VANJSKI MORSKI POJAS

2. GOSPODARSKI POJAS (ISKLJUIVA EKONOMSKA

ZONA), i
3. EPIKONTINENTALNI POJAS
1.

VANJSKI MORSKI POJAS

Prema Konvenciji iz 1982., obalna drava moe svoj vanjski pojas

protegnuti najvie do crte od 24 morske milje, raunajui od polaznih

crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora.
Konvencija iz 1982. ne sadri nikakvu odredbu o razgranienju vanjskog
pojasa, to otvara mnoge probleme, naroito kada su u pitanju tjesnaci
poput Otrantskih vrata. Prema Konvenciji iz 1982. vanjski morski pojas
ostat e dijelom otvorenog mora samo ako i dok obalna drava ne
proglasi svoj gospodarski pojas, a ija najvea irina moe biti do 200
milja od polazne crte. Ako ga proglasi, onda e se reim vanjskog pojasa
preklapati sa reimom gospodarskog pojasa u granicama onog prvog.
Konvencija, dalje, priznaje obalnoj dravi pravo vrenja nadzora koji je
potreban da se sprijee povrede njezinih carinskih, fiskalnih,
zdravstvenih propisa, kao i propisa o useljenju, poinjene na njezinu
(kopnenom) podruju i u njezinu teritorijalnom moru. To znai da je
ribolov stranih brodova u tom pojasu doputen, osim ukoliko je obalna
drava u tom prostoru proglasila i svoj gospodarski pojas.

.....
Obalna drava moe u vanjskom pojasu kanjavati i

vaenje arheolokih i historijskih predmeta s dna

njezinih unutranjih voda, teritorijalnog mora i toga
vanjskog pojasa bez njezina odobrenja.
Obalna drava nema ipso facto pravo na vanjski
morski pojas, nego ga, poput arhipelakih voda i
gospodarskog pojasa mora izriito proglasiti. Ako se
tim pravom ne poslui, i ako ne proglasi i gospodarski
pojas, taj morski pojas ostaje i dalje dijelom otvorenog
mora izvan nacionalne jurisdikcije bilo koje drave.

GOSPODARSKI POJAS
(ISKLJUIVA EKONOMSKA ZONA)
Vanjska granica ovog pojasa mjeri se od polaznih crta ili ravnih

arhipelakih crta, od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora, do

ukupne irine od 200 morskih milja.
Obalna drava nema pravo na gospodarski pojas ipso facto, da bi
ga stekla, ona ga mora izriito proglasiti. Ako, ili dok ga ne
proglasi, ona i dalje ima pravo na epikontinentalni pojas koji
obuhvaa samo morsko dno i podzemlje, s time da vodeni stub i
povrina mora iznad epikontinentalnog pojasa i dalje u tom
sluaju ostaju pod reimom otvorenog mora.
Obalne drave u veoma nepovoljnom geografskom poloaju
(BiH, Slovenija) koje zbog kratke obale u zatvorenim morima
nemaju ipso facto pravo na epikontinentalni pojas, ne mogu
iznad njega ni proglasiti gospodarski pojas.

.....
Gospodarski pojas je pod posebnim pravnim reimom

(sui generis). On nije dio teritorija obalne drave, ali ni

dio otvorenog mora. Obalna drava u njemu ima
znatno ogranieniju vlast negoli u svome
teritorijalnom moru, ali ona u tom pojasu ipak ima
neka veoma vana suverena prava i jurisdikciju, i to
u prvom redu povodom tzv. resursnih prava

Prava tredih drava u gospodarskom pojasu

Sve drave, obalne i neobalne, u gospodarskom pojasu

svih drava i dalje uivaju, uz neke druge pravno

doputene upotrebe mora, sljedee osnovne slobode:

plovidbe,
prelijetanja, te
polaganja podmorskih kabala i cjevovoda.

Konvencija iz 1982. ak i navodi da se u tom pojasu

primjenjuju njezina pravila propisana za otvoreno

more, ali samo u onoj mjeri u kojoj nisu nespojiva s
propisima o gospodarskom pojasu.

Suverena resursna i druga prava,

te dunosti obalne drave
Obalna drava nije duna bilo s kime dijeliti neiva, tj.

mineralna bogatstva u svom gospodarskom pojasu, koja se

danas preteno iskoritavaju s njegova dna i podzemlja.
Obalna drava ima iskljuiva prava nad svim ivim biima
koja pripadaju tzv. vrstama od dna.
to se tie ostalih ivih izvora, u prvom redu morskih riba i
sisavaca, prava obalne drave su donekle ograniena
pravima neobalnih drava (onih bez izlaza na more) i
drugih, od kojih su mnoge prije vrile eksploataciju tih
dijelova mora.
Drava ija privreda preteno ovisi o iskoritavanju ivih
bogatstava njezina gospodarskog pojasa (Island) nije duna
u njega propustiti ribarske brodove bilo koje druge drave.

.....
Obalna drava ima najvea prava glede iskoritavanja ivih bogatstava svog
gospodarskog pojasa u odnosu na sve druge drave. Ona odreuje njihovu
dopustivu lovinu i svoje vlastite mogunosti njihova lovljenja. Tek ako ona
sama nema mogunost za ulov cjelokupne dopustive lovine, ona e

sporazumima ili drugim dogovorima dati drugim dravama pristup viku

dopustive lovine. Pri tome e ona u prvom redu omoguiti takav ulov
neobalnim dravama (onim bez izlaza na more) iz iste regije ili subregije, s
time da razvijene neobalne drave mogu loviti samo u gospodarskom pojasu
razvijenih drava.
Obalna e drava voditi rauna o interesima drava u nepovoljnom
geografskom poloaju, tj. onima iji su morski prostori toliko mali da iz njih ne
mogu zadovoljiti potrebe svog stanovnitva za ribom.
Drei se navedenih i brojnih drugih uslova, sama obalna drava odluuje o
odobrenju pristupa ribarima i ribarskim brodovima drugih zemalja u svoj
gospodarski pojas, i to izdavanjem dozvola, ukljuujui i naplatu naknada za
dozvoljeni ribolov.
U svom gospodarskom pojasu obalna drava ima jo i suverena prava glede
drugih djelatnosti radi gospodarskog istraivanja i iskoritavanja toga pojasa,
poput proizvodnje energije koritenjem vode, struja i vjetrova.

 Konvencija nabraja jurisdikciju obalne drave u

njezinu gospodarskom pojasu, i to posebice u trima

glavnim oblastima:

Jurisdikcija obalne drave glede umjetnih otoka i

naprava
Jurisdikcija glede naunih istraivanja mora
Jurisdikcija u sprjeavanju oneienja

Jurisdikcija obalne drave glede

umjetnih otoka i naprava:
Obalna drava ima iskljuivo pravo sama graditi, ili

doputati i regulisati izgradnju, rad i upotrebu gore

navedenih ureaja.
Oko tih otoka, ureaja i naprava obalna drava moe, kada
je potrebno, ustanoviti zone sigurnosti radi sigurnosti
plovidbe i sigurnosti samih tih ureaja. irinu tih zona
sigurnosti odreuje obalna drava s obzirom na prirodnu
funkciju otoka, ureaja i naprava, ali one ne smiju prelaziti
500 metara uokolo njih, osim ako drukije ne propisuju
meunarodni standardi. Svi brodovi moraju potovati
takve zone sigurnosti, ali se takvi umjetni otoci, ureaji i
naprave ne smiju postavljati tamo gdje mogu ometati
upotrebu poznatih plovnih puteva bitnih za meunarodnu
plovidbu.

Jurisdikcija glede naunih istraivanja mora:

Obalna drava u ovom pojasu nema pravo da se jedina bavi naunim

istraivanjima.
Obalna drava moe NE dopustiti nauna istraivanja u svome gospodarskom
pojasu (ili u epikontinentalnom pojasu do irine od 200 milja), u svakom
sluaju kada to istraivanje nije u miroljubive svrhe, zatim kada ono ima
izravno znaenje za istraivanje i iskoritavanje ivih i neivih prirodnih
bogatstava (nad kojima ona uiva suverena prava), kada ukljuuje buenje
morskog dna upotrebom eksploziva ili unoenjem kodljivih tvari u morski
okoli, ili izgradnju umjetnih otoka, ureaja i naprava.
U ostalim sluajevima, druge drave i nadlene meunarodne organizacije ne
smiju vriti nauna istraivanja u gospodarskom pojasu neke drave ako ona za
to nije dala odobrenje.
U svim sluajevima kada je druga drava ili nadlena meunarodna
organizacija dobila odobrenje, ona je duna obalnoj dravi pruiti detaljan opis
projekta, mora joj omoguiti sudjelovanje bez naknade u projektu i stalno je
obavjetavati o svim rezultatima istraivanja.
Ako su neki podaci netani, ili ako se obavjetenja ne prue, obalna drava ima
pravo uskratiti pristanak na poetak ili na produenje istraivanja, ali e
ukinuti svoju zabranu im se udovolji tim uslovima.

Jurisdikcija u sprjeavanju oneidenja:

Obalna drava je duna tititi i uvati morski okoli.
Duna je saraivati na opoj i regionalnoj razini u

formulisanju i provedbi meunarodnih propisa i

standarda, posebno imajui u vidu regionalne vanosti
i karakteristike. Ali ona za svoj gospodarski pojas moe
donositi vlastite zakone i propise radi sprjeavanja,
smanjivanja i nadziranja oneienja, u naelu jedino
ako su ti propisi usklaeni s opeprihvaenim
meunarodnim pravilima i standardima.

EPIKONTINENTALNI POJAS
Uz Zonu je jedini prostor u moru koji obuhvaa samo morsko

dno i njegovo podzemlje.

Dno mora i okeana se najee blago sputa od ruba morske
obale na dubinu do otprilike 200 metara dubine. Taj dio morskog
dna se naziva kontinentalnom ravninom.
Nakon te dubine morsko dno se sputa prosjeno pod mnogo
jaim nagibom do veih dubina od 1500 do 3000 metara, i taj dio
dna se naziva kontinentalnom strminom.
Nakon toga se tlo opet neto polaganije sputa do dna dubokoga
mora od oko 4000 metara dubine, a taj njegov dio nazivamo
kontinentalnom kosinom.
Sve te dijelove morskoga dna zajedno, od obalnog ruba do dna
dubokoga mora od oko 4000 metara dubine, obuhvaamo
zajednikim nazivom kontinentalne orubine.

.....
Konvencija iz 1982. propisuje da svaka obalna drava

ima pravo na svoj epikontinentalni pojas nezavisno od

bilo kakvog proglasa, te od stvarne ili fiktivne
okupacije. Zato, svaka obalna drava koja je u takvom
geografskom poloaju i dalje ima pravo na svoj
epikontinentalni pojas, pa ak i ako ne proglasi
gospodarski pojas. Meutim, ukoliko ga proglasi, tada
e njezin epikontinentalni pojas do irine od 200 milja
od polazne crte initi dno i podzemlje gospodarskog
pojasa.

.....
Konvencija iz 1982. je veoma daleko pomaknula granicu

epikontinentalnog pojasa. Ta se granica protee do vanjskoga

ruba kontinentalne orubine, ili do udaljenosti od 200 morskih
milja od polaznih crta tamo gdje vanjski rub kontinentalne
orubine ne see do te udaljenosti.
Drugi navedeni kriterij ne zavisi o dubini mora, nego se zapravo
poklapa sa dnom i podzemljem gospodarskog pojasa. S druge
strane, vanjska granica epikontinentalnog pojasa prema prvom
navedenom kriteriju see mnogo dalje. Vanjski rub
kontinentalne orubine ne dosee do izobate od 200 metara, nego
prosjeno do dubine oko 4000 metara. Drave ije se obale
nalaze na rubu nekih kontinenata na taj e nain imati pravo na
epikontinentalni pojas ak izvan irine od 200 morskih milja
(360,4 km) od polaznih crta. Ipak, Konvencija iz 1982. u ovom
sluaju odreuje krajnju granicu toga pojasa. Ona ne moe
prelaziti 350 morskih milja (637,2 km) od polaznih crta, ili 100
morskih milja raunajui od izobate 2500 metara.

Posebne dunosti obalne drave u

epikontinentalnom pojasu izvan 200 milja
Konvencija iz 1982. propisuje da pravo obalne drave na

epikontinentalni pojas (ukljuujui i onaj njegov dio koji se

prostire izvan 200 milja) ne ovisi od okupacije, stvarne ili
fiktivne, ili od bilo kakvog izriitog proglasa.
Ipak, jedan drugi propis Konvencije propisuje da je obalna drava
duna dati obavijest o granicama svog epikontinentalnog pojasa,
kada prelazi 200 milja, posebno Komisiji za granice
epikontinentalnog pojasa.
Iz Konvencije iz 1982. proizlaze i neke druge posebne dunosti
obalnih drava povodom njihova epikontinentalnog pojasa izvan
200 morskih milja. Za iskoritavanje neivih (mineralnih)
bogatstava samo u tome dijelu pojasa, one e biti dune da
Meunarodnoj vlasti uplauju godinje doprinose ili daju
doprinose u naravi.

Reim epikontinentalnog pojasa

Suverena prava obalne drave u njezinu epikontinentalnom pojasu

odnose se na istraivanje i iskoritavanje njegovih neivih (mineralnih)

prirodnih izvora, a glede ivih bia, samo inih koja pripadaju vrstama
od dna. Prava obalne drave na epikontinentalnom pojasu ne diraju u
pravni status voda iznad toga pojasa, te pravni status zranog prostora
iznad tih voda. Stoga sve dok obalna drava ne proglasi svoj
gospodarski pojas ili pojas iskljuivih ribolovnih prava, te vode ostaju
pod reimom otvorenog mora.
Ostvarivanje prava obalne drave na epikontinentalnom pojasu ne
smije ograniiti, niti dovoditi do njezinog neopravdanog uplitanja u
plovidbu i druga prava i slobode drugih drava u vodama iznad tog
pojasa.
Sve druge drave imaju pravo polagati podmorske kabele i cjevovode na
epikontinentalnom pojasu neke drave, ali za odreivanje njihovih
pravaca one moraju dobiti saglasnost obalne drave.
Glede umjetnih otoka, ureaja i naprava, primjenjuju se propisi koji
vrijede za gospodarski pojas.

Razgranienje epikontinentalnog i gospodarskog

pojasa
Predstavlja izuzetno vaan problem.
Veina obalnih drava u svijetu ne moe odrediti punu irinu tih dijelova mora
stoga to irina mora koja zapljuskuje njihove obale ne dosee udaljenost od
400 ili 700 morskih milja.
Potrebe razgranienja epikontinentalnog pojasa drava ije obale lee suelice
(npr. Hrvatska i Italija). U praksi se pokazao jo vei problem odreivanja
bone granice epikontinentalnog pojasa izmeu susjednih drava na istoj obali
(npr. Hrvatska i Slovenija).
Povodom ovog problema Konvencija iz 1982. predvia da se razgranienje
ostvaruje sporazumom izmeu zainteresovanih drava u skladu sa
meunarodnim pravom kako je izloeno u lanu 38. Statuta Meunarodnog
suda, radi postizanja pravinog rjeenja. Prema odredbama Konvencije iz 1958.,
ako sporazuma nema i ako posebne okolnosti ne opravdavaju drugu granicu,
granica je crta sredine (ekvidistanca), kojoj je svaka toka jednako udaljena od
najbliih taaka polaznih crta, od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora svake
pojedine drave.

HVALA NA PANJI!