineiitluka.
AmbulantniodjelfinansiraKaritas,anikadanisudobilioddravenikakvunaknadu,iakosusevie
putaobraali.Roditeljiovuusluguplaaju150KM,aliakonisuumogunosti,Centarsetrudidapronae
nekorjeenje.TrenutnonemajulogopedaiobraajuseMinistarstvuzdravstvamolbomdaimseosigura
pruanjenjegoveuslugeplaajeCentar.Centarimaplaniprogramradazadjecusteimporemeajima
u razvoju, koja nisu obuhvaena nikakvim vidom kolovanja, iako na to po zakonu imaju pravo. Ni
federalni,nikantonalniministarprosvjetenisuodgovorilinadopisecentrauvezisovimprogramomniti
sugaposjetili.
UstacionarnomodjelutrenutnojesmjetenotrojedjecenaosnovuugovorakojiCentarzakljuuje
sa centrima za socijalni rad, koji prethodno izdaju rjeenja o njihovom smjetaju. Kategorizacija se
obavljaprijesmjetaja,takoerprekocentarazasocijalniradkojiformirajukomisijuzakategorizaciju.
Usluge na cjelodnevnom boravku plaaju centri. Svi korisnici ovog centra su zdravstveno osigurani
prema mjestu prebivalita, to je svakako oteavajua okolnost, posebno kada je u pitanju pruanje
zdravstveneusluge,anemajuprebivaliteuHNKugdjesenalaziCentar.
U okviru iste organizacione jedinice Karitasa djeluje i Centar Nazaret namijenjen za
osposobljavanje odraslih osoba s posebnim potrebama. Obuhvata tri radionice (pletaka, drvna i
kreativna)ukojimaseizraujurazliitipredmetiteorganizirajuprodajneizlobe.Kaododatanpozitivan
segment istiu zubarske usluge koje pruaju italijanski zubari, volonteri pri Karitasu Trsta. Zahvaljujui
tome to su usluge besplatne (i moda jedine za ovu djecu koja dolaze iz svih podruja Bosne i
Hercegovine),uprotekleetirigodine,kolikopostojiovasaradnja,pruenoihjezapreko100djece.
3.1.6.Centarzaslijepuislabovidnudjecu,Sarajevo
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu javna je ustanova za obrazovanje slijepih i

slabovidnih uenika iz cijele Bosne i Hercegovine. Sloena djelatnost Centra u svim njegovim
segmentimausmjerenajekajednomcilju:osposobitislijepuilislabovidnuosobuzasamostalanivoti
rad.Centarorganiziraiprovodipredkolskiodgojiobrazovanje,odgojiobrazovanjeuosnovnojkolii
30
obrazovanje slijepe i slabovidne djece i omladine, kao i sticanje zvanja i zanimanja, te prekvalifikaciju,
rehabilitacijuiresocijalizacijuuenikakojisuizgubilividutokukolovanja.
Zavodzaslijepudjecupoeojeraditijodavne1947.godinesasjeditemuSarajevu,aSrednja
kola za slijepe osobe djeluje od kolske 1969./70. godine. Ova kola s uenicima, nastavnicima i
inventaromulazi,poetkomkolske1995./96.godine,usastavJUCentarzaslijepuislabovidnudjecui
omladinu u Sarajevu. Prve uenike Centar je primio na stalni boravak i kolovanje tokom marta 1997.
godine.
Smjeteno je ukupno 80 djece, iako postoje uslovi za njih jo 50. Veina je s podruja FBiH,
povremeno i djeca iz RSa, koja uglavnom budu internatski smjetena, kao i ona djeca s teritorije
udaljeneodZavoda.
Centar je kompleksna ustanova koja, osim redovne nastave, ima internat, medicinsku slubu,
tampariju, kabinet za fizikalnu terapiju, kuhinju, veeraj, vrt. Uenici imaju zdravstvenu zatitu s
deurnimmedicinskimsestrama,redovnepotrebnekontroleipreglede.ImaidnevneboravkeiTVsale
naviemjesta,brziinternetna20akraunara,raunareusvakojuionici,fitnessalu,vanjskoigralite,
stazezaetanje...
Osim redovnih poslova u osnovnoj i srednjoj koli (35 nastavnika), odgojnog rada i drugih
aktivnosti,kolapruadjeciidrugeneophodnevjebeitreninge.Osvimzdravstvenimproblemimabrine
medicinska sluba (tri medicinske sestre). Upis djece, kontakte sa centrima za socijalni rad i druge
poslovevodisocijalnaradnica.kolskipedagog,osimredovnihposlova,pomaeidjeciupredkolskom
odgojudjecekojajonisuukoli,djeciudrugimkolamailinjihovimroditeljima.Orijentacijaimobilitet
su redovna i obvezna aktivnost za svu djecu kojoj je to potrebno. Radi se individualno u i van kole.
Fizikalnaterapijaorganiziranajeuokvirupraktinenastavenaihfizioterapeutausrednjojkoli.Djeca
dolazenavjebe,masae,kondicionetreningeislino.
U osnovnoj koli je prilagoeni program, a u srednjoj posebni programi za sljedea zanimanja:
poslovnisekretar,fizioterapeut,telefonskioperater,telefonist,paker(dvogodinjekolovanje).Uplanu
je ukljuivanje djece u edukacijskorehabilitacijski proces namijenjen djeci koja nemaju mogunost da
zavre srednju kolu. U razredima je najmanje dvoje, a najvie osmoro djece. Osim redovne nastave
ueniciimajucjelodnevnupodrkuuuenjuisvimdrugimpotrebnimvjetinama,odmobiliteta,brigeo
sebi,vjebividazaslabovidne,koritenjapomagala,igara,izlazakaugradiposjetakulturnim,sportskimi
drugimmanifestacijamadoradanaposebnimsoftverimakojipoinjuoddrugograzredaosnovnekole.
Postoje i sekcije (dramskorecitatorska, hor, orkestar, ekoloka, geografska, historijska, sportska,
literarnonovinarska, liga trezvenosti, informatika, ivotna kola, lutkarska, debatni klub, sekcija
engleskog,njemakog,matematika),zatimindividualniradnauenjuBrajevogpisma,fizikalnaterapija
u edukativnom kabinetu koju rade uenici kole u saradnji s medicinskom ustanovom za fizikalnu
terapiju, jahanje, plivanje i druge aktivnosti. Prema rijeima predstavnika Centra, neophodna je rana
intervencijaipodrkadjecisproblemomvidakojapohaajuredovnekole.
3.1.7.Centarzaslunuigovornurehabilitaciju,Sarajevo
Centar je sloena ustanova koja u svom sastavu ima est organizacionih cjelina: Odjel za
opservacijuidijagnostikuslunihigovornihoteenja,smetnjiiporemeaja,ukojemsevriobjektivnoi
subjektivno ispitivanje stanja sluha; Odjel za rehabilitaciju sluanja i govora, koji podrazumijeva
31
defektoloki tretman (surdaudioloki i logopedski), psiholoki i socijalnozdravstvenu slubu; Nivoi

edukacije;Odjelzanaunoistraivakiraduoblastipatologijesluanjaigovora;Laboratorijazaizradu
slunih umetaka i servisiranje slunih aparata; Odjel za nove tehnologije. Centar se finansira putem
novanihsredstavaodnadlenihcentarazasocijalnirad,odnosnoopinaizkojihdolazedjeca(smjetaji
usluge Centra), dok ostale materijalne trokove i plae zaposlenih snosi kanton, dok dva struna
saradnikaljekarafinansirakantonalnoministarstvoobrazovanja.
Rehabilitacija sluanja i govora djece predkolskog uzrasta realizira se u dvije predkolske grupe
(mlaaistarija).Mlaagrupaobuhvatadjecudopetgodina,astarijaodpetdoosamgodina.Strunitim
kojiradisdjecomuovomuzrastuine:nastavnikaudiorehabilitator,surdoaudiolog,psiholog,socijalni
radnikimedicinskasestra.
Osnovna kola Centra za slunu i govornu rehabilitaciju verificirana je Rjeenjem kantonalnog
Ministarstvaobrazovanja,naukeiinformiranjairadipoNastavnomplanuiprogramukojijeverificiralo
isto ministarstvo. Uenici Osnovne kole Centra rasporeeni su u 10 odjeljenja opremljenih
najsavremenijomelektroakustinomaparaturom.Utokunastave,poredrealizacijeobrazovnoodgojnih
ciljeva i zadataka, poseban akcent daje se na razvoj sluanja i govora. Uz obrazovno odgojni proces
paralelnosevriindividualnarehabilitacijasluanjaigovorausavremenoopremljenimkabinetima.
Sluno oteenoj djeci Bosne i Hercegovine omogueno je da se koluju u etverogodinjoj
srednjoj koli koja se nalazi u sastavu Centra. Nastava u srednjoj koli realizira se prema nastavnom
planuiprogramuzaredovnesrednjekole.UeniciseobrazujuzazvanjauIV.stepenu:tekstilnitehniar
konstruktormodelar,mainskitehniar,tehnikiurednikgrafikestruke.
Srednja struna kola Centra verificirana je Rjeenjem kantonalnog Ministarstva obrazovanja,
naukeiinformiranja.USrednjojstrunojkolinastavaserealizirapremanastavnomplanuiprogramuza
srednje struno obrazovanje sluno oteenih uenika. Uenici se obrazuju za zanimanja iz mainske,
tekstilne,drvopreraivakeikoarskestruke,kaoizauslunedjelatnosti:frizer,knjigovezac,firmopisac,
ofsetmainskitehniar,fotograf,kuhar.
S ciljem razvoja cjelovite linosti i svrsishodnog odgojnog procesa i uticaja, uenici predkolskog
odjeljenja, osnovne, srednje i srednje strune kole su obuhvaeni prema svojim sklonostima i
sposobnostimaprogramiranimoblikomslobodnihaktivnostiitosa35/70satigodinje,urecitatorskoj,
folklornoj,ritmikoplesnoj,manekenskoj,likovnoj,novinarskoj,sportskojiinformatikojsekciji.
Centar za slunu i govornu rehabilitaciju sarauje sa svim osnovnim kolama i predkolskim
ustanovamanapodrujuKantonaSarajevo.Glavniciljovesaradnjejeprevencija,dijagnostikaitretman
kolskedjecesporemeajimaverbalnekomunikacije.
Nezvanian je podatak da je oko 36 djece u Kantonu Sarajevo integrirano u redovan kolski
programkojimatrebapomoi;Zenikodobojskikantonimavelikibrojdjecesoteenjemsluhakojasu
ukljuenauredovnunastavu;uSanskomMostu20djecesaoteenjemsluhauredovnimjekolama.S
ciljem dobivanja potpunije slike o uestalosti govorne patologije u Kantonu Sarajevo, tim Centra za
slunuigovornurehabilitacijuproveojeskriningu38osnovnihkolanapodrujuKSa,uperioduapril
decembar 2005. Od ukupnog broja testiranih uenika (10.434 uenika) kod 16,9% evidentirana je
razliitavrstaistepenoteenja,smetnjiiporemeajaugovoru,glasuijeziku.Iztihpodatakaproizilazi
dasvakopetodijeteimagovornetekoe.
32
3.1.8.Centarzadjecusposebnimpotrebama,Trebinje
Istraivaki tim Institucije ombudsmena posjetio je, 8.11.2010., Udruenje roditelja i djece s
posebnimpotrebamaTrebinjeiCentarzasocijalniradOpineTrebinje.
Udruenjejeosnovanokrajem1998.godinenainicijativuroditeljadjecesposebnimpotrebama
zbog injenice da njihov status poslije rata nije bio definiran i nije bio prioritet. Danas je u Udruenju
registrirano102djece,jerje,naalost,danprijedolaska(7.11.2010.)umrlodvojedjece.Jednood102
djecejeizautistinogspektra,dokihjenekolikosDownovimsindromom.
Svadjecasuspodrujaopine Trebinje.Kaorezultatdobrogradaovogudruenja,formiranasu
udruenjainapodrujuopinaBilea,Gacko,LjubinjeiNevesinje,kojadjelujukaosamostalnepravne
osobe.Aktivnoradeiveimajusvojednevnecentre.
Udruenje ima izvanrednu saradnju s lokalnom zajednicom, te opinu Trebinje smatraju
najrazvijenijomusmislusocijalnezatitedjecesposebnimpotrebama.
U Trebinju nema tzv. sakrivene djece, odnosno i ako ima, to su veoma mali procenti i radi se o
djeci s posebnim potrebama iji su se roditelji tek doselili u ovaj kraj RSa. Na ovakav nivo svijesti
roditelja umnogome su uticale kampanje kako bi se razbili stereotipi a koje je direktno ili indirektno
vodiloovoudruenje.BuduidasulanoviUdruenjasamiroditelji,svjesnisudasunajveiproblemis
kojimsemogusuoitineprihvatanjeinerealnaoekivanja.Postojedvanainadaroditeljiiliodjednom
saznaju sve to dolazi s djetetom s posebnim potrebama, ili da to postepeno, po etapama, saznaju.
Primjetno je da roditelji nemaju dovoljno empatije, odnosno realnog prihvatanja situacije, a najvei
problemisuuradusvisokoobrazovanimroditeljima.
UkrovnojorganizacijiRSaregistriranoje27udruenja,auFederacijiBiHu,okviruSumera,20.
tosetiekategorizacijedjece,odnosnoocjenesposobnosti,uUdruenjusmatrajudaseinom
kategorizacijenedefiniranitanovotovenestojiumedicinskimnalazima,alidatimedjecainjihovi
roditelji stiu prava. Kategorizacija u ovoj opini traje 2 sata po jednom djetetu, a obavlja se u
prostorijama Udruenja. U sluaju da se radi o teko pokretnoj djeci ili nemogunosti roditelja da
dovodedjecu,nekoizgrupeCentrazasocijalniradkojavrikategorizacijuodlazikodporodice.
Navode dobar primjer iz prakse iz Hrvatske gdje opservacija djece traje etiri do pet godina, te
istiu kako je potrebno sainiti listu praenja na osnovu koje bi se djeca s posebnim potrebama due
pratila.
Djeca s posebnim potrebama u ovoj opini ukljuena su u redovne vrtie. No, veina djece,
korisnika Udruenja, ili imaju teke smetnje i nisu u mogunosti da idu u kolu, ili u Udruenje dolaze
zbogradneokupacije,itood8do15iod17do20satisvakidan.
Djeca s posebnim potrebama na prostoru Opine Trebinje mjeseno dobivaju po 41 KM, to je

propisano zakonom, a to osigurava/isplauje lokalna zajednica. Za razliku od ove opine koja ovu
novanunaknaduisplaujeredovno,npr.uOpiniViegraddjecasposebnimpotrebamaumaju2010.
godine jo nisu dobila naknadu za decembar 2009. godine. Osim ovog novanog iznosa, Odlukom o
proirenimpravima,pojedincimajeosigurano175KM.Iporedtoga,svakategoriziranadjecaimladiu
RepubliciSrpskojdo19.godineivotadobivajupo100KM.Poredtoga,navodedakonkretnoodFonda
zadjeijuzatitumjesenodobivaju60pelenazasvakodijete,adaseprosjenotroiizmeu150180.
33
Osim pozitivnih stvari, u razgovoru s timom ombudsmena istaknut je problem pri ostvarivanju
prava na zdravstvenu zatitu, posebno zbog toga to se zdravstvena zatita u tercijarnom sektoru
realizira u Banjoj Luci, koja je itekako geografski udaljena od Trebinja. Zbog toga roditelji esto
pribjegavaju ostvarivanju zdravstvene zatite u blioj Podgorici (Crna Gora), pri emu sami snose
trokove.
Istaknuta je potreba uspostavljanja ustanove poluotvorenog tipa za zbrinjavanje djece s tekim
potekoama,odnosnotzv.stanovanjeuzpodrkukakobisedijetestekoamasmjestilonanekoliko
dana,tobiomoguilodasesauvapsihikozdravljeroditelja.
U Centru za socijalni rad naglaavaju da je njihov rad baziran na glasu udruenja, odnosno
dobrojsaradnjiizmeuCentraisvakogkomoedatisvojdoprinos,tj.koimainteres,atosuroditelji,
centri,zdravstveneiobrazovneinstitucijeiistaknutipojedinci.
Komisiju koja se bavi ranim otkrivanjem i ranim angamanom osim ljekara ine: defektolog,
socijalniradnici,psiholozi.Osimpostojanjaradnogmjestalogopedakojisebaviranomprevencijom,da
djeca kojoj nije pruena pomo nisu ostavljena bez pomoi, ne postoje institucije razvojnih
savjetovalita.
Pritomesepodsjeakakodijagnostikaikategorizacijaspadajuuodgovornostzdravstva,alidase
istovremenodomovizdravljauslubamazapredkolskudjecunebaveovimproblemimazbogtogato
suneobrazovaniinemotivirani.
Prema podacima u 1996./1997. godini bilo je 60% djece s kombiniranim i tekim smetnjama, a
svakatakvasmetnjazavrinekomvrstomonesposobljenja.
3.1.9.Centrizadjecusposebnimpotrebama
UtekuojgodiniInstitucijaombudsmenaje,usaradnjisNVOSavetheChildrenNorway,provela
sveobuhvatno istraivanje o stanju u ustanovama za smjetaj djece bez roditeljskog staranja,
ustanovama za djecu drutveno neprihvatljivog ponaanja i dijelu ustanova za djecu s tekoama u
razvoju57.Istimizvjetajemobuhvaenisusljedeicentriijisukorisnicidjecasposebnimpotrebama:
CentarzadjecuiomladinustekoamaurazvojuDuga,NoviTravnik
CentarzadjecuiomladinusposebnimpotrebamaLosRosales,Mostar
CentarzadjecusviestrukimsmetnjamaKoracinade,Tuzla
CentarZatitimeBanjaLuka
UdruenjeHumanostsocietashumanitatis,Zenica
IztograzlogaInstitucijazapotrebeovogizvjetajanijeponovilaposjeteovimustanovama.Podaci
o ovim ustanovama su prezentirani u Specijalnom izvjetaju o pravima djece koja su smjetena u
ustanove,sposebnimosvrtomnanormativeistandarde,kojijedostupannanaojvebstraniciikojije
zvaninoprezentiran17.11.2010.uprostorijamaInstitucijeombudsmenauBanjojLuci.
57
Specijalniizvjetajopravimadjecesmjeteneuustanove,sposebnimosvrtomnanormativeistandarde
34
3.1.10.Specijalnekole
OsnovnakolazadjecusposebnimpotrebamaMostar
Osnovna kola za djecu s posebnim potrebama ima 67 uenika s tendencijom stalnog porasta
njihovogbroja.Nastavajeorganiziranau14zasebnihodjeljenja.Svakodnevneaktivnostiprilagoenesu
individualnimpotrebamauenika,aprimjenjujuseponastavnomplanuiprogramuzauenikeslakom
mentalnom retardacijom i kombiniranim smetnjama, te uenike s tekom i teom mentalnom
retardacijomidjecesautizmom.
Zaodgojiobrazovanjezasluanjecijelikolektivkolekojiuovomtrenutkuima24zaposlena.
kolabrineoodgojuiobrazovanjudjece:
sasmanjenimkognitivnimsposobnostima
smotorikimtekoama
sporemeajimauzrokovanimorganskimfaktorima
sporemeajimauponaanju
sporemeajimakomunikacije
spervazivnimrazvojnimporemeajima
sviestrukimoteenjima.
Rad u koli prilagoen je individualnim potrebama svakog uenika i njihovim trenutnim

mogunostima. Osnovni naglasak je na opismenjavanju, odnosno na usvajanju itanja, pisanja i
raunanja i socijalizacije djece u iru drutvenu zajednicu. Cilj Osnovne kole za djecu s posebnim
potrebama je da maksimalno osposobi dijete za samostalni ivot do zavretka devetogodinjeg
kolovanja,vodeiraunaonjegovimstvarnimpotrebamaisposobnostima.kolasaraujeslokalnom
zajednicom na pitanjima odgoja i obrazovanja uenika, takmienja uenika, slobodnim aktivnostima,
prijevoza i ishrane uenika, dok se saradnja roditelja i kole odvija preko individualnih i grupnih
roditeljskih sastanaka, edukacije roditelja za rad kod kue i kroz savjetodavni rad. Roditelj je aktivni
uesnik u kreiranju i oblikovanju svih kolskih aktivnosti vezanih za svoje dijete. kola jako dobro
saraujesasvimosnovnimkolamananivouHNKa,udruenjimapoputLosRosalesa,Nazareta,Svete
obitelji itd. Obrazovanje je organizirano u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i
Pravilnikom o odgoju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim i srednjim
kolama, a ovaj podzakonski akt izraen je u skladu s lanom 19. Okvirnog zakona o osnovnom i
srednjem obrazovanju u BiH i relevantnim zakonima koji se trenutno primjenjuju u Hercegovako
neretvanskomkantonu.kolanemasaluzatjelesniodgoj,apremasaznanjimaInstitucijeombudsmena
utokusuaktivnostinadlenihkantonalnihministarstavanaosiguravanjuovogprostora.
35
Osnovnaspecijalnakola,Zenica
Godinji program rada Osnovne specijalne kole zasniva se na Zakonu o osnovnoj koli,
nastavnom planu i programu s lako mentalno retardiranim uenicima, umjereno i tee mentalno
retardiranimuenicimaipedagokimstandardimaiz1995./96.godine.
kolu finansira Ministarstvo obrazovanja ZDKa, a dnevne centre Ministarstvo za rad i socijalnu
politiku (finansira asistente, ishranu i prijevoz djece). kola je osnovana Odlukom Skuptine Opine
Zenicaijavnajeustanova.
Na poetku 2010./2011. godine kola je imala 61 uenika, ali tokom kolske godine broj djece
varira, jer se ona u specijalnu kolu upuuju po rjeenjima Komisije za kategorizaciju pri Centru za
socijalniradiprimajusetokomcijelekolskegodine.Najmlaedijeteimapet,anajstarije23godine,jer
ustanova predkolskog tipa u Zenici ne postoji. Djeca su s podruja Zenikodobojskog kantona, a za
djecukojastanujudalekoodkoleiukljuenasuuDnevnicentarosiguranjeprijevozkombijemkojije
donacija Norveke narodne pomoi. Smjetaj za uenike u akom domu ili hraniteljskim porodicama
nijereguliranjerjenijeosiguranofinansiranjeovakvogoblikasmjetajauenika.
Ukolirade:direktor,sekretar,18nastavnikadefektologauodgojnoobrazovnomradu,pedagog,
socijalniradnik,logoped,logopedsurdoaudiolog,zatimknjigovoa,bibliotekar,dvijeistaice,domari
voza.
Nastava u Specijalnoj koli organizirana je u dvije smjene. U prvoj smjeni suodjeljenja Dnevnog
centra est grupa (etiri grupe formirane prema dobi djece, te grupa djece s moguim elementima
autizma, te radno okupaciona grupa), te razredna nastava (I. do IV. razred). U drugoj smjeni odvija se
predmetnanastava(V.VIII.razred).
Obrazovanje lako mentalno retardiranih uenika vri se u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli i
odgovarajuimnastavnimplanomiprogramomodobrenimRjeenjemMinistarstvaobrazovanja,nauke,
kulture i sporta, broj: UPI036103466/95, a obrazovanje umjereno i tee mentalno retardiranih
uenika u skladu s odgovarajuim Nastavnim planom i programom odobrenim Rjeenjem Ministarstva
obrazovanja,nauke,kultureisportaZDKbroj:12/02381301/01.
Veomajevanonapomenutidapostojitendencijapoveanjabrojadjeceuautistinomspektru,
uslijedegajeosposobljenoodjeljenjezaautiste,teradnookupacionoodjeljenje,aliprilikomobavljenih
razgovoraistraivakomtimuInstitucijeukazanojenasljedeeprobleme:
razliiti pedagoki standardi, tako npr. specijalna kola u Zenici radi po nastavnom planu i
programuiz95./96.godine,RepublikaBiHPedagokizavod
potrebnapromjenanazivaizspecijalnakolaucentarilizavod
potrebnodaranadijagnostikabudepricentrima/koli
nijednakolanemadefektologalogopeda,nitipostojemobilnitimovizatepotrebe
problemskategorizacijom(nemakriterijazanju,teradibrojanogstanjadjecabivajuupuenau
redovnekole)
Ministarstvozdravstvatrebaparticipiratiulijekovima,sistematskimistomatolokimpregledima
Opinabitrebalafinansiratiobrokzadjecuukoli
36
3.2.UDRUENJA/SAVEZI
3.2.1.SavezdefektologaBosneiHercegovine
IstraivakitimInstitucijeombudsmenaobaviojerazgovoriuSavezudefektologaBiH.Problemi
kojisetiudjecesposebnimpotrebamamogusesumiratinasljedeinain:
Savjetovalite je potrebno staviti u sistem i uinit ga dostupnim djeci koja imaju potrebu za
rehabilitacionim tretmanom, jer je trenutno rehabilitacija ekskluzivno pravo malog broja djece
koja ive u Banjoj Luci i iji roditelji uope znaju da postoji savjetovalite. Deavalo se da se s
tretmanima djece zapone na vrijeme i da se djeca dobro pripreme za kolu, ali ih osoblje u
osnovnojkoliodbacisobjanjenjemdanemajustrunogkadrakojibiseukljuiouradsnjima,a
izraavabojazandavrloesto,naalost,neeledasebavenjima;
Potrebnojejaatipovjerenjeudomaestrunjakeiinstitucije,apredstavnicaSavezajeistaklada,
primjeraradi,CentarZatitimeuBanjojLuciuposljednjevrijemeuloedostatrudauedukaciju
mladih kadrova, a pokazalo se da roditelji ee prakticiraju odlazak u region i inozemstvo,
smatrajuidauBiHnemogudobitikvalitetnuuslugu;
Rano savjetovanje roditelja je neophodno, kao i rano jaanje porodice s djetetom koje ima
razvojnooteenje;
Mnogenovedijagnozepoputdisleksije,diskusije,hiperkinetikogsindromaisl.prolazeadane
buduprimijeene,jer,naalost.deavasedadjecaproukrozkolu,adasenedijagnosticiraju;
Strunjaci koji rade u komisijama za kategorizaciju previe se bave administrativnim poslovima;

uspostavljena je nova ICF klasifikacija osoba s razvojnim oteenjima, na koju nema strunih
primjedbi, ali je takoer prepuna administrativnih koraka koji ne pomau uspostavljanju
dijagnoze;
Razvojna savjetovalita nemaju defektologe, a potrebno je da ih imaju s ciljem ranog otkrivanja

problema;
Korisnojeorganiziratiprogramezadjecusaibezrazvojnihoteenja(neutralizacijaekskluzive)s
ciljemsmanjivanjapredrasuda;
U RSu ne postoji tzv. senzorna soba koja se u svijetu primjenjuje u radu s djecom s posebnim
potrebama;
CentarZatitimenijeregistriranzaradsautizmomiDownovimsindromom,aliupraksiimaju
djecu s ovim problemima, te bi mali trud oko preregistracije itekako pomogao i osoblju i djeci i
roditeljima;
BilobiveomapoeljnodauRepubliciSrpskojponeraditispecijaliziranastomatolokaordinacija
zadjecusposebnimpotrebama.
37
3.2.2.SaveziuRepubliciSrpskoj
UrazgovoruspredstavnicimaSavezagluhihinagluhihRepublikeSrpskeistraivakomtimuInstitucije
prezentiranisusviproblemiskojimasesuoavajuosobesovomvrstominvaliditeta,kojisubrojni,alise
mogusumiratinasljedeinain:
ZakonoupotrebiznakovnogjezikauBosniiHercegoviniusvojenjeuParlamentarnojskuptiniBiH
u septembru 2009. godine, ali ga entiteti i Brko Distrikt BiH nisu usvojili, pa se u praksi ne
primjenjuje,atoseuvelikoodraavanagluheosobe.Gluheosobenemogudaostvarujusvoja
pravabezznakovnogjezikakojiseneuiukolama,niuredovnimniuspecijalnim.Istraivakom
timu ukazano je da su kao savez predloili Ministarstvu prosvjete i kulture RSa da realizira
projekat osposobljavanja nastavnog osoblja za koritenje znakovnog jezika, ali nisu naili na
njihovorazumijevanje,iakosuimalisvetehnikeipersonalnepotencijale.
Djecasaoteenjemsluha,premaevidencijiSaveza gluhihinagluhih RSa,zavravajuspecijalne
kole u Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu, ili u gradovima u Srbiji (Zemun, Novi Sad, Kragujevac) i
Hrvatskoj(Zagreb).Primjeraradi,roditeljidjeceoteenogsluhaizBijeljinepreferirajuspecijalnu
koluuZemunuzbogblizinegradailiuKragujevcuzbogtogatojesvebesplatno.UBanjojLuci
postoji kola za djecu oteenog sluha, ali nije organiziran internatski smjetaj, ve se djeca
smjetajuuporodicekojeonjimabrinudoksekoluju.Drugimrijeima,roditeljisemorajuselitiili
dijete dati nekome na brigu dok se koluje, to je prilino traumatino iskustvo i za dijete i za
roditelje.
Rehabilitacijasluhaigovoramorase,istiuuSavezu,zapoetiveudrugojgodini,atojemogue
uraditijedinouveimgradovimaBosneiHercegovine.Nedostatakstrunogkadraiopremljenih
kabinetazaovuvrstuzdravstvenogtretmanajevelikiproblemzapopulacijugluhedjece.Imajuiu
vidu znaaj pravovremenog rehabilitacionog tretmana, Savez gluhih i nagluhih RSa oformio je
kabinet za rehabilitaciju sluha i govora, u emu je ogromnu pomo pruila meunarodna
zajednica. Kabinet je smjeten u prostorijama Saveza gluhih, a strune usluge prua
surdopedagogkojidolaziizNovogSada(RSrbija).Naovajnain,kakosuistakli,uspjelisujednom
broju djece uiniti dostupnim usluge rehabilitacije sluha i govora, ali smatraju da je potreba za
ovomvrstomuslugaprioritetniizadrugekrajeveBiH.
Sluniaparatisedjecido15.godinedajubesplatno,alisuloegkvaliteta.Popravkeplaajusami.
Djeca starija od 15 godina sama plaaju slune aparate, s tim da Fond zdravstvenog osiguranja
uestvujesaoko400KM,acijenajednogaparatasolidnogkvalitetajeoko2.000KM.
Nastavnoosobljeuredovnimkolamanijeobuenozaradsgluhominagluhomdjecom,anijeni
zainteresirano da se pripremi. Savez gluhih je nudio edukacije i programe osposobljavanja za
znakovni jezik sudovima, matinim uredima, kolama ali niko nije prihvatio. Svjesni su da malo
trudatrebauloitikakobipristupbioadekvataniuinteresudjetetaiodrasleosobekojaneujei
zatoeledauloesvojasredstvaistruneljude.
Zapoljavanje, nakon zavretka obrazovanja, jeste problem jer se koluju za neatraktivna
zanimanjakojaneprateaktuelnitrenutak.Potrebnojeopismenitidjecu,aliihnauitiidakoriste
raunare.
U Savezu slijepih i slabovidnih RSa tokom razgovora sa istraivakim timom Institucije

ombudsmenaidentificiranisusljedeiproblemiskojimasesuoavajudjecaoteenogvida:
38
Rani tifloloki tretman djece je nedovoljno pravno, a samim tim i praktino ureen. Djeca i
roditelji nemaju adekvatnu podrku, a neophodno je s njom zapoeti ve u uzrastu od tree
godine i kontinuirano je primjenjivati do djetetove este godine. Problem je vei samim tim to
nemadovoljnodefektologatiflologanatriturada.
Zdravstvenazatitanasamompoetkunijeadekvatnajerpedijatrinisudodatnoosposobljeniza
intervencijekodslijepogdjeteta.
Zakonskimpropisimajeprilinodobroureenaoblastinkluzijezaslijepudjecukojise,naalost,
ne primjenjuju u praksi. Slijepa i slabovidna djeca se, za sada, uglavnom koluju u specijalnim
kolama u BiH i regionu, a u redovne kole se ukljuuju kasnije jer kole nisu ni kadrovski, ni
materijalno spremne za njih. Osim toga, fiziki pristup koli je otean, ne prilagoavaju se ulazi,
prostorije,toaletiukolama.Nemakabinetaopremljenihzaslijepe,kaonididaktikihsredstava.
Ne radi se na osposobljavanju nastavnog kadra za rad sa slijepom djecom. Zavod za slijepa i
slabovidna lica Budunost u Derventi trebalo bi da bude biti neka vrsta specijaliziranog
(resornog) centra za ovu vrstu obuke, jer ima potrebnu opremu i struan kadar koji bi svojim
znanjemmogaobitiodkoristi.
Nedovoljno se radi na kolovanju djece za aktuelna zanimanja, koja im mogu omoguiti
zapoljavanje. Primjera radi, djeca se jo koluju za poslove na telefonskim centralama koje su
prevazieneipovueneizupotrebe,azatoostajunabiroimanezaposlena,anemajumogunosti
daseupiunafakultetejersuzavrilaIII.stepensrednjekole.
Potrebnojeda1012%sredtavaizbudetaidenasocijalnadavanjadabisekompenziraotjelesni
nedostatak.Iznosod70%prosjenenetoplaezaprolugodinubiobiminimumzakompenzaciju,
to je oko 550 KM. A sada dobivaju 41 KM tue pomoi i njege (a trebalo bi se vezati za 30%
prosjene neto plae). ak se ni tih 41 KM mjeseno ne isplauje redovno, jer su vezani za
opinskebudete,apojedineopinenemajunovcazasocijalnekategorije.
NasastankuspredstavnicimaSavezaparaplegiaraRSaidentificiranisusljedeiproblemi:
IakojePravilnikouklanjanjuarhitektonskihbarijerausvojen,kole(nidrugedravneinstitucije)
jonisuprilagodilesvojprostorovojkategorijidjece.
Imajuproblemsprijevozomdjecedocentaraukojimasekoluju,naprimjerdocentraZatitime
uBanjojLucinisuuspjelidobitipotrebnasredstva,paseprivatnosnalaze.
Problempersonalneasistencijejeveliki;Centarzasocijalniradnemanovcazaovuusluguanekad
seovesituacijemogupremostitiboljomorganizacijomukoli(primjeraradi,radnicaukolimoe
pomoi djetetu pri odlasku u odjeljenje, toalet i sl.). Dalje, studenti medicine, defektologije i
slinih fakulteta ili srednjokolci u medicinskim kolama mogli bi obavljati redovnu praksu
pruajuiuslugepersonalneasistencijeukolama,vrtiimaizajedniciuope.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske umnogome ograniava prava osoba s tjelesnim
oteenjima na ortopedska pomagala. Ne potuju propisane procedure ve postavljaju svoja
interna pravila. Procedura dobivanja ortopedskih pomagala je komplicirana, a saradnja s
komisijom za dodjelu pomagala loa. Komisija nema razumijevanja za situaciju u kojoj se nalaze
osobe s tjelesnim oteenjem; dodjeljuju im, naprimjer, dekubitorne jastuke loeg kvaliteta koji
pucajuikojisenemoguzamijenitidokneisteknupropisanetrigodine.Aakosuaktivni,toimse
savjetuje,ukljueniusport,ondajeneminovnopucanjeovihpomagala.
Djeca do 15. godine dobivaju besplatno invalidska kolica, ali loeg kvaliteta. Popravke plaa
korisnik.Djecado15.godineimajupravonabesplatnepelene,anakontoganaureter.Meutim,
potrebnojedjecivenakon10.godineomoguitidadobijuikateterbesplatnojerutomuzrastu
39
ulaze u pubertet, mogu se obuiti da sami stave kateter i time bi i njihovo samopouzdanje bilo
vee.
ZavodzafizikalnumedicinuirehabilitacijuDr.MiroslavZotovije,poredprimarnogmedicinsko
rehabilitacionog karaktera, organiziran i kao obrazovnosocijalna ustanova za djecu s tjelesnim
oteenjemkojaivevanBanjeLuke,ipruaiuslugemedicinskorehabilitacijskogkaraktera,alije
potisnuodrugemedicinskecentreslinenamjene,prvenstvenobanjekojesutakoerkvalitetne.
Primjera radi, zapostavljene su kvalitetne banje poput Kulaa kod Laktaa, Mljeanice, Dvorova,
Tesliaisl.FondzdravstvenogosiguranjadajeuputstvosamozaZavodDr.MiroslavZotovi,a
zatonebiidrugebanjebilenaponudiFonda?
Kod dugotrajnog bolnikog lijeenja djece ne organizira se program nadoknade proputenih
asova u koli; djeca moraju izlaziti na vanredne ispite ili gubiti godinu u koli zbog obaveze
lijeenja.
Djeca paraplegiari su najee iz socijalnoekonomski loije stojeih porodica, pa nemaju
dovoljnonovcazakolskipriboriudbenike.PremamiljenjupredstavnikaSavezaparaplegiara
RSa,bilobijakokorisnoorganiziratiakcijudodjelebesplatnihudbenikaikolskogpriboradjeci
tonemorajubitinovi,mogubitiipolovniudbenici.
Resornaministarstva,kaonilokalnazajednica,neizdvajajudovoljnozaanimiranjeovepopulacije
sportom.
3.2.3.UdruenjaroditeljadjecesDownovimsindromom
Uspostavljen je kontakt s Udruenjem Downov sindrom iz Banje Luke i Udruenjem ivot sa

DownovimsindromomizSarajeva.
Predstavnica Udruenja Downov sindrom Banja Luka ukazala je da postoji potreba za
osnivanjem dnevnog centra za djecu s Downovim sindromom i slinim intelektualnim smetnjama, u
kojem bi se osobe osposobljavale za samostalan ivot, paviljoni sa stanovima za djecu i odrasle s
Downovim sindromom koji su osposobljeni da tu samostalno ive ako ele. Udruenje je organizirano
radizatiteiinteresadjeceiroditeljadjecekojaimajuovajproblem,jernisunailazilinarazumijevanjei
spremnost nadlenih da im pomognu. Istakli su da je edukacija roditelja veliki problem. Saradnja s
roditeljimajeoteanajerneeledapokazujusvojudjecu.UUdruenjunisuzadovoljninipostupkom
kategorizacije, jer, kako istiu, vrlo esto ocjenjivanje i razvrstavanje traje veoma kratko, a nakon 15
minuta promatranja djeteta izdaje se rjeenje. Osim toga, djeca ekaju na pregled dugo u neuslovnim
prostorijama, pa se neminovno dodatno unervoze, umore i uplae. Kako smatraju, najee se
kompletan postupak svede na prepisivanje nalaza datog u prethodnom rjeenju. U manjim opinama
roditelji i ne znaju za ovu proceduru. Predstavnica Udruenja istakla je da postoji problem sa
stomatolokimintervencijamajerstomatoloziodbijajudaradepopravkezubabezanestezije,tomoe
izazvatidrugeposljedicekodosobesDownovimsindromom.Takoer,akoseradioteimintelektualnim
smetnjama,neophodnojeraditiuposebnoopremljenimordinacijama.Amniocintezajeskupa,alijedino
relevantnazaotkrivanjegenetskogdeformitetakojijeuosnoviDownovogsindroma,teutompogledu
istiudabibiloveomapoeljnodaFondzdravstvenogosiguranjasnositrokoveamniocenteze,koje,ako
enanemaadekvatnuuputnicu,morasnositisama.Naime,uputnicasedobivasamoakodoktorocijeni
da bi bilo potrebno uraditi amniocentezu, a ako ena samoinicijativno to eli uiniti, trokove ovog
medicinskogzahvatamorasnositisama.
40
Udruenje"ivotsDownovimsindromom"izSarajevaukazujenasljedee:
Rano podrati porodicu i dijete nemogue je bez uvezivanja i zdravstvenog, obrazovnog i

socijalnog sektora. Ne postoji prva podrka, ne postoji tim u zdravstvenom sektoru koji e dati
kljunupsiholokupodrkuunajteemmomentuzaroditelja.Akonemamonovacadaihiznova
gradimo, imamo timove porodine medicine koje trebamo educirati i osnaiti da mogu pruiti
ovakvuvrstupodrke.
ZdravstveniproblemisuestikoddjecesDownovimsindromom(uroenasranamana,problemi
s probavnim organima, metaboliki problemi...). U rjeavanju ovih problema roditelj nailazi na
odreene barijere u smislu da nemamo medicinskih profesionalaca iz oblasti zdravstva koji e
ozbiljnijepozabavitiovimpitanjem.
U pogledu toga da je zdravstvena zatita osoba vezana za status osobe s invaliditetom 90% i
100%, postavlja se pitanje to sa osobama koje, po pravilniku o procjeni, nisu svrstane u ovu
grupu. Nijedan kanton nije donio mjere kojim e rijeiti ovaj problem na svom nivou.
Neusklaenost zakonskih rjeenja u FBiH za posljedicu ima teritorijalnu diskriminaciju osoba s
invaliditetom,kaoidiskriminacijupoosnovuuzrokanastankainvaliditeta.
ZakonskiokviruFBiHomoguavaukljuivanjedjecesDownovimsindromomuredovnekole.No,
ne stavlja inkluzivno obrazovanje kao primarno, ve kao mogue rjeenje. To za posljedicu ima
neozbiljnost ministarstava obrazovanja da kole i kolski kolektiv (tehniki, materijalno i
edukacijski) pripremi za dolazak djece s posebnim potrebama. Sva neophodna rjeenja,
kratkoronupomo,dodatnuedukacijunastavnika,vrnjakainjihovihroditelja,zagovaraiprovodi
nevladinsektor.
Roditelj nema mogunost da u sistemu dobije struni tim koji e ga pratiti u predkolskom i
kolskomperiodu.kolesujouvijeksporadinootvorenezadjecusposebnimpotrebama.
Nedovoljnopripremljeni/osnaeniroditelji.
Needuciranost nastavnog kadra za rad s djecom, praen nedovoljnim brojem defektologa,
logopeda,psihologa.
Duboko ukorijenjene predrasude okoline a odnose se na stav da djeca s invaliditetom
predstavljajuopasnostzanjihovevrnjake.
Programprofesionalneorijentacijekojibiomoguavaonjihovozapoljavanjenaotvorenomtritu
rada ne provodi se na adekvatan nain to za posljedicu ima i da prelazak iz osnovne u srednju
kolupredstavljapravutraumu.
SamostalnoukljuivanjedjecesDownovimsindromomusportskeikulturneklubovejonailazina
ogromne barijere. Nosioci ovih klubova odustaju i ne ele raditi s djecom. Javne ustanove
kulturnicentritakoerseopiruovojideji.
3.2.4.Udruenjaroditeljadjecestekoama
Istraivaki tim Institucije obavio je razgovore s predstavnicima Udruenja Susret iz itluka,

Udruenjaroditelja,omladineidjecesposebnimpotrebamaizKonjica,teUdruenjemroditeljaidjeces
posebnimpotrebamaizTrebinja.Saznanjaukazujunasljedee:
41
Nedovoljnaeduciranostroditeljaipotrebazapodizanjemsvijestidrutvakakobiovadjecakaoi
svadrugabilaukljuenaudrutvo.Primijeenojedaroditeljinisudovoljnorealnidabiprihvatili
situaciju,anajveetekoejavljajuseuradusvisokoobrazovanimroditeljima.
Radkomisijazakategorizacijuikomisijazaocjenuinvalidnostinerijetkosesastojiodneadekvatnih
strunih osoba, te se samim inom kategorizacije ne definira nita drugaije nego to ukazuje i
sammedicinskinalaz.Proceskategorizacijetrajenedovoljnoipotrebnojenapravitilistupraenja
na osnovu koje bi se djeci omoguila dua i adekvatnija opservacija. Ipak, na taj nain djeca i
njihoviroditeljiostvarujuprava.Stepeninvalidnostidjeceocjenjujesezajednosaosobamakojesu
stekle invalidnost u toku radnog vijeka, pa tako i ova djeca podlijeu reviziji to je apsurdno jer
iziskujedodatnetrokoveinaporzadjecuiroditelje.
Mjesenenovanenaknadepropisanezakonom,akojeisplaujelokalnazajednica,neisplaujuse
redovnozasveopine.
Istaknut je problem pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu uslijed geografske udaljenosti
tercijarnogsektora.Takoer,jedandiolijekovakojedjecakoristenenalazesenaesencijalnojlisti
takodaihroditeljimorajusamiplaati.
Dijagnostika i kategorizacija bi trebale spadati u odgovornosti zdravstva, ali se istovremeno
domovi zdravlja, odnosno slube za predkolsku djecu ne dotiu ovog domena zbog vlastite
nemotiviranostiinedovoljneeduciranosti.
Neophodno je djecu ukljuiti u drutvo i uiniti ih vidljivima. Navodi se primjer porodice koja
imadvojementalnozaostaledjece,akojanepodlijeunikakvomrehabilitacionomizdravstvenom
tretmanu.
Postoji potreba za uspostavljanjem ustanova poluotvorenog tipa za zbrinjavanje djece s tekim
potekoama,uvidustanovanjauzpodrku,sciljemouvanjapsihikogzdravljaroditelja.
3.2.5.SavezorganizacijazapodrkuosobamasintelektualnimtekoamaFBiHSumero
U obavljenom razgovoru istraivakog tima Institucije ombudsmena s predstavnicima Saveza,

saznali smo da je Savez formalno uspostavljen 2000. godine, da ima 30 lanica organizacija irom
FederacijeBiH,odkojihvelikibrojobuhvatadjecuiomladinusposebnimpotrebama.Funkcionirajukroz
stalna lobiranja, davanje znanja i vjetina i treninzima svojim organizacijama lanicama, te kroz pilot
projekte, nakon to budu prihvaeni u lokalnim zajednicama, ostaju u radu udruenja na nivou te
zajednice.SumerojepokrenuoprojekatStandardiprocjeneinvaliditetauBosniiHercegovini,kojije
razvilaSvjetskazdravstvenaorganizacija,akojiimazaciljdaseprocjenainvaliditetabaziranasocijalnoj
ukljuenosti.Trenutnosuuprocesuizradestandarda,itonabazipozitivnihiskustavaevropskihzemalja
(dosad su imali radionice o austrijskim i italijanskim modelima) prilagoenih BiH. Broj osoba koje bi
imale indirektnu korist od ovog projekta je 30.000 u Federaciji BiH i 15.000 u RSu. Miljenja su da
kategorizacijauBiH(uformiadhockomisijaikratkihpregledamedicinskedokumentacije)itekakomoe
daotetidjecusintelektualnimsmetnjama,vienegodjecusfizikimsmetnjama.Kategorizacijatreba
da obuhvata rano otkrivanje i stalno praenje djeteta, kako bi se ustanovile njegove potrebe, te bi se
trebalaviebaziratinasocijalnom,negonamedicinskomaspektu.Problemskojimsesuoavajujeda
roditeljineprihvatajustvarnostsjednestrane,isdrugestrane,predrasuderoditeljausmisludanjihovo
dijete ne moe nita da uradi. Osim toga, prisutne su predrasude lokalne zajednice koje, iako
deklarativno podravaju afirmaciju ove kategorije djece, i dalje ne ele naruavati svoju reputaciju,
pravdajui se agresivnou i nekim karakteristikama osoba s intelektualnim tekoama. Razliiti su
sistemipodrkeBosniiHercegovini,prvenstvenozbogdecentraliziranogureenjaBiH,patakoimamo
42
razliitih primjera u praksi i zakonskih rjeenja. S druge strane, izraene su politike obrazovanja, kao i
mnogedrugepolitikenanivouBosneiHercegovine,aliiakopredstavljajusveobuhvatandokument,nisu
uslijediliadekvatniakcioniplanovikakobisluilikorisnicima.
3.3. STANJE U USTANOVAMA ZA ZBRINJAVANJE MENTALNO INVALIDNIH

OSOBA58
Institucija ombudsmena je u toku 2009. godine obila ustanove za zbrinjavanje mentalno

invalidnih osoba u BiH, to je rezultiralo izradom Specijalnog izvjetaja o stanju u ustanovama za
zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u BiH59. Tad zateeno stanje koje se odraavalo na kvalitet
zbrinjavanjaibrigeokorisnicimauustanovamabilisurazlogizdavanjapreporukaombudsmenaBiHs
ciljem unapreenja stanja i osiguravanju uivanja osnovnih ljudskih prava mentalno invalidnih osoba.
Izvjetajemsuobuhvaeneetiriustanove60ijisukorisnicidjeca.Zapotrebeovogizvjetajatriustanove
su dostavile svoje izvjetaje o dananjem stanju. Naime, na zadovoljstvo svih, dolo je do pozitivnih
pomakauustanovama.
UDomu zadjecuiomladinu,Prijedor,renoviranasudvaodjeljenjaiosigurannovinamjetajza
korisnike. Navode saradnju s NVO isto srce, Prijedor, s kojom organiziraju radionice s ciljem
socijalizacijeikomunikacijekorisnikaiokoline.
Zavod za zatitu enske djece i omladine, Viegrad, organizirao je igraonicu u kojoj se, prema
mogunosti djece, realizira program za odgoj i obrazovanje osoba s umjerenom i tekom mentalnom
zaostalou.Uradsdjecomukljuenjemultidisciplinarnitim,aigraonicajeopremljenaodgovarajuom
didaktikom opremom. Posebnu panju posvetili su prilagoavanju interijera Zavoda u kojem borave
djeca,azavrijemesunanihdanadjecaboraveudvoritu.Utoku2010.godineintenziviralisusaradnjus
porodicama korisnika te centrima za socijalni rad, to je rezultiralo kontinuiranim kontaktima sa svim
roditeljimaisrodnicimasmjetenedjece,tejeujunu2010.godineprviputodranrodbinskisastanak.
Takoer,zaposlenjeveibrojradnikarazliitogprofila,uspostavljenavebstranicaZavoda,tedonesen
Kodeks ponaanja dostavljen na uvid svim zaposlenicima. Iz budeta Vlade RSa Zavodu su odobrena
sredstvazasufinansiranjeobrazovnoodgojnograda,subvencijanabavkegorivazazagrijavanje,sredstva
zaadaptacijugraevinskihobjekata,kaoisredstvazanabavkukombijazaprijevozkorisnika.
OdposjeteZavoduzazbrinjavanjementalnoinvalidnedjeceiomladine,Pazari,dolojedoniza
pozitivnih pomaka. Imenovanjem novog direktora Zavoda poboljani su uslovi rada, a posebna panja
usmjerena je na razvijanje meuljudskih odnosa, unapreenje uslova stanovanja te struni tretman
korisnika. Izgraena je jo jedna stambena jedinica za zbrinjavanje osoba s posebnim potrebama, a
unutranjiivanjskiprostoricijelogZavodarenovirani.UdvoritujeoformljenminiZOOvrtukojembrigu
o ivotinjama vode korisnici uz podrku zaposlenika. Uraena je interna sistematizacija u skladu s
potrebama ustanove, te angairan znatan broj strunih saradnika razliitih profila. Ipak, vei broj
primljenjenaodreenovrijeme,sobziromnatodaresornoministarstvonijeozakonilonovestandarde
inormativeuoblastisocijalnezatite.Osiguranajeadekvatnaopremazarad,zatitnaodjeaiobuaza
zaposlenika, te smanjen broj djece u grupi. Znaajno je unaprijeena socijalizacija korisnika kroz
uestalijejednodnevneizleteulokalnuzajednicu,tesedmodnevnaljetovanjanamoru.
58
KomparacijasazateenimstanjempriistraivanjuInstitucijeombudsmenauseptembru2009.godine
Vidjetiwww.ombudsmen.gov.ba
60
Zavodzazbrinjavanjementalnoinvalidnedjeceiomladine,Pazari;Domzadjecuiomladinuometenuurazvoju,Prijedor;
Zavodzazatituenskedjeceiomladine,Viegrad
59
43
44
IV. KONSULTATIVNISASTANCISPREDSTAVNICIMAVLASTI
4.1.MINISTARSTVOZDRAVLJAISOCIJALNEZATITERSa
RazgovoruMinistarstvuzdravstvaisocijalnezatiteuglavnomjebiobazirannanovooekivanom
zakonuosocijalnojzatitiRSa.Naime,uRepubliciSrpskojseveduevremenaistrunaiirajavnost
bavepitanjemnovogzakonaosocijalnojzatiti.OmbudsmeniBiHpodravajuiohrabrujuunastojanjima
ivladininevladinsektoruRepubliciSrpskojdanoviZakonosocijalnojzatitiRSaugledasvjetlodana,
to e svakako doprinijeti i poboljanju poloaja djece u cijelosti, ali i djece s posebnim potrebama. U
razgovorusmosaznalidasegotovogodinudanapronalaziadekvatannainfinansiranja,odnosnozakon
jeproaoformuprijedloga,anijeusvojenjersetrainainfinansiranja.Resornoministarstvoimaloje
namjerudarasteretilokalnezajedniceopineigradovetakodasepojedinapravaizsocijalnezatite
finansiraju iz budeta Republike Srpske, te da ujednai finansiranje za osobe s invaliditetom na nivou
entiteta, to se direktno tie i djeije zatite i prava djece s posebnim potrebama. Prema sadanjim
propisima, osobe koje ostvaruju prava iz socijalne zatite, i to prava na novanu pomo i pravo na
pomoinjegudrugeosobe,pravokojeostvarujudjecasposebnimpotrebama,primajunovaneiznose
od 41 KM. Sasvim je jasno da ovi novani iznosi ne zadovoljavaju stvarne potrebe i trokove jednog
djetetasposebnimpotrebamailidjetetakojesenalaziustanjusocijalnepotrebe.Stimdajeidodatoda
je zakonom propisano pravo na smjetaj u ustanovu socijalne zatite djetetu srednje tee i teko ili
viestruko mentalno ometenom razvoju, djetetu oboljelom od autizma, i djetetu sa smetnjama u
tjelesnomrazvojukojenemaadekvatneusloveusvojojporodici,svedoktrajepotrebazatimoblikom
zatite.Uzto,zakondajemogunostopinamaigradovimadaimajutzv.proirenaprava,odnosnodau
zavisnosti od finansijskih mogunosti korisnicima prava omogue ostvarivanja prava u veoj i boljoj
mjeri.Poredzakonaimajonekolikobitnihsegmenatazaosobesinvaliditetom,kaotosuratifikacijai
usvajanje konvencije za prava osoba s invaliditetom. Republika Srpska izradila je i usvojila Strategiju
unapreenjadrutvenogpoloajaosobasinvaliditetomuRepubliciSrpskoj2010.2015.godine.Zakono
socijalnoj zatiti je prilino restriktivan prema osobama s invaliditetom, ali planiraju uraditi iskorake u
sistemimapodrkeiusluge.
4.2.MINISTARSTVOPROSVJETEIKULTURERSa
U Ministarstvu prosvjete i kulture RSa pohvaljen je pristup Institucije ombudsmena i izraena

punupodrkaizradiSpecijalnogizvjetaja,jerjetonaindasesagledacjelokupnasituacija,vidigdjeima
prostora za sinergijski efekat, te zajedniki doprinese poboljanju poloaja i statusa djece s posebnim
potrebama.
Istaknuto je da je ove kolske godine uoen mnogo vei procenat djece s tekoama u
psihofizikomrazvojunegoprethodnihgodina,apremapodacimakojesuimdostavilekole.Odgojno
obrazovni rad s djecom i uenicima s posebnim obrazovnim potrebama organiziran je u redovnim i
posebnim vrtiima, specijalnim ustanovama, specijalnim i inkluzivnim odjeljenjima redovnih kola.
Navedenjeprimjer,znaajanzainkluzivniprincipobrazovanja,izopineBijeljina,gdjejekolapredloila
formiranjeposebnogodjeljenjaprisrednjojkoli,kojiSkuptinaOpinenijeusvojila.
45
PremaistraivanjimaRepublikogpedagokogzavoda,utokuprolekolskegodineu174redovne
kole u Republici Srpskoj bilo je upisano 108.026 uenika. Od ovog broja, 945 je razvrstanih
(kategoriziranih)uenikasrazliitimsmetnjama.Osimnizaprednosti,uprovoenjuinkluzivnenastaveu
redovnim kolama uoeni su problemi koji se odnose na nepotpunu ranu identifikaciju i rani tretman,
nerazvijen timski pristup u tretmanu razvojnih problema djeteta, postojanje predrasuda i stereotipa,
needuciranost postojeeg kadra, materijalnotehniku neopremljenost kola, barijere (tehnike i
socijalne),nepostojanjemehanizamazapraenjeievaluaciju.
Osimtogatokolenisumaterijalnoitehnikiosposobljenezaprihvatovedjece,nastavnicinisu
obuenizarad,nitipostojeadekvatniiprilagoeninastavniplanoviiprogramizasvevrstetekoakod
djece. Republikom pedagokom zavodu RSa predstavnici Ministarstva ukazali su da je neophodno
razvijatinastavniplaniprogramzasvevrsteinvaliditeta.OdRPZatakoerimajusaglasnostzaplaanje
mobilnih timova. Asistenta u nastavi za srednje obrazovanje smatraju prijeko potrebnim. U januaru
2010.godinedonesenajeUredbaopedagokimstandardima,sjasnimnaznakamadadojanuara2012.
godinesvekoletrebakadrovskidasepopune,tedasvekolekojeimajupreko16odjeljenjaobavezno
morajuimatipsihologaisocijalnogradnika,ukljuujuiilogopedazadjecusasmetnjamaugovoru.
U Republici Srpskoj postoji 166 specijalnih odjeljenja pri kolama, to smatraju veoma bitnim.
Porednizaprednosti,uovomsluajudjecasubliasvojimporodicamaiukljuenasuukolskeaktivnosti
zajedno s drugom djecom. Zakon o osnovnom obrazovanju prepoznao je ovu kategoriju djece, kao i
potrebu postojanjastruneslube (saradnika).Ururalnimdijelovima,naalost,kolenemogudoido
specijaliziranih kadrova kada je u pitanju osnovno obrazovanje i prilagoavanje nastavnog plana i
programa. Zasad, kao prijelazni period, najboljim rjeenjem smatraju postojanje mobilnih timova.
Veoma su zadovoljni zbog injenice da su predkolski odgoj i obrazovanje sastavni dio jedinstvenog
sistema odgoja i obrazovanja u RSu, koji predstavlja osnovu cjeloivotnog uenja i cjelovitog razvoja
djetetaitood2008.godine,usvajanjemZakonaopredkolskomvaspitanjuiobrazovanju.Ministarstvo
odobravafinansiranjeasistenatazadjecusautizmom,aiprocjenastrunjakabilajedasamotadjeca
imajutopravo.Veomamalibrojdjecejeupisanuredovnaodjeljenja.VizijaovogOdjeljenjazaosnovno
obrazovanje jeste da kole imaju popunjene strune slube. Prema vaeim propisima, optimalan broj
uenikauodjeljenjimazasrednjukoluje24,azaosnovnukolu30uenika,aakojeuodjeljenjujedno
dijetesposebnimpotrebama,optimalanbrojuenikasesmanjujezadvauenika,aakosuurazredudva
uenika s posebnim potrebama, optimalan broj uenika se smanjuje za etiri. Pored toga, izrauju se
individualni programi rada i namjera nadlenih jeste osnaiti strune slube kole umjesto koritenja
kapaciteta mobilnih timova. Mobilni timovi su samo prijelazno rjeenje, koje traje poprilino dugo, s
indicijamadaetakoiostati,baremjonekovrijeme.
Trokovesmjetajauustanovezadjecusposebnimpotrebamasnosejedinicelokalneuprave,dok
trokove prijevoza, ako nije organiziran, roditeljima refundira ministarstvo ako je u pitanju osnovno
obrazovanje,azasrednjelokalneopine.PrimjerjesamoopinaLaktaikojaimaorganiziranprijevoz.
Produeni boravak djece u osnovnim kolama je budunost osnovnih kola. Produeni boravak
djece nije obaveza, a treba istai i injenicu da nemaju svi roditelji i sve kole uslove za organiziranje
produenog boravka. Oko dvadesetak kola u Republici Srpskoj imaju produeni boravak, gdje
materijalne trokove snosi opina, roditelji ishranu, a Ministarstvo osigurava plae zaposlenih. Ovakav
viduslugesenije,prema miljenjupredstavnikaMinistarstva,pokazaokaouspjeankadasuupitanju
djecasposebnimpotrebama,jerjeboravakzanjihsuvieduginaporan.
Program edukacije nastavnog osoblja je u nadlenosti RPZa, kao njihove strune institucije i
postoji potreba za profesionalnim usavravanjem nastavnika i drugih strunjaka i ono ima dva pravca:
pedagokiirehabilitacioni,tozahtijevadodatnofinansiranje.
46
4.3.REPUBLIKIPEDAGOKIZAVODREPUBLIKESRPSKE
IstraivakitimInstitucijeombudsmenaobaviojerazgovoriuRepublikompedagokomzavodu
RepublikeSrpskeiidentificiraosljedeeprobleme:
Komisijezakategorizaciju/razvrstavanje,premaiznesenimmiljenjima,radepovrno.Strunjaciu
komisijamanisuudovoljnojmjeriupueniunovine kojesuuinjeneuobrazovnomsistemu,ne
prate zakonske izmjene ni druge dokumente usvojene s ciljem adekvatne primjene inkluzije.
Postoje razraeni programi, koji su postavljeni i na vebstranici Zavoda, ali ih oni, naalost, ne
itaju, to ima za posljedicu donoenje rjeenja koja su nejasna,nepotpuna i koja oteavaju rad
prosvjetnihradnikaukoliiliuustanovama.Preporukeunalazimakomisijasuuglavnomnejasne,
analazjeobavezujuiizaRepublikipedagokizavod,izakolu.Neophodnobibilodaselanovi
komisijedodatnoinformirajuieducirajuoaktuelnostimausferiobrazovanja.Uvezistimkolebi
trebalo da uestvuju u radu komisija za razvrstavanje, npr. pedagog ili psiholog kole, ili neka
druga struna osoba iz kole bi trebalo da bude u sastavu komisije, neto poput promjenljivog
lanakojibibiodopunastalnojkomisijiipomogaodaserazumijurazvojnemogunostidjeteta.
Timebiidjetetusamasituacijakategorizacijebilamanjemunaistrana.Problemjetotostrune
komisijeneprimjenjujuuniverzalni,naizvjestannainstandardiziranpaketmjernihinstrumenata
zaprocjenupsihotjelesnogstatusadjeteta.Unekimrjeenjimazakategorizacijusemoguproitati
nalazikojisuuraeniprimjenomprevazienihinstrumenata,tosigurnonijeuinteresudjeteta.
Pored toga, u praksi se javljaju brojni problemi, jer strune komisije ne registriraju epilepsiju,
eernubolestisl.kaokategorijesposebnimpotrebama,jersetimesvrstavajuugrupegraana
kojim treba osigurati socijalnu pomo u iznosu od 41 KM mjeseno. A to nije u redu, jer takvo
dijetedoeukolusporukomdamunijepotrebanposebantretman,tojedalekoodstvarnosti.
Ova djeca su, takoer, s posebnim potrebama jer su pod jakim lijekovima i promjenjivih su
mogunosti.
Defektoloki kadar nije adekvatno iskoriten, npr. oligofrenolozi moraju, uz logopede, biti u
prednostikadaseradisdjecomsposebnimpotrebama,atosenedeava.Trenutnoje12kolau
RSu zaposlilo defektologe i vidan je pomak u realizaciji inkluzije. Najbolji primjer su O Vuk
KaradiiOSvetiSavauDobojuuistomgradu.
Pravilnik o djeci s posebnim potrebama nije jasno definirao asistenata u nastavi, jer se namee
pitanjedalijetoasistentunastaviilipersonalniasistent,asamimtimdalijenadlenostizoblasti
socijalnezatiteiliobrazovanja.Miljenjejedajetoipakpersonalniasistent,jerasistentunastavi
zahtijevavieradanaintelektualnimsposobnostimadjeteta,anijezaduenzanjeguibrigukako
to zaista jeste. Najbolje rjeenje predstavlja zapoljavanje defektologa u kolama, a i osiguranje
personalnogasistenta.Zapravo,uBiHnedostajeinkluzivnekulture,politikeiprakse.
S predstavnicima Ministarstava obrazovanja i nauke i Ministarstva rada i socijalne politike u

Vladi Federacije BiH nisu obavljeni konsultativni sastanci, s obzirom na to da do dana objavljivanja
IzvjetajaInstitucijaombudsmenanijedobilapotvrduiterminezanjegovoodravanje.
47
V.
ULOGAIPOTREBERODITELJADJECESPOSEBNIMPOTREBAMA
Uee roditelja u postupku identifikacije, odnosno kategorizacije, kao i u itavom odgoju i

obrazovanju svog djeteta od najvee je vanosti. Roditelji su djetetovi prvi najinspirativniji uitelji, oni
podravajusocijalniijezikirazvojdjeteta,alisunajeeosnovnaijedinaodgojnoobrazovnainstitucija
zadjecu.Roditeljdjetetasposebnimpotrebamaprolazikrozprilagodbeniprocesnaivotneokolnostii
injenicudapodiedijetestekoama.Doizraajadolaziunutranjasnagakojuroditeljipronalazeikoja
omoguava prilagodbu, ali i potreba da roditelji ne budu preputeni sami sebi, ve da im se prue
razliitioblicipodrke.
U veini sluajeva, lo tretman poinje od samog roenja djeteta s odreenom tekoom u
razvoju. Pruaoci zdravstvenih usluga i socijalne zatite ne nude adekvatne informacije o pravima i
uslugamanakojedjecasintelektualnimitjelesnimtekoamainjihoviroditeljiimajupravo.Nedovoljno
razvijenpredkolskiodgojiobrazovanje,kaoiinjenicadanepostojitakavviduslugeusvakojlokalnoj
zajednici,svakakodoprinosidadjecanedobijupomopotrebnuodranedobi.
Prema saznanjima dobivenim od samih roditelja, najtee je doi do informacija o raspoloivim
uslugama za djecu. Najakutniji problem je to to su roditelji, nakon uspostavljanja dijagnoze, ponekad
preputenisamisebi.Takoseroditeljiistovremenomorajusuoitistekomdijagnozomiinjenicomda
se nemaju kome obratiti za daljnju pomo. Internet im je, ako ga uope koriste, esto jedini izvor
informacija(idezinformacija)otometosedeavasnjihovimdjetetomikakomumogupomoi.Nakon
potrage za prikladnim tretmanom za svoje dijete, nerijetko su roditelji prisiljeni privatno angairati
nedovoljnokvalificiranogterapeutazaspecifianradsdjetetom.estoposeuzaskupimalternativnim
tretmanimakojiimajusamoplacebo,anekadinegativanefekat.Utimpokuajima,ili,pak,potpunoj
pasivnosti, proe dob djeteta u kojem postoji mogunost da se kvalitetnom ranom intervencijom
znaajnopodignenivonjegovefunkcionalnostiinatajnainpoboljanjegovaperspektivazaukljuenje
udrutvo,teinkluzivnunastavuiosamostaljivanje.Iakose,navelikuradostroditeljadjecetekoama,
inkluzivno obrazovanje uveliko propisuje, u biti je, za ogroman broj ove djece, onemogueno. Osim
dobrevoljeroditeljaiponekognastavnika,uobrazovnomsistemutrenutnonefunkcioniranitadrugo
tobipodralouspjenoprovoenjeinkluzije61.
Roditelji su djeci prvi uitelji, a uloga zajednice, vladinih organizacija i zakonske regulative treba
bitiusmjerenanaolakavanjetenjihovevaneulogenanajboljimoguinainstvaranjemokruenja u
kojemsvakopojedinodijetemoe doseisvojmaksimum.Roditeljidjecestekoamaurazvojumogu
imatiglavnuuloguunjihovojedukacijiakoimsetodozvoliipruiadekvatnapomo.Roditeljisutikoji
omoguavaju djetetu prva iskustva i mogunosti za razvoj i sve vrste uenja i upravo tako utiu na
djetetov napredak u periodu kolovanja. Roditelji ele aktivnije uestvovati s uiteljima i drugim
strunjacimaprirazvojuoptimalnihpotencijalasvojedjecesposebnimpotrebama.
Partnerskiodnosizmeuroditeljadjecesposebnimpotrebamaistrunihsaradnikaneophodnoje
razvijati, uzimajui u obzir prava i dunosti roditelja i strunjaka. Roditelji su spremniji saraivati sa
strunjacimaakomoguaktivnouestvovatiukomunikacijisnjima,astrunjacisemorajupotruditida
zajednosroditeljimaplanirajutretmandjetetaidaseizraavajujezikomkojiroditeljirazumiju.Nemaju
sviroditeljiistepotrebe,isvisurazliitishodnosvojimsociokulturnimsredinama,stepenuobrazovanja,
interesima, komunikacijskim sposobnostima, ali svim roditeljima tokom cijelog tretmana djeteta s
posebnimpotrebamaneophodnajeemocionalnaimoralnapodrka.
61
Premadr.NirvaniPitoljevi,nauniciizoblastiobrazovanjadjecesaibeztekoaurazvoju
48
Stogajepotrebno:
ohrabritiroditelje,pruajuiiminformacijeoraspoloivimprogramimaidostupnimustanovama;
omoguiti individualni i grupni rad s roditeljima to bi rezultiralo podizanjem samopouzdanja i
kompetentnostiroditeljauodnosunatekoeskojimasedijetesusree;
uspostavitidobrusaradnjuroditeljaikole,odnosnostrunihsaradnika,jerroditeljnemoepuno
postii bez podrke i razumijevanja strunog osoblja, ali e se postii i vie ako se osigura da
roditeljsdjetetomnastavisradomikodkue;
raditi na jaanju udjela zajednice koja mora i moe dati svoj doprinos pri rjeavanju mnogih
pitanjaizoblastizdravstva,socijalnezatiteirehabilitacije.
VI. DJECASPOREMEAJEMUAUTISTINOMSPEKTRU
Prema zvaninim podacima Svjetske zdravstvene organizacije i EU o uestalosti poremeaja u

autistinomspektru62(AutisticSpectrumDisordersASD),uBiHbimoglobiti350022000djeceiodraslih
saASDom.Najnovijisvjetskiizvjetaji63ukazujunatodabiovajbrojmogaobitiiveiiobuhvatitigotovo
1% stanovnitva. Procent se dodatno poveava ako uzmemo u obzir i druge razvojne poremeaje
(ADHD, Down sindrom, itd.), kao i lanove njihovih porodica, na iji ivot ovi poremeaji takoer
znaajnoutiu.
Autizamjejedanodpetpervazivnihrazvojnihporemeaja64ijavljaseuranomdjetinjstvutetraje
dokrajaivota.Nekiodznakovarazliitogispoljavanjaautizmasutekoeudruenjusdrugomdjecom,
neprimjereno smijanje ili smjekanje, prividna neosjetljivost na bol, eholalija65, napadi gnjeva,
nereagiranje na usmene naredbe i potreba da sve bude isto, problem s uenjem, poevi od ranog
usvajanja osnovnih navika pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih vjetina, komunikacije,
razumijevanja i prihvaanja pravila i zahtjeva svakodnevnog ivota. Alarmantni znak, koji sve roditelje
natjera da se zamisle, jeste izostanak, odnosno kanjenje govora kod djeteta. Strunjaci kau da se
autizamnelijei,alidasenaproblemeizautistinogspektramoeuticatipravovremenimpostavljanjem
dijagnoze, tretmanom, primjerenim postupcima i metodama kojima se djetetu moe pomoi da se
postepeno prilagodi svijetu oko sebe. Pristup otkrivanju i dijagnosticiranju tih poremeaja je timski, a
najeesaraujuneuropedijatar,pedopsihijatar,klinikipsiholog,defektolog,logoped,genetiar,apo
potrebiidrugispecijalisti.
6.1.ANALIZAPROBLEMA
PriizradiIzvjetajauspostavljenisukontaktisUdruenjemURDOSAizTuzle,URDASizSarajeva,te
UdruenjeroditeljadjecesautizmomDjecasvjetlostiizBanjeLuke.Vodeiseiskazimapredstavnika
62
UNWHO2003,EU2005:1063na10.000roenih
IzvjeeMinistarstvazdravljaSAD,2009:1od110djeceimaASD(muka1od70,enska1od315)
64
Poremeajiranedjeijedobizahvatajuviepodrujapsihomotorikograzvoja.Obiljeenisukvalitativnimnenormalnostimau
socijalniminterakcijama,nainimakomunikacijeteogranienim,ponavljajuimrepertoaromzanimanjaiaktivnostikojivariraju
premastepenuizraenosti
65
Ponavljanjerijeiilifrazaumjestogovora
63
49
navedenih udruenja nastojalo se napraviti sveobuhvatnu analizu problema. Razlog zbog kojeg je
autizamdobioposebnomjestounaemizvjetajujesteupravoinjenicadaseoautizmumaloilinimalo
zna,adaInstitucijasveeedolaziudoticajskrenjempravaupravotedjece.Stogapodsjeamona
obaveze drave utvrene Konvencijom UNa o pravima djeteta (1989.), Deklaracijom UNa o pravima
osoba s mentalnom retardacijom (1971.) i o pravima osoba s hendikepom (1975.), kao i Deklaracijom
Evropskogparlamentabr.3/96opravimaosobasautizmom,Strasbourg(1996.).
Proklamiranenormepravaizatiteodnasiljaosobasautizmomdonesenesuizvannaezemlje,u
okviruMeunarodneudrugezaautizamEvrope(IAAE).Deklaracijaopravimaosobasautizmom,kojeje
donijeloVijeaEvrope(Strasbourg,1996.)66formalnoipravnoobavezujeinaudravu,kaopridruenu
lanicu tog vijea. Kako je navedeno u lanu 18. Deklaracije, rtva je osoba kojoj je pojedinano ili
grupno naneseno zlo, ukljuujui fizike i psihike povrede, duevne patnje, ekonomski gubitak ili
neprekidno uskraivanje funkcionalnih prava, djelovanjem ili propustom koji ne predstavlja krenje
nacionalnihkrivinihzakona,negomeunarodnihnormizatiteljudskiprava.Gotovosvakadrugaosoba
uBiHtrpisocijalnuiskljuenost67,aunaroitotekompoloajuvisokeilipotpuneovisnostiodrugimasu
djeca i odrasli s poremeajima u razvoju. Kao odgovor na svakodnevna krenja njihovih prava na
zdravlje, razvoj, igru, obrazovanje i rad, Udruenje roditelja djece i odraslih u autistinom spektru
(URDAS) je u 2009. promoviralo Inicijativu za zatitu osnovnih ljudskih prava djece i odraslih u
autistinomspektru.
Zbog nepostojanja medicinskopedagokosocijalnog sistema usluga za osobe u autistinom
spektru, njihova osnovna ljudska prava, prije svega pravo na zdravlje, pravo na obrazovanje i na rad,
svakodnevnosekre.Podrkaroditeljimaicijelojporodiciosobesautizmom,takoer,izostaje.Takosu
oni i njihove porodice potpuno preputeni sami sebi, a ire okruenje najee ostaje pasivno i
indiferentno.
UBosniiHercegovininepostojinijedanspecijaliziranidijagnostikitimzaautizam,nijedankliniki
odjelzatretmanporemeajauponaanju,nijesagraennijedannamjenskiobjekatzaautistineosobe.
Nuno je aktivirati razvojna savjetovalita s ciljem prevencije i ranog otkrivanja razvojnih
onesposobljenjadjece.Kadaroditeljidobijupozivdamorajuredovno,svakihestmjeseci,odvestidijete
nadetaljansistematskipregled,ondasupoveaneiansedaseproblemotkrijenavrijeme.Ovaidejaje
bilarazmatranajednovrijeme,premanavodimapredstavnikaudruenjaDjecasvjetlostiizBanjeLuke,
u Ministarstvu zdravlja i socijalne zatite RSa, ali se od ovog koncepta odustalo u Vladi RSa zbog
nedostatka novca. S druge strane, KBC Banja Luka pokrenuo je izradu dijagnostikog protokola, ali se
proces zavrava uspostavljanjem dijagnoze. ta da radi roditelj koji ima dijete s dijagnozom autizma,
komedaseobrati,gdjedaljedavodidijete?
Nedopustivo je da nema empirijskih podataka kojima bi se potkrijepilo da je problem izraen u
BiH.Svakicentarzasocijalniradmoraobiimatiauriranustatistikuodjecisposebnimpotrebama.Banja
Luka to ima, ali ne i ostali centri iako imaju zakonsku obavezu da to rade. Npr. u banjalukoj regiji je
registrirano33autistinedjece,apretpostavkajedaihsigurnoimaoko500(uzeviuobzirzabaenai
ruralnapodruja).Problemjeutolikoveitoporodicenisunisvjesnekakavproblemimaju,avrlomali
brojimadijagnozu.Brojdjecesautizmomrasteikoristeseprocjenekojeukazujudavesadanastotinu
djecebezrazvojnihometenostidolazijednosautizmom.
66
67
DeklaracijaEvropskogparlamentabroj3/96opravimaosobasautizmom/Strasbourg,1996./
HumanDevelopmentReportonSocialExclusioninBiH,UNDP2007
50
Najvaniji problemi s kojima se roditelji djece u autistinom spektru susreu od postavljanja

dijagnozedozrelogdobasu:
samodvijeustanovevredijagnosticiranje(neuropsihihatrijskeklinikeuSarajevuiBanjojLuci)68;
proces postavljanja dijagnoze je stresan, kako za dijete, tako i za roditelje, a dijagnoza najee
nedovoljnoobjanjena;
nepostojanje strunog kadra za obavljanje sveobuhvatne procjene stanja i potreba osobe u
autistinomspektru,izraduplanatretmanainjegovoprovoenje;
nepostojanjestrunogkadrazainkluzivnoobrazovanje;
personalniasistentiliasistentunastaviispoetkasuroditeljisaminalaziliosobezaasistencijuu
vrtiuikoliiplaaliih.Dodatniproblemjedanpr.MinistarstvoprosvjeteikultureRSadodjeljuje
asistenta samo za djecu s autizmom a odbija druge kategorije, recimo djecu sa Downovim
sindromomikombiniranimsmetnjama;
nepostojanje besplatnog prijevoza djece s fizikim tekoama, s obzirom na to da se veliki broj
djecenalaziururalnimpodrujima;
nepostojanjesistemapodrkeroditeljimakrozedukativneprogrameisavjetovanja;
nepostojanje sistema identifikacije i monitoringa osoba s autizmom potencira opasnost da se
djecasautizmomizgubeipovrijede;
neobavijetenostirepopulacijeoautizmuinisvakodnevnikontaktporodicesvanjskimsvijetom
vrlotekim;
deavasedaroditeljikrijudijetesautizmom,paononikakoneideukolu,adasenikonepoziva
naodgovornost;
neophodnojedjecusposebnimpotrebamaosposobitizaradizaposlitijeretakoionaidrava
imati koristi. Primjer je saradnja Centra Zatiti me i privatnika u banjalukoj regiji pa se djeca
nakon kolovanja zapoljavaju u pekarama i sl. Oni rade, drava naplauje porez na njihov
angamaninemasocijalnihpotraivanja.Bitnojeusmjeritiihnanetotoihinteresira.
6.2.MOGUARJEENJA
Jedini ispravan sistem brige za djecu je onaj koji je fleksibilan i oblikuje se prema potrebama
svakog djeteta, ukljuujui i djecu s poremeajima u razvoju. Najvanija inkluzija djeteta deava se u
njegovoj drutvenoj sredini u svakodnevnom ivotu, a to e se postii samo kroz uspjean razvoj
potencijala djeteta uz pomo jedinstvenog, ali fluidnijeg sistema prilagoenog svakom djetetu
pojedinano. Za poetak je neophodno povezati zdravstvenoobrazovnosocijalni sistem i uspostaviti
njihovufunkcionalnostzadjecusporemeajima.
1. Neophodno je stvoriti jezgru strunog kadra i prvi struni interdisciplinarni tim koji bi obuavao
novestrunetimovezaradsaosobamauautistinomspektruiromBosneiHercegovine.
2. Stvaranjesistemazaranudetekciju,dijagnozuiintervencijuuokvirukojegbiucentrimazaranu
intervenciju bio planiran i podignut nivo funkcionalnosti djece s dijagnozom razvojnog
68
Postojivelikarazlikaubrojudijagnosticiranihsluajevaibrojuoekivanihsluajevazbognedovoljneinformiranostiroditelja,
nedovoljnogpoznavanjaporemeajaodstranepedijataraipedagogakojisesusreusmoguimsluajevima,aneznajuih
prepoznati,nedovoljnogbrojaustanovazadijagnosticiranje,itd.Ipak,velikiporastubrojudijagnozauodnosunaprijeratni
periodmogaobiseobjasnitiveomosvjetenouispremnouroditeljadatraestrunupomo,kaoimanjimstrahomod
stigmatizacije.
51
poremeaja, ali i djece za koju samo postoji sumnja da bi ga mogli imati, djeca eventualno
pripremljenazainkluziju,aroditeljimabibilapruenaedukacijaipomo.
3. Neophodnojeosnivanjecentrazaautizam,kojibipremoivaoprostorizmeudijagnozeipune
inkluzije. Njegov glavni program odnosio bi se na ranu detekciju i intervenciju u koju bi bili
ukljueni i dijete i roditelji. Centar bi takoer sluio za organiziranje aktivnosti odraslih osoba s
autizmom, voenje baze podataka o populaciji u autistinom spektru, za praenje i strunu
asistencijuuprocesuinkluzije,kaoizapodizanjesvijestidrutvaoautizmu.
4. Osposobljavanjeobrazovnogsistemazauspjenuinkluzijudjeceuautistinomspektruuredovnim
vrtiimaikolama.
Kako bi i BiH primjenjivala savremenije naine kod djece s razvojnim poremeajima, prof. dr.
Nirvana Pitoljevi, ekspert za autizam, istie da eli pokrenuti prvu uionicu za djecu s autizmom i
drugim razvojnim poremeajima u Zavodu za specijalno obrazovanje djece i omladine Mjedenica u
Sarajevu, ali je neophodno da bh. vlasti pokau interes za finansiranje ovog projekta. Na taj nain bi
ZavoddobiolicencuipostaodrugaporeduCABASkolauEvropi.Osobenostovogmodelajestedase
zasniva na koli kao velikoj piramidi u ijem centru stoji dijete, odnosno uenici s razvojnim
poremeajima.
VII. SLUAJEVIKRENJAPRAVADJECE
BrojpojedinanihalbiizjavljenihInstitucijiombudsmenazaljudskapravaBIH,Odjeluzapraenje
prava djece, nije realni i stvarni pokazatelj o stanju prava djece s posebnim potrebama, ali ih, radi
transparentnostiradaInstitucije,iznosimo.Upitanjususpecifinipredmetikojimasepoklanjaizuzetna
panja i u radu na njima uvijek se rukovodimo time da ukoliko izmamimo osmijehe na licima djece ili
roditelja, to e nam biti najvea satisfakcija i nagrada za napor koji inimo u svakodnevnom radu na
praktinojprimjeniKonvencijeopravimadjeteta.
7.1.SLUAJDISKRIMINACIJEDJEAKA
Roditeljimaloljetnogtrinaestogodinjegdjeakauinilisuidaljeinesvekakobinjihovsindobio
adekvatnoikvalitetnoobrazovanje.UpostupkuistraivanjaodstraneInstitucijeustanovljenojedasu
vreneopservacijeuCentruVladimirNazoruSarajevu,gdjejenedvosmislenoutvrenodaseradio
djetetu s posebnim potrebama koje treba nastaviti kolovanje u redovnoj koli uz nadzor pedagoga
asistenta, a zbog toga je uskoro uslijedilo osporavanje takvog naina izvoenja nastave od nadlenog
Ministarstvaprosvjete,naukeisportaHNKa,pravdajuisenedostatkomfinansijskihsredstava.Takvim
postupanjem nadlenih nije dolo do realizacije preporuke Centra Vladimir Nadzor, ali je dolo do
krenjadomaihpozitivnihpropisaiKonvencijeopravimadjeteta,jerdjetetunijeomoguenapomoi
asistencijastruneosobekojaemupomagati.Zbogovihokolnosti,djeaknijepoeopohaatiredovnu
nastavuu2009./2010.kolskojgodini,aprethodnojeresornoministarstvoprivremenorijeiloproblem
takotosusnosilitrokoveasistentavolontera(studentapsolventpedagogije).Roditeljinisudozvolili
da njihovo dijete pohaa nastavu bez asistenta u nastavi kao stalnu pomo djeaku, iako su u vie
52
navrataukazivalikakojedjeakpokazaoizuzetannapredak.Kakoroditeljiistiu,njihovemolbenisubile
dovoljnedaseudovoljinjihovimzahtjevima,vejezatraenadodatnakategorizacija,opetuznapomenu
kako ne postoji mogunost da se angaira asistent za rad s djeakom, zbog nedostatka finansijskih
sredstava. U skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije69, roditelji, kao zakonski zastupnici djeaka
tuioca, podnose tubu protiv tuenog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNKa, radi
utvrivanjadiskriminacijeikrenjapravanaobrazovanje,aOpinskisuduMostaruje6.7.2010.donosi
presudukojomseutvrujedajetuenidiskriminiraotuiocananaindajepovrijedionjegovopravona
jednakopostupanjeuprocesuobrazovanja,propustividaseunastavnoobrazovnomprocesupreuzmu
mjereinkluzijetuiocakaoosobesposebnimpotrebama.Uobrazloenjupresudejasnojenavedenoda
jetueniindirektnosvevrijemetuiocaupuivaodakolovanjenastaviuspecijaliziranimustanovamaza
obrazovanjedjece,bezobziranatotosuzavrijemeredovnogkolovanjavreneredovneopservacijei
dijagnostika,isvizakljucinadleneistruneslubeupuivalisudadjeaktrebadanastavikolovanjeu
redovnoj koli i da su upitni, pa ak i nehumani bilo kakvi prijedlozi kategorizacije i promjene statusa
djeaka,jerbisesamozakompliciralovesloenostanje.Dakle,sudjeutvrdiodatueninijepostupiou
skladu s lanom 1. Protokola 12, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, potom u
skladusodredbamaOkvirnogzakonaoosnovnomisrednjemobrazovanjuBiHiPravilnikomoodgojui
obrazovanju djece s posebnim potrebama u osnovnim i srednjim kolama HNKa, a sud cijeni da je
tueni takvim ponaanjem, odnosno radnjama, djeaka posredno diskriminirao prema lanu 3. stav 2.
Zakona o zabrani diskriminacije BiH, jer inkluzivno kolovanje djece s posebnim potrebama treba da
budepravilo,aneizuzetakuobrazovnomprocesu.Institucijaombudsmenaje,uskladusaZakonomo
zabranidiskriminacijeBiH,bilaukljuenausamompostupkuprednadlenimsudom,autokujealbeni
postupakprednadlenimdrugostepenimsudom,jersutueniblagovremenoizjavilialbuiInstitucijae
idaljenadziratikompletansluaj.
7.2.SLUAJDJEAKAOBOLJELOGODVEOMARIJETKEBOLESTI
Teka materijalna situacija, roditelji nezaposleni, djetetu ustanovljena invalidnost od 80%, zbog
odravanja zdravstvenog stanja stabilnim i podnoljivim potrebno je u kontinuitetu osigurati posebnu
ishranuilijekoveisredstvazaodlazakljekaruuZagreb,toiziskujevelikamaterijalnasredstva.Tokom
2009.godineroditeljisudobivalinovanupomoodZavodazdravstvenogosiguranjaZHK,oko800KM
mjeseno, ime su podnosioci albe bili zadovoljni. Meutim, u 2010. godini davanje je smanjeno na
200KM,alijeuzintervencijuInstitucijeombudsmenanovanapomopoveanana500KM.Nadleno
ministarstvo se u pismenoj formi pozvalo na odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovamasocijalnezatite,zatititecivilnihrtavarataizatiteporodicesdjecomFederacijeBiH70,jer
sutimzakonomosobamasinvaliditetommanjimod90%ukinutapravanainvalidninuipravanapomo
injegudrugeosobe,autukategorijuseubrajaidjeak(80%).ImajuiuvidudauokviruInstitucijeradi
specijalizirani Odjel za praenje prava invalida, a i nadlenosti i mandat Institucije ombudsmena, u
rjeavanju ovog problema ombudsmeni su preduzeli odgovarajue korake i mjere, detaljno opisane u
Godinjemizvjetajuza2009.godinuiistovremenojeparlamentarnimtijelauBiHukazanonaprobleme
invalidanakojesusenavedeneizmjeneidopunedirektnoreflektirane,apremapodacimaizmedijau
pitanjujeoko60.000osoba.
69
70
53
7.3. SLUAJ DJEVOJICE S TEKOAMA VIDA I UMJERENOM MENTALNOM

RETARDACIJOM
Evidentno je da su porodice s oboljelom djecom preputene same sebi, odnosno esto nemaju
dovoljno drutvene i dravne podrke, te da esto izostane sistemski i multidisciplinarni pristup bilo
kojem od mnogobrojnih problema s kojima se susreu. Naime, u ovom konkretnom predmetu, otac
djevojice je ratni vojni invalid i, prema preporukama ljekara iz Zagreba, adekvatno i kvalitetno
zbrinjavanjejemogueuZagrebu,azarealizacijutenamjereroditeljisubiliprimoranidaprodajukuui
odInstitucijeombudsmenazatrailisudaimpomognekakobisekupoprodajniugovorkodZemljino
knjinog ureda pri Opinskom sudu uknjiio u smislu realizacije ugovora i isplate kupoprodajne cijene.
Imajuiuvidudaseradiodjevojici,unjenomnajboljeminteresu,pozivajuisesamonaKonvencijuo
pravima djeteta, nadlenom sudu i Zemljinoknjinom uredu preporueno je da se odmah preduzmu
sve neophodne mjere kako bi se zavrilo s uknjibom ugovora. Na radost roditelja, postupljeno je po
preporuciiroditeljisuomoguilisvojojdjevojiciadekvatnuikvalitetnuzdravstvenuzatitu.
7.4.SLUAJAUTISTINOGDJEAKA
Roditeljikaopodnosiocialbe,zahtijevajupomoInstitucijeombudsmena,kodlokalnezajednice,
kakobiseomoguilodjeaku,kojineivinapodrujugradaBanjeLuke,dasvakodnevnokoristiusluge
udruenjautomgradu,jeruradusdefektologomlogopedomiztogudruenjapostiedobrerezultatei
roditelji su jako zadovoljni. Ali, ostaje problem nedostatka finansijskih sredstava jer djeak dva do tri
putasedminoputujeuBanjuLuku,toiziskujefinansijskasredstva.Opinajespremnadapomogne,ali
takodakoristiuslugeorganiziranogprijevozadoCentraZatitimesaostalomdjecom,uterminuod
8.00do13.00sati,todjeakuneodgovara,jerjeradsaspomenutimdefektologomlogopedommogu
samo u terminu od 10.00 do 17.00 sati u prostorijama Udruenja i to ne svakodnevno. Tzv. postupak
istraivanjaInstitucijeombudsmenajeutoku.
7.5.UDRUENJERODITELJAIOSOBASAUTIZMOMURDOSAIZTUZLE
UdruenjeURDOSAveduevrijemetraiosnivanjecentrazaautizamuTuzli,aombudsmenima
su ukazali na probleme s kojima se susreu autistina djeca i njihovi roditelji, ali i samo Udruenje.
Udruenje, kao poseban problem, istie nepostojanje kantonalne ustanove, edukaciono
rehabilitacionog karaktera, poput centra za autizam, koji bi obuhvatao slubu za rano otkrivanje i
uspostavljanjedijagnoze,zaobrazovanje(predkolskaikolskadobsadekvatnimplanomiprogramom),
za dnevni smjetaj i profesionalnu rehabilitaciju odraslih s autizmom u raznim radionicama, za
viednevni smjetaj u sluaju bolesti roditelja, ambulantu sa specijaliziranim opremljenim vozilom i
slubuiliodjelzatrajnismjetajdjeceosobasautizmomusluajusmrtiroditelja.
Udruenje ve vie godina lobira za osnivanje centra za autizam u Tuzli, ali se, prema njihovim
navodima, sve svodi na obeanja ili okretanje glave. Tako su u aprilu ove godine odrani sastanci s
predstavnicima resornih ministarstava (obrazovanje i socijalne politike) Tuzlanskog kantona.
Predstavnicikantonalnogresornogministarstvazdravljanisuseodazvali,iakoproblemimazdravstveni
54
aspekt,jerseneradiranadijagnostika,medicinskoosobljejenedovoljnoeduciranouradusaosobamas
autizmom,estoodbijajusaradnju(ifizikiiverbalno),tesuroditeljiprimoranidapotraemedicinsku
pomouprivatnimzdravstvenimordinacijama.estoseupraksisusreuprimjerikadaupravadomova
zdravljaiklinikihcentara,bolnicaprvenstvenonemavoljedapromijeniiunaprijedipoloajovihosoba.
Specijalistikimedicinskitretmangotovodanepostojiisvesesvodinapropisivanjuterapije.Autistima
je potreban i poseban obrazovni tretman, a nemogue je pronai sluaj da se takva osoba zaposlila.
Udruenje URDOSA je izradilo elaborat i projekat za centar za autizam, ak su pronaeni i neki
sufinansijeri za dio novca, s tim da su svi spremni djelimino pomoi, ali se ipak radi o nedovoljnim
sredstvima.Zatraenajepomonaeinstitucijeulobiranjuzaosnivanjecentra.
VIII. ZAPAANJAIZABRINUTOSTIOMBUDSMENA
8.1.POZITIVNAZAPAANJA
PredmetikrenjaiugroavanjapravadjecekojisuregistriraniuOdjeluzapraenjepravadjecepri
Instituciji ombudsmena BiH, jasni su pokazatelji da je ostvarivanje djeijih prava uslovljeno nizom
faktora: ope siromatvo, nezaposlenost, politiko ureenje, neobrazovanost, odsustvo statistikih
podataka,adekvatnihrazvojnihstrategijaitd.Neminovnosenameezakljuakdasuproblemidjecesa
posebnimpotrebamakumulativno,sloenopitanjesocijalneizdravstvenezatiteisvakakoobrazovanja.
Stimuvezi,svenadleneinstitucijemoralebipratitiizajednikirjeavatiovapitanja,tonajeenije
sluaj. Nedovoljna edukacija roditelja idrutva ine djecu nevidljivom, jer se mnoga nalaze u svojim
domovima, preputena samo svojoj porodici. Neophodno je preduzeti korake radi podizanja svijesti
drutvakakobiovadjeca,kaoisvadruga,bilaukljuenaudrutvo.Naalost,predrasudeokolineimaju
za posljedicu da se djeca najee izoliraju, bez mogunosti socijalizacije i ostvarivanja osnovnih
esencijalnih prava. Meutim, ono toapsolutno niko ne moe osporiti i umanjiti znaaj jeste nain na
koji se roditelji djece s posebnim potrebama i druge osobe, prvenstveno profesionalci, snalaze, u
smislu da formiraju udruenja, s krajnjim ciljem da pomognu prvenstveno svojoj djeci, a potom i sami
sebi.Nevjerovatnojekolikovolje,energije,nadeientuzijazmaimausvakomkontaktuiradusdjecomi
koliko se trude i nastoje izmijeniti stanje i svijest u drutvu, pojedinanim akcijama, aktivnostima,
kampanjama i sl. Svakako da, uprkos brojnim eljama i tekom radu, ne mogu sistemski rjeavati
problemeisvjesnisudaimjepotrebnapodrkavlasti,tenabrojnenainelobirajukodnadlenihzabilo
kakavvidpodrkeisaradnje.Ombudsmenisuprihvatilisvojdioodgovornostiiizradomovogspecijalnog
izvjetaja ele ukazati vlastima, ali i drutvenoj javnosti na probleme djece s posebnim potrebama.
Putem preporuka, ukazat emo predstavnicima izvrne vlasti, to je potrebno uraditi kako bi djeca
ostvarivalasvojapravauskladusdomaimimeunarodnimpropisima.
Naime, ombudsmeni samo inzistiraju i zahtijevaju dosljednu primjenu zakona, jer su upravo
predstavniciizvrnevlastipredstavljalilanoveradnihgrupakojesu,kaostrunatijela,predlagalizakone
zakonodavnoj vlasti. Kada neki zakon ugleda svjetlo dana, ili se konvencija ratificira, ne moe se vie
postavljati pitanje da li je provoenje tog zakona mogue, jer je, danom stupanja na snagu, obaveza i
draveipojedincadateodredbeprovodi,odnosnopotuje.Primjeraradi,veomaestoineopravdano
pojedinipredstavnicipredkolskihikolskihustanovaizraavajusvojeneslaganjesinkluzijom,alijestav
55
ombudsmenadajeto,akoijesteneijilinistavimiljenje,inkluzijadjecesposebnimpotrebama,niu
jednom momentu ne moe biti dovedena u pitanje. Protivno je svim zakonskim, moralnim i etikim
principima da pojedinci samovoljno i na sve mogue naine odbijaju da prime pojedino dijete sa
smetnjama u redovnu nastavu, jer ne ele da se time bave nautrb potreba i znanja druge djece,
pravdajui se neznanjem, odsustvom materijalnih i ljudskih potencijala i slino. Deava se da pojedini
roditelji ne ele da njihova djeca dijele kolske klupe s djecom koja imaju neki oblik invaliditeta ili
smetnjeupsihotjelesnomrazvoju,tojesaaspektapravanedopustivo,poredtogatonijeuskladusa
zakonom. Svakako da postoje djeca koja ne mogu pohaati redovnu nastavu sa svojim vrnjacima, ali
odluku o tomu da li e dijete pohaati redovitu kolu donijet e lijenici specijalisti i druge strune
osobe, a ne nastavno ili rukovodee osoblje redovne kole. Jedna od naih preporuka, upuena
nosiocimaizvrnevlasti,biteupravodautoveojmjerisaraujusnevladinimsektorom.Jer,postoje
brojni izvrsni primjeri i aktivnosti u praksi, koje treba promovirati i kad se ukae mogunost treba ih
staviti pod nadzor bilo kojeg oblika vlasti (lokalna zajednica, kanton ili entitet), jer se na taj nain
omoguujepruanjeuslugaukontinuitetui,svakako,obuhvataveibrojkorisnikausluga.
8.2.GENERALNEZABRINUTOSTIOMBUDSMENA
8.2.1Problemiinvalidnihosobasrefleksijomnapravadjecesposebnimpotrebama
UsvajanjemZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaoosnovamasocijalnezatite,zatitecivilnih
rtava rata i zatite porodice s djecom71 u Federaciji BiH prava su izgubile sve osobe s invalidnou
manjom od 90%. Prema zasad nezvaninim podacima, oko 60.000 osoba izgubilo je prava, a na
probleme koje su uzrokovale navedene izmjene i dopune, ombudsmeni su Godinjim izvjetajem o
svojimaktivnostimaza2009.godinuukazaliparlamentarnimtijelima.Ovomprilikomelimoukazatida
su izmjene i dopune u znatnoj mjeri pogorale i poloaj djece s posebnim potrebama, a problem svih
kategorija invalidnih osoba u BiH takoer e biti predmet drugog specijalnog izvjetaja Institucije
ombudsmena,odnosnoOdjelazapraenjepravainvalida.
8.2.2Proceskategorizacije/razvrstavanja
Kategorizacijuprovodikomisijazakategorizacijukojajediocentrazasocijalniradiopine,akoja
senajeesastojiodpsihologa,defektologa,socijalnogradnikaidoktoramedicine.Prijeupisaukolu
dijete mora donijeti zdravstveno uvjerenje izdato od doma zdravlja. Na poetku kolske godine, kada
dijete biva upisano, prvih est mjeseci provodi se proces identifikacije, koji ponekad podrazumijeva
formiranje komisije za identifikaciju (ukljuuje i druge strune osobe) samo u svrhu vrenja procjene
djece.Obinoseovakomisijasastojioddoktoramedicine,kolskogpedagoga,psihologa,defektologai
socijalnogradnikatelogopeda.Ipak,nerijetkoprocesidentifikacijeprovodisamokolskipedagogsluei
senizomtestovakojisuzastarjeli,teserazlikujuodkoledokole.Relevantnestranetrebalebiraditina
razvijanjunovihtestovailinjihovomrevidiranju,amorajuihprimjenjivatikolskipsiholozikojisujedine
strune osobe za koritenje takvih testova. Ako se pri procesu identifikacije uoe odstupanja po
parametrimakojiseprate,pozivajuseroditeljiidajeimsepreporukazadaljnjiproceskategorizacijeod
71
SlubenenovineFBiH,broj14/09
56
stranekomisijepricentruzasocijalnirad.Stavovipremakategorizacijinisujedinstveni,nekijehvalea
drugi umanjuju njen znaaj. Jedna od prednosti je ostvarivanje opih prava zahvaljujui kategorizaciji.
Problemajesvakakovie.Odluujuifaktorotomedaliedijeteproiproceskategorizacijejestevoljai
psiholokaspremnostipripremljenostroditelja,tejenanjimaodgovornostiodlukadastupeukontakt
sacentromzasocijalnirad,apopreporucikolskogpedagoga,uiteljailimobilnogtima.Stigmatizacijai
finansijski trokovi osnovna su prepreka, kojoj dodatno doprinosi diskriminacija u zajednici i otpor
roditeljadapriznajudanjihovodijeteimaodreeniproblem.Nepostojanjekomisijezakategorizacijuu
blizinikolejerazlogdadjecaekajuduivremenskiperioddabibilakategorizirana,apremalovremena
planiranog za proces kategorizacije nedovoljno je da se istinski procijene djetetove sposobnosti i
tekoe.Opservacijaponaanjadjetetasenevriuvrtiu,koli,porodiciisl.kadaseonorazvrstavau
odreenu kategoriju. U Federaciji BiH dolo je do izmjene zakona u dijelu koji tretira pravo na
invalidninu i djeca nisu izuzeta. Takoer, zakonom je predvieno osnivanje centra za opservaciju i
dijagnostiku,kojijouvijeknijezaivio.Svakakojeproblemismjetanjedjeceumalibrojkategorija,pa
jetakokategorijadjecesviestrukimsmetnjamakategorijaukojudjecasrazliitimtekoamabivaju
smjetana. Na kraju, potrebno je istai da postupak kategorizacije koji provodi tim u ime centra za
socijalniradnetrebabitizavrnikorakuprocesuprocjenedjece,tejepotrebnorekategoriziratisvako
dijete.Naalost,centarzasocijalniradneprovodiprocesrekategorizacije,teponovnaprocjenapotreba
isposobnostidjetetanijeesta.
8.2.3Problemiinkluzijeupraksi
Unajveembrojukolanisuosiguraniuslovizanesmetanpristupiradsdjecomsapsihotjelesnim
razvojnim invaliditetom. Prostor je jo uvijek skuen, neprilagoen djeci koja imaju problema s
kretanjem, toaleti su neprilagoeni djeci u invalidskim kolicima i djeci svrstanoj u druge kategorije
invalidnosti,neugraujuseliftovijersupreskupizakole,takodarampeostajujedinamoguavarijanta
prilagoavanjakolskogprostoradjecisrazvojnimoteenjima.Razlogzaovakvusituacijujesteinjenica
dasredstvazaoveaktivnostiestonedostajupasekoinjihovarealizacija.Nepostojepodzakonskiakti
kojimasebliepropisujuusloviprostora,opreme,udbenikainastavnihuilazaostvarivanjeplanovai
programa u redovnim osnovnim kolama za uenike odreene vrste i stepena ometenosti. Redovne
osnovnekoleestoneuzimajuuobzirposebnepotrebeovihuenikausmisluopremeinastavnihuila
(npr. maine za obuavanje Brajevom pismu, vibracioni stolovi za gluhe i nagluhe, sobe za senzornu
stimulacijuzaviestrukoometeneuenikeisl.).Djecasposebnimobrazovnimpotrebamauosnovnimi
srednjimkolamaseobrazujusepremaindividualnimplanovimakojisuprilagoenistepenuoteenja
djetetainjegovimouvanimintelektualnim,fizikim isocijalnimkapacitetima. Ministarstvoprosvjetei
kulture RSa izradilo je Nastavni plan i program za djecu s posebnim potrebama koji ima za cilj
prilagodbunastavnogprocesadjecistekoamauuenju.OvajNPiPtrebadabudefleksibilantoega
initi primjenjivim, kako u redovnim, tako i u specijalnim kolama. Istovremeno treba da slui i kao
osnovazaizraduindividualnihprogramanastavnogirehabilitacionograda,prilagoenogindividualnim
karakteristikama i odgojnoobrazovnim potrebama svakog uenika. Pored smanjenog broja i obima
nastavnihjedinicaizpojedinihpredmeta,ovadjecanemajuobavezupohaanjanastaveizstranihjezika.
Uskladustim,predvienojedaonapohaajuviesatipraktinenastave,odnosnosatisticanjanekih
manuelnihvjetina.Znaajprilagodbenastavnogplanaiprogramaogledaseiutomedaonpredviada
nastavazadjecustekoamaurazvojunetrajedueodetirisata,dokurazredimadrugeitreetrijade
devetogodinjeg kolovanja traje i do est sati. Meutim, u praksi se ovaj prilagoeni nastavni plan i
programpotujesamodjeliminoiumalomobimu.Prilagodbenenastavneplanoveiprogrameizrauje
57
Republiki pedagoki zavod a u praksi ih razvija nastavno osoblje u saradnji s defektolozima stalno
zaposlenim u kolama, to je rijetkost, ili angairanim u mobilnim timovima, to je ee. Nastavno
osoblje nije dovoljno osposobljeno za ovaj proces, niti je motivirano jer nema nikakve olakavajue
okolnosti koje bi ga stimulirale da radi s djecom koja imaju razvojnih oteenja. U redovnim kolama
nalazi se veliki broj uenika sa smetnjama u razvoju, kao to su: uenici s graninim stepenom
intelektualnihsposobnosti,stekoamaureceptivnomiekspresivnomgovoru,blaetjelesnoinvalidna,
hroninooboljela,hiperaktivna,hipoaktivna,djecasemocionalnimsmetnjama,djecasporemeajimau
ponaanju, djeca iz socijalno nerazvijenih sredina. Za sve ove uenike, uglavnom, se ne rade dodatni
programi.
U pripremi ovog specijalnog izvjetaja, osim informacija dobivenih od znalaca u ministarstvima

obrazovanja,prosvjetnopedagokimzavodima,centrimazadjecusposebnimpotrebamaispecijalnimi
redovnimkolama,koristilismoisaznanjanevladinogsektora,posebnoudruenjagraana,registriranih
za rad i zatitu osoba s posebnim potrebama. Jedan od kljunih problema procesa inkluzije, prema
miljenju predstavnika udruenja graana usmjerenih na zatitu osoba (i djece) sa psihotjelesnim
invaliditetom, jeste nedovoljna profesionalna podrka nastavnom osoblju u kolama. Veliki broj
osnovnih i srednjih kola nema zaposlene defektologe i logopede, iako zakonska osnova nalae
angairanje ovih kadrova u sistemu strunih timova kola. Ministarstvo prosvjete i kulture RSa,
nadleno za stvaranje preduslova za dosljednu primjenu Pravilnika o vaspitanju i obrazovanju djece s
posebnimobrazovnimpotrebamauosnovnimisrednjimkolamauRSa,zbognedostatkaadekvatnog
strunogkadrauosnovnimkolama,imenovalojeodreenibrojmobilnihstrunihtimova.
Prema podacima Republikog pedagokog zavoda RSa, za kolsku 2008./2009. godinu72 od 174
osnovnekolesamoosamjeimalozaposlenogstrunogsaradnikadefektologa,kojijeporedpedagoga
zaduenzaradsdjecomsposebnimobrazovnimpotrebama.Nastavnoosobljese,uveinisituacija,ne
osjea dovoljno kompetentnim kada su u pitanju potrebe djeteta s psihotjelesnim razvojnim
oteenjem. Opravdano im je teko da samostalno, bez prethodne edukacije, organiziraju nastavni
procesuodjeljenjusdjetetomovekategorije.estoseopiruinkluzivnomobrazovanju,jerosjeajudaje
najvei teret na njima, te da im nedostaje profesionalna podrka. Mobilni struni timovi prijelazno su
rjeenje,kojeprilinodugotrajeiimamaliuticajnapoboljanjeprovoenjainkluzivnenastave.Njihov
doprinos u pomoi nastavnom osoblju treba da je mnogo vei nego to je trenutno. Razlog ovakvog
nedovoljno adekvatnog odgovora mobilnih timova nije proizveden njihovom odgovornou, ve
nainom na koji su organizirani, a kojim se ne postie eljeni efekt. Osim toga, gotovo da i ne postoji
individualniradadekvatnogstrunjakasasamimdjetetom,nepratisenapredakdjeteta,teneobavlja
procjenadaljemogunostiobrazovanjauredovnimodjeljenjima,pajekolaestosuoenasoiglednim
nazadovanjem djeteta, jer nastavni proces prevazilazi njegove individualne mogunosti. Dakle,
smatramo da odgovornost za vee i kontinuirano prisustvo strunog osoblja u kolama, s ciljem
adekvatnog obrazovnog i odgojnog tretmana djece s psihofizikim invaliditetom, snosi resorno
ministarstvoobrazovanja.Ujanuaru2010.godinestvorenisuzakonskiuslovizapoboljanjesituacijeo
ovom pitanju. Naime, usvojeni su Pedagoki standardi koji podrazumijevaju popunjavanje osnovnih i
srednjih kola psiholozima, defektolozima, socijalnim radnicima, ali treba ustrajati u njihovom
provoenju u praksi. Kako kolsko osoblje nije dovoljno educirano, postoji potreba za profesionalnim
usavravanjem nastavnika, to zahtijeva dodatno finansiranje kako bi se ostvario vii nivo u
profesionalizaciji struke. Ovako, nisu u potpunosti osigurani uslovi za primjenu savremenih principa
72
ipkaJ.DoprinosinkluzijimonitoringinkluzijeuosnovnimkolamauRepubliciSrpskojodI.doIX.razreda,Republiki
pedagokizavod
58
obrazovanja djece s psihofizikim invaliditetom na svim nivoima obrazovanja, to se odraava na

primjenu individualno prilagoenih programa, programa produnog strunog tretmana, programa
radionicazaokupacionirad.
Prisustvo intelektualnih tekoa ne opravdava nijedan oblik diskriminacije. Djeca s posebnim

potrebamaimajuitrebadauivajusvapravapredvienameunarodnimstandardimaizakonimaBosne
iHercegovineitopolazeiodosnovnihprincipadasvakiovjekimauroena,jednakaineotuivaprava.
Inkluzija djece s posebnim potrebama u BiH je veoma sloeno pitanje, koje bi zahtijevalo i dodatna
istraivanja i opservacije, nego to je uinjeno za potrebe izrade ovog specijalnog izvjetaja, ali je
neminovno da se, kada govorimo o pravima djece s posebnim potrebama, osvrnemo na tu
problematiku, to je i uinjeno. Pored obrazovanja djece s posebnim potrebama i sticanja zvanja i
zanimanja,bilobiveomaznaajnodasestvoreusloviimogunostidadjecanakonzavretkakolovanja
uspijupronaizaposlenje,tedanjihoveobrazovnekvalifikacijebuduatraktivnijenatrituradaidase
uopezaposlemnogoeenegotojetosadasluaj.Predstavniciudruenjaisavezaukazujunatoda
sedjecasposebnimpotrebama,akoizavrenajeesrednjeobrazovanje,nemoguzaposliti,jersuu
pitanju zanimanja koja nisu nimalo konkurentna na tritu rada (npr. slijepa osoba i zanimanje
telefoniste i slino), odnosno nisu aktuelna, zastarjela su. Bilo bi veoma znaajno da se stanje u toj
oblasti izmijeni, jer entiteti u BiH imaju zakone o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapoljavanju invalida73, odnosno zakone o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom74,kojipruajudobruosnovuzazapoljavanjeovekategorijaosoba.
73
74
Preienitekst,objavljenu''SlubenomglasnikuRSa'',broj54/09
''SlubenenovineFBiH'',broj9/10
59
IX. PREPORUKE
Shodno svojim ovlatenjima iz lana 32. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i
Hercegovine,ombudsmeni
P r e p o r u u j u
Nadlenimorganima,ito:
MinistarstvucivilnihposlovaBiH,
MinistarstvuzaljudskapravaiizbjegliceBiH,
Federalnomministarstvuobrazovanjainauke,
Federalnomministarstvuzdravstva,
Federalnomministarstvuradaisocijalnepolitike,
MinistarstvuzdravljaisocijalnezatiteRSa,
MinistarstvuprosvjeteikultureRSa,
Kantonalnimministarstvimaprosvjete,socijalnezatiteizdravstvai
VladiBrkoDistriktaBiH
da preduzmu mjere radi realizacije kratkoronih i dugoronih ciljeva Stratekih pravaca razvoja
obrazovanjaBiHsplanomprovoenja2008.2015.godine;
dapreduzmuaktivnostinapodizanjusvijestistruneiirejavnostiopravimaipotrebamadjeces
posebnimpotrebamasciljemsmanjivanjapredrasuda;
da omogue edukaciju i psihosocijalnu pomo roditeljima putem osnivanja savjetovalita za
roditelje,kakobiutoranijojfazimoglidobitiadekvatnustrunupomo,uputstvaismjerniceza
zatituisocijalizacijudjece;
dauspostaveiprovodeprogramesenzibiliziranjadjece,nastavnogosoblja,roditeljaopotrebamai
mogunostimaosobasposebnimpotrebamasciljemsmanjivanjapredrasudaoovojpopulaciji;
daomoguedaseutoranijojrazvojnojfazidjecaukljueutiflolokitretman;
daomoguedaseproceskategorizacijeuredinanaindabudejedinstvennacijelojteritorijiBiH,
odnosnodasestandardizirajuinstrumentiipostupciopservacijeiprocjenesposobnostidjeteta;
da omogue da se povea strunost lanova komisija za kategorizaciju/razvrstavanje i tako
omoguidaproceskategorizacijebudeupravomsmislumultidisciplinaran;
daomogueformiranjekabinetazarehabilitacijusluhaigovorautoveembrojugradovaitako
ihuinedostupnimdjecinacijelojteritorijiBiH;
datohitnijepreduzmupotrebnekorakezaprovoenjeZakonaoupotrebiznakovnogjezikaBiH;
daosnovneisrednjekoleuinetopristupanijimzadjecuspsihofizikimrazvojnimoteenjima,
tedaseuvezistimobaviadaptacijaulazaukole(postaverampezainvalidepremapostojeim
60
propisima uz uvaavanje definiranih standarda), toaleta, holova i prostora u kojima se odvija

nastava,kaoidaserazmotrepotrebeiusloviugradnjeliftovazaosobekojeimajuproblemapri
kretanju;
dapoveajubrojmobilnihstrunihtimovailistalnoangairanihstrunjaka,kojiepruatipodrku
provoenjuprocesainkluzijeikoncentriratisenakontinuiranupomonastavnomosobljuuizradi
iprovoenjuindividualnihprogramaradasdjecom;
da uspostave saradnju s nevladinim organizacijama i udruenjima roditelja djece i osoba s
posebnimpotrebama,kojiimajurazvijenmodeledukacijenastavnogosobljaukolamaidatako
iskoristeraspoloivestruneresursezazajednikeedukativneihumanitarneaktivnostiiprojekte;
daomogueizradusavremenijihnastavnihplanovaiprogramazaodreenestruneprofiledjeces
posebnimobrazovnimpotrebamausrednjimkolamaidasepoveaspektarzanimanja;
da kolama osiguraju potrebna didaktika sredstva i druga tehnika pomagala za provoenje
nastavnogprocesaugrupidjeceukojojjeidijetesposebnimobrazovnimpotrebama;
da omogue djeci s posebnim razvojnim potrebama da dobiju besplatno udbenike i kolski
pribor, tako to e nai potrebna finansijska sredstva za nabavku novih, ili e organizirati
humanitarneakcijeprikupljanjapolovnihudbenika;
da preduzmu mjere s ciljem omoguavanja da se lijekovi, neophodni ovoj djeci, nalaze na
esencijalnoj/pozitivnojlisti;
danosiociizvrnevlastiuRepubliciSrpskojinsistirajuizahtijevajuodzakonodavnevlastidauto
skorijemrokuusvojinovizakonosocijalnojzatiti;
dapreduzmuneophodnemjere,kakobiuFederacijiBiH,tj.kantonima,iznosisocijalnihdavanja
bili izjednaeni, odnosno bili srazmjerni stvarnim potrebama i na taj nain u to veoj mjeri
doprinijeliujednaavanjupravaipoloajasvihnosilacapravaizsocijalnezatite,bezobziranatou
kojemkantonuive;
da omogue puno provoenje Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapoljavanju invalida RSa i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetomuFBiH;
da,kadajegodtoneophodno,osigurajumaterijalnadavanjazaroditeljeijasudjecasmjetenau
ustanovamasciljemkvalitetnijekomunikacijesdjecom;
daomoguestvaranjeuslovazaradstomatolokihordinacijaspecijaliziranihzadjecusposebnim
potrebama;
da osiguraju efikasnije i bre dobivanje ortopedskih pomagala i pojednostave postupak kod
nadlenihtijela;
da omogue uspostavu mehanizama za rano otkrivanje i dijagnosticiranje djece u autistinom
spektru;
daomoguepreduzimanjeadekvatnihmjerakakobiseuspostavioiizgradiosistemidentifikacijei
monitoringadjecesautizmomi
daostvareutoveojmjerisaradnjusnevladinomsektorom.
Svaministarstvaobuhvaenaovimizvjetajemdunasu,urokuod60danaoddananjegovog
prijema,ombudsmenimadostavitiizvjetajosvojimpostupanjima.
61
ANEKS
Listaobavljenihrazgovora75
Ime
ustanove/udruenja/organa
1.URDOSA76Tuzla
2.Udruenjeroditeljadjeces
autizmomDjecasvjetlosti
BanjaLuka
3.UdruenjeDownov
sindromBanjaLuka
4.SavezdefektologaBosnei
Hercegovine
5.Savezslijepihislabovidih
RepublikeSrpske
6.Republikipedagokizavod
RepublikeSrpske
DelegacijauimeInstitucije
ombudsmena
08.2010.
Pismenakorespondencija Predstavnici
24.8.2010.
AleksandraMarinDikli,
eficaOdjelazapraenje
pravadjece
AleksandraArsenijevi
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
GoranDrakuli,
predsjednikUpravnog
odbora
Roditeljdjetetas
autizmom
defektologlogoped
25.8.2010.
pravadjece
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
ZdravkaJeli,
predstavnica
Udruenja
30.8.2010.
pravadjece
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
Tanjaoli,
predstavnicaSaveza
2.9.2010.
pravadjece
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
BrankoSuzi,
predsjednik
6.9.2010.
pravadjece
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
Jelenaipka,
inspektorprosvjetni
savjetnikzaspecijalne
ustanoveidjecus
posebnimpotrebama
uredovnimkolama
75
76
Delegacijauime
ustanove/
udruenja/organa
Datum
sastanka
Posjetesuporedaneredoslijedomdatumarazgovora
UdruenjeroditeljadjeceiosobasautizmomizTuzle
62
7.Savezagluhihinagluhih
RepublikeSrpske
8.NVODuga
9.Zavodzaspecijalno
obrazovanjeiodgojdjece
Mjedenica
10.VojkaKomljenovi,
Kiseljak
11.Savezparaplegiara
RepublikeSrpske
12.JUCentarzavaspitanje,
obrazovanje,radno
osposobljavanjei
zapoljavanjementalno
retardiranedjece,djece
oboljeleodautizmai
cerebralneparalizeVladimir
Nazor
13.Ministarstvozdravstvai
socijalnezatiteRSa
8.9.2010.
pravadjece
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
DubravkaOstoji,
predsjednica
14.9.2010.
Inestimjanin,
psihologinja,
konsultantica
VasilijaVeljkovi,
defektologinja
15.9.2010.
NivesJuki,ombudsmen
Inestimjanin,
psihologinja,
konsultantica
Ninaeremet,pravnica
pripravnica
MirsadAsimovi,
direktor
GrozdaMilutinovi,
defektologinja
SanelaJeina,
psihologinja
16.9.2010.
Inestimjanin,
psihologinja,
konsultantica
VojkaKomljenovi77,
pedagoginja
psihologinja
16.9.2010.
pravadjece
Puhalo,psihologinja
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
SlavkoDeli,
predsjednik
MilenaObradovi,
sekretar
17.9.2010.
NivesJuki,ombudsman
LjiljaKruniZita,
pravnica,konzultantica
Inestimjanin,
psihologinja,
konzultantica
Ninaeremet,pravnica
pripravnica
ZulfoAhmetovi,
direktor
20.9.2010.
pravadjece
VericaMatoevi,
tehnikaasistentkinja
LjuboLepir,pomonik
ministrazdravstvai
socijalnezatiteRSa
77
Ekspertuoblastidjecesposebnimpotrebama,upenziji
63
14.Centarzaslijepui
slabovidnudjecuiomladinu,
Sarajevo
15.Centarzaslunuigovornu
rehabilitaciju,Sarajevo
16.Osnovnaspecijalnakola
Zenica
21.9.2010.
LjiljaKruniZita,pravnica
konsultantica
Inestimjanin,
DamirOvina,direktor
psihologinja
Konsultantica
22.9.2010.
LjiljaKruniZita,
pravnica,konsultantica
Inestimjanin,
psihologinja
konsultantica
NaimSalki,direktor,
socijalniradnik
Pravnica
27.9.2010.
Inestimjanin,
psihologinja
konsultantica
HadiraDrao,
direktorica
dr.DonAnte
Komadina,direktor
Caritasa
MirjanaVlaho
17.CentarSvetaobitelj,
Mostar
27.09.2010. NivesJuki,ombudsmen
18.UdruenjaSusretitluk
28.9.2010.
NivesJuki,ombudsmen
JasnaVasilj,
predsjednica
19.Domzadjecuometenuu
tjelesnomilipsihikom
razvojuMarijanaanada
irokiBrijeg
28.9.2010.
NivesJuki,ombudsmen
SlobodanKarai,
direktor
28.9.2010.
NivesJuki,ombudsmen
Puhalo,psihologinja
Inestimjanin,
psihologinja
konsultantica
Ninaeremet,pravnica
pripravnica
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
MiroslavBobrek,
pomonikministraza
prosvjetu
SlavicaKupreanin,
naelnicaOdjeljenjaza
srednjeobrazovanje
DukaRadmanovi,
naelnicaza
predkolskovaspitanje
iosnovnoobrazovanje
30.9.2010.
NivesJuki,ombudsmen
Puhalo,psihologinja
Inestimjanin,
psihologinja
konsultantica
Ninaeremet,pravnica
pripravnica
VericaMatoevi,
tehnikaasistentica
NirvanaPitoljevi,
ekspertzaautizam
20.Ministarstvoprosvjetei
kultureRSa
21.URDAS78Sarajevo
78
UdruenjeroditeljadjecesautizmomizSarajeva
64
22.Federalnizavodza
zapoljavanje
23.Udruenjaroditelja,
omladineidjecesposebnim
potrebama,Konjic
24.Udruenjeivots
Downovimsindromomiz
Sarajeva
25.10.2010.
NivesJuki,ombudsmen
Inestimjanin,
psihologinja
konsultantica
Ninaeremet,pravnica
pripravnica
31.10.2010. Pismenakorespondencija
OmerKorjeni,
rukovodilacSektoraza
zapoljavanje
MuamerLavi,
predstavnik
2.11.2010.
Pismenakorespondencija
Predstavnice
Udruenja
25.Zavodzaslijepei
slabovidneBudunost,
Derventa
4.11.2010.
NivesJuki,ombudsmen
eficaodjelazaprava
djece
VladanPopovi,
direktor
26.Centarzasocijalnirad,
Trebinje
8.11.2010.
NivesJuki,ombudsmen
Ninaeremet,
pripravnicapravnica
Mirauk,direktorica
27.Udruenjeroditeljaidjece
sposebnimpotrebama,
Trebinje
8.11.2010.
NivesJuki,ombudsmen
Ninaeremet,
pripravnicapravnica
Mijatarovi,
predsjednik
9.11.2010.
NivesJuki,ombudsmen
TonkicaBlagojevi,
direktorica
12.11.2010.
Ninaeremet,
pripravnicapravnica
HarisHaveri,
predsjednik
28.Osnovnakolazadjecus
posebnimpotrebamaMostar
29.Savezorganizacijaza
podrkuosobamas
intelektualnimtekoama
FBiHSumero
65

Prezentacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prezentacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Institucijaombudsmenazaljudska

onesposobljenog djeteta, ukljuujui irenje informacija, kao i pristup metodama rehabilitacije,

2. Drave potpisnice zabranit e bilo kakvu diskriminaciju na osnovu invaliditeta i osigurat e

uspostavljen odgovarajui sistem prepoznavanja i identificiranja djece s posebnim potrebama

stvorene neophodne uslove za nesmetan pristup i kretanje u obrazovnoodgojnim ustanovama

Propisuje da djeca i mladi sa smetnjama i tekoama u razvoju stiu obrazovanje u redovnim

Propisuje obrazovanje djece s posebnim potrebama prema prilagoenim programima srednje

Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim organima federalne uprave22 ustanovljeno je

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju osoba s invaliditetom30 i

Zakonom o ustanovama Brko Distrikta BiH propisuje se obaveza ustanovljavanja Odjela

kategorizacije/razvrstavanja djece. Dodaju da na podruju kantona nemaju centar za opservaciju i

Posjeta Zavodu obavljena je 15.9.2010., a potom je 30.9.2010. u sarajevskom uredu Institucije

Problem kategorizacije: Kategorizacija se odvija shodno Zakonu o socijalnoj zatiti, tako to se

Prisutan je i problem/nedostatak programa za rad specijalnih kola, jer je u teoriji prisutna

U Centru je zaposlen fizioterapeut, muzikoterapeut i etiri logopeda zbog injenice da 90%

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu javna je ustanova za obrazovanje slijepih i

defektoloki tretman (surdaudioloki i logopedski), psiholoki i socijalnozdravstvenu slubu; Nivoi

Djeca s posebnim potrebama na prostoru Opine Trebinje mjeseno dobivaju po 41 KM, to je

Rad u koli prilagoen je individualnim potrebama svakog uenika i njihovim trenutnim

Strunjaci koji rade u komisijama za kategorizaciju previe se bave administrativnim poslovima;

Razvojna savjetovalita nemaju defektologe, a potrebno je da ih imaju s ciljem ranog otkrivanja

U Savezu slijepih i slabovidnih RSa tokom razgovora sa istraivakim timom Institucije

Uspostavljen je kontakt s Udruenjem Downov sindrom iz Banje Luke i Udruenjem ivot sa

Rano podrati porodicu i dijete nemogue je bez uvezivanja i zdravstvenog, obrazovnog i

Istraivaki tim Institucije obavio je razgovore s predstavnicima Udruenja Susret iz itluka,

U obavljenom razgovoru istraivakog tima Institucije ombudsmena s predstavnicima Saveza,

3.3. STANJE U USTANOVAMA ZA ZBRINJAVANJE MENTALNO INVALIDNIH

Institucija ombudsmena je u toku 2009. godine obila ustanove za zbrinjavanje mentalno

U Ministarstvu prosvjete i kulture RSa pohvaljen je pristup Institucije ombudsmena i izraena

S predstavnicima Ministarstava obrazovanja i nauke i Ministarstva rada i socijalne politike u

Uee roditelja u postupku identifikacije, odnosno kategorizacije, kao i u itavom odgoju i

Prema zvaninim podacima Svjetske zdravstvene organizacije i EU o uestalosti poremeaja u

Najvaniji problemi s kojima se roditelji djece u autistinom spektru susreu od postavljanja

7.3. SLUAJ DJEVOJICE S TEKOAMA VIDA I UMJERENOM MENTALNOM

U pripremi ovog specijalnog izvjetaja, osim informacija dobivenih od znalaca u ministarstvima

obrazovanja djece s psihofizikim invaliditetom na svim nivoima obrazovanja, to se odraava na

Prisustvo intelektualnih tekoa ne opravdava nijedan oblik diskriminacije. Djeca s posebnim

propisima uz uvaavanje definiranih standarda), toaleta, holova i prostora u kojima se odvija

You might also like